Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv Nikole Drecuna za teško ubistvo Dragana Roganovića i Petra Kaluđerovića na Cetinju prošle godine.
To je Portalu ETV potvrdila portparolka Višeg suda Ivana Vukmirović.&nbsp;
Kaluđerović i Roganović su stradali u eksploziji bombe ispred Sportskog centra, koja je bila zakačena za drvo i aktivirana daljinskim upravljačem.
Tom prilikom ranjeni su i Tanasije Jovanović i Mihailo Borozan i slučajna prolaznica Desanka Vujović.
Drecun je, prema navodima tužilaštva, zajedno sa, za sada neidentifikovanim osobama, izvršio krivično djelo teško ubistvo i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Interpol je za njim raspisao crvenu potjernicu u novembru prošle godine.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Viši sud potvrdio optužnicu protiv Drecuna za ubistvo Roganovića i Kaluđerovića na Cetinju

Pred podgoričkim Višim sudom danas je održana je kontrola optužnice protiv osumnjičenog Nikole Drecuna za teško ubistvo Dragana Roganovića i Petra Kaluđerovića na Cetinju u junu prošle godine.
Viša državna tužiteljka Irena Burić, koja zastupa ovaj postupak, sudu je kazala da se optužbe zasnivaju na pravno valjanim dokazima i predložila da je sud potvrdi.
Advokat optužnog Drecuna, Dragan Kovačević, sudu je predložio da optužnicu vrati tužilaštvu na dopunu istrage.
- Moram prigovoriti na optužnicu jer svi izvedeni dokazi ne upućuju da je moj branjenik izvršio krivično djelo za koje se tereti. Ni jedan od saslušanih svjedoka ga ne dovodi u vezu sa izvršenjem krivičnog djela. Takođe rezultati analize DNK ne daju punu podršku da je počinio djelo za koje se tereti - rekao je advokat Kovačević.
Sud će odluku o ovoj optužnici donijeti u zakonom predviđenom roku.
Podsjetimo, Drecun se nalazi u bjekstvu, a Interpol je u novembru prošle godine raspisao crvenu potjernicu za njim.
Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu protiv Nikole Drecuna, koji se sumnjiči za ubistvo Dragana Roganovića i Petra Kaluđerovića na Cetinju. U tom napadu su teško povrijeđeni Tanasije Taso Jovanović, Mihailo Borozan i slučajna prolaznica Desanka Vujović.
- Više državno tužilaštvo u Podgorici, nakon sprovedene istrage, podiglo je optužnicu protiv lica N. D, koji je zajedno sa za sada neidentifikovanim licima izvršio krivično djelo teško ubistvo i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, na način što je na Cetinju, na drvetu u blizini zgrade Vodovoda i sportskog centra postavio prethodno napravljenu eksplozivnu napravu, koja je aktivirana 20.06.2024. godine, kojom prilikom su dva lica, D. R. i P. K, lišena života, dok su teške tjelesne povrede zadobila tri lica M. B, T. J. i D. V - saopštilo je ranije iz tužilaštvo.

Ivona Đokić

1250x600

1084x550

Održana kontrola optužnice protiv Drecuna za ubistvo Roganovića i Kaluđerovića

Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu protiv Nikole Drecuna koji se sumnjiči za ubistvo Dragana Roganovića i Petra Kaluđerovića i ranjavanje tri osobe na Cetinju 20. juna prošle godine.
Kaluđerović i Roganović su stradali u eksploziji bombe ispred Sportskog centra, koja je bila zakačena za drvo i aktivirana daljinskim upravljačem.
Tom prilikom ranjeni su i Tanasije Jovanović i Mihailo Borozan, kao i slučajna prolaznica Desanka Vujović.
Drecun je, kako navode u tužilaštvu, zajedno sa za sada neidentifikovanim osobama izvršio krivično djelo teško ubistvo i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Portal ETV

Podignuta optužnica protiv Nikole Drecuna za ubistvo Roganovića i Kaluđerovića

Interpol je raspisao crvenu međunarodnu potjernicu za crnogorskim državljaninom Nikolom Drecunom (31).
On se potražuje, kako je saopšteno iz Uprave policije (UP), radi vođenja krivičnog postupka pred Višim sudom u Podgorici zbog krivičnog djela teško ubistvo izvršenog 20. juna 2024. godine u Cetinju.
- U kojem su dvije osobe stradale, dok su tri zadobile tjelesne povrede usljed aktiviranja eksplozivne naprave, a u sticaju sa krivičnim djelima teško ubistvo u pokušaju i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - navodi se u saopštenju.
Potjernica se nalazi na sajtu <a href="https://www.interpol.int/en/How-we-work/Notices/Red-Notices/View-Red-Notices#2024-56201">Interpol-a</a>.
- Uprava policije apeluje na građane, da ukoliko primijete ovo lice ista saznanja odmah prijave, odnosno saopšte policiji pozivom na broj broj 122, najbližoj policijskoj stanici ili na drugi način - dodaje se u saopštenju UP.

Interpol raspisao crvenu potjernicu za Nikolom Drecunom

Crnogorske vlasti tragaju za Nikolom Drecunom (31) i za njim je raspisana međunarodna potjernica zbog osnovane sumnje da je 19. juna ubio Cetinjanina Petra Kaluđerovića (20) i njegovog sugrađanina, bivšeg boksera Dragana Roganovića (36), dok su u esksploziji povrijeđeni njihovi prijatelji Tanasije Taso Jovanović (46), Mihailo Borozan (29) i slučajna prolaznica J. V. saopšteno je portalu ETV iz Višeg državnog tužilaštva.
- U Višem državnom tužilaštvu u Podgorici formiran je predmet protiv N. D, zbog krivičnog djela teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom teško ubistvo u pokušaju i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. U ovom predmetu je donijeta naredba za sprovođenje istrage – navodi se u odgovorima Višeg državnog tužilaštva dostavljenim našem portalu.&nbsp;
Saopštili su i da će u daljem postupku preduzeti sve „radnje neophodne za potpuno rasvjetljavanje krivičnog djela i donošenja odluke u predmetu“.
<h2>EKSPLOZIJA</h2>
Stravična eksplozija dogodila se na Cetinju, kod Sportskog centra, na nepunih 100 metara od osnovne škole dok su u sali u toku bili treninzi mlađih grupa. Napadač je na drvetu, na sedam metara visine, postavio eksploziv koji je usmjerio prema vratima teretane, a onda, sa bezbjedne razdaljine posmatrao i daljinskim upravljačem aktivirao napravu u trenutku kada su se Kaluđerović, Roganović, Jovanović i Borozan sastali. Kaluđerović je preminuo na licu mjesta, a Roganović na putu do bolnice.
Nekoliko sati nakon zločina, organizovana je konferencija za medije na kojoj su čelnici Uprave policije saopštili da je set obavještajnih podataka već duže vrijeme ukazivao da je obračun kriminalnih grupa u toku i da može doći do ovoga. Tada je poručeno da borba protiv kriminala mora biti prioritet i da Crna Gora mora stati na kraj obračunima.
Prema evidencijama bezbjednosnih službi, Kaluđerović, Roganović, Jovanović i Borozan slove za osobe bliske škaljarskoj kriminalnoj grupi. Drecun, za kojim istražitelji tragaju, je, prema evidenciji policije, član kavačke kriminalne grupe.
Nakon petnaest dana od zločina policija je na vanrednoj pres konferenciji 4. jula saopštila da su identifikovali Drecuna kao neposrednog izvršioca krivičnog djela.
<h2>OPTUŽBE&nbsp;</h2>
Ime Nikole Drecuna je na stupcima crne hronike bilo u više navrata. On se tereti da je član kriminalne grupe koju su formirali Radovan Mujović i Vasilije Rafailović, a koja je optužena za više krivičnih djela. Taj postupak je u toku pred Višim sudom u Podgorici.
Drecuna istražitelji sumnjiče i da je 2017. godine na Cetinju pokušao da ubije Dragana Roganovića. Njemu su lisice na ruke stavljene 2020. godine, a pritvor je napustio 11. novembra 2023. godine jer u roku od tri godine nije donešena sudska presuda. Sedam dana nakon što je pušten na slobodu, Drecun i Igor Mašanović našli su se na meti napadača. Na njih je, dok su bili u vozilu, ispaljena raketa iz ručnog bacača.
Policija je hapsila i Kaluđerovića i Borozana u aprilu ove godine zbog oružja.&nbsp;
I ime Tasa Jovanovića je poznato istražiteljima. Na njega je pucano 2013. godine na Cetinju, a napadač nije identifikovan. Godinu kasnije, Jovanovića je policija saslušavala zbog podmetanje požara na automobil Ivana Latkovića.&nbsp;
On je uhapšen početkom 2019. godine jer je pucao na Neđeljka Perovića, a ranio je i Aleksandra Jabučanina. Presudom Višeg suda osuđen je na četiri godine i osam mjeseci zatvora.

Marija Žižić

Međunarodna potjernica za Drecunom zbog dvostrukog ubistva na Cetinju

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: nikola-drecun