U ranim jutarnjim satima u subotu, ubrzo nakon što je predsjednik Venecuele Nikolas Maduro uhapšen, sa povezom na očima i odveden u Sjedinjene Države, pojavio se video ministra unutrašnjih poslova Diosdada Kabela okruženog grupom naoružanih ljudi u Karakasu.
Otmica Madura „bila je kriminalni, teroristički napad na naš narod“, rekao je Kabelo, obučen u pancir i sa šlemom.
- Molim ljude da ostanu mirni. Vjerujte našem rukovodstvu. Vjerujte našim vojnim i političkim liderima tokom situacije sa kojom se suočavamo - nastavio je Kabelo.
Tog jutra, američka generalna tužiteljka Pam Bondi objavila je nejasnu američku optužnicu protiv Madura, optužujući ga za trgovinu drogom i druga krivična djela, piše CNN.
Kabelovo ime bilo je drugo na optužnici, odmah ispod Madura. Sa Madurom u američkom pritvoru, Kabelo je, vjerovatno, najmoćniji venecuelanski zvaničnik naveden u izmenjenoj optužnici.&nbsp;
- Trenutno u Venecueli postoji suštinski tri centra moći. Imate centar gravitacije Madura, od kojeg je (vršiteljka dužnosti predsjednice) Delsi Rodrigez produžetak. Imate Vladimira Padrino Lopeza, koji je ministar odbrane. Treći, vjerovatno najvažniji, je Diosdado Kabelo - rekao je Brajan Fonseka, profesor na Univerzitetu Florida International.
<h2>Ko je Diosdad Kabela?</h2>
Subotnja optužnica nije bila prvi put da su SAD ciljale Kabela. Ministarstvo finansija SAD sankcionisalo je Kabela 2018, njegovu suprugu i brata zbog „trgovine narkoticima“.
Dvije godine kasnije, SAD su ga formalno optužile, postavivši nagrada od 10 miliona dolara za informacije koje bi dovele do njegove hapšenja (kasnije je nagrada podignuta na 25 miliona dolara) i optužile ga da je ključna figura u „Cartelu de los Soles“, navodnoj mreži trgovine drogom kojom su upravljali ljudi unutar venecuelanske vlade.
Kabeo je poricao da je narkodiler, nazivajući optužbe „velikom laži“.
Kabelo, star 62 godine, jedan je od posljednjih visokih zvaničnika režima iz stare garde pokojnog predsjednika Huga Čaveza — istinski vjernik u ideologiju, koji je lično učestvovao u Čavezovom neuspelom puču 1992. godine.
- On je zapravo bio u grupi tenkova koja je pokušala da probije put do predsjedničke palate. Mislim da nam to daje dobru predstavu o tome ko je on - rekao je Elijas Ferer, direktor i osnivač Orinoko Research, za CNN.
Kabelo je pomogao Čavezu da izgradi svoj politički pokret i na kraju je bio njegov potpredsjednik.
Tokom kratkog, neuspjelog anti-Čavezovog puča 2002. godine, Kabelo je čak na nekoliko sati bio i predsjednik Venezuele, prije nego što se povukao da bi omogućio povratak Čaveza na vlast.
Kao ministar unutrašnjih poslova od 2024. godine, Kabelo sada komanduje ogromnim državnim aparatom unutrašnje represije.
Branitelji ljudskih prava optuživali su Ministarstvo unutrašnjih poslova pod njegovim vođstvom da sprovodi kampanju represije kako su se tenzije s SAD pojačavale krajem 2025. godine, uključujući politička otmice i nestanke.
U novembru je Ambar Kastiljo optužila Kabela nakon nestanka svoje ćerke Samante, koja je nestala nakon što su je policajci priveli u njihovom porodičnom domu u zapadnom Karakasu.
- Smatram Diosdada Kabela, ministra unutrašnjih poslova i pravde, odgovornim za progon s kojim se naša porodica suočava - rekla je Kastiljo u videu objavljenom na društvenim mrežama.
Kabelo takođe komanduje pripadnicima milicija lojalnim državi. Od otmice Madura, ministar je objavio brojne video snimke na društvenim mrežama na kojima se vide milicije koje patroliraju ulicama Karakasa, a na jednom od snimaka naoružani muškarci uzvikuju: „Uvijek lojalni, nikada izdajice!“ — slogan koji je postao čest u režimskim video zapisima.
- On trenutno ima ogroman uticaj nad ovim unutrašnjim sigurnosnim i obavještajnim mehanizmima. Mislim da ga to čini vjerovatno jednim od najuticajnijih ljudi u okviru režima danas, više nego Delsi, i čak mislim i više nego Padrino Lopez - rekao je profesor Fonseca sa Međunarodnog univerziteta na Floridi.
<h2>Zabavljač</h2>
Za razliku od Rodrigez i Padrina, Kabelo je i zabavljač. Nedugo nakon što je Čavez umro od raka 2013. godine, Kabelo je počeo da vodi talk šou svake sedmice na venecuelanskoj televiziji pod nazivom „Con el Mazo Dando“ — što na španskom znači „Udaranje palicom“.
Emisija, koja često traje više od tri sata, snima se pred publikom. Format je jednostavan: Kabelo se šali, dijeli ono što tvrdi da su ekskluzivne obavještajne informacije o neprijateljima Venecuele i podsmijava se američkim političarima.
Američki državni sekretar Marko Rubio često je jedan od glavnih ciljeva, a Kabelo ga često naziva „ludim Kubancem“. U epizodi emitovanoj neposredno prije nego što je Maduro uhapšen, Kabelo je sarkastično nazvao američkog predsjednika Donalda Trampa „Gospodar Car“ („Lord Emperor“).
Uprkos šaljivoj atmosferi, branitelji ljudskih prava su osudili „Con el Mazo Dando“ kao još jedan alat represije.
U julu 2025. Amnesty International je kritikovao Kabela jer je u programu najavio hapšenje novinara, a organizacija ga je ranije optužila da koristi emisiju kao platformu za „uznemiravanje“ aktivista.
<h2>Da li je Kabelo sljedeći?</h2>
Fonseca vjeruje da je budućnost Kabela, kao i mnogih drugih u venecuelanskom režimu, ugrožena.
- Kabelo je u režimu preživljavanja. Ako Amerikanci mogu doći i uhvatiti Madura, to je poruka Kabelu, Rodrigez i Padrinu: niko nije nedodirljiv &nbsp;- rekao je Fonseca.
Ministar unutrašnjih poslova je u jedinstveno teškom položaju da napravi dogovor sa Sjedinjenim Državama. Pored teških sankcija i optužnica protiv njega, njegova lična uvjerenja mogla bi ometati bilo kakav kompromis.
- On će ili da moderira svoje stavove, ili je gotovo. Cio život je provodio u suprotnosti sa Sjedinjenim Državama. To je jako teško napustiti. Mislim da su mu najbolje šanse ili egzil, ili zatvor, ili da se bori do smrti - rekao je Fonseca.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ko je Diosdad Kabelo, moćni venecuelanski ministar koji bi mogao biti sljedeći na udaru SAD?

Nikolas Maduro je prilikom svoje posete Moskvi povodom Dana pobede u maju 2025. godine obasuo Vladimira Putina pohvalama. Venecuelanski predsjednik je Rusiju nazvao „ključnom silom čovječanstva“. Dva šefa država tada su potpisala sporazum o „strateškom partnerstvu i saradnji“.
Dana 3. januara Rusija je bila samo posmatrač dok su Sjedinjene Države silom odvele Madura i njegovu suprugu u Njujork, gdje im se sudi zbog trgovine drogom.
<h2>Ruska protivvazdušna odbrana nije mogla da zaštiti Madura</h2>
Tri dana nakon svrgavanja venecuelanskog predsjednika Putin i dalje ćuti. Prethodno je rusko Ministarstvo spoljnih poslova izrazilo zabrinutost i zatražilo Madurovo oslobađanje, kao i pregovore između SAD i Venecuele. Nakon telefonskog razgovora početkom decembra, prema zvaničnim izvještajima, posljednja poruka koju je Maduro dobio od ruskog predsjednika bila je novogodišnja čestitka.
Maduro je bio jedan od rijetkih šefova država koji su podržali Rusiju u februaru 2022. godine, kada je Moskva priznala separatističke republike Donjeck i Lugansk uoči velikog napada na Ukrajinu. U decembru 2018. Rusija je poslala dva strateška bombardera tipa Tu-160 na vježbe u Venecuelu, što su stručnjaci protumačili kao znak podrške Maduru.
Avioni su sletjeli na aerodrom u Karakasu — isti onaj sa kojeg su Sjedinjene Države evakuisale venecuelanskog vladara. Ruska protivvazdušna odbrana nije mogla da ga zaštiti, kako je sada američki ministar odbrane Pit Hegset. Kako je to moglo da se dogodi?
<h2>Zašto Putin ne kritikuje Trampa?</h2>
- Ruska podrška Venecueli bila je više simbolične nego praktične prirode - rekao je Nil Melvin, stručnjak Kraljevskog instituta za objedinjene službe (RUSI), u razgovoru za Dojče vele.&nbsp;
Prema njegovom mišljenju, Rusija nije u stanju da dovede u pitanje upotrebu američkih oružanih snaga u susjednom regionu. Njemački politikolog i autor knjige o ruskoj spoljnoj politici, Feliks Rifer, nije iznenađen.
Nakon što je Trampov povratak u Bijelu kuću doveo do približavanja Moskve i Vašingtona, Rusija je na „američke nagovještaje u vezi s Venecuelom reagovala s relativnom uzdržanošću. Rusija je Madura u suštini već ranije pustila niz vodu - kaže Rifer.
Jedan od razloga je rat Rusije protiv Ukrajine i promjena uloge SAD — od zapadnog partnera Kijeva do posrednika, vjeruju oba stručnjaka. Rusija izbegava oštru kritiku Vašingtona jer „ne želi da ga odgurne“, kaže Melvin. Po njegovom mišljenju, moskovska retorika o događajima u Venecueli bila bi „znatno oštrija“ da nema rata protiv Ukrajine, ali ne i više od toga.
Britanski stručnjak ne vidi neposredne posljedice po rat u Ukrajini. To bi se moglo promijeniti ako se Tramp ne zaustavi na Venecueli, već ode dalje i, na primjer, pokuša da „pripoji“ Grenland, koji pripada Danskoj — nešto što je američki predsjednik nedavno ponovo nagovijestio. NATO takav razvoj događaja vjerovatno ne bi preživio, smatra Melvin. Slično se izjasnila i danska premijerka Mete Frederiksen. A šta o tome misle u Ukrajini?
<h2>Oprezni optimizam u Ukrajini</h2>
Zvaničnici u Kijevu suzdržano komentarišu događaje u Venecueli. Predsjednik Volodimir Zelenski je rekao: „Ako se diktatori mogu ovako tretirati, onda Sjedinjene Države znaju šta sljedeće mora da se uradi." Ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova podsjetilo je da Madura ne priznaje kao predsjednika.
Kijevski stručnjaci su oprezno optimistični. Tržišta očekuju da će u dogledno vrijeme doći do normalizacije odnosa između SAD i Venecuele, što bi otvorilo Venecuelu za proizvodnju nafte i imalo značajan uticaj na svjetsku ekonomiju i cijene nafte, kaže politikolog Petro Oleščuk sa Nacionalnog univerziteta u Kijevu.
- Sve što snižava cene nafte ide u korist Ukrajini i moglo bi pozitivno da utiče na pregovore. Jer što je nafta jeftinija, to Rusija ima manje novca, čime ideja da je Rusija spremna za beskonačni rat postaje sve manje uvjerljiva - kaže Oleščuk.
Pored toga, Venecuela je imala značajne kineske investicije u sektoru nafte i gasa. Te investicije su sada otpale, što bi, prema riječima Serhija Krajeva, stručnjaka Ukrajinskog centra „Prizma“, moglo p redstavljati dodatni instrument pritiska. Po njegovom mišljenju, postavlja se pitanje da li će Donald Tramp to iskoristiti kao pregovarački adut u odnosima sa ruskim predsjednikom Putinom i kineskim predsjednikom Si Đinpingom.&nbsp;
- Postoji potencijal da se situacija aktivnije oblikuje - kaže analitičar.
Oleščuk vjeruje da bi situacija oko Madura mogla imati i indirektne posljedice po ravnotežu moći u ukrajinskom kontekstu, jer je predsjednik Putin bio pod uticajem sudbine libijskog diktatora Muamera el Gadafija.
- Mislim da bi Putin to mogao da projektuje na sebe i da se u ovoj situaciji ozbiljno zabrine za sopstvenu bezbjednost. To bi moglo da utiče i na izglede za pregovore - kazao je on.
&nbsp;Ipak, prema Oleščuku, malo je vjerovatno da je iko ozbiljno razmatrao mogućnost primjene sličnih mjera protiv ruskog predsjednika.
Još jedna tačka u kojoj su mediji povukli paralele sa Ukrajinom jeste teza da bi SAD hapšenjem Madura mogle da „oslabe“ svoju ulogu demokratskog pregovaračkog partnera. Međutim, stručnjaci s kojima je Dojče vele razgovarao su skeptični. Ove akcije uklapaju se u američku doktrinu zapadne hemisfere kao sfere interesa, kaže Oleščuk. On napominje da je nemoguće povlačiti paralele između hapšenja Madura i ruske agresije na Ukrajinu.&nbsp;
- U slučaju Venecuele, SAD ne anektiraju teritoriju i ne tvrde da je Venecuela fiktivna država - naglasio je Oleščuk.
<h2>Stručnjak: Ruska pozicija slabi</h2>
Njemački politikolog Feliks Rifer iznosi sličan argument. Rusija bi mogla pokušati da iskoristi slučaj Venecuele kako bi još jednom opravdala svoju agresiju na Ukrajinu. To je moguće, ali „direktno poređenje ne stoji“. Rifer je uvjeren da je ugled Moskve u svijetu oslabljen.
- Ko se osloni na Rusiju, ne treba da se nada da će biti zaštićen - rekao je Rifer.&nbsp;
Nil Melvin naglašava da to nipošto nije prvi put.
- Rusija je izgubila Jermeniju, Siriju i sada i Venecuelu. Međunarodna pozicija Rusije primetno slabi jer eskalira rat protiv Ukrajine i više ne raspolaže resursima da održava takve odnose - kaže bezbjednosni stručnjak.
Čak i u slučaju Kube, najvažnijeg ruskog partnera u Latinskoj Americi i jednog od najbližih saveznika Venecuele, protesti Moskve mogu biti glasniji, ali su ruske opcije „veoma ograničene", smatra Melvin. Kuba spada među zemlje na koje je predsjednik Tramp u posljednje vrijeme pojačao verbalni pritisak.

Pad Madura: Zašto Kremlj ćutke posmatra?

Liderka opozicije u Venecueli i dobitnica Nobelove nagrade za mir 2025. godine Marija Korina Mačado izjavila je da planira da se vrati u zemlju "što je prije moguće".
Ona je kasno sinoć u izjavi za Foks njuz (Fox News) takođe oštro kritikovala Delsi Rodriges, koja je u ponedjeljak položila zakletvu kao privremena predsjednica Venecuele, nazivajući je "jednim od glavnih arhitekata mučenja" koje se pripisuje venecuelanskoj vladi.
Delsi Rodriges je izrazila spremnost da sarađuje sa Vašingtonom, ali Marija Korina Mačado vjeruje da je Venecuelanci "odbacuju".
- Na slobodnim i poštenim izborima, pobijedićemo sa više od 90 odsto glasova, ne sumnjam u to. Učinićemo Venecuelu energetskim centrom Amerike, uvešćemo vladavinu prava, otvorićemo tržišta, biće nam potrebna sigurnost za strane investicije - rekla je Mačado ne pominjući svoju trenutnu lokaciju.
Američki predsjednik Donald Tramp je diskvalifikovao Mariju Korinu Mačado kao privremenu vršiteljku predsjednice umjesto Nikolasa Madura još u subotu kada je on uhapšen i odveden u SAD, navodeći da ona "nije imala podršku niti poštovanje u svojoj zemlji".
Mariju Korinu Mačado je vlada Nikolasa Madura proglasila nepodobnom za predsjedničke izbore u julu 2024. godine. Nju je ubrzo zamijenio drugi predstavnik opozicije Edmundo Gonzales Urutija kao predsjednički kandidat, koji tvrdi da je na izborima dobio većinsku podršku građana, preko 65 odsto glasova. On je ubrzo napustio zemlju a Madurove vlasti su za njim raspisale potjernicu.
Madura je za pobjednika proglasio Nacionalni izborni savjet koji nikada nije objavio detaljne rezultate izbora, navodeći kao razlog sajber napad.

Nobelovka Mačado planira da se vrati u Venecuelu "što prije moguće", nakon hapšenja Madura

U Kubi su u ponedjeljak zastave još prije zore bile spuštene na pola koplja, u znak žalosti zbog smrti 32 pripadnika bezbjednosnih snaga za koje se kaže da su ubijeni u američkom vikend napadu u Venecueli, najbližem savezniku ove ostrvske države, izvijestila je agencija AP.
&nbsp;Dvije vlade su bile toliko bliske da su kubanski vojnici i agenti bezbjednosnih službi često bili telohranitelji venecuelanskog predsjednika, a venecuelanska nafta je godinama održavala ekonomski posrnulo kubansko ostrvo u teškoj situaciji.
Kubanske vlasti su tokom vikenda saopštile da su 32 pripadnika bezbjednosnih snaga poginuli u iznenadnom američkom napadu, ali nisu iznijeli detalje. Trampova administracija je otvoreno upozorila da će svrgavanje Madura pomoći u ostvarivanju još jednog višedecenijskog cilja: zadavanju konačnog udarca kubanskoj vladi.
Odvajanje Kube od Venecuele moglo bi imati katastrofalne posljedice po njene lidere, koji su u subotu pozvali međunarodnu zajednicu da se suprotstavi državnom terorizmu SAD.
U subotu je Tramp rekao da će bolesna kubanska ekonomija biti dodatno pogođena Madurovim svrgavanjem. „Idu dolje“ (propadaju), rekao je Tramp o Kubi. Mnogi posmatrači kažu da je Kuba, ostrvo sa oko 10 miliona stanovnika, imala izuzetan uticaj na Venecuelu, naciju bogatu naftom sa tri puta više stanovnika.
Istovremeno, Kubance već dugo muče stalne nestašice struje i osnovnih namirnica. A nakon napada na Venecuelu, probudili su se sa nekada nezamislivom mogućnošću još mračnije budućnosti, zaključuje AP.

U Kubi zastave na pola koplja zbog smrti 32 specijalca u Venecueli

Kineski predsjednik Si Đinping oštro je kritikovao apšenje predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i njegove supruge što je, kako ističe, &nbsp;„jednostrane i nasilne akte“, i pozvao velike zemlje da se pridržavaju međunarodnog prava.
- Sve zemlje treba da poštuju razvojne puteve koje su odabrali narodi drugih nacija i da se pridržavaju međunarodnog prava, kao i ciljeva i principa Povelje Ujedinjenih nacija, a velike zemlje treba da preuzmu vodeću ulogu u tome- rekao je Đinping.
Ove komentare je dao tokom sastanka sa Majklom Martinom, premijerom Irske, u glavnom gradu Pekingu, javlja kineska agencija Sinhua.
Komentari kineskog lidera uslijedili su nakon što su SAD u subotu pokrenule napad na Venecuelu prije zore, zarobivši njenog predsjednika i prvu damu, koji su kasnije prevezeni u Njujork.
- U svijetu opterećenom promjenama i haosom, jednostrani i nasilni akti ozbiljno potkopavaju međunarodni poredak- &nbsp;poručio je.
Podsjećamo, SAD su u subotu pokrenule veliku operaciju u Karakasu, uhapsivši predsjednika Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, a oni se nalaze u SAD-u kako bi se suočili sa krivičnim optužbama na sudu u Njujorku.

Si Đinping o hapšenju Madura: Jednostrani i nasilni akti ozbiljno krše međunarodno pravo

Američka intervencija u Venecueli, koja urušava kredibilitet i delegitimiše američku ulogu na međunarodnom nivou, nije izvedena da bi se promijenio Madurov sistem, već je došlo do zamjene vođstva i zaštite sopstvenih interesa, izjavio je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E profesor na Univerzitetu Džons Hopkins Siniša Vuković.
Prema njegovim riječima, intervencija u Venecueli predstavlja ozbiljan udarac postojećem međunarodnom poretku, jer stvara presedan koji se teško može kontrolisati – uvođenje koncepta kriminalizacije suvereniteta.
Vuković ističe da se međunarodno pravo ne ukida u potpunosti, već važi samo kada interesi velikih sila nisu direktno ugroženi.&nbsp;
- Američka administracija nije objavila rat u tradicionalnom smislu, već je redefinisala šefa strane države kao običnog kriminalca i narko-teroristu, pokušavajući da zaobiđe Povelju Ujedinjenih nacija i međunarodne institucije. Iako niko ne spori autoritarne tendencije Madurove vlasti, pravno govoreći, takav stil vladanja ne predstavlja oružani napad koji bi opravdao vojnu intervenciju u samoodbrani - rekao je Vuković.
On dodaje da ovaj potez dovodi u koliziju dva američka slogana – „mirotvorničko predsjedništvo“ i „mir kroz snagu“ – pri čemu je drugi dobio novu, praktičnu interpretaciju. Vuković podsjeća da ovo nije prvi put da SAD sprovode ovakve akcije, navodeći primjere Grenade 1983. i Paname 1989.
Profesor Vuković naglašava da je granica između legitimne intervencije i legalizovanog imperijalizma pomjerena u zonu apsurda, prvenstveno kroz inverziju retorike. Podsjeća da je 2003. Bijela kuća pravdala invaziju na Irak borbom za demokratiju, dok danas otvoreno priznaje da je riječ o interesima poput kontrole nafte.
- Ovo je nova situacija u kojoj se briše razlika između rata i policijskih akcija, stvarajući presedan gdje moćne države mogu jednostrano intervenisati bez plana za institucionalnu obnovu. Madurov represivni aparat ostaje netaknut, a nova vlast prihvatljiva Vašingtonu samo osigurava interese SAD - kaže Vuković.
On smatra da će akcija SAD-a poslužiti kao povod i Rusiji i Kini, ali i kao opravdanje za stvaranje navodnog multipolarnog svijeta, koji, prema njegovim riječima, u praksi nije multipolaran.
- Amerika šalje poruku da regionalne norme vrijede ad hoc, dok univerzalne globalne norme ostaju po strani. Suštinska razlika je u tome što je američka intervencija u Venecueli, koliko god bila ilegalna na međunarodnom planu, zamjena vođstva, dok država Venecuela i dalje postoji. S druge strane, Putin u Ukrajini pokušava da izbriše suverenu državu, a Kina u slučaju Tajvana teži aneksiji - rekao je Vuković.
On zaključuje da je nastupila nova epoha agresivnog vanjskopolitičkog oportunizma, umjesto klasičnog kolonijalizma, sa logikom brzih i jeftinih pobjeda.
- Venecuela je napadnuta ne zbog principa, već zato što je bila laka meta – slaba, moralno diskreditovana, i geografski blizu Americi. Poruka malim i srednjim državama je da je njihov suverenitet postao uslovan i zavisan od procjene velike sile. Za razliku od Iraka ili Avganistana, ovdje SAD još uvijek ne vrše vojnu okupaciju – radi se o kratkoročnoj i improvizovanoj intervenciji- zaključio je Vuković.
Cijelo gostovanje možete pogledati u nastavku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FNCb2oOMQp7E%3Fsi%3DbHQ-T10xWJnxme7i&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Granica između legitimne intervencije i legalizovanog imperijalizma pomjerena u zonu apsurda

Američke snage su u subotu u ranim jutarnjim satima zarobile venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, nakon čega su ih avionom prebacili u pritvor u Njujorku.
Pažnja se sada sve više usmjerava na predsjednikovog sina, Nikolasa Ernesta Madura Gveru, poznatog pod nadimkom „Princ“, čija je navodna uloga u narkoposlovima detaljno opisana u nedavno otpečaćenim američkim optužnicama.
Administracija Donalda Trampa optužila je Madura, njegovu suprugu Flores i njihovog sina za trgovinu drogom, narkoterorizam i krivična djela povezana s oružjem.
Američki tužioci tvrde da su kovali zavjeru s ciljem krijumčarenja velikih količina kokaina u Sjedinjene Američke Države, navodno u saradnji s kolumbijskim gerilskim grupama, meksičkim kartelima i venecuelanskim kriminalnim bandama.
<h2>Ko je Nikolas Maduro Gvera?</h2>
Nikolas Ernesto Maduro Gvera (35) sin je venecuelanskog predsjednika iz njegovog prvog braka s Adrianom Gverom Angulo. Rođen je 1990. godine i godinama se smatrao rastućom političkom figurom, a u političkim krugovima često je pominjan kao mogući nasljednik svog oca. Bio je član Nacionalne skupštine Venecuele, a javnosti je poznat i pod nadimcima „Nikolasito“ i „Princ“.
Američki savezni tužioci ga opisuju kao ključnog aktera u širokoj mreži krijumčarenja narkotika, koja je, prema navodima optužnice, koristila državnu imovinu, vojno osoblje i politički uticaj za transport kokaina iz Venecuele u SAD.
Prema optužnici, Maduro Gvera je između 2014. i 2015. godine navodno dva puta mjesečno putovao na ostrvo Margarita državnim avionom PDVSA Falcon 900. Tužioci tvrde da je avion prije svakog leta bio natovaren velikim paketima kokaina, te da je vojno osoblje bilo svjesno njihovog sadržaja.
U jednoj izjavi, datoj pod zakletvom, navodi se da se Maduro Gvera hvalio kako avion može letjeti gdje god želi, uključujući i vazdušni prostor Sjedinjenih Američkih Država.
<h2>Optužbe za krijumčarenje droge</h2>
Dalje se navodi da je 2017. godine koordinirao pošiljke stotina kilograma kokaina iz Venecuele u Majami, dok su se u razgovorima razmatrale i pošiljke za Njujork, gdje se, prema navodima tužilaca, droga slabijeg kvaliteta lakše mogla prodati.
Optužnica pominje planove za krijumčarenje kokaina putem teretnih kontejnera u američke luke.
Maduro Gvera se tereti za djelovanje unutar Kartela de los Soles, navodne narko-organizacije koju, prema američkim vlastima, vode visoko rangirani venecuelanski državni zvaničnici. Tužioci tvrde da su kartel i njegovi članovi koristili avione PDVSA-e, predsjedničke hangare i diplomatske kanale kako bi zaštitili pošiljke i izbjegli primjenu zakona.
Optužnica takođe navodi da su prihodi od trgovine drogom korišćeni za finansiranje političkih kampanja, uključujući inicijative povezane sa Silijom Flores.
Lokacija na kojoj se nalazi Maduro Gvera još uvijek nije poznata javnosti. On je, nakon hapšenja svog oca, pozvao građane da izađu na proteste.

Sin Nikolasa Madura optužen kao ključni akter međunarodne narko-mreže

Švajcarska je, s trenutnim dejstvom, naložila preventivno zamrzavanje cjelokupne imovine svrgnutog venecuelanskog lidera Nikolasa Madura i njegovih bliskih saradnika.
Odluka, koja će biti na snazi četiri godine, donesena je samo dva dana nakon Madurovog hapšenja, ali vlasti u Bernu nijesu potvrdile da li se takva imovina nalazi na njihovoj teritoriji, niti o kojim je iznosima riječ, piše Euronews.
- Savezno vijeće želi da obezbijedi da se nezakonito stečena imovina, u aktuelnoj situaciji, ne može prenijeti iz Švajcarske- navela je vlada u saopštenju za javnost.
<h3>Mjera predostrožnosti</h3>
Podsjećamo, Madura su 3. januara u Karakasu uhapsile američke snage i prevezle ga u Sjedinjene Američke Države zbog optužbi za trgovinu drogom i navodnu saradnju s narkokartelima i kriminalnim grupama u Venecueli i Kolumbiji.
Ovo je prva nova odluka o zamrzavanju imovine od subotnjeg hapšenja. Odluka se zasniva na Saveznom zakonu o zamrzavanju i povratu nezakonito stečene imovine stranih politički izloženih lica (FIAA).
Švajcarska vlada je „odlučila da, kao mjeru predostrožnosti, zamrzne svu imovinu koju u Švajcarskoj posjeduju Maduro i druga lica povezana s njim“, navodi se u saopštenju. Zamrzavanje imovine ne odnosi se na članove aktuelne venecuelanske vlade.
<h3>Sankcije protiv Venecuele</h3>
Švajcarska je još 2018. godine uvela sankcije protiv Venecuele, dok su Sjedinjene Američke Države, Kanada i Evropska unija uvele sankcije i embargo na poslovanje s Karakasom 2017. godine.
Švajcarska vlada je takođe saopštila da će, „ukoliko budući pravni postupci pokažu da su sredstva nezakonito stečena, Švajcarska nastojati da obezbijedi da ona budu iskorišćena u korist venecuelanskog naroda“.
<h3>Švajcarska kao sigurna luka</h3>
Švajcarski sektor privatnog bankarstva više puta se našao u središtu velikih afera i izvještaja kao mjesto na kojem su politički izložena lica i drugi visokorizični klijenti skrivali svoje bogatstvo. Smatra se da ih privlače politička stabilnost zemlje, razvijen sektor upravljanja imovinom, kao i istorijski snažna bankarska i korporativna tajnost, koja može znatno otežati praćenje stvarnog vlasništva nad imovinom.

Švajcarska zamrzla svu Madurovu imovinu

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro danas, kojeg su američke snage uhapsile 3. januara u Karakasu, trebalo bi danas da bude izveden pred sud u Njujorku. SAD terete Madura za narkoterorizam i posjedovanje oružja i zavjeru protiv SAD.
Nikolas Maduro je po dolasku u SAD zatvoren u Metropoliten zatvoru u Bruklinu u Njujorku. On je u ponedjeljak helikopterom prevezen od zatvora do heliodroma u blizini suda.
Kako se vidi na snimcima koje su objavili američki mediji, Maduro teže hoda, kao da mu je povrijeđena noga. Prije ulaska u vozilo, kojim je prebačen do heliodroma, podigao je ruke u vazduh, kao simbol prkosa američkim vlastima.
Maduro je uhapšen po naređenju američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je cijelu operaciju pratio iz svoje privatne rezidencije u Mar-a-Lagu na Floridi.

Maduro i njegova supruga dovedeni pred sud u Njujorku

Sjedinjene Američke Države su 23. decembra prošle godine ponudile predsjedniku Venecuele Nikolasu Maduru da napusti svoju zemlju i ode u Tursku, ali je venecuelanski lider bijesno odbio taj plan, rekao je američki zvaničnik za Njujork tajms (New York Times).
Prema izvoru, Madurova reakcija jasno je pokazala da nije imao namjeru ozbiljno razmotriti prijedloge Vašingtona.
Njujork tajms je takođe izvijestio, pozivajući se na američkog zvaničnika, da su američke obavještajne službe izvele sajber-napad na energetski sektor Venecuele, prekinuvši isporuku električne energije u značajnom dijelu Karakasa kako bi prikrile dolazak američkih aviona.
Navodno je nestanak struje omogućio više od 150 vojnih aviona i helikoptera, uključujući dronove, borce i bombardere, koji su poletjeli s 20 različitih američkih mornaričkih baza i brodova, da izvedu svoje borbene misije.
Ovu informaciju je kasno sinoć potvrdio američki senator Lindzi Grejam koji je kazao da je Maduro "mogao biti u Turskoj, ali je u Njujorku" i da bi bilo bolje da je prihvatio ponudu.

Maduro u decembru imao ponudu da napusti Venecuelu i ode u Tursku, bijesno je odbio

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Izrael u narednoj deceniji postepeno smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći.&nbsp;
On je ranije govorio da Izrael ne bi trebalo da zavisi od strane vojne pomoći.
- Želim da postepeno smanjujemo vojnu pomoć u narednih 10 godina- rekao je Netanjahu u intervjuu za magazin Ekonomist.
Na pitanje da li to znači smanjenje „do nule“, odgovorio je potvrdno.
Netanjahu je dodao da je, tokom nedavne posjete američkom predsjedniku Donaldu Trampu, rekao koliko Izrael duboko cijeni vojnu pomoć koju mu je Amerika pružala tokom godina, ali i da je Izrael „sazreo i razvio nevjerovatne kapacitete“.
U decembru je Netanjahu najavio da će Izrael uložiti 350 milijardi šekela (oko 110 milijardi dolara) u razvoj nezavisne odbrambene industrije kako bi smanjio zavisnost od drugih zemalja.
U 2016. godini SAD i Izrael potpisali su memorandum o razumijevanju koji važi do septembra 2028. i predviđa 38 milijardi dolara vojne pomoći, od čega 33 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima za kupovinu vojne opreme i pet milijardi dolara za sisteme protivraketne odbrane.
Izvoz izraelske vojne opreme porastao je prošle godine za 13 odsto, prenosi Rojters.

Netanjahu se nada da će Izrael u budućnosti smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći

Gost "Jutra s Majom" na Televiziji E biće pisac Ivan Tokin koji piše o onome što svi živimo, ali rijetko primjećujemo - o malim sudbinama, svakodnevnim lomovima i tihim radostima, jednostavno, precizno i ljudski. Nedavno je u Podgorici promovisao svoju novu knjigu i tim povodom je naš gost.&nbsp;
&nbsp;Maja Popović u emisiji ugostiće i književnicu Barbaru Delać, dobitnicu nagrade za najbolji savremeni domaći dramski tekst na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta za 2025. godinu, za dramu Zidovi – recimo izložba.
&nbsp;U susret 83.dodjeli nagrada Zlatni globus, &nbsp;u emisiji "Jutro s Majom" gošća će biti novinarka, filmska kritičarka Marina D. Richer koja živi i radi u Beču.&nbsp;
&nbsp;Naši gosti/panelisti su Mladen Ivanović reditelj, Miroslav Minić profesor crnogorskog jezika i književnosti. &nbsp;

Tag: nikolas-maduro