Vijest da je Nina Ofner Bokan odabrana za savjetnicu Andrije Mandića jeste odjeknula, ali nije iznenadila na skandale sviklu crnogorsku javnost. Iako bi, u svakoj normalnoj zemlji, informacija da je predsjednica Jevrejske zajednice postala dio najužeg tima jednog četničkog vojvode, izazvala nevjericu i indignaciju. Ali, u Crnoj Gori, evo pola decenije, paranormalnost je postala realnost, a (ne)očekivani obrti svakodnevica.&nbsp;
Nina Ofner Bokan zvanično se uhvatila u kolo četničkog vojvode Andrije Mandića na samom početku drugog mandata na čelu Jevrejske zajednice u Crnoj Gori. Za predsjednicu ove asocijacije prvi put je izabrana u septembru 2020. godine, 13 dana nakon promjene vlasti u Crnoj Gori.&nbsp;
- Svoje aktivnosti i interesovanja u budućnosti Ofner Bokan će usmjeriti na jačanje Jevrejske zajednice u Crnoj Gori, na očuvanje jevrejskog kulturnog i nacionalnog identiteta, na sprečavanje asimilacije - saopšteno je na dan njenog izbora i istaknuto da “u znak duboke privrženosti svojim jevrejskim korijenima Ofner Bokan nosi prezime svoje bake Edite, koja je pukom srećom uspjela da preživi holokaust”.
Ubrzo nakon izbora, predsjednica Jevrejske zajednice pokazala je da ima sentimente i prema drugoj strani istorije. U prvom saopštenju, kojim se oglasila povodom smrti Amfilohija Radovića krajem oktobra 2020. godine, navela je da “odlazak blagopočivšeg Mitropolita na drugi svijet predstavlja veliki gubitak za Mitropoliju crnogorsko-primorsku, SPC i sve njene vjernike, kao i za pravoslavni i hrišćanski svijet”.&nbsp;
Njena ožalošćenost i veličanje mitropolita Srpske crkve u Crnoj Gori zbunila je dio javnosti, koji nije zaboravio da je Amfilohije bio najodaniji sljedbenik zastupnika fašističke ideologije i antisemitizma Nikolaja Velimirovića, kojeg je Srpska crkva kanonizovala iako je ispisao najotrovnije stranice protiv Jevreja, tvrdeći da je njihov otac đavo.
Nina Ofner Bokan požurila je i da odmah nakon polaganja zakletve srdačno čestita izbor 42. Vlade u decembru 2020. i da Zdravku Krivokapiću i Dritanu Abazoviću poželi uspješno obavljanje premijerske i potpredsjedničke funkcije. Nepunu godinu kasnije svoj stav prema premijeru Krivokapiću iskazala je uručivanjem medalje “Operation Brothers” u znak „zahvalnosti za podršku, pomoć i odličnu saradnju“.
Predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori brzo je uspostavla odličnu saradnju i sa ministarkom zdravlja Jelenom Borovinić Bojović kojoj je tokom susreta u Podgorici, u vrijeme ekspanzije korona epidemije, čestitala na, kako je rekla, izvanrednom uspjehu u radu koji je postigla od trenutka kada je stupila na tu dužnost.
Tokom poludecenijskog mandata Nina Ofner Bokan razgovarala je i sa tadašnjim predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, ali se nije nijednom pohvalila susretom sa predstavnicima boračkih i antifašističkih organizacija i udruženja, niti su mediji zabilježili sastanak sa nekom opozicionom strankom ili nevladinom organizacijom.
Na višegodišnjem putu do mjesta savjetnice Andrije Mandića, predsjednica Jevrejske zajednice posebno se istakla odbranom bivšeg ministra Vladimira Leposavića, kojeg je doživljavala kao “čovjeka sa krajnje istančanim senzibilitetom za potrebe nacionalnih i vjerskih manjina i ubijeđenog humanistu...”.&nbsp;
Na dan parlamentarne rasprave o smjeni Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici, Nina Ofner Bokan objavila je saopštenje u kojem navodi da su reakcije na spornu izjavu ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava zapravo „pokušaj političkog ubistva jednog čovjeka koji je sve, samo ne negator ili relativizator zločina“.
Od stava predsjednice tada se ogradio dio predstavnika Jevrejske zajednice u Crnoj Gori, izražavajući zabrinutost i uznemirenost zbog njenih „bezosjećajnih“ izjava i pokušaja da Jevreje „uvuče u neke političke igre“. Braniteljka ministra Leposavića najviše je povrijedila Majke iz Srebrenice i Žepe koje su takođe reagovale navodeći da je “izjava predsjednice Jevrejske zajednice neozbiljna i neutemeljena“. Za razliku od Srebrenice, ostalo je zabilježeno da je javno podržala donošenje Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskoj Skupštini, koja je nanijela veliku štetu Crnoj Gori.
Nina Ofner Bokan pripada skupini rijetkih pojedinaca koji su i u djelu gradonačelnika Nikšića Marka Kovačevića prepoznali napore za očuvanje antifašističkih vrijednosti, bez primjesa nacionalizma ili govora mržnje.&nbsp;
- Kao predsjednica Jevrejske zajednice, smatram da je neprihvatljivo da se ovakva pitanja instrumentalizuju u političkim obračunima, i to na štetu pojedinaca koji su do sada pokazali istinski pijetet prema jevrejskim žrtvama i uložili napor u očuvanje antifašističkih vrijednosti - navela je Nina Ofner Bokan u jednom saopštenju.
Posebno poglavlje u njenoj biografiji, kojim zaokružuje kontinuitet svog višegodišnjeg djelovanja, predstavlja pakt sa aktulenim predsjednikom Skupštine Crne Gore.&nbsp;
Tokom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta Andrija Mandić joj se predstavio ovim riječima: “Dolazim iz redova srpskog naroda, koji je tih mračnih godina sa jevrejskim narodom dijelio tu tužnu sudbinu, ali i herojsku borbu protiv nacizma i fašizma”.&nbsp;
Valjda je zato četnik-antifašista ove godine bio gost predsjednika Izraela, posjetio Jerusalim i u Memorijalnom centru Jad Vašem ostavio poruku kojom izjednačava stradanje jevrejskog i srpskog naroda, slijedeći narativ SPC. U pratnji predsjednika Skupštine, pored njegove ćerke, bili su i ministar Slaven Radunović, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, jedan srpski episkop i predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore.
Tako je korak po korak, na mala vrata, mireći nepomirljive ideologije i etičke vrijednosti, predsjednica Jevrejske zajednice stigla do velikosrpskog vladajućeg ešalona u Crnoj Gori i našla utočište u štabu četničkog vojvode.
Nema više njene bake Edite, koja je pukom srećom preživjela holokaust, da opomene svoju unuku i Mandićevu savjetnicu da jednoj pripadnici jevrejskog naroda ne priliči kolaboracija sa snagama koje sistematski zatiru antifašističko nasljeđe. Da je podsjeti da između nacističke i četničke antisemitske paradigme nema suštinske razlike i da je prezime koje je naslijedila obavezivalo da bude gospođa, a ne sestra Nina Ofner Bokan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Savjetnica u kolu četničkog vojvode

Nina Ofner Bokan ponovo je izabrana za predsjednicu Jevrejske zajednice Crne Gore, na mandat od pet godina, jednoglasna je odluka Generalne Skupštine ove vjerske zajednice.
Ofner Bokan je, kako je istaknuto u saopštenju, i prethodnih godina predano vodila zajednicu, doprinoseći njenom jačanju, razvoju i prepoznatljivosti u društvu.&nbsp;
- Njeno vođstvo je obilježila posvećenost očuvanju jevrejskog identiteta, njegovanju tradicije i stvaranju uslova za dalji napredak zajednice. Novi mandat donosi nastavak kontinuiteta i zajedničkog rada na ostvarivanju ambicioznih ciljeva - kazali su iz Jevrejske zajednice Crne Gore.
Ofner Bokan je poručila da je zahvalna na ukazanom povjerenju i prilici da i u narednom periodu vodim Jevrejsku zajednicu Crne Gore.&nbsp;
- Reizbor doživljavam ne samo kao priznanje dosadašnjem radu, već i kao obavezu da nastavimo hrabro i odgovorno. U vremenu kada svjedočimo porastu antisemitizma širom svijeta, ponosno ističem da se u Crnoj Gori osjećamo sigurno i prihvaćeno, što smatram najvećom vrijednošću koju zajednički moramo čuvati - navela je Ofner Bokan.
Njihov strateški cilj, kako dodaje, ostaje isti, a to je "baštinjenje multikulturalizma i društvenog sklada, kako bi Jevrejska zajednica Crne Gore bila primjer vitalne, otvorene i povezane zajednice koja doprinosi društvu u kojem živimo".

Ofner Bokan ponovo na čelu Jevrejske zajednice: U vremenu kada svjedočimo porastu antisemitizma širom svijeta, u Crnoj Gori se osjećamo sigurno i prihvaćeno

Otvarajući izložbu „Tragovi svijetla – biti žena u Holokaustu“ potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj kazao je da obilježavanje ovog dana prilika da, uz odavanje počasti milionima nedužno stradalih i sjećanjem na njih, uputimo apel građanima svijeta da umjesto radikalizma, ekstremizma, totalitarizma, antisemitizma, ksenofobije i drugih oblika mržnje njeguju ljubav, saosjećanje, razumijevanje i mir, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Danas je u Skupštini Crne Gore, u saradnji sa Jevrejskom zajednicom u Crnoj Gori, organizovan simbolični program kojim je obilježen 27. januar - Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta.
Camaj je istakao da je Holokaust zločin protiv čovječnosti bez presedana, dodajuči da upravo ova izložba govori o tome da i u najtežim trenucima bezizlaza ljudsko dostojanstvo nema cijenu.
- Tako su “Tragovi svijetla” u tim zlim vremenima bili upravo ljubav, majčinstvo, briga o drugima, prijateljstvo, vjera, ali i umjetnost i ženstvenost - zaključio je Camaj.
U ime Jevrejske zajednice u Crnoj Gori obratila se Miriam Balken koja je posebno skrenula pažnju na priče žena tokom Holokausta.
- Izložba “Tragovi svijetla,” koju je ustupio Muzej Yad Vashem, otkriva nam ne samo tragediju žena koje su izgubile porodice, domove i osnovna ljudska prava, već i njihovu hrabrost da prežive i očuvaju dostojanstvo - istakla je Balken.&nbsp;
Dodala je da su kroz tragediju, žene očuvale kulturu i vjerske tradicije, često pružajući moralnu snagu i nadu.&nbsp;
- Sačuvale su duh, misao, recepte, pjesme i priče, pružajući nadahnuće i svjetlost u najmračnijim trenucima - rekla je Balken.
Putem video poruke prisutnima se obratila i predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Nina Ofner Bokan koja je kazala da sjećanje na žrtve Holokausta ostaje da živi kao opomena.
Pored otvorene izložbe, kao dio današnjeg programa - Camaj, Balken i &nbsp;Ben Ari simbolično su upalili šest svijeća u znak sjećanja na 6 miliona stradalih u Holokaustu.

Camaj: Da se umjesto raznih oblika mržnje njeguju razumijevanje i mir

Sinagogu će, pored vjerskih, obavljati i kulturne aktivnosti i tako dublje povezivati naša dva prijateljska naroda - kazala je nerezidentna ambasadorka Izraela u Crnoj Gori Avivit Bar-Ilan tokom posjete lokacije ovog vjerskog objekta koji je u izgradnju u Podgorici.
Bar-Ilan je, kako se navodi u saopštenju Jevrejske zajednice Crne Gore, uputila zahvalnost Vladi i čelnicima Glavnog grada koji su pomogli da Jevreji u bliskoj budućnosti dobiju sinagogu.
- Imala sam prilike da vidim izuzetno arhitektonsko rješenje buduće građevine, koja će biti kuća, ne samo lokalnog jevrejskog stanovništva, već i brojnih izraelskih turista koji u velikom broju dolaze ovdje da otkriju ljepote Crne Gore. Očekuje se da do kraja ove godine, izuzetno teške za Državu Izrael, njihov broj dostigne čak 200.000 - navela je Bar-Ilan.&nbsp;
Prva sinagoga u Crnoj Gori, simboličnog imena “Gora Gospodnja”, kako ističe, biće od velikog značaja za sve članove Jevrejske zajednice Crne Gore za Podgoričane koji žele da se upoznaju sa jevrejskom kulturom i tradicijom, kao i za kulturnu raznolikost Glavnog grada.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović rekla je, tokom obiliska gradilišta, da ono predstavlja simbol suživota i međusobnog poštovanja.&nbsp;
- Živjeti u sredini koja je nacionalno i vjerski raznolika zaista je prava privilegija, a na svima nama je da njegujemo te različitosti i iz njih crpimo ono najbolje za dobrobit svih građana i građanki. Podrška koju je Glavni grad pružio izgradnji prve sinagoge potvrđuje važnost zajedništva i harmonije u multinacionalnim i multivjerskim sredinama. Vjerujem da će ova inicijativa poslati snažnu poruku mira i tolerancije, koje su temelj za jačanje našeg društva - istakla je ona.
Predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore Nina Ofner Bokan kazala je da obilježavaju još jedan korak ka ostvarenju njihovog zajedničkog sna.&nbsp;
- Ovaj projekat je mnogo više od izgradnje sinagoge i Jevrejskog kulturnog centra; on simbolizuje zajedništvo, toleranciju i razumijevanje koje Crna Gora njeguje. Postavljanje kamena temeljca prije sedam godina bio je prvi korak, a značaj ovog mjesta dodatno je osnažen u martu, kada smo, zajedno sa predstavnicima drugih vjerskih zajednica, na inicijativu predsjednice Skupštine GG dr. Jelene Borovinić Bojović, zasadili maslinu – simbol mira i zajedništva. Maslina je donijela rod upravo u vrijeme kada smo konačno započeli gradnju - istakla je ona.

Bar-Ilan: Sinagoga će dublje povezivati naša dva prijateljska naroda

Asistenciju policije u Botunu, 30. decembra, tražio je načelnik Službe komunalne policije Radenko Radenović, kadar Demokratske narodne partije (DNP), navodi se u dokumentu koji je medijima dostavila Uprava policije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1152px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fibb.co%2F1JbVVrrQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je na lokalnim izborima u Podgorici, održanim u septembru 2024. godine, bio na odborničkoj listi koalicije “Za budućnost Podgorice – za grad svih nas”.<a href="https://ibb.co/1JbVVrrQ">
</a>
Podsjećamo, Uprava policije saopštila je danas su policijski službenici 30. decembra 2025. godine u Zeti i Botunu postupali isključivo u skladu sa zakonom, pružajući asistenciju Komunalnoj policiji Glavnog grada.

UP: Asistenciju policije u Botunu zatražio načelnik Službe komunalne policije, kadar DNP-a

Košarkaši Budućnosti Voli nastavili su sa pobjedama u AdmiralBet ABA ligi. Crnogorski prvak rutinski i ubjedjivo je savladao Zadar u gostima – u dvorani “Krešimir Ćosić” meč 14. runde završio se 87:66.
Ekipa Andreja Žakelja vezala je šestu pobjedu u regionalnom takmičenju i sada je na skoru 10-2.
Presudio je sjajan početak gostiju. Nakon dva minuta igre poveli su 13:0. Zadar se serijom 9:0 brzo vratio u utakmicu. To je bilo kratkog daha, Budućnost Voli je nastavila sa dobrom igrom, pa je sredinom druge dionice bilo 36:21.
Zadar je prijetio, prilazio na sedam, osam poena minusa, ali dalje od toga nije mogao.
Aksej Butej je predvodio "plave" sa 18 poena. Jogi Ferel je dodao 16, a Nikola Tanasković 12. U domaćem timu, najefikasniji je bio Lovro Mazalin.
Budućnost u narednom kolu, 17. januara, gostuje Cedevita Olimpiji, dok će već za tri dana dočekati Litkabelis u Eurokupu.

Budućnost slavila u Zadru

U Budilniku na Televiziji E razgovaramo o prodaji narkotika koja se više ne odvija samo na ulicama nego i putem QR-kodova i anonimnih sajtova. Pitamo kako zakon prepoznaje i tretira ovu digitalno-uličnu prodaju i na koji način se pravni sistem bori sa tom pojavom?&nbsp;
 
Otvaramo i pitanje povjerenja u informacije na društvenim mrežama koje se šire brže nego ikad - kako prepoznati tačnu vijest?&nbsp;
 
Biće riječi i o tome koliko je Crna Gora napredovala u tehnološkom smislu, ali i sa kojim se izazovima suočava na tom putu.
 
Vraćamo se i vrijednostima koje traju – kroz „Školu zlatnih vrijednosti“, gdje se uče vez i šivenje, pa pitamo koliko tradicija pronalazi svoje mjesto u savremenom društvu?&nbsp;

Budilnik na TV E: O uličnoj prodaji narkotika, tehnološkom napretku i tradiciji

Napajanje strujom u podgoričkom naselju Zagorič normalizovano je, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
No, zbog novog ispada, bez struje su ostali još neki djelovi Podgorice.
- Zbog ispada KB 10 kV “Malo Brdo” iz TS 35/10 kV “Gorica A”, trenutno su bez napajanja električnom energijom zgrade kod Ruskog konzulata, bivše Pazarište, Siti Kej i dio iza njega, dio između Morače i puta za Spuž, naselje oko Ars Medike, dio Momišića kod ambasade Ukrajine i Malo brdo- naveli su iz CEDIS-a.

Tag: nina-ofner-bokan