Demonstranti u Tirani bacali su molotovljeve koktele na zgradu Vlade u kojoj se nalazi kabinet premijera Edija Rame, zahtijevajući ostavku vlade nakon što su tužioci podigli optužnicu protiv zamjenice premijera zbog navodne korupcije.
Političke tenzije u Albaniji eskalirale su posljednjih sedmica nakon što su iznesene optužbe protiv zamjenice premijera Belinde Baluku. Zajedno s nekoliko zvaničnika i privatnih kompanija, optužena je da je koristila državna sredstva kako bi pogodovala pojedinim firmama u velikim infrastrukturnim projektima.
Ona je prošlog mjeseca u parlamentu optužbe opisala kao "blaćenje, insinuacije, poluistine i laži" te izjavila da će u potpunosti sarađivati s pravosuđem.
Specijalno tužilaštvo, zaduženo za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, zatražilo je ove sedmice od parlamenta da ukine Baluku imunitet i omogući njeno hapšenje. Nije jasno kada se očekuje glasanje u parlamentu, u kojem Ramina vladajuća stranka ima većinu.
Dok su demonstranti u ponedjeljak bacali molotovljeve koktele, policija u opremi za razbijanje nereda štitila je zgradu vlade, ali nije potiskivala demonstrante.
- Dosta nam je, jer se radi o desetinama i stotinama miliona eura ukradenih, a ona ne podnosi ostavku. Ovo je sramotno - rekao je demonstrant Arben Sulo.
Baluku je ujedno i na čelu Ministarstva infrastrukture, koje upravlja stotinama miliona eura vrijednim projektima poput cesta, mostova i tunela.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Neredi u Albaniji: Demonstranti bacali molotovljeve koktele na zgradu Vlade u kojoj se nalazi kabinet Edija Rame

Moldavske vlasti saopštile su da su u ponedjeljak sproveli 250 pretresa i uhapsili 74 osobe u okviru istrage o navodnom planu podržanom od Rusije za izazivanje masovnih nereda i destabilizacije zemlje uoči parlamentarnih izbora. Tom prilikom zaplijenjene su i velike količine novca, oružja i municije.
Šef Službe za informacije i bezbjednost Moldavije Aleksandru Mustaća kazao je da je riječ o osobama starosti od 19 do 45 godina koje su, kako se navodi, sistematski pohađale kurseve u vojnim kampovima u Srbiji, gdje su obučavani kako da organizuju destabilizaciju i masovne nerede i kako da rukovode specijalnom opremom.
Te obuke su, kako je rekao, koordinisale ruske specijalne službe, uključujući i Generalnu upravu vojne obavještajne službe (GRU).
- Iza planiranja i koordinacije obuka u Srbiji stajala je osoba koja se u ime ruske specijalne službe predstavljala pod pseudonimom "Bes". Ime i prezime te osobe biće utvrđeno uskoro. Drugi predstavnik ruskih specijalnih službi, koji je bio uključen u koordinaciju više grupa u Moldaviji, bio je državljanin Ruske Federacije, Andrej Pavlov Vladimirovič, oficir Generalne uprave vojne obaveštajne službe Ministarstva odbrane Rusije, poznate pod akronimom GRU. On se sumnjiči za planiranje i organizovanje više subverzivnih akcija na teritoriji Moldavije, finansiranih iz Ruske Federacije, uključujući i preko mreže Ilana Šora - istakao je šef moldavskih obavještajnih službi na konferenciji za novinare.
Direktor policije Viorel Černauceanu takođe je saopštio da je cio plan koordinisan iz Rusije, preko kriminalnih struktura.
- Želim da upozorim sve građane da budu veoma oprezni, da budu izuzetno budni na sve radnje i provokacije u koje će biti uvučeni. Svi ti elementi su bili pripremljeni u kontekstu mogućih mjera, protesta gdje je trebalo da imaju ulogu provokacije, destabilizacije i naknadnih akcija ovog mehanizma. Mi ne ograničavamo, niti ugrožavamo pravo građana da izraze svoje mišljenje, ali istovremeno moramo biti veoma pažljivi i ne smijemo dozvoliti da se ti kriminalni elementi miješaju u demokratiju Republike Moldavije - poručio je Černauceanu.
<h2>Sandu: Kremlj ima saučesnike u Moldaviji</h2>
Predsjednica Moldavije Maja Sandu je, u obraćanju na javnom servisu te zemlje, kazala da Kremlj ulaže stotine miliona eura kako bi kupio stotine hiljada glasova s obije strane Dnjestara, ali i u inostranstvu.&nbsp;
- Ljudi su svakodnevno izloženi desetinama laži. Stotine osoba su plaćene da izazovu nerede, nasilje i zastraše narod - istakla je ona.
Ona je poručila građanima da ne smiju dozvoliti predaju zemlje stranim interesima.
- Naš nacionalni interes su mir i sloboda. Ako Rusija uspe da ostvari kontrolu nad Moldavijom, posljedice će biti direktne i veoma opasne i po našu zemlju i po čitav region. U tom slučaju naša zemlja bi mogla da postane odskočna daska za infiltraciju u oblast Odese. I region Pridnjestrovlja bi bio destabilizovan. To su njihovi planovi i oni to otvoreno govore - rekla je Sandu.
Ona je upozorila da Rusija ne djeluje sama, već da Kremlj ima saučesnike u Moldaviji, "ljude koji su mnogo puta dokazali da su za novac spremni da prodaju i sopstvenu zemlju". &nbsp;
- Oni nemaju zemlju, oni imaju samo gospodare. Ne vjeruju ni u Rusiju ni u Evropu, vjeruju samo u novac - ustvrdila je Sandu.
Na kraju je pozvala Moldavce da na izborima u nedjelju 28. septembra, pokažu svima da Moldavija nije parče zemlje koje se može prodati ili kupiti za trideset srebrnjaka, već njihov sveti dom.
<h2>Tenzije</h2>
Moldavske vlasti već dugo optužuju Rusiju za vođenje hibridnog rata — miješanje u izbore, kampanje dezinformacija, nezakonito finansiranje proruskih partija, kako bi pokušala da poremeti put zemlje ka članstvu u Evropskoj uniji.
Moskva je više puta negirala miješanje u unutrašnje stvari Moldavije.&nbsp;
Nakon sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Moldavija je podnijela zahtjev za članstvo u EU i iste godine dobila status kandidata.
Brisel je prošle godine pristao da otvori pregovore o pristupanju.
Zapadna orijentacija Moldavije dodatno je razljutila Moskvu i tenzije između dvije zemlje su naglo porasle.

Moldavske vlasti: Rusi u Srbiji obučavali grupu za izazivanje masovnih nereda uoči izbora

Dvoje ljudi je poginulo, a stotine uhapšeno širom Francuske nakon proslave navijača Pari Sen Žermena (PSŽ) pobjedu kluba u finalu Lige šampiona, saopštilo je francusko Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Jedan 17-godišnjak je preminuo nakon što je uboden nožem u grudi kasno u subotu u gradiću Dasu na jugozapadu zemlje, javili su lokalni mediji.
U centru Pariza, 23-godišnji muškarac je poginuo kada je njegov skuter udarilo drugo vozilo, saopštilo je tužilaštvo.
U Parizu su navijači mahali bakljama i aktivirali vatromete, razbijeno je nekoliko autobuskih stanica i zapaljeno desetak automobili tokom višesatnog slavlja poslije pobjede PSŽ nad Interom u najvažnijem takmičenju evropskog klupskog fudbala.
PSŽ je prvi put u istoriji kluba osvojio ovu titulu.
Prefekt pariske policije Loran Nunjez rekao je da će na terenu biti pojačano prisustvo policije i vojske.
Prethodno je francusko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je 192 ljudi povrijeđeno u noćnim sukobima, a 559 uhapšeno - najviše u Parizu, njih &nbsp;491 - a zapaljeno 264 vozila.
Povrijeđena su 22 policajca i sedam vatrogasaca, saopštilo je ministarstvo.
- Brojke su manje nego ranije, ali se nikada nećemo navići na ovu vrstu zlostavljanja ljudi koji nisu ni gledali utakmicu, a imaju samo jedan cilj, vandalizam. Uvijek ćemo snažno odgovoriti na nasilje - rekao je Nunjez.
Slavlje se očekuje oko stadiona Park prinčeva, gdje će se igrači sresti sa navijačima.
- Ovo je samo poluvrijeme za nas, jer igrači PSŽ-a dolaze u Pariz. Opet nas očekuju sukobi, tuče i bićemo tu i bićemo veoma jaki u reagovanju protiv vandala, protiv lopova koji napadaju policajce - rekao je Nunjez.
Tokom noći je u Parizu „nekoliko prodavnica opljačkano“, a tridesetak ljudi je privedeno u blizini velike sportske radnje na Jelisejskim poljima koja je opljačkana, rekli su iz tužilaštva za BiBiSi (BBC).
Dok su sukobi izbili u blizini Jelisejskih polja i stadiona PSŽ-a Park Prinčeva, većina navijača je slavila pobjedu u veselju, a Ajfelova kula je bila osvijetljena plavom i crvenom bojom kluba.
- Veličanstven dan za PSŽ! Bravo, svi smo ponosni. Pariz, prijestonica Evrope ove večeri - napisao je francuski predsjednik Emanuel Makron, veliki navijač Olimpika iz Marseja, rivala PSŽ-a, na društvenoj mreži Iks.
U noći između subote i nedjelje širom Pariza je bilo raspoređeno oko 5.400 policajaca, u iščekivanju burne i bučne proslave.
Najmanje 300 privedenih osoba osumnjičeno je za izazivanje nereda i posjedovanje pirotehničkih sredstava, saopštila je pariska policija.
- Huligani na Jelisejskim poljima su pokušavali da izazovu incidente i više puta su dolazili u kontakt sa policijom, bacajući petarde, baklje i topovske udare - navodi se u saopštenju.
Policija je navodno koristila vodeni top i ispalila suzavac da bi zaustavila masu koja je stigla do Trijumfalne kapije, na vrhu avenije Jelisejska polja.
U predgrađima Pariza su takođe zabilježeni sukobi policije i navijača, a bar dva automobila su zapaljena u blizini Parka prinčeva.
- Prave pristalice PSŽ-a uživaju u veličanstvenoj utakmici njihovog tima a na ulice su izašli varvari da počine zločine i provociraju policiju. Nepodnošljivo je što je nezamisliva zabava bez straha od divljaštva manjine nasilnika koji ništa ne poštuju - oštro je reagovao francuski ministar unutrašnjih poslova Bruno Retaui na društvenim mrežama.
Policija je saopštila da je automobil uletio među navijače PSŽ-a u Grenoblu na jugoistoku Francuske, povrijedivši četvoro ljudi, dvoje teže.
Svi povrijeđeni su iz iste porodice, saopštila je policija.
Vozač se predao policiji i priveden je. Izvor blizak istrazi rekao je agenciji AFP da se vjeruje da vozač nije postupio namjerno.
Parada trofeja u centru Pariza zakazana je za pet popodne i trajaće jedan sat. Kolona će se kretati od Jelisejskih polja do Trijumfalne kapije.
Nakon parade, igrači i osoblje PSŽ-a biće primljeni u Jelisejskoj palati, a kasnije u nedjelju trofej će biti predstavljen vlasnicima sezonskih ulaznica na Parku prinčeva.

Dvoje mrtvih i stotine uhapšenih u neredima poslije pobjede Pari-Sen Žermena u Ligi šampiona

U Nikšiću se večeras igra najveći crnogorski fudbalski derbi između Sutjeske i Budućnosti, a na utakmici koja ja proglašena mečom visikog rizika, dogodio se osmominutni prekid zbog incidenata.
Nakon što su gosti poveli 0:1 golom Gaševića, navijači su počeli da se gađaju bakljama i kamenicama.
U jednom trenutku na teren je pao kamen, zbog čega su se fudbaleri povukli bliže zapadnoj tribini.
Incident je nastao u momentu kada su se gostujući navijači spremali da uđu na stadion.
Ova utakmica ranije proglašena kao visokorizična, zbog čega je angažovan veći broj pripadnika policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.5544%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fstreamable.com%2Fo8rsvp&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Neredi na derbiju u Nikšiću, meč nakratko prekinut

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini ocijenila je duboko uznemirujućim izvještaje o "Rusima, povezanim s ruskim privatnim vojnim skupinama, koji su upravljali kampom u entitetu Republika Srpska" i obučavali pojedince za ometanje demokratskih procesa u Moldaviji.
Prve izvještaje o postojanju kampova u kojima su pojedinci obučavali mlade za izazivanje nereda u Moldaviji, objavile su policija i obavještajna agencija te zemlje, 17. oktobra.
Tada su objavljeni i detalji koji govore o postojanju lokacija u BiH i Srbiji na kojima su mlade u kampovima obučavale osobe povezane s ruskim privatnim vojnim skupinama Ferma i Wagner.
Iz Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA) su 21. oktobra naveli da imaju informacije o grupi osoba koje su u "proteklih 90 dana boravile u BiH", a za koje moldavska policija navodi da su povezane s obukama.
Lokacije na koje se odnose podaci Moldavije su, prema nezvaničnim informacijama članova Komisije za nadzor rada OSA-e BiH, na teritoriji entiteta RS-a, što je navela i Ambasada SAD-a u odgovoru na upit Radija Slobodna Evropa.
Moldavska policija je navela da je pod istragom više od stotinu mladih osoba koje su prošle takve obuku za nerede u Rusiji i Srbiji i BiH. Četiri osobe su uhapšene 16. oktobra.
Policija je objavila snimke skrivenih kamera navodnih treninga u Rusiji, Srbiji i Bosni i Hercegovini, na kojima se vide mladi ljudi u učionici dok "treniraju proteste" i uzvikuju slogane poput "naš jezik je ruski", "bez dvostrukog državljanstva", "mi ne želimo u Evropu".
U videu koji navodno prikazuje scene iz kampa za obuku na Balkanu, prikazani su mladići kako uče izrađivati eksploziv i koristiti dronove.
Obavještajna agencija Moldavije uspjela je identifikovati 11 stranih državljana koji su, kako piše u saopštenju, kao instruktori pružali pomoć kampovima za obuku u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
- Postojanje tog kampa trebalo bi detaljno istražiti, a osobe odgovorne za omogućavanje ovakvih aktivnosti trebale bi biti pozvane na odgovornost. Ovi izvještaji postavljaju ozbiljna pitanja o posvećenosti RS-a i njenog rukovodstva sprovođenju reformi potrebnih za napredak evropskih aspiracija BiH, kao i o njihovoj 'evropskoj orijentaciji' koja je nužna za osiguranje mirne, prosperitetne i demokratske budućnosti za sve građane BiH - navedeno je iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a.
Šef moldavske policije je ranije rekao da je mrežu finansirao Rusiji prijateljski nastrojeni odbjegli oligarh Ilan Shor, koji se traži u Moldaviji zbog umiješanosti u krađu oko milijardu dolara iz bankarskog sistema bivše sovjetske republike prije desetak godina.
Navedeno je se da su osumnjičeni planirali "destabilizacije" Moldavije nakon izbora i referenduma 20. oktobra. Referendum o integraciji Moldavije u Europsku uniju (EU) prošao je s vrlo tijesnom podrškom birača, usred navoda o ruskom miješanju kako se to ne bi dogodilo.

Ambasada SAD u BiH: Uznemirujući izvještaji o Rusima koji su se u Srbiji i RS obučavali za nerede u Moldaviji

Pet osoba je zadobilo povrede, dok su tri osobe privedene u policiju nakon nereda koji su se u nedjelju 20. oktobra uveče dogodili u centru Mostara, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH).
To je u ponedjeljak, 21. oktobra, ujutro, zvanično potvrđeno u saopćenju za javnost iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), sa sjedištem u Mostaru.
Prema saopštenju, objavljenom na zvaničnoj internet-stranici MUP-a HNK-a, u nedjelju uveče u 18,50 sati, Policijsku upravu (PU) Mostar su obavijestili građani da se u ulici Bulevar narodne revolucije kod Doma zdravlja okupilo više nepoznatih lica sa kapuljačama na glavi.
Radi se o dijelu grada koji je ratna linija razdvajanja između zapadnog, većinski hrvatskog, i istočnog, većinski bošnjačkog, dijela Mostara.
Iz MUP-a HNK je saopćeno kako je potom navedena grupa se počela kretati prema Španskom trgu (prostoru između bivših linija razdvajanja, op. RSE).
Iz policije su naveli da je u jednom momentu iz pravca Krpića ulice, u istočnom dijelu grada, izašla grupa maskiranih, nepoznatih lica, sa bakljama i palicama, te dolazi do sukoba između dvije pomenute grupe.
Iz MUP-a HNK je saopćeno da su policajci “preduzeli sve potrebne mjere i radnje na uspostavljanju javnog reda i mira”.
U Kantonalnoj bolnici “Dr Safet Mujić”, u istočnom dijelu Mostara, policiji je dežurni doktor izjavio da su zaprimili lice inicijala S. G. (1999), koji je zadobio teške tjelesne povrede u tuči.
U Centru urgentne medicine (CUM), u zapadnom dijelu Mostara, dežurni doktor je izjavio da su zaprimili četri lica sa povredama iz tuče i to su G. D.(2000), B. D.(2005), J. G.(2006) i B. R.(2009), koji je zadobio teške tjelesne povrede.
- Lica G. D, B. D. i J. G. su lišena slobode i smještena u prostorije za zadržavanje PU Mostar. O svemu je upoznat tužilac i Odjel krim. Policije koji preduzimaju sve potrebne mjere i radnje - saopšteno je iz MUP-a HNK.
Policija u saopćenju za javnost nije direktno potvrdila da je riječ o još jednom sukobu navijačkih grupa “Ultras”, koji podržavaju Hrvatski športski klub Zrinjski, te “Red Army”, koji podržavaju Fudbalski klub Velež, iz Mostara.
U saopštenju za javnost se ne spominje ni grafit, kojeg su navijači Zrinjskog nacrtali na objektu javnog vca u centru grada, a koji je prema izvještajima lokalnih medija, u ponedjeljak ujutro prefarban.
Prema nezvaničnim informacijama, u sukobu je učestvovalo između 200 i 250 osoba.

Troje povrijeđenih i petoro uhapšenih u neredima u Mostaru

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: neredi