Pregovori o formiranju vlade u Nizozemskoj olandiji biće usmjereni ka formiranju rijetke vlade manjinskog kabineta, saopštili su danas lideri triju potencijalnih koalicionih partija.
Pregovori će se nastaviti između centrističke, pro-EU partije D66 koju predvodi Rob Jeten, koja je pobijedila na izborima prošlog oktobra, konzervativnih Hrišćanskih demokrata i desničarske VVD.
Ova koalicija bi imala 66 mandata u donjem domu parlamenta od ukupno 150, i morala bi tražiti podršku drugih partija pojedinačno za svoje politike.
Nizozemskom obično upravljaju koalicije sa većinom, ali jako fragmentisana politička scena sve više otežava formiranje takve koalicije.
Nakon oktobarskih izbora, sve glavne partije isključile su mogućnost vladanja sa anti-muslimanskim populistom Gertom Vildersom nakon što je on srušio prethodnu vladu, koju je vodila njegova PVV.
VVD je isključila saradnju sa ljevičarskom kombinacijom Zelenih/Radničke partije, čije uključivanje je bilo jedina opcija za čvrstu većinu.
D66 je, sa svoje strane, bio protiv uključivanja euroskeptične, konzervativne JA21, koja bi mogla podići ukupan broj mandata na 75.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nizozemske partije na putu da sastave manjinsku vladu

Nizozemska centristička politička stranka D66 osvojila je najviše glasova na opštim izborima održanim u srijedu, saopštila je danas novinska agencija ANP.
Sa skoro svim prebrojanim glasovima, D66, na čijem je čelu Rob Jeten, više ne može biti prestignuta od strane desničarske Partije za slobodu, koju antimuslimanski nastrojeni predvodi Gert Vilders, navodi agencija koja prikuplja rezultate iz svih opština u Nizozemskoj.

Holandija: Pobjeda centrista, desnica nema izglede da preuzme vlast

Nizozemski vojnici suočili su se s neidentifikovanim dronovima tokom NATO vježbe u Poljskoj, potvrdilo je Ministarstvo odbrane Nizozemske.
Ministarstvo je za nacionalnu televiziju NOS navelo da su pripadnici 11. vazdušno-mobilne brigade naišli na nepoznate dronove te da su im komunikacijski sistemi pritom bili ometani.
<h3>General: Odmah smo se prilagodili situaciji</h3>
Brigadni general Frank Grandia izjavio je kako "nema neposredne prijetnje", ali je naglasio da postoje "strane koje su izuzetno zainteresovane" za aktivnosti koje se sprovode tokom vježbe. General je dodao da vojnici u tom trenutku nisu imali sisteme za odbranu od dronova, ali da su ti sistemi dostavljeni iz Nizozemske ubrzo nakon incidenta.
- Nalazimo se prilično daleko od ruske granice. Odmah smo izvukli pouku i prilagodili se situaciji- naveo je Grandia. Još nije poznato ko stoji iza dronova i ometanja komunikacije, a vježba i dalje traje.
Nizozemske snage stacionirane su u Poljskoj u okviru NATO vježbe "Falcon Autumn", velike multinacionalne operacije u kojoj sudjeluju i snage Poljske, SAD-a te drugih savezničkih zemalja.

Poljska: Neidentifkovani dronovi nadlijetali nizozemske vojnike i ometali im komunikaciju

Nizozemska Vlada preuzela je kontrolu nad Nexperiom, kineskim proizvođačem čipova sa sjedištem u Nizozemskoj, u nastojanju da zaštiti evropsko snabdijevanje poluprovodnicima za automobile i drugu elektronsku robu i zaštiti ekonomsku sigurnost Evrope.
U saopštenju se navodi da je odluka donesena zbog "ozbiljnih nedostataka u upravljanju" i kako bi spriječili da čipovi postanu nedostupni u slučaju nužde.
Vlasnik Nexperije izjavio je da će poduzeti mjere za zaštitu svojih prava i tražiti podršku vlade, piše BiBiSi (BBC).
Ovaj razvoj događaja prijeti da poveća tenzije između Evropske unije i Kine, koje su se posljednjih mjeseci pojačale zbog trgovine i odnosa Pekinga s Rusijom.
U decembru 2024. godine, američka vlada je stavila Wingtech, vlasnika Nexperije, na svoju listu gdje se nalaze kompanije koje predstavljaju rizik po nacionalnu sigurnost.
Prema propisima, američkim kompanijama je zabranjeno izvoziti robu proizvedenu u Americi preduzećima na listi, osim ako nemaju posebno odobrenje.
Zakon o dostupnosti robe osmišljen je kako bi omogućio Hagu da interveniše u kompanijama pod izuzetnim okolnostima. To uključuje prijetnje ekonomskoj sigurnosti zemlje i osiguravanje snabdijevanja kritičnom robom.
Portparol Nexperije rekao je da se kompanija "pridržava svih postojećih zakona i propisa, kontrola izvoza i režima sankcija" i nije imao daljnjih komentara.

Nizozemska Vlada preuzima kontrolu nad kineskom kompanijom za proizvodnju čipova

Stotine hiljada ljudi marširale su u nedjelju Amsterdamom, pozivajući Vladu Nizozemske da zauzme oštriji stav protiv izraelskog genocidnog rata u Pojasu Gaze.
Organizatori procjenjuju da se demonstracijama pridružilo oko 250.000 ljudi, cifra koju je podržala lokalna policija. Većina je nosila crveno kako bi signalizirala svoju podršku simboličnoj "crvenoj liniji" protiv izraelske opsade Gaze.
"Marš crvene linije" uslijedio je nakon sličnog masovnog skupa u Hagu u maju a planiran je sedmicama prije nego što je američki predsjednik Donald Tramp objavio svoj plan za okončanje rata. Organizatori PAX Netherlands rekli su da se nadaju miru u Gazi, ali su dodali da Trampov plan nije promijenio njihovu odlučnost.
Demonstranti svih starosnih dobi prebrodili su kišu kako bi se pridružili maršu od šest kilometara kroz nizozemsku prijestonicu, mašući palestinskim zastavama, skandirajući "Slobodna, slobodna Palestina" i noseći transparente na kojima je pisalo "Izrael, sram te bilo!" i "Nismo slobodni dok Gaza ne bude slobodna".
- Ovdje smo kako bismo osudili sve što se događa u Gazi. Osjećam da je ovo najmanje što možemo učiniti, vidjevši užase u Gazi - rekla je 27-godišnja Emilia Rivero, koja je doputovala iz središnjeg grada Utrehta.
Organizatori su rekli da Vlada Nizozemske ne čini dovoljno kako bi spriječila Izrael da počini ratne zločine u Gazi i zatražili su djelovanje političara, nešto više od tri sedmice prije nego što Nizozemska krene na opšte izbore 29. oktobra.
- Nadamo se da će vrlo, vrlo brzo doći do pravog prekida vatre i da će ljudi biti zaštićeni, primati humanitarnu pomoć i moći biti sigurni. Ali takođe smo zabrinuti zbog dugoročne predanosti Izraela da zaustavi genocid - rekao je za Rojters direktor PAX Nizozemske Rolin Sase.
Od majskog skupa, nizozemska Vlada polako mijenja stav prema Izraelu, u julu je nametnula zabrane putovanja dvojici krajnje desničarskih izraelskih ministara, optužujući ih za podsticanje nasilja nad Palestincima i pozivanje na "etničko čišćenje" Gaze.
Prošli mjesec Vlada je izjavila da planira zabraniti uvoz robe proizvedene u jevrejskim naseljima na palestinskim teritorijima koje je okupirao Izrael, te je podržala planove Evropske komisije da obustavi mjere vezane uz trgovinu u sporazumu Evropske unije s Izraelom.
U međuvremenu, vođa najveće stranke u parlamentu, antimuslimanski populista Gert Vajlders, više je puta izrazio nepokolebljivu podršku Izraelu.

Nevjerovatan skup u Amsterdamu: Čak 250.000 ljudi izašlo na ulice zbog genocida u Gazi

Nakon što je Parlament Nizozemske u aprilu jednoglasno zatražio uvođenje sankcija predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku stigao je i odgovor nizozemske vlade, piše Klix.ba.
Prijedlog o uvođenju sankcija stigao je od parlamentarke Kati Piri iz Kluba zastupnika GroenLinks-PvdA, koja je navela kako smatra da predsjednik RS-a predstavlja prijetnju po stabilnost Zapadnog Balkana. Zatraženo je i to da Vlada razmotri kako bi se Dodik mogao sankcionisati na nivou Evropske unije.
Manje od mjesec kasnije uslijedio je i odgovor Vlade Nizozemske na ovu inicijativu.
- Vlada je zaista zagovarala sankcije EU i istraživanje drugih opcija u kontekstu Vijeća za vanjske poslove 14. aprila, kao što je daljnja suspenzija finansiranja EU za projekte u korist Republike Srpske. U određenim slučajevima, gdje postoji opasnost po javni red, moguće je i preduzimanje nacionalnih mjera odnosno sankcija. U ovom slučaju to se ne može dovoljno potkrijepiti. Prema tome, pravac EU ostaje prioritet vlade i zbog efikasnosti mjera - naveli su u svom odgovoru.
Podsjetimo, do sada su sankcije Miloradu Dodiku uveli Njemačka i Austrija, a od ranije je predsjednik entiteta Republika Srpska i pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država.

Nizozemska ne planira uvoditi sankcije Dodiku, tvrde da se prijetnja ne može dovoljno potkrijepiti

Ambasador Nizozemske Martajn Elhersma pohvalio je Vladu Crne Gore za otvorenost i posvećenost evropskoj integraciji i naglasio važnost nastavka usklađivanja Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, saopšteno je iz Vlade.
On je danas imao sastanak sa potpredsjednikom Vlade za vanjske i evropske poslove Filipom Ivanovićem. Razgovarali su, kako se navodi u saopštenju, o bilateralnim odnosima dvije države, saradnji u okviru NATO-a, evropskoj integraciji Crne Gore, kao i o drugim aktuelnim regionalnim i međunarodnim temama od zajedničkog interesa.&nbsp;
- Sagovornici su istakli značaj strateškog partnerstva između Crne Gore i Kraljevine Nizozemske, koje se, između ostalog, ogleda i kroz blisku saradnju u okviru NATO-a - kazali su iz Vlade.
Poseban segment razgovora bio je posvećen procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
- Ivanović je zahvalio Kraljevini Nizozemskoj na kontinuiranoj podršci, naročito u pogledu zatvaranja pregovaračkih poglavlja. Istakao je da Crna Gora cijeni principijelan i angažovan pristup Nizozemske politici proširenja EU, zasnovan na meritokratskim principima, uz očekivanja da će naša zemlja postati prva naredna članica EU - rekli su iz Vlade.
Ivanović je, kako se dodaje, informisao sagovornika o reformskim aktivnostima koje Crna Gora sprovodi sa ciljem zatvaranja što većeg broja pregovaračkih poglavlja tokom 2025. godine i održavanja dinamike procesa u 2026. godini.
- Tokom sastanka razgovarano je i o daljem jačanju bilateralnih odnosa. Istaknuto je da su odnosi Crne Gore i Kraljevine Nizozemske na visokom nivou, te da postoji obostrani interes za njihovim dodatnim produbljivanjem, naročito kroz predstojeće bilateralne konsultacije ministarstava vanjskih poslova dvije države, koje će biti održane u maju 2025. godine u Podgorici, kao i uzajamne posjete zvaničnika dvije države - navodi se u saopštenju.
Razgovarano je i o jačanju ekonomske saradnje, s posebnim fokusom na energetiku, turizam, infrastrukturne projekte, IT sektor i poljoprivredu. Istaknuta je i važnost kulturne i konzularne saradnje, a sagovornici su se osvrnuli i na mogućnosti uspostavljanja kancelarije ambasade Kraljevine Nizozemske u Podgorici.

Elhersma sa Ivanovićem: Pohvala Vladi Crne Gore za posvećenost evropskoj integraciji

Ministar spoljnih poslova Nizozemske Kaspar Veldkamp najavio je da će ta zemlja blokirati sljedeći korak na putu Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji, navodeći zabrinutost u vezi sa njenom spremnošću za sljedeću fazu u procesu pridruživanja.
- Vidimo da nema dovoljno napretka u oblasti vladavine prava u Srbij, vidimo nedovoljan napredak u odnosima Beograda i Prištine, gdje Srbija ima jasnu odgovornost, a vidimo i da Srbija još nije u dovoljnoj mjeri uskladila svoju spoljnu politiku sa spoljnom politikom Evropske unije - rekao je Veldkamp poslije sastanka sa svojim kolegama u Briselu, prenosi nizozemski portal NL Tajms.
Ministri spoljnih poslova članica EU sjutra će u Briselu nastaviti konsultacije o napretku zemalja kandidata za ulazak u Uniju, a Veldkamp je istakao da želi da uvjeri svoje kolege da podrže njegov stav, „kako Nizozemska ne bi morala da bude sama“.
Dodao je, međutim, da ta država nema problem da bude jedina koja će glasati protiv.
- Mislim da je važno da pridajemo značaj vladavini prava. Gledajući zabrinjavajuća dešavanja u Mađarskoj i djelimično u Slovačkoj, logično je da možemo da nametnemo zahtjeve državi kandidatu u oblasti ​vladavina prava - kazao je Veldkamp i dodao da se mora spriječiti da Evropska unija bude oslabljena, umjesto da se ojača.
Iako je Srbija podnijela zahtjev za članstvo prije 15 godina, status kandidata dobila u martu 2012, a pregovori traju već 11 godina, Veldkamp kaže da su drugi kandidati za članstvo bolje obavili posao, kada je riječ o usklađivanju sa spoljnom politikom Brisela, i da u narednom periodu očekuje još koraka od Beograda.
Prošle nedjelje, tokom parlamentarne debate u holandskom parlamentu, pokazalo se da se široki spektar holandskih političkih partija protivi da u ovom trenutku bude otvoren novi klaster u pregovorima sa Srbijom.
Poslanica Kati Piri iznijela je prijedlog da „proces pristupanja EU mora da se zasniva na postignutim rezultatima i da je vladavina prava važan dio toga“, u kojem je navela da je Srbija po tom pitanju „nedovoljno napredovala“, što su poslanici Donjeg doma jednoglasno usvojili.

Ministar: Nizozemska će blokirati sljedeći korak na putu Srbije ka članstvu u EU

Vlada Nizozemske može da podrži zatvaranje pojedinih pregovaračkih poglavlja sa Crnom Gorom, pod uslovom da su specifični uslovi za relevantna poglavlja ispunjeni, navodi se u pismu upućenom nizozemskom Parlamentu o procjeni paketa proširenja koji je Evropska komisija objavila 30. oktobra.
- Vlada (Nizozemske) odmjerava širu situaciju u vladavini prava na način da ima kritički konstruktivan odnos prema predstojećim predlozima Komisije za privremeno zatvaranje pojedinih poglavlja i može da ih podrži, pod uslovom da su specifični uslovi za relevantna poglavlja ispunjeni. Očekuje se da će ovaj korak dobiti široku podršku u Savjetu - navodi se u procjeni.
U procjeni se podsjeća na stav Evropske komisije da je Crna Gora napravila najveći napredak u poređenju sa ostalim zemljama kandidatima i da je najpripremljenija od svih zemalja kandidata da preuzme obaveze članstva u EU.
Vlada Nizozemske pozdravila je pozitivan trend, uključujući potpunu usaglašenost Crne Gore sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Međutim, ističe se potreba jačanja javnih institucija.
- Vlada smatra da je važno da Crna Gora, na osnovu širokog političkog konsenzusa, nastavi da jača sopstvene kapacitete i otpornost i da se fousira na sprovođenje EU reformi - navodi se u procjenama Haga.
Premijer Vlade u Hagu je Dik Shof.
Dodaje se da je Crna Gora dobro napredovala u vladavini prava.
- Na primjer, nekoliko zakona koji su dugo bili na čekanju su dobili mišljenje Venecijanske komisije i potom su usvojeni, uključujući zakone u oblasti medija, sudstva, oduzimanja imovine stečene kriminalom i suzbijanja korupcije. Koraci su takođe preduzeti u borbi protiv korupcije, što je dijelimično rezultat odlučnih postupaka Specijalnog tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju - navodi se u procjeni napretka Crne Gore iz perspektive Nizozemske.
Vlada Nizozemske je takođe pozdravila korake koji su preduzeti u sajber bezbjednosti i ohrabrila Crnu Goru da nastavi rad u toj oblasti, kao i u vladavini prava.
U skladu sa preporukama Komisije, Vlada Nizozemske takođe vjeruje da je potrebna dalja konsolidacija reformi.
- Javna administracija mora da bude ojačana, sa zapošljavanjima zasnovanim na zaslugama, kompetencijama i transparentnosti. Dalji koraci moraju biti preduzeti kako bi se poboljšalo funkcionisanje i povjerenje u sudstvo - navodi se u dokumentu.
Ističe se da preostale preporuke Venecijanske komisije i GREKO-a treba da budu praćene, zaštita podataka poboljšana, a rezultati u borbi protiv korupcije konsolidovani. Navodi se da zakonodavstvo u oblasti finansiranja političkoh partija i izbornih kampanja mora da bude prilagođeno evropskim standardima.
- Striktna mjerila koje je EU podijelila sa Crnom Gorom prošlog juna, uključujući ona koja se odnose na nezavisnost sudstva, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, ljudska prava, migracije, procesuiranje ratnih zločina i ustavne i izborne reforme, predstavljaju pravac u kome bi Crna Gora trebalo da se kreće - navodi se u procjenama Vlade Nizozemske.
Što se tiče azila i migracija, Hag generalno dijeli zadovoljstvo Komisije, ali poziva Crnu Goru da dalje unaprijedi relevantne procedure, ojača kapacitete i stavi na raspolaganje dovoljno ljudi i resursa.
Zaključuje se da je važno da Crna Gora preduzme korake na daljem usaglašavanju svoje vizne politike sa EU. Pohvaljeno je što Crna Gora, u poređenju sa ostalim zemljama Zapadnog Balkana, prima najveći broj izbjeglica iz Ukrajine, kako u apsolutnom tako i u relativnom smislu.
Nizozemska je veoma kritična prema daljem širenju EU, i striktno se pridržava uslova za članstvo u EU, uključujući i takozvane Kopenhaške kriterijume.
Stav zvaničnog Haga je da zemlje kandidati prolaze kroz proces pristupanja po sopstvenim zaslugama, na osnovu sprovedenih reformi.
Uz to, navode da je od posebne važnosti i usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući usklađivanje sa evropskim sankcijama Rusiji.
Međutim, uprkos strogosti u kriterijumima, Nizozemska priznaje EU perspektivu država kandidata.
- Realna perspektiva je pokretačka snaga za reforme i može doprinijeti miru, bezbjednosti, stabilnosti i prosperitetu u Evropi. Nizozemska je takođe svjesna konteksta, uključujući ruski rat protiv Ukrajine, i potrebe za održavanjem intenzivnih odnosa sa ovim važnim susjednim zemljama i partnerima - zaključuje se u pismu nizozemske Vlade upućenom Parlamentu, a koje se odnosi na napredak zemalja kandidata.

Nizozemska o napretku Crne Gore: Podrška zatvaranju poglavlja ako kriterijumi budu ispunjeni

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: nizozemska