stanak Demokratske narodne partije u izvršnoj vlasti i vladajućoj koaliciji zavisiće od volje aktuelne vlade da pokrene izmjene Ustava, Zakona o državljanstvu i Zakona o državnim simbolima, kao i da prihvati rezultate referenduma održanog krajem minule godine u Zeti, a kojima bi se srpski jezik normirao kao službeni, omogućilo pravo na dvojno državljanstvo, trobojka postala narodna zastava u Crnoj Gori i uvažili stavovi lokalnog stanovništva vezani za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun.&nbsp;
To je predviđeno nizom zaključaka koji su juče usvojeni na sjednici Predsjedništva DNP-a i kojima su ministri iz redova te stranke obavezani da već na prvoj narednoj sjednici Vlade pokrenu ova pitanja, a time i ključne programske inicijative partije, uz jasno upozorenje da će, u suprotnom, uslijediti njihove ostavke i povlačenje podrške izvršnoj vlasti.
Funkcionerka DNP-a Maja Vukićević u Vladi premijera Milojka Spajića rukovodi resorom saobraćaja, dok je njen stranački kolega Milun Zogović potpredsjednik Vlade zadužen za infrastrukturu i regionalni razvoj.&nbsp;
Ukoliko izmjene, koje budu inicirali, ne dobiju saglasnost većine članova Vlade, iz stranke Milana Kneževića poručuju da će Vukićević i Zogović podnijeti ostavke, dok će klubovi poslanika i odbornika u državnoj i Skupštini Glavnog grada uskratiti podršku Vladi premijera Milojka Spajića i upravi gradonačelnika Saše Mujovića.&nbsp;
Iz DNP-a, u saopštenju koje su medijima proslijedili nakon sjednice Predsjedništva, podsjećaju da ta partija nikada nije odstupila od svojih ideoloških i programskih principa, te da njihova programska opredjeljenja nijesu u koliziji ni sa Koalicionim sporazumom, ni sa takozvanim Barometrom 26.
Naglašavaju, takođe, da su programska opredjeljenja DNP-a u skladu sa evropskim vrijednostima i standardima koji se, kako navode, jedino u Crnoj Gori ignorišu.
U DNP-u podsjećaju da su, nakon posljednjeg popisa stanovništva u Crnoj Gori, sve njihove inicijative vezane za normiranje srpskog kao službenog jezika, izmjene Zakona o državljanstvu i proglašenje trobojke za narodnu zastavu, nailazile na odbijanje koalicionih partnera.
Kada je riječ o prečišćivaču otpadnih voda u Botunu, čijoj se gradnji protive građani Zete i zbog koga DNP i njen lider prijete izlaskom iz aktuelne vlasti, iz te stranke su podsjetili da nedavna policijska akcija, koja je obilježila početak gradnje tog postroijenja i tokom koje je, zajedno sa predsjednikom opštine Zeta Mihailom Asanovićem, uhapšeno 54 ljudi, među kojima je bilo maloljetne djece, žena i starijih osoba, predstavlja „nedopustiv čin represije“ kojom su, kako tvrde, rukovodila „ista lica koja su postupala i tokom protesta u vrijeme litija“.
Iz DNP-a navode da su prihvatili inicijativu predsjednika Skupštine Andrije Mandića za započinjanje novih pregovora radi prevazilaženja političke krize, te ističu da su ti razgovori završeni bez rezultata, jer premijer Milojko Spajić nije prihvatio ponuđene opcije kao osnov za dalje razgovore sa mještanima Botuna.
Poručuju da ostaju spremni za dijalog, ali i da sa njihovim ideološkim i programskim principima „nema trgovine“.&nbsp;
- DNP u Vladi nije zbog fotelja, već zbog građana, koji su nam dali povjerenje na parlamentarnim izborima 2023. godine. Ukoliko naše inicijative budu odbijene, bez zadrške ćemo napustiti Vladu – navode iz Demokratske narodne partije i zaključuje da „Crna Gora mora biti država svih građana, a ne privilegovanih pojedinaca“.&nbsp;
Milan Knežević je, podsjećamo, pred sam kraj minule godine, odmah nakon policijske akcije u Botunu, izjavio da više nije član vladajuće većine i da će na Predsjedništvu stranke predložiti izlazak iz vlasti.&nbsp;
Jučerašnjoj sjednici Predsjedništva, na kojoj je, umjesto najavljenog izlaska iz vlasti, opstanak koalicionog sporazuma uslovljen podrškom programskim principima DNP-a vezanim za pitanja jezika, državljanstva, državnih simbola i Botuna, prethodio je javni apel koji je grupa građana Zete uputila Kneževiću, zahtijevajući od njega da ipak ostane u vlasti i političku borbu nastavi iznutra.
Oni u otvorenom pismu, objavljenom na portalu In4S, Kneževića upozoravaju da bi odluka DNP-a o napuštanju vlasti nanijela štetu interesima Zete i oslabila njen glas u institucijama.&nbsp;
- Građani Zete ne žele da Milan Knežević napusti vlast – navodi se u pismu.
U pismu se dodaje i kako bi njegovo napuštanje vlasti, osim interesima Zete, štetu nanijelo i ostalim opštinama u Crnoj Gori koje su mu, kako se navodi, dale podršku i koje od njega očekuju ozbiljnost i snagu da se odupre svim pritiscima i svima koji bi jedva dočekali njegovu ostavku.
- Mi koji smo Vas birali, mi koji stojimo uz Vas više od 20 godina, danas tražimo da nas ispoštujete. Naša podrška nije bila trenutna, niti vođena interesom, već dugogodišnja, dosljedna i iskrena. Upravo zato imamo pravo da kažemo da se odluke koje direktno utiču na sudbinu Zete ne smiju donositi pod pritiskom onih koji Zeti ne žele dobro. Oni koji danas najglasnije zahtijevaju da se „ispoštuje data riječ“, izgovorena u trenutku opravdane ljutnje i revolta, nijesu oni koji su Vam davali podršku kroz godine, niti oni koji su stajali uz Zetu kada je bilo najteže. Naprotiv, to su politički i interesni krugovi koji bi Vaš odlazak iz vlasti dočekali sa oduševljenjem, jer bi time oslabila pozicija Zete, kao i same koalicije „Za budućnost Crne Gore“ i njen glas u institucijama. Vašu ostavku bi prvi pozdravili upravo oni koji Vas godinama ne žele tamo gdje se donose odluke. Građani Zete danas nemaju jačeg, glasnijeg i istrajnijeg predstavnika u institucijama od Vas. Vaše prisustvo u vlasti nije politički komfor, već prepreka onima koji bi da se odluke ponovo donose bez naroda i protiv naroda. Borba za Zetu se ne dobija napuštanjem institucija, već ostajanjem u njima i borbom iznutra, borbom dijaloga. Zato Vam poručujemo, Vaš ostanak u vlasti nije izdaja principa, već njihova odbrana. Vaš odlazak bio bi politička pobjeda onih koji Zeti ne žele dobro. Građani Zete stoje uz Vas, a vjerujemo i da mnogi širom Crne Gore očekuju da Vi ostanete uz njih – zaključuje se u otvorenom pismu Kneževiću.
<h2>Đukanović: Sada je jasno da su prijetnje rušenjem Vlade bile politički manevri bez stvarne namjere</h2>
 
Politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović smatra da inicijative DNP-a liče na pokušaj unutrašnje sabotaže evropskog puta, na koje aktuelna vlada ipak neće pristati.&nbsp;
- Ne zato što su premijeru Spajiću ideološki strane, već zato što zna da bi to trenutno ugrozilo važan evropski projekat i povuklo ozbiljne finansijske posljedice – navela je ona u izjavi za Pobjedu.&nbsp;
Đukanović je, međutim, sigurna da su i predsjednik Skupštine Andrija Mandić i premijer Spajić tu temu ostavili za kraj kako bi se njome politički trgovalo u susret ili nakon parlamentarnih izbora iduće godine.
- Dakle, nije sporno da će ultimatum biti prihvaćen, samo ne sada. To će prije biti ustupak predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, nego Milanu Kneževiću - navodi sagovornica Pobjede.
Đukanović ističe i kako se sada najbolje vidio da su mještani Botuna izmanipulisani jer više, podsjeća ona, nema ni protesta, ni pobune.
- Pokazalo se da je pitanje izgradnje kolektora samo iskorišćeno kao sredstvo za političke igre i ostvarivanje partijskih ciljeva, koji su u velikoj mjeri usklađeni sa interesima centara moći izvan Crne Gore, prije svega u Beogradu. Sada, umjesto Botuna, u prvi plan dolaze identitetske teme, jezik, državljanstvo, ustavne promjene, što pokazuje da su prijetnje oko rušenja Vlade bile samo politički manevri bez stvarne namjere – zaključila je Đukanović.
Njen stav dijeli i poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković, ističući kako nakon zaključaka Predsjedništva DNP-a „počinju da proviruju stvarni razlozi protesta u Botunu“.
- Kao kamenje ispod snijega koji kopni. Čudo da nema i kapele - napisao je Laković u objavi na platformi Iks.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.pobjeda.me%2Fclanak%2Fdukanovic-jasno-je-da-su-prijetnje-rusenjem-vlade-bile-politicki-manevri-bez-stvarne-namjere&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đukanović: Jasno je da su prijetnje rušenjem Vlade bile politički manevri bez stvarne namjere

Prethodna godina bila je dosta obećavajuća, ali na kraju i razočaravajuća. Po mom mišljenju, ono što je najviše obilježilo prethodnu godinu su studentski protesti na početku godine, a još značajnije je bilo pokušavanje gušenja tih protesta, povezivanje studenata s kriminalnim klanovima i ostali pokušaji ograničavanja slobode mišljenja i kritičkog razmišljanja u Crnoj Gori, kazala je za Televizuju E politikološkinja i docentkinja Univerziteta Donja Gorica Nikoleta Đukanović.&nbsp;
Prema njenim riječima, ovo jasno govori o svim rezultatima procesa demokratizacije koje simuliramo ili pokušavamo realizovati posljednjih nekoliko godina i decenija.&nbsp;
- Taj trend se preslikao i na sve ostale pokušaje – javne riječi, okupljanja, koja su ponekad bila ugušena ili završena hapšenjima, što jasno pokazuje naše demokratske kapacitete - istakla je Đukanović.
S druge strane, kako je dodala, bilo je vrlo pozitivno to što su studenti dali svoj glas i svoju riječ te ostvarili veliki pomak u protestima koji nijesu karakteristični za Crnu Goru.
- Nakon toga, važno je istaći proces evropskih integracija. Polako, ali uspješno se zatvaraju pregovaračka poglavlja. Međutim, taj proces je postao više političko-tehnički, bez prave realizacije reformi. Nekada je integracija i evropeizacija bila sinonim za demokratizaciju. Danas govorimo isključivo o uspješnosti pregovaranja, zatvaranju poglavlja i usvajanju zakona i strategija bez njihove implementacije. S tehničkog aspekta, napravljen je pomak, iako bi mnogo više moglo biti urađeno - podvukla je Đukanović.&nbsp;
Kako je kazala politikološkinja, uzimajući u obzir koliko političkih partija čini većinu u parlamentu, od kojih većina nije proevropski orijentisana - ovaj pomak je značajan, ali konkretnih rezultata po pitanju napretka nema.
- 2026. godina biće politički izazovna za Crnu Goru. Političke partije se već pripremaju za izbore 2027. i vjerujem da će koristiti proces integracija da ga predstave kao svoja dostignuća. Očekujem više političkih manipulacija, prepucavanja između stranaka, formiranja novih partija i prekomponovanja političke scene. Postoji veliki broj nezadovoljnih birača i apstinenata, što predstavlja potencijal za nove političke aktere - ocjenjuje Đukanović.&nbsp;
Đukanović smatra da EU nije dovoljno koherentna i jednoglasna, pa će sigurno biti mimoilaženja među državama članicama.&nbsp;
- Fokus bi trebao biti na reformama, a ulazak u EU sredstvo, a ne cilj, što trenutno nije slučaj - dodala je Đukanović.&nbsp;
Đukanović se osvrnula i na izbornu reformu iz jula 2025. godine, ističući da ona nije trebala da se desi na ovakav način.&nbsp;
- Izborna reforma koja je napravljena u julu ove godine nije trebala da se desi Crnoj Gori, jer ona ima određene naznake onog što je trebalo da se desi – izbori u jednom danu su odlično rješenje, ali zakazivati izbore 2027. i na taj način produžiti protivustavno mandate tako velikom broju opštinskih parlamenata, da ne govorimo o tome koliko je glasača zakinuto za svoje pravo glasa, mislim da je to bio samo jedan politički kompromis koji apsolutno nije dobar za društvo niti za građane. Ja čisto sumnjam da će implementacija teći tako lako, a od te izborne reforme dobili smo samo rezultat ta dva zakona – izbora odbornika i poslanika i finansiranje političkih partija, koja su realizovana za dvadeset dana – dok se sada upravo radi nova radna grupa za izmjenu istog zakona koji je u julu donesen - istakla je Đukanović.&nbsp;
Dodaje da izborna reforma, koja je bila karakteristika ove godine, nije nešto na šta treba da budemo ponosni.
Đukanović je na kraju istakla da je nju za ovu godinu bilo karakteristično dodjeljivanje Trinaestojulske nagrade.
- Mislim da, polako, ali sigurno, uništavamo sve ono što jesu identitetski elementi Crne Gore. Mislim da to vlast radi smišljeno, i sve ono što je pratilo reagovanje građana tim povodom, kao i mnogo kasnije reakcije, u stvari govori koliko mi nijesmo spremni ni za kakav demokratski dijalog, a kamo li za neke evropske vrijednosti koje su karakteristične u mnogo razvijenijim demokratskim državama - zaključila je Đukanović.&nbsp;
V.Lj.&nbsp;

Đukanović: Pokušaji gušenja studentskih protesta i ograničavanje slobode mišljenja obilježili 2025. u Crnoj Gori

Ovo je samo jedna vrsta sabotaže procesa evropskih integracija, mnogo prije nego što podrazumijeva bilo čiju brigu za zdravlje mještana Botuna, za njihovo mišljenje ili za njihovo slobodno iskazivanje stava, a postupak Milana Kneževića je isključivo politička igra koja treba da zadovolji potrebe njihovih partnera u Beogradu, a ne nešto što se zaista radi u korist građana – rekla je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E, politikološkinja Nikoleta Đukanović.
Prema njenim riječima, situacija u Botunu nije ništa što nije očekivano, pa je, umjesto ekološkog pitanja i pitanja zaštite životne sredine, poprimila oblik političkog spektakla.
– Gospodin Knežević i gospodin Mandić to sagledavaju kao neku vrstu radnog zadatka, a ne kao nešto za šta bi se zaista zalagali. Postupanje policije je bilo vrlo interesantno, kojoj su danas mnoge adrese sa vlasti čestitale, a ne prisjećajući se kako je ta policija reagovala u sličnim prethodnim dešavanjima, odnosno reakcijama slobodnih građana, starih ljudi, mlađih ljudi, intelektualaca i tako dalje, kada su oni bili hapšeni i kada je upotrijebljena sila protiv njih. Ne vidimo tu istu interpretaciju odnosa policije prema građanima. Ovdje ne mislim samo na dešavanja iz jula ove godine prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade, nego i na mnoga druga dešavanja – reakcije studenata povodom tragedije na Cetinju, ustoličenja mitropolita – gdje je, u odnosu na današnje događaje, policija reagovala drugačije. Mislim da se ona apsolutno politizuje i instrumentalizuje u svrhu projekata određenih političkih partija, prije svega, u ovom slučaju, prosrpskih stranaka, tako da smo mogli vidjeti jednu privatizaciju i politizaciju, između ostalog, i policije – rekla je Đukanović.
Politikološkinja smatra da je važno početi projekat za prečišćavanje otpadnih voda, kako zbog životne sredine, tako i zbog zaštite zdravlja ljudi, kao i za proces evropskih integracija Crne Gore.
– Ako su naši političari i same političke partije takvi evropejci kao što kažu, onda bi trebalo da podrže ovaj projekat, a ne da ga sabotiraju i miniraju. Mislim da to ne rade zbog projekta, niti zbog stanovnika Botuna ili Zete, već to rade isključivo zbog političkih pritisaka sa strane. Mislim da je ovaj performans koji je radio gospodin Knežević danas i prethodnih nedjelja, u stvari, više neka vrsta radnog zadatka, nego nešto što može da se zdravorazumski opravda i objasni građanima – istakla je Đukanović.
Komentarišući najavu lidera DNP-a Milana Kneževića da će, zbog današnjeg postupanja policije, napustiti Vladu, politikološkinja kaže da, analizirajući njegove prethodne izjave i postupke, sumnja da će to što on kaže biti realizovano.
– Ako vidimo njegove dvije oprečne izjave danas: jedna da će povući svoje prisustvo iz većine koja podržava Vladu, a kasnije je rekao da će to pitanje kandidovati, čini mi se, na odboru svoje partije, što znači da se ograđuje i da je moguć neki drugi scenario. Tako da ja, iskreno, čisto sumnjam da je to njemu u korist. Mislim da je ovo isključivo politička igra koja treba da zadovolji potrebe njihovih partnera u Beogradu, a ne nešto što se zaista radi u korist građana. Jako mi je žao građana koji će na kraju biti izmanipulisani i zloupotrijebljeni. Ne znam da li su dobili neku kontrauslugu na kraju, ali mislim da je svaka partija njih na neki način izdala, počevši od PES-a, koji je na samom početku obećavao građanima Botuna da će pregovarati i izaći im u susret u odnosu na njihove potrebe. U jednom trenutku su čak i negirali izgradnju ovog projekta, odnosno njegovu implementaciju. A da ne govorimo o političarima koji su danas sa tim građanima, a koji, čini mi se, to rade isključivo iz nekih političkih razloga, a ne što su protiv tog projekta i što će sjutra preispitati svoje prisustvo u Vladi. Čisto sumnjam da će se to uopšte desiti – naglasila je Đukanović.
Vjeruje i da je reakcija predsjednika Opštine Zeta, Mihaila Asanovića, lična reakcija, stav pojedinca, a ne ono što će na kraju biti stav partije, a ako se i desi, biće to, kako kaže, nešto što je već viđeno.
– Prisjetimo se samo gospodina Milatovića koji je upravo zbog prisustva PES-a u vlasti doveo do novih izbora, da bi nakon tih istih izbora opet pravio koaliciju sa istim onim partnerima protiv kojih je navodno bio prije tih izbora. Tako da, u odnosu na ono što smo do sada vidjeli, čisto sumnjam da će doći do nekih većih promjena. Ja iskreno mislim da ovo pitanje političarima uopšte nije toliko važno da bi bilo razlog da ostanu bez funkcija, jer govorimo o velikom broju ljudi i velikom broju političkih partija. Ipak, mislim da je ovo samo jedna vrsta sabotaže procesa evropskih integracija, mnogo prije nego što podrazumijeva bilo čiju brigu za zdravlje mještana Botuna, za njihovo mišljenje ili za njihovo slobodno iskazivanje stava – rekla je Đukanović.
Osvrćući se na izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, politikološkinja smatra da je i to politička izjava, jer se ne može izbjeći utisak da se svi političari pripremaju za izbore 2027. godine.
– Očigledno je da su svi politički akteri već počeli pripreme za te izbore, a njegovu reakciju vidim kao dodatno gubljenje kredibiliteta, što, nekako, uspješno radi jako dugo vremena. Umjesto da da svoj jasan stav prema tako važnom projektu za cijelu državu, a da ne govorimo o Podgorici i Zeti, on danas prosto poziva na preispitivanje ponašanja nadležnih organa, u ovom slučaju podgrijava situaciju, podržava Kneževića koji, na neki način, poziva na krvoproliće – istakla je Đukanović.
Ističe i da je reakcija predsjednika Skupštine Andrije Mandića interesantna, jer je nazvao Botun crvenom linijom, što može biti neka vrsta političke igre, ali je važna u kontekstu odnosa Mandića i premijera Spajića.
– Ako se sjetimo, prije samo par sedmica je Mandić veličao tu saradnju sa premijerom, govoreći da će oni sigurno biti okosnica nakon izbora 2027. godine, čime je, u stvari, aludirao na to da njihova koalicija i saradnja nemaju nikakve primjedbe i ništa što bi moglo da bude sporno za buduću saradnju. Danas je ipak to očigledno malo drugačije. Ja ovo nekako vidim kao pokušaj da se zadovolje njegovi birači koji jesu protiv – ne mislim samo na građane Zete – nego na nešto što može biti blisko stavu prosrpskih partija koje su apriori protiv ovog projekta, koje ga miniraju, i ovo je zadovoljenje onoga što treba da čuju njegovi glasači – naglasila je Đukanović.
Vjeruje da je podrška predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Milanu Kneževiću miješanje u unutrašnje pitanje druge države, jer taj ekološki projekat nikako ne dotiče odnose dvije države.
Ističe da je u žiži i to kako je zapravo reagovao potpredsjednik Vlade Filip Ivanović, koji se pravda predsjedniku susjedne države zbog postupanja policije u svojoj državi.
– Vidi se da postoji lična konotacija i mnogo više zabrinjava reakcija PES-a i potpredsjednika Vlade Ivanovića, koji nekako pravda reakciju policije prema gospodinu Kneževiću, i to stiže na adresu gospodinu Vučiću – zaključila je Đukanović.

1250x600

1084x550

Đukanović: Performans Milana Kneževića u Botunu vrsta radnog zadatka

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Hronika protesta u Botunu
- Privođenje mještana Botuna i nove blokade puteva. Počela gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
- I Premijerski sat u znaku dešavanja u Botunu.
- Kotlarnica u Skerlićevoj ulici u Pljevljima nastavlja sa radom, nakon što građani Pljevalja ni danas nijesu dozvolili inspektorki da je zapečati.
- Vrhovni sud naložio novo odlučivanje o dodjeli Trinaestojulske nagrade.
- Rusija optužila Ukrajinu za napad na Putinovu rezidenciju, iz Kijeva to demantuju
Gošća emisije je politikološkinja Nikoleta Đukanović.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Marina Ilić.

Informativna emisija 24 sata: Gošća Nikoleta Đukanović

Crna Gora ima šansu da do kraja naredne godine zatvori sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom, ali samo ako postoji jasna i dosljedna politička volja, od koje zavisi cjelokupan proces. Dok iz Ministarstva evropskih poslova poručuju da aktuelna Vlada ima kapacitet da taj cilj iznese, analitičari upozoravaju da se među samim nosiocima vlasti nalaze i ozbiljni kočničari evropskih integracija, koji ne djeluju u skladu sa evropskim vrijednostima. To su ključne poruke PROUDCAST-a Centra za građansko obrazovanje (CGO). O pregovorima sa EU, izazovima i obavezama na tom putu, ali i o spremnosti Crne Gore da na njih odgovori, Željka Zvicer, saradnica na programima CGO-a, razgovarala je sa Biljanom Papović, državnom sekretarkom u Ministarstvu evropskih poslova, i Nikoletom Đukanović, profesoricom na Univerzitetu Donja Gorica. Papović je mišljenja da posljednji izvještaj Evropske komisije realno oslikava napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija.&nbsp; - Izazovi su u brojnim oblastima zaista složeni, ali spoj ocjena iz izvještaja i optimizma koji dolazi ne samo iz Crne Gore, već i iz Brisela, govori da je posao koji je pred nama ostvariv - kazala je Papović. Đukanović smatra da se preostala poglavlja mogu zatvoriti do kraja naredne godine, ali isključivo uz snažnu političku volju.&nbsp; - A upravo u toj političkoj volji vidim najviše prepreka. Naša politička scena je izuzetno kompleksna i opterećena različitim direktnim i indirektnim interesima i podinteresima, zbog čega je teško predvidjeti kako će se stvari dalje razvijati - navela je ona. Papović se osvrnula i na obaveze iz Reformske agende, kao i na podatak da je Crna Gora do sada povukla svega 38 odsto sredstava iz Plana rasta. Kašnjenja u ispunjavanju reformskih koraka, po njenoj ocjeni, proističu iz preopterećenosti administracije. No, da to nije uvijek slučaj pokazuje i primjer Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, koji je pripremljen, ali još nije usvojen na Vladi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215071248_3eb5d529ef70f37e61144b8e3dc766a9d39662c4a1ba3032653e5a37c423ed7c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251215071248_3eb5d529ef70f37e61144b8e3dc766a9d39662c4a1ba3032653e5a37c423ed7c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Biljana Papović"> <figcaption>Biljana Papović(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  - Pitanje političke volje je uvijek presudno. Postoje teme za koje u određenom trenutku ne postoji spremnost da budu stavljene na sto. Istovremeno, važno je da se određena pitanja otvaraju uz kvalitetnu javnu debatu, kako bi se izbjegli kontraefekti. I ta priprema društva za osjetljive teme je nešto što je potrebno - naglasila je ona. Đukanović, međutim, podsjeća da je taj zakon trebalo uputiti Skupštini još u decembru prošle godine.&nbsp; - Ako građani nijesu spremni za taj iskorak koji nije „veći“ od Zakona o istopolnom životnom partnerstvu, a govorimo o pravima i životima značajnog broja ljudi u Crnoj Gori, onda mi nijesmo spremni za te evropske vrijednosti, za ono što EU u stvari nudi, daje, garantuje, obezbijeđuje i ono što ona zaista jeste. Onda se s pravom postavlja pitanje kuda idemo i zašto uopšte težimo Evropskoj uniji ako te vrijednosti ne dijelimo - poručila je ona. Sagovornice su se osvrnule i na činjenicu da, čak i nakon zatvaranja svih poglavlja, Crna Gora mora dobiti saglasnost svih država članica EU. Papović smatra da fokus sada mora ostati na ispunjavanju domaćih obaveza. „Hajde da uradimo svoj domaći zadatak i da onda tu političku odluku država članica dočekamo pripremljeni. Proces je danas predvidiv zahvaljujući novoj metodologiji, a ono što će se dešavati nakon 2026. godine biće, prije svega, u nadležnosti država članica i političkim odlukama u tim zemljama“, istakla je ona. Komentarišući nezvanične ideje o ograničenom pravu glasa novih članica, Đukanović smatra da one odražavaju strah EU od država koje koketiraju sa Rusijom.&nbsp; - Balkan je specifično i nepredvidivo područje, opterećeno našim ratnim nasljeđima i animozitetima - etničkim, nacionalnim, religijskim itd. U tom smislu, sigurna sam da koliko je EU važno da region integriše, toliko joj je važno i da to nekako uradi pod velom &nbsp;demokratije i zaštite ljudskih prava, a ne animoziteta i nedobrosusjedskih odnosa - naglasila je ona. Dodala je da se ne može zanemariti ni uticaj Srbije kao ni povezanost određenih struktura u Crnoj Gori sa zvaničnim Beogradom. - Mislim da treba da budemo spremni na mnoge opstrukcije. Mislim i da samoj EU jesu problem te partije koje su na vlasti u Crnoj Gori, odnosno taj dio parlamentarne većine. Ali, isto kao što mi sagledavamo što nam je manje zlo, pa se odlučujemo za nešto što nam je rješenje, tako i EU pravi sličan izbor – jer DPS, zbog sistemske korupcije koju je izgradio, očigledno više nije mogao biti opcija. Tako se danas oblikuje svojevrsni hibridni, neprirodni kompromis koji je pitanje kako će biti održiv - ocijenila je Đukanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215071248_4a26e3f8b1647256f69a0f55dcea071922a9c23904e8200268036bd9a5e8aac8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251215071248_4a26e3f8b1647256f69a0f55dcea071922a9c23904e8200268036bd9a5e8aac8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Nikoleta Đukanović"> <figcaption>Nikoleta Đukanović(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Papović, s druge strane, smatra da se pitanje uslovnog prava glasa ne odnosi na Crnu Goru.&nbsp; - Oprez zbog ruskog uticaja je logičan u kontekstu rata u Evropi, jer imamo rat na evropskom kontinentu koji je uzrokovan ruskom agresijom. Ali, Crna Gora nema dilemu kada je riječ o našem spoljnopolitičkom opredjeljenju. Naša stopostotna usklađenost sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU to jasno pokazuje - poručila je Papović. Govoreći o odgovoru države prema revizionističkim tendecijama koje opterećuju i proces integracija, Papović je stava da tu treba imati dodatni oprez.&nbsp; - Naš zadatak je da izgradimo tu otpornost i da negdje ostanemo zaista stabilno na ispunjavanju naših zadataka. Evropska komisija prepoznaje sve te stvari. Ono što je normalno u svim društvima je da ne postoji jedna ideologija i da će postojati i određeni ljudi kojima će biti u interesu da to upotrijebe. Pitanje je obima i mogućnosti da se tome suprostavimo - navela je Papović. No, Đukanović upozorava da se ne može govoriti o otpornosti, jer reviziju istorijskih činjenica sprovode pojedini akteri vlasti.&nbsp; - Ko da napravi otpornost ako imate određene medije, institucije i partije koji, u stvari, predstavljaju kanale tog uticaja. Mislim da je jako teško govoriti uopšte o toj otpornosti, ali sam sigurna da Crna Gora ima dosta progresivnog tkiva da tome oponira - zaključila je Đukanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2SV6VxP9j9Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ovaj PROUDCAST realizovan je u okviru projekta „EU kompas za mlade“, koji CGO sprovodi uz podršku Ministarstva evropskih poslova.

Uz političku volju, do kraja 2026. moguće zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja

Ustavni sud predstavlja isključivo jedan vid različitih političkih trgovina i odnosa političara koji, nažalost, glasaju za te sudije, a koji u stvari procjenjuju njihovu političku podobnost, odnosno nepodobnost prilikom izjašnjavanja – rekla je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, politikološkinja i univerzitetska profesorica Nikoleta Đukanović.
Proces izbora sudija za Ustavni sud, kaže Đukanović, nikad nije prestao da bude dio političke trgovine, jer Ustavni sud, iako predstavlja simbol nezavisnosti, nikad nije bio, kako tvrdi, u potpunosti nezavisna institucija.
Podsjeća da odabirom kandidata od strane političara i sagledavanjem istih kao političkih protivnika dolazi do degradacije društva i kompletnog pravosudnog sistema.
– Kako i ranije, tako i sada Ustavni sud predstavlja isključivo jedan vid različitih političkih trgovina i odnosa političara koji, nažalost, glasaju za te sudije, a koji u stvari procjenjuju njihovu političku podobnost, odnosno nepodobnost prilikom izjašnjavanja. Tu se prije svega gubi fokus na to da vi, kad izaberete i popunite prazna mjesta u Ustavnom sudu, nećete imati nezavisnu instituciju, nažalost, nećete imati nezavisne pojedince koji tu rade upravo zbog te velike politizacije – rekla je Đukanović.
Smatra da se dok god Crna Gora ne bude imala funkcionalan Ustavni sud sa apsolutno nezavisnim sudijama – ne može govoriti o demokratiji.
Naglašava i da društvo ne razumije šta je vladavina prava i šta su evropske vrijednosti u potpunosti, što neki od političara razumiju i koriste da sabotiraju proces.
Dodaje i da je Međuvladina konferencija u najavi i da ima rok od nekih 15 dana, a od najavljenih zatvaranja sedam poglavlja do kraja godine – zatvoreno je samo jedno i pitanje je šta će se, kako kaže, zaista desiti.
– Po građane može da bude vrlo problematično sjutra ukoliko zaista ne budemo imali kapaciteta da uzmemo sve ono što Evropska unija nudi. Mislim da je crnogorska Vlada jedna od rijetkih koja će svoj proces definisati kao – kako oni to kažu – interno smo spremni, šta god to podrazumijevalo. Dakle, vi ste spremni i poglavlja se zatvaraju onda kada su zaista zatvorena, a mi danas ipak živimo situaciju da i neka poglavlja koja smo zatvorili u stvari ponovo mogu biti otvorena, zato što u okviru tih poglavlja imamo zaista ogromne probleme u funkcionisanju institucija, sprovođenju zakona i tako dalje. Tako da ja mislim da je to jedno veliko pitanje. Politička volja zaista postoji, ali ja ne bih rekla da je ta jednoglasnost baš toliko neupitna, bez obzira što ćemo u nekim naznakama moći prepoznati taj stav da je EU davno odlučila da nas uključi i da će to biti njen mjerni instrument oživljavanja te politike proširenja, jačanja njene moći i reputacije na globalnom nivou. Ali kad vidite kako teku pregovarački procesi i činjenicu da je naša Vlada, za punih 11 mjeseci, zatvorila samo jedno poglavlje – istakla je Đukanović.
Smatra da građani ne razumiju vladavinu prava, da crnogorsko društvo nije demokratsko društvo, jer se ne poštuju presude suda, naročito ako se uzme u obzir RTCG i zatvorena poglavlja koja su dovedena u pitanje, podsjeća ona, nezakonitim izborom direktora i nepoštovanjem presuda koje se odnose na taj slučaj.
– Zakon se zaobilazi i krši bez ikakve odgovornosti, posebno ako imate javnu funkciju. U jednoj takvoj atmosferi i takvim uslovima onda dolazite do toga da kritička misao nije dobrodošla, naprotiv, ona se guši na sve načine. RTCG mislim da ne treba previše pominjati, više od onoga što svakodnevno vidimo, posebno u kontekstu nepoštovanja presuda i rada Savjeta i uopšte menadžmenta. Način na koji posluju u kontekstu uređivačke politike koja tobože pokušava da bude inkluzivna, a u stvari je izuzetno monolitna – naglasila je Đukanović.
Sagovornica Televizije E se osvrnula i na hibridne operacije i prijetnje koje smatra da su se dešavale i u periodu kad se Crna Gora pripremala za članstvo u NATO. Međutim, ulazak Crne Gore u EU biće test po regionalne odnose i pitanje je kako će to, ako do toga dođe, kako kaže – Srbija doživjeti.
Ukazuje i na ubrzan napredak Albanije i naklonost Evropske unije toj zemlji, pa smatra da će doći do neke vrste pregrupisavanja snaga u regionu.
– Hibridne prijetnje su razumljive zašto i sa kojih adresa dolaze, upravo u kontekstu uspjeha jedne male države u odnosu na njene susjede koji predstavljaju opet značajnije aktere u regionu, pa su te prijetnje očekivane i njihov intenzitet biće sve veći kako se taj proces bude dovodio do kraja i ukoliko se bude doveo do kraja naredne godine. Ono što je nažalost činjenica je da za te podatke mi znamo na osnovu rada nevladinih organizacija, a ne na osnovu državnih institucija koje moraju pratiti te trendove i imati politike i strategije upravljanja takvim podacima i situacijama. To na kraju govori o slabosti države koja je apsolutno gluva na tako važne stvari – zaključila je Đukanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjVhYmeovajI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đukanović: Dok Crna Gora ne bude imala funkcionalan Ustavni sud sa nezavisnim sudijama – ne može se govoriti o demokratiji

Crnu Goru očekuje značajan put ka usklađivanju medijskog zakonodavstva sa evropskim standardima i jačanju etičkog, odgovornog i istraživačkog novinarstva, koje služi javnom interesu i doprinosi zaštiti ljudskih prava i demokratije.
To je ocijenjeno na događaju „Dodjela nagrada za etičko izvještavanje i razgovor sa novinarkama i novinarima“, koji je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović, poručila je da, prema najnovijem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori, državu očekuje značajan put ka usklađivanju medijskog zakonodavstva i praksi koje treba da štite integritet redakcija i novinarskih izvora.
- U izvještaju Evropske komisije jasno stoji da je pred Crnom Gorom veliki zadatak – usklađivanje medijskog zakonodavstva i primjena standarda koji u potpunosti štite integritet redakcija i samih izvora - kazala je Vuksanović.
Ona je istakla da su na današnjem događaju predstavljeni primjeri odgovornog istraživačkog novinarstva „koje mjeri dva puta, a siječe jednom“, uz provjeru činjenica, zaštitu izvora i poštovanje privatnosti.
Dodala je da je i tokom nedavnih konsultacija potvrđeno da su, prema mišljenju organizacija civilnog sektora koje se bave medijskim analizama i razvojem medija, neophodna veća budžetska ulaganja u medijski sektor Crne Gore.
Programska menadžerka za ljudska prava i demokratiju, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori Mladenka Tešić, poručila je da današnja ceremonija dodjele nagrada za etičko izvještavanje potvrđuje da crnogorski slobodni i profesionalni mediji imaju snažnu svijest o svojoj odgovornosti i djeluju kao čuvari ljudskih prava i demokratije, pozivajući vlast na odgovornost.
- I pored teških tema, poput seksualnog uznemiravanja učenika, slučaja Klapuh ili teškog položaja djece bez roditeljskog staranja, ohrabrujuće je vidjeti da crnogorski mediji proizvode dobro istražene i kvalitetno prezentovane istraživačke izvještaje - kazala je Tešić.
Prema njenim riječima, suština medija je da služe javnom interesu, što podrazumijeva davanje prioriteta pluralizmu u odnosu na dogovore, kvalitetnom sadržaju u odnosu na „klikabilne“ naslove i dugoročnim društvenim benefitima u odnosu na kratkoročni profit.
- Da bi se to postiglo, neophodna je saradnja između državnih vlasti, regulatora, medijskih stručnjaka, civilnog društva i međunarodnih partnera. Nezavisni i pluralistički mediji građanima pružaju raznovrsne i pouzdane informacije, stvarajući osnovu za informisanu javnu debatu - istakla je ona.
Tešić je naglasila da su te vrijednosti u samoj srži Evropske unije i procesa pristupanja Crne Gore EU, podsećajući donosioce odluka na važnost stvaranja okruženja u kojem novinari mogu da rade bez uznemiravanja, političkog pritiska, cenzure ili progona.
- To je ključno pitanje koje se odnosi na vladavinu prava i može značajno uticati na put svake zemlje kandidata ka članstvu u Evropskoj uniji - istakla je Tešić.
Predstavnica Sociološkog centra Crne Gore (SOCEN) Nikoleta Đukanović podsjetila je da cilj projekta bio da doprinese tačnom, etičkom i odgovornom izvještavanju o kršenju ljudskih prava u medijima, što je, kako je istakla, tema koja je uvijek aktuelna i u Crnoj Gori nikada nije u potpunosti zaokružena.
- U vremenu kada dezinformacije i senzacionalizam sve češće oblikuju javni diskurs, veoma je važno da osnažimo medijske profesionalce i novinare da izvještavaju istinito, objektivno i, što je najvažnije, u interesu javnosti - kazala je Đukanović.
Ona je navela da projekat ima za cilj da poveća odgovornost medija, postavi profesionalne standarde i pruži podršku novinarima u radu na temama od izuzetnog društvenog značaja.
- U osmišljavanju projekta nastojali smo da promovišemo etičko novinarstvo kroz tri ključne komponente – sistem monitoringa medijskog izvještavanja o slučajevima kršenja ljudskih prava i obradu slučajeva neetičkog izvještavanja, sprovođenje programa obuka i edukacija za novinare o profesionalnim i etičkim standardima, kao i jačanje saradnje između novinara i predstavnika pravosuđa kroz zajedničke radionice, panele i dijalog o odgovornom izvještavanju - pojasnila je Đukanović.
Prema njenim riječima, u posljednje dvije godine realizovan je veliki broj aktivnosti koje su obuhvatile izradu metodologije za praćenje medijskog sadržaja, analizu sudskih postupaka, intervjue sa novinarima, obuke o etičkom izvještavanju, kao i različite panel diskusije i sastanke između medijskih i pravosudnih aktera.
- Cilj svega toga bio je da doprinesemo razvoju i unapređenju kulture profesionalnog novinarstva, koje poštuje činjenice, dostojanstvo i ljudska prava, ali i jača povjerenje između građana, medija i institucija - kazala je Đukanović.
Tokom diskusije „Kako proces pristupanja EU otvara prostor za istraživačko novinarstvo?“ novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Đurđa Radulović, dobitnica prve nagrade za novinarski članak o seksualnom uznemiravanju u školama, govorila je o motivima i izazovima u radu na ovoj temi.
- Inspiracija za priču bila je jednostavna, svi smo znali da se to dešava. Cijela moja generacija mogla je, na jednoj običnoj kafi, da se prisjeti brojnih primjera, bilo da smo im svjedočili lično, bilo da nam je neko blizak ispričao. Seksualno uznemiravanje u školama je, nažalost, prisutna pojava - kazala je Radulović.
Istakla je da je bilo potrebno pronaći sagovornike spremne da progovore o tome i slučajeve koji imaju konkretne dokaze, poput poruka koje potvrđuju uznemiravanje.
- Ta prva priča bila je samo uvod u druge dvije koje sam radila – o seksualnom uznemiravanju u školama u Tuzima. Te priče, međutim, nijesu imale veliki odjek, jer se radi o manjinskoj zajednici, o školama koje se nalaze, kako mnogi kažu, ‘tamo negdje’, u selima. A radi se o učenicima osnovne škole, o slučajevima za koje su znali i profesori i Ministarstvo. To pokazuje koliko je pojava rasprostranjena i koliko se o njoj ćuti - kazala je Radulović.
Na pitanje da li su institucije nakon objavljivanja tekstova reagovale, Radulović je kazala da ne može da ocijeni da li je bilo konkretnih promjena.
- Nadam se da se makar više priča o tome i da će sada neki nesavjestan profesor razmisliti o svom ponašanju. Ljudi koji seksualno uznemiravaju postoje svuda u svijetu i to se ne može potpuno iskorijeniti, ali se može mnogo uraditi na prevenciji. Institucije su te koje treba da reaguju, a drugi profesori moraju biti svjesni da imaju odgovornost da posmatraju, da prepoznaju i da reaguju - poručila je Radulović.
Dobitnik druge nagrade o slučaju Klapuh, novinar Radija Slobodna Evropa Miloš Rudović, kazao je da je njegov istraživački tekst o slučaju Klapuh nastao iz želje da sazna više o tom zločinu, za koji ni nakon tri decenije niko nije odgovarao.
Objasnio je da je najveća prepreka tokom istraživanja bila saradnja sa organima u Beogradu.
- Na naše zahtjeve za slobodan pristup informacijama koje smo slali Ministarstvu pravde Srbije uopšte nijesmo dobijali odgovore. Odgovore smo, međutim, dobijali od Specijalnog suda, koji su pokazali da je odluka o izručenju više puta bila na stolu ili u kabinetu ministra pravde, ali po njoj nikada nije postupano - kazao je Rudović.
Govoreći o praktičnim izazovima, istakao je da su oni u novinarstvu uvijek slični – balans između brzine i tačnosti, kao i očuvanje objektivnosti.
- To su bili glavni izazovi, posebno imajući u vidu da je riječ o ratnom zločinu i da je svaku činjenicu bilo potrebno višestruko provjeriti - naveo je.
Na pitanje o zaštiti izvora, Rudović je objasnio da su se u ovom slučaju u velikoj mjeri oslanjali na dokumentaciju dobijenu po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama i materijale nevladinih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava.
- Problem je danas, posebno u eri društvenih mreža i digitalnih alata, kako zaštititi izvor informacija. To je izazov na koji novinari moraju svakodnevno da se pripremaju i rade, i nažalost, još uvijek nemamo konkretno rješenje za to - zaključio je Rudović.
Dobitnica treće nagrade, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Tijana Lekić istakla je da je pitanje granice između javnog interesa i zaštite privatnosti djece bez roditeljskog staranja &nbsp;bilo jedno od ključnih tokom izrade njenog istraživačkog teksta.
- Naš cilj od početka nije bio da idemo ka senzacionalizmu ili da šokiramo javnost. Zbog toga nijesmo ulazili u detalje niti prikazivali djecu kao žrtve, već kao subjekte prava - objasnila je Lekić.
Dodala je da se analiza fokusirala na institucionalne propuste koji dovode do uskraćivanja prava djece.
- Granica između javnog interesa i zaštite privatnosti završava se u trenutku kada bi objavljivanje određenih informacija moglo da ugrozi dostojanstvo djece ili bilo koje osobe o kojoj izvještavamo. Javnost ima pravo da zna, ali novinari moraju znati gdje to pravo prestaje - poručila je Lekić.
Njena koleginica, sa kojom dijeli nagradu, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Maja Boričić kazala je da joj je posebno drago što je njen istraživački tekst o djeci bez roditeljskog staranja prepoznat i nagrađen, jer se, kako je kazala, radi o najranjivijoj i često nevidljivoj kategoriji društva.
- Posebno mi je drago što je upravo ova priča dobila priznanje, jer su ta djeca najranjivija kategorija društva i praktično nevidljiva. Dobro bi bilo da mediji više govore o toj temi, kako bi društvo bolje razumjelo njihovu situaciju, ali i da institucije više rade na tome da im se pomogne da vode normalan život - kazala je Boričić.
Naglasila je da zadatak medija nije senzacionalizam, već doprinos razumijevanju i rješavanju društvenih problema.
- Treba objavljivati ono što doprinosi razumijevanju neke pojave i njenom rješavanju, bez ulaženja u nepotrebne detalje. To je posebno važno kada govorimo o djeci - istakla je Boričić.
Govoreći o stanju medijske scene u Crnoj Gori i njenom približavanju evropskim standardima, Boričić je kazala da evropski proces može doprinijeti većoj transparentnosti i boljem pristupu informacijama.
- Proces pristupanja Evropskoj uniji može da pomogne i u finansijskom smislu, ali i kroz otvaranje pristupa informacijama, obuke i povezivanje sa sličnim evropskim organizacijama. U tom procesu jedna od ključnih stavki je i zaštita novinara i medijskih sloboda, što je izuzetno važno za naš rad - poručila je Boričić.
Ona je dodala da crnogorski mediji još uvijek nemaju uslove kakve imaju kolege u razvijenijim zemljama.
- Ne možemo reći da smo na nivou drugih medijskih centara – nedostaju sredstva, novinari su često nezadovoljni i demotivisani. Ipak, ovaj posao ne može da radi neko ko ga ne voli, jer zahtijeva posvećenost i ličnu strast - zaključila je Boričić.
Učesnica Newsroom Europe projekta Evropske akademije Berlin Marija Bule ukazala je na visok nivo povjerenja koji građani Njemačke imaju u svoje medije i važnost evropskih programa podrške mladim novinarima.
- Iz mog, doduše ograničenog, iskustva mogu reći da u Njemačkoj postoji izuzetno veliko povjerenje u medije. Smatra se da su mediji nezavisni i slobodni, posebno javni servisi, u koje građani imaju gotovo potpuno povjerenje. Možda jedino krajnja desnica ima drugačiji stav, ali u cjelini, javnost vjeruje svojim medijima - kazala je Bule.
Ona je objasnila da u Njemačkoj važnu ulogu ima Savjet za štampu, koji djeluje kao samoregulatorno tijelo i nadzornik etičkog novinarstva.
- Savjet za štampu je svojevrsni medijski ‘čuvar’. Postoji etički kodeks, građani mogu podnijeti pritužbe, a Savjet može izreći i sankcije. Iako je riječ o dobrovoljnom i samoregulatornom mehanizmu, njemu pripadaju svi – online, štampani, televizijski i video mediji - navela je Bule.
Dodala je da je u Njemačkoj duboko ukorijenjena tradicija istraživačkog novinarstva i kritičkog izvještavanja o vlasti i opoziciji, što, kako kaže, „fomira kulturu odgovornosti i pluralizam mišljenja“.
Govoreći o projektu Newsroom Europe, koji finansira Evropska unija kroz program Erasmus+, Bule je istakla da takve inicijative mladim novinarima pružaju dragocjenu priliku za profesionalni razvoj.
- Trenutno sarađujem sa novinarima iz Poljske i Danske. Prakse, razmjene, grantovi i stipendije koje EU nudi mladim novinarima neprocjenjive su. Početak karijere u novinarstvu je težak, ali EU ulaže mnogo u razvoj mladih talenata, u njihovo umrežavanje i u učenje kako odgovorno izvještavati - kazala je Bule.
Događaj je organizovan u okviru projekta “Nadziranje medija – praćenje etičkog izvještavanja o kršenjima ljudskih prava” koji CEDEM realizuje u partnerstvu sa Sociološkim centrom Crne Gore (SOCEN), uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

Crnu Goru očekuje značajan put ka jačanju etičkog, odgovornog i istraživačkog novinarstva

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se prekjuče sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom u Briselu.
Tom prilikom je dogovoreno da se Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana održi u Crnoj Gori 1. juna 2026. godine, što, kako su naveli iz kabineta crnogorskog predsjednika, predstavlja važnu prekretnicu na evropskom putu naše zemlje i potvrdu snažne podrške EU.
– Naredne godine, kada proslavljamo 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti, dobićemo snažnu podršku naših evropskih partnera u organizaciji Samita Evropska unija - Zapadni Balkan 1. juna naredne godine. To je veliki vjetar u leđa. To je znak velikog povjerenja i sasvim sigurno još jedna velika podrška koja dolazi od strane Evropske unije, kada je u pitanju završetak našeg pristupanja. Tako da, 1. juna naredne godine, istorijski trenutak za Crnu Goru – svih 27 lidera zemalja EU, zajedno sa predsjednikom Evropskog savjeta, gospodinom Koštom, gospođom Fon der Lajen, predsjednicom Komisije, i naravno našim prijateljima iz zemalja zapadnog Balkana, svi ćemo se zajedno okupiti u našoj državi na istorijskom samitu Crna Gora – Zapadni Balkan – poručio je Milatović.
Prema mišljenju profesorice na Univerzitetu "Donja Gorica" Nikolete Đukanović, Samit bi mogao biti važan ispit zrelosti za Crnu Goru i prilika da pokaže da može biti stabilan, kredibilan i predvidljiv partner Evropske unije.
– Organizovanje ovakvog događaja nosi snažnu simboliku: ono bi Crnu Goru pozicioniralo kao regionalnog lidera u evropskim integracijama i zemlju koja može da preuzme odgovornost i inicijativu – kazala je Đukanović za "Dan".
Kako je dodala, istovremeno, riječ je i o obavezi, jer bez suštinskog napretka u reformama i zatvaranju ključnih poglavlja, Samit bi mogao ostati samo politički gest bez dubljeg sadržaja.
– Ako Crna Gora uspije da do tada konsoliduje institucije, pokaže rezultate u oblasti vladavine prava i obnovi povjerenje u proces integracija, ovaj samit može postati prekretnica, odnosno trenutak u kojem zemlja potvrđuje da je spremna da iz statusa kandidata pređe u status ozbiljnog i pouzdanog partnera Evropske unije – ocijenila je Đukanović.
<h2>Simbolična prekretnica</h2>
Sve češće se govori da bi Crna Gora, kao najnapredniji kandidat, mogla završiti pregovore do kraja 2026. godine, a članica EU postati već 2028. Ukoliko se taj optimistični scenario ostvari, to bi predstavljalo istorijski iskorak za našu zemlju i potvrdu njenog dugogodišnjeg evropskog puta. Najavljeni samit, koji bi, prema riječima predsjednika Jakova Milatovića, trebalo da se održi u Crnoj Gori sredinom naredne godine, mogao bi poslužiti kao simbolična prekretnica – trenutak kada će jasno moći da se sagleda koliko je evropska perspektiva Crne Gore postala dostižna stvarnost.
Evropske integracije predstavljaju rijetku tačku potpune saglasnosti u crnogorskoj politici. Uprkos dubokim političkim i ideološkim pod‌jelama koje obilježavaju javni život, ideja evropske budućnosti ostaje zajednički imenitelj gotovo svih relevantnih društvenih aktera – od vlasti i opozicije, preko civilnog sektora, do akademske zajednice. Konsenzus o evropskom putu Crne Gore traje već jedan duži vremenski period i postao je jedan od temelja državne politike, ne samo kao spoljnopolitički cilj, već i kao okvir modernizacije društva.
Ipak, pred Crnom Gorom je još uvijek značajan dio posla kako bi se ispunili svi kriterijumi i zatvorila preostala poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom. Proces reformi, posebno u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i jačanja institucija, ostaje presudan za konačno članstvo. Međutim, sadašnji geopolitički trenutak ide u prilog aspiracijama zvanične Podgorice. Evropska unija, suočena s novim globalnim bezbjednosnim izazovima, pokazuje veće raspoloženje da ubrza proces proširenja i pruži konkretnu perspektivu državama zapadnog Balkana.

Đukanović: Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana važan ispit zrelosti za našu zemlju

Premijer Milojko Spajić to je najavio još prije godinu, a ministarska evropskih poslova Maida Gorčević očekuje da će se to desiti do kraja ove godine i da će ugovor biti gotov do sredine naredne. I predsjednik države Jakov Milatović nedavno je pred evropskim zvaničnicima inicirao to pitanje. Priprema ugovora o pristupanju bila bi važan politički signal i snažna potvrda da se proces približava kraju, ali ne i garancija članstva, smatraju sagovornice "Dana".
Još u oktobru prošle godine, premijer Spajić je najavio da će Evropska komisija predložiti Savjetu EU da se počne sa sastavljanjem pristupnog ugovora sa Crnom Gorom, apelujući na sve političke aktere da se fokusiraju na proces integracija. I ministarka Gorčević nedavno je kazala da očekuje da rad na nacrtu ugovora počne tokom predsjedavanja Danske EU, a da bude završen tokom predsjedavanja Kipra – u prvoj polovini 2026. godine. Na nedavno održanoj sjednici Samita Evropske političke zajednice, održanog u Kopenhagenu, početak rada na pristupnom ugovoru između Crne Gore i EU inicirao je i predsjednik države.
Kako navodi docent na Univerzitetu "Donja Gorica" Nikoleta Đukanović, ugovor o pristupanju je završna faza pregovora i pokreće se tek kada je jasno da je država u završnici procesa i da će sva pregovaračka poglavlja biti zatvorena u doglednom roku.
– U slučaju Crne Gore, realno je očekivati da bi tehničke pripreme mogle da počnu najranije godinu do godinu i po prije samog pristupanja. Dakle, ako se zaista računa na 2028. godinu, taj proces bi mogao da počne u drugoj polovini 2026. ili početkom 2027. Međutim, to zavisi isključivo od dinamike zatvaranja pregovaračkih poglavlja i napretka u ključnim oblastima. Trenutno Crna Gora nije u fazi u kojoj bi priprema ugovora o pristupanju bila opravdana, upravo zbog činjenice da je veliki broj poglavlja još uvijek otvoren i da su u pojedinim oblastima, poput vladavine prava, reforme tek u toku. Status "države pristupnice" stiče se tek kada su svi pregovori tehnički završeni, a zemlja spremna da preuzme obaveze članstva. Drugim riječima, Crna Gora je još uvijek relativno daleko od te faze, i iako politički signali iz Brisela i država članica mogu biti ohrabrujući, oni ne mogu zamijeniti konkretne reforme koje su preduslov za formalni završetak pregovora – ističe Đukanović.
Priprema ugovora o pristupanju, kako dodaje, bila bi važan politički signal i snažna potvrda da se proces približava kraju. Ona bi predstavljala svojevrsnu pretpristupnu garanciju, pokazatelj da EU planira prijem Crne Gore u određenom vremenskom okviru.
– Međutim, važno je naglasiti da priprema i potpisivanje ugovora ne predstavljaju automatsku garanciju članstva, jer taj dokument mora da ratifikuje svaka država članica EU. Do konačnog pristupanja može doći samo ukoliko Crna Gora do tada ispuni sve kriterijume i zadrži političku podršku država članica. Drugim riječima, priprema ugovora jeste korak ka članstvu, ali ne i formalna potvrda da će ono biti ostvareno u tačno određenom roku – kazala je Đukanović.
Snažan podsticaj reformama
Predsjednik Jakov Milatović i juče je istakao važnost nacrta ugovora o pristupanju uoči sastanka lidera Brdo–Brioni procesa u Draču, koji se ove godine održava pod motom "Zajednički interesi, zajednička posvećenost zajedničkoj budućnosti: Zajedno ka EU".
– Dobri odnosi sa zemljama regiona važan su preduslov za naš evropski put. U tom kontekstu, smatram da bi nam nacrt ugovora o pristupanju Crne Gore EU bio snažan podsticaj da završimo preostale reforme, ali i snažan signal svim zemljama zapadnog Balkana da je politika proširenja živa i da se reforme zaista isplate – kazao je Milatović.
Prema ocjeni Danijele Darmanović iz Građanske alijanse, logičan trenutak za pokretanje izrade nacrta ugovora o pristupanju jeste onaj kada Evropska unija procijeni da je Crna Gora pred vratima članstva, kada su reformski rezultati dovoljno stabilni i održivi, naročito u oblasti vladavine prava.
– U praksi, taj posao može teći paralelno sa finalizacijom pregovora, jer tehničke službe mogu započeti pripremu teksta dok mi zatvaramo preostala poglavlja. Podsjetila bih da su iz Brisela još prošle godine najavili da bi izrada ugovora mogla početi u dogledno vrijeme. Danas i ministarka Gorčević i predsjednik Milatović podsjećaju na važnost tog procesa, ali smatram da bez jasnih i mjerljivih rezultata u oblasti vladavine prava neće doći do konkretnog pokretanja tog koraka – rekla je Darmanović za "Dan".
Naglašava da bi priprema ugovora o pristupanju imala snažnu političku težinu i praktične koristi, ali i jasan signal da je Crna Gora prepoznata kao lider u procesu proširenja.
– Skratio bi se period između pregovora i članstva jer se pravne i tehničke procedure rješavaju unaprijed i pružila dodatnu sigurnost našim institucijama, građanima i investitorima. Važno je naglasiti da sama priprema ne znači automatsku garanciju datuma članstva. Da bi ugovor stupio na snagu, potrebno je da bude potpisan i ratifikovan u parlamentima svih država članica. Zato ga treba doživljavati kao snažan okvir i potvrdu pravca u kojem idemo, ali i podsjetnik da je odgovornost na nama – da nastavimo da isporučujemo rezultate i u potpunosti ispunimo sve kriterijume – navodi Darmanović.
Dokument moraju ratifikovati sve zemlje članice 
Kada je riječ o proceduri u vezi sa pristupnim ugovorom i daljim koracima, prvo se tekst ugovora priprema i usaglašava na nivou EU i zemlje kandidata. Sadrži uslove članstva, prelazne rokove, datum ulaska..., potpisuju ga predstavnik države kandidata, svih država članica i EU institucija. Nakon toga, zemlja kandidat dobija status posmatrača u u evropskim institucijama. Zatim, potrebno je da ugovor bude ratifikovan u svim državama članicama EU, ali i u parlamentu države kandidata. Tek kada sve države podrže ugovor, zemlja kandidat zvanično postaje članica EU.
Kako napominje, priprema nacrta ugovora može se pokrenuti i prije nego što zatvorimo sva poglavlja, pod uslovom da pokažemo uvjerljive rezultate u najvažnijim oblastima.
– Cilj kojem težimo je da to postignemo kroz zatvaranje pregovora do 2026. godine i članstvo do 2028. godine. Ambicija jeste velika, ali ohrabruje činjenica da se u ovom trenutku u samoj Evropskoj uniji osjeća snažna politička volja i geopolitički interes za proširenje na Zapadni Balkan, što našim naporima daje dodatnu težinu – zaključila je Darmanović.

Đukanović i Darmanović poručile: Pristupni ugovor snažna poruka, ali ne i garancija članstva

Pitanje izgradnje kolektora u Botunu je test, ne samo za Glavni grad, već i za sve političke aktere. Na tom testu treba da pokažu da li imaju kapacitet i političku volju da rješavaju kompleksnija pitanja. To je primjer kako se stvari komplikuju kada nedostaje transparentnost i otvorenost među koalicionim partnerima u upravi Glavnog grada, ocijenila je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E rekla politikološkinja Nikoleta Đukanović.
- Često ćemo ovih dana čuti da je vlast u Glavnom gradu, možda će to imati reperkusije na nacionalni nivo, upitna zbog ovog pitanja, ali mislim da iza svega stoje mnogo dublja pitanja. Prije svega u kontekstu efikasnosti provođenja vlasti od strane koalicionih partnera, sa druge strane prioriteti i njihova sposobnost da ih realizuju, osluškivanje interesa građana i uostalom na koji način onda političari tako olako daju odgovarajuća obećanja i definišu ciljeve, a u stvari ono pokazuje da ne postoji elementarna saglasnost oko toga kako riješiti pitanje kolektora - istakla je Đukanović.
Komentarišući to što je prekinuta projekciju filma “Roda” na podgoričkom Džada Film Fest-, Đukanović kaže da taj incident nije izolovan slučaj, već rezultat kontinuiranih dešavanja u Crnoj Gori.
Ukazuje na preovladavajući narativ koji je dominantan u medijima i na političkoj sceni je takav da obični građani uzimaju sebi za pravo da mogu da javno ispoljavaju takve stavove bez ikakve odgovornosti i kazne.
- To pokazuje paradoks društvenog razvoja ove države, da što vrijeme više protiče navodno smo više bliži nekom demokratskom uređenju, nekim evropskim vrijednostima, procesu integracija. Stvarnost je zaista drugačija i to ukazuje na alarmantne podatke da čak i mladi ljudi u Crnoj Gori se sve više priklanjaju ovom narativu i onim aktivnostima koji podrazumijevaju diskriminaciju, netoleranciju, nejednakost, netrpeljivost, da ne govorimo o otvorenim fašističkim potezima...Polako stvaramo obrasce koji favorizuju taj jedan radikalizam, ekstremizam, nešto što ne bi smjelo da se dešava u državi koja poput Crne Gore je multietnička i multikulturalna - kazala je Đukanović.
Dodaje da su dominantne struje u Vladi i vladajućoj većini one koje čine sve da Crna Gora ne uđe u Evropsku uniju. 
- Čini mi se da su propuštene šanse brojne i da mi ustvari imamo jednu fantastičnu priliku da taj proces reformi ubrzamo, a da ga ne koristimo. Mislim da ne može da bude slučajno i da ne može da bude tako sistematično i u toj mjeri, a da nije namjerno. Nažalost, ova Vlada se ipak sastoji od velikog broja političkih partija, nijesam sigurna koliko je svima njima u interesu da Crna Gora uđe u EU - poručila je Đukanović.
Prema njenim riječima dobro je što Evropska unija ima dobru volju i jednoglasnost po pitanju proširenja i prije svega po pitanju članstva Crne Gore. Poruke evropskih zvaničnika poput Marte Kos koja je rekla da bi Crna Gora mogla postati članica EU do 2028.godini, često, kako kaže, ne moraju oslikavati suštinu stava EU prema Crnoj Gori, jer za to služe zvanični izvještaji Evropske unije i Evropskog parlamenta.
- Treba čitati izvještaje, jer se u njima decidno navodi koji su to problemi koje Crna Gora ima i koje su to neuralgične tačke koje nikako da riješi i koje su to reforme koje nikako da počnu - rekla je Đukanović.
Smatra da volja EU za proširenjem neće biti bezuslovna, jer je sigurna da Crna Gora neće ući u EU kao nespremna i nedorasla obavezama članica. 
- Treba se radovati pozitivnim stavovima, ali ne bezuslovno, zato što oni predstavljaju dodatno opterećenje u kontekstu toga šta Crna Gora treba da uradi, a ne da se sagledavaju kao politički poeni bilo koje političke partije, kako to političari u Crnoj Gori danas dominantno interpretiraju - istakla je Đukanović.
Kaže da se poglavlja 23 i 24 uzimaju kao najvažnija i najkomplikovanija za zatvaranje, a u stvari, ima i ne manje važnih i ne manje komplikovanih poglavlja, kao što je poglavlje 27.
- Imamo puno neriješenih stvari i puno zadataka oko kojih ne postoji čak ni saglasnost kako da ih riješimo, a kamoli realna šansa da počnemo da ih rješavamo - naglasila je Đukanović.
Dodaje da se stvari i po pitanju proširenja mijenjaju, da Albanija brzo otvara poglavlja, zakazuje i održava međuvladine konferencije i ima plan da do kraja naredne godine zatvori sva poglavlja. To može poremetiti planove Crne Gore.
- Moramo ispuniti sve preduslove, sve reforme, a sa druge strane dobiti političku saglasnost svih država članica i tu vidim dva problema, jedan je da li zaista harmonizujemo naše zakonodavstvo sa EK u onoj mjeri u kojoj to zaista radimo, implementacija nam je loša i nemamo reforme u ključnim procesima, a najspornije je što Crna Gora nema napredak u procesu demokratizacije vladavine prava - rekla je Đukanović.

Đukanović: U vladajućoj koaliciji Glavnog grada ne postoji elementarna saglasnost kako riješiti pitanje kolektora

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: nikoleta-dukanovic