Danas se navršila 51 godina od svečanog otvaranja Njegoševog Mauzoleja na Lovćenu.
Jedna od najimpozantnijih struktura u Crnoj Gori, monumentalno djelo dostojno veličine crnogorskog vladara, pjesnika i filozofa, građeno je dugo, a zahtijevalo je velika novčana ulaganja i nekeod dotad najkompleksnijih segmenata građevinskih radova na ovim prostorima.
Vlada SR Crne Gore je usvojila inicijativu o podizanju Mauzileja 1952. godine, kada je taj posao povjeren slavnom vajaru Ivanu Meštroviću.&nbsp;
Pripreme za radove su potrajale, najprije jer je projekat u velikoj mjeri realizovan iz crnogorskog budžeta.&nbsp;
Otud je 1969. godine formiran i Odbor za izgradnju Mauzoleja, u kojem su bili eminentni kulturni i društveni radnici iz svih djelova Jugoslavije, a čiji je zadatak bio da budu ubrzane aktivnosti, među kojima i prikupljanje sredstava.
Doduše, prvi segmenti Mauzoleja bili su gotovi pedesetih. Tokom 1957, na Cetinje je stigla gotovo 30 tona teška Njeoševa skulptura. Dvije godine kasnije, u prijestonicu Crne Gore dopremljene su i dvije karijatide. Te skulpture su kasnije dopremljene na vrh Lovćena vagonima kroz tunel, u kojem su se nalazile specijalno izrađene šine.
Izazov dopremanja betona sa kote 300 metara niže u odnosu na Jezerski vrh prevaziđen je postavljanjem grandiozne dizalice, za čije je montiranje angažovan i helikopter. Dizalica se, kako će reći građani Cetinja, u to doba vidjela iz same prijestonice.
Ostaće upamćeno da je individualne priloge za gradnju Mauzoleja dobrovoljno izdvojilo gotovo 5.000 građana. 

&nbsp;Što se tiče same svečanosti, upriličene na ovaj datum 1974, na vrhu Lovćena tada su bile hiljade građana, ali i delegacije svih jugoslovenskih republika i pokrajina.&nbsp;
Čin svečanog otvaranja obavio je predsjednik Predsjedništva SRCG Veljko Milatović, a pred okupljenima je govorio i predsjednik Republičke konferencije SSRN Crne Gore Nenad Jovanović. Nakon toga, Njegoševe recitale su na Jezerskom vrhu izvodili eminentni glumci iz Beograda, Zagreba, Sarajeva, Dubrovnika i Titograda.
Program svečanog otvaranja trajao je od 10 do 14 časova. Odmah nakon toga, Mauzolej je otvoren za posjete građana.
Taj je dan na Cetinju bio naročito svečan. Jer, pored otvaranja Mauzoleja, u Biljardi je otvorena velika izložba „Umjetnici Jugoslavije Njegošu“. U večernjim satima, na Ljetnjoj pozornici, ansambl Crnogorskog narodnog pozorišta izveo je predstavu „Gorski vijenac“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Monumentalno djelo i epohalan poduhvat: Ovo su neke od ključnih informacija o gradnji i otvaranju Njegoševog Mauzoleja

Liderka Crnogorskog i građanskog pokreta, Jelena Marković, uputila je dopis direktoru Narodnog muzeja Crne Gore Jakši Ćalasanu, zahtijevajući da se spriječi održavanje najavljenog političkog skupa pokreta URA na Mauzoleju na Lovćenu.
U saopštenju se navodi da je predsjednik URE Dritan Abazović najavio organizaciju kongresa te političke organizacije upravo na vrhu Lovćena, što Marković ocjenjuje kao neprihvatljivo.
- Smatram da Vi, kao odgovorno lice zaduženo za zaštitu kulturno-istorijskih dobara, ne smijete dozvoliti zloupotrebu Mauzoleja u političke svrhe, niti bilo kakav politički aktivizam na ovom mjestu koje ima izuzetnu istorijsku i simboličku vrijednost za Crnu Goru - navodi Marković u obraćanju.
Ona podsjeća da Mauzolej na Lovćenu predstavlja dio crnogorskog kulturnog nasljeđa i „sveto mjesto koje pripada isključivo Crnoj Gori i crnogorskom narodu“, te da bi bilo kakvo političko okupljanje predstavljalo njegovu zloupotrebu.
- Ovakva praksa ne smije biti dozvoljena nijednoj političkoj organizaciji. Vjerujem da ćete postupiti savjesno i odgovorno - zaključuje Marković, dodajući da će sa sadržajem dopisa upoznati i nadležnu ministarku, kao i širu javnost.

Marković: Lovćen nije mjesto za politički aktivizam

Narodni muzej Crne Gore završio je, nakon tri mjeseca, sanacione radove na Njegoševom mauzoleju na Lovćenu.

Kako je saopšteno iz Narodnog muzeja, saniran je krov koji je pravio veliki problem tokom obilnijih padavina.

„Izvršeni su restauratorski radovi u unutrašnjosti objekta, sanacija atrijuma, popravka svoda kapele sa pozlaćenim mozaikom i restauracija mermera i karijatida“, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da su izvršeni sanacioni radovi u kripti i na grobnici, a restaurirana su i bakarna vrata kod skulpture i kripte.

Iz ‚Narodnog muzeja su kazali da je zamijenjena unutrašnja rasvjeta.

Završena sanacija Njegoševog mauzoleja

Narodni muzej Crne Gore ocijenili su da je spot albanskog pjevača Davida Drešaja na krajnje neprimjeren način predstavlja Njegošev mauzolej na Lovćenu, ali i istakli da su za to dali odobrenje jer u zahtjevu nigdje nije naznačeno da se radi o komercijalnom video spotu za pjesmu, da će biti ispred Mauzoleja, ali i da će u tome učestvovati plesačice.
- &nbsp;Narodni muzej je dao saglasnost za snimanje, smatrajući, kako je i navedeno u zahtjevu, da se radi o snimanju par kadrova, za potrebe nekomercijalnog video klipa kojim se žele predstaviti prirodne ljepote planine Lovćen - pojasnili su oni u saopštenju medijima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fvujovic-spot-je-t-aime-davida-dresaja-na-lovcenu-nije-imao-zakonska-odobrenja-za-snimanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su istakli da im se svake godine obrati veliki broj produkcijskih kuća, medija i influensera zahtjevima za snimanje kadrova u cilju promocije kulturnog nasljeđa.
- Kako se uglavnom radi o promotivnim i dokumentarnim filmovima ili video klipovima, koji se snimaju u cilju prezentacije kulture i umjetnosti, Narodni muzej istim daje saglasnosti za snimanje, uz prethodni zahtjev u kojem se precizno navodi šta se želi snimiti. Narodnom muzeju Crne Gore nedavno se mejlom obratila produkcijska kuća „Mars studio“ zahtjevom za dozvolu za snimanje „video klipa umjetnika Davida Drešaja na lokaciji Nacionalnog parka Lovćen“ i da će njihov stručni tim na profesionalan način „dočarati ljepotu lovćenskog parka - navode u Narodnom muzeju Crne Gore.
Budući da objekti Narodnog muzeja imaju status kulturnih dobara, za sva moguća komercijalna snimanja, shodno zakonskoj regulativi, neophodno je, podvlače oni, tražiti dozvolu od Uprave za zaštitu kulturnih dobara.&nbsp;
- Kako u zahtjevu, a ni u kasnijoj telefonskoj komunikaciji predstavnika Narodnog muzeja i produkcijske kuće nijesu saopštene ključne činjenice za snimanje spota, smatramo da je ovim naša ustanova dovedena u zabludu. Smatramo da je na krajnje neprimjeren način predstavljen Njegošev mauzolej na Lovćenu, a Narodni muzej Crne Gore će razmotriti dalje korake u vezi sa pooštravanjem procedura i drugih postupanja po ovom pitanju. Preuzimajući odgovornost, ovim putem se izvinjavamo javnosti zbog moguće uznemirenosti - zaključili su u saopštenju.

Narodni muzej Crne Gore o spotu Drešaja: Na krajnje neprimjeren način predstavljen Njegošev mauzolej na Lovćenu

Ne razumijem optužnicu, nijesam napravio to što mi se stavlja na teret jer sam bio u zatvoru i suludo je da sam nabavljao i slao kriptovane telefone. Ne želim da odgovaram na pitanja - jer za ovih 20 godina nikada nijesam imao pošteno suđenje, a zakoni su se mijenjali na moju štetu - kazao je Damir Mandić kojem se sudi zbog sumnje da je bio dio grupe koja je švercovala 2,5 tone kokaina.
On je kategričan bio da ni zrno droge nije prodao.
Mandić je pred sudskim vijećem sutkinje Nade Rabrenović kazao da je odležao svaki dan kazne iako nije kriv.
- Ne vidim da će se suditi po zakonu, makar meni pošto sam ja i moja porodica građani drugog reda - kazao je Mandić.
On je dodao da se tako pokazalo do sada i da se 20 godina borio, dokazivao ali je sve uzaludno bilo.
- Odlučeno je bilo na vrhu da me osude. Od mene neće biti nikakve opstrukcije samo mi dozvolite na prisustvujem ročištima jer me ovo podsjeća na raniji period - kazao je Mandić.
On je obrazložio da na taj način će poštedjeti porodicu maltretiranja.
Damir Mandić je, podsjetimo, osuđen na 19 godina zatvora kao saučesnik u ubistvu glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića.
Specijalno državno tužilaštvo u ovom predmetu koji je u javnosti poznat kao General označilo je Vasa Ulića ali i Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana da su organizovali grupu čiji članovi su postali još 17 optuženih te i da su švercovali skoro 2,5 tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Na optužnici osim njih i Madića su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Na optuženičkoj klupi su i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, zatim, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.

Damir Mandić: Zrno droge nijesam prodao, za 20 godina nijesam imao pošteno suđenje -

Crna Gora dobiće još jedan Centar za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu na Božaju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je javni oglas za izgradnju Prihvatnog centra, vrijedan 690.000 eura bez PDV-a.
U tu cijenu su uračunati građevinski radovi, adaptacija zgrade i završni završni građevinski radovi. Javni oglas je otvoren do 2. februara.
Prilikom najave izgradnje ovog centra, iz Ministarstva unutrašnjih poslova je rečeno da će se time višestruko poboljšati i povećati smještajni kapaciteti.
Crna Gora ima centre za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu u Spužu i na Božaju koji su dio sistema upravljanja migracijama i azilom, uz podršku UNHCR-a, IOM-a i EU, a pružaju privremeni smještaj, zdravstvenu zaštitu i podršku migrantima.&nbsp;
Postojeći Centar za prihvat stranaca na Božaju, koji može da primi 60 osoba, otvoren je 2020. godine. Njegovu izgradnju finansirale su Vlada Crne Gore sa 470.000 eura i Evropska unija koja je iz fondova pretpristupne pomoći (IPA) opredijelila 400.000 eura za rekonstrukciju bivše karaule „Božaj“ i izgradnju centra.
T.K.

Raspisan konkurs: Za gradnju Centra za prihvat stranaca na Božaju 690.000 eura

Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača i doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović ocijenio je da je zabrinjavajuće i poražavajuće to što su u dva skijališta Žarski i Cmiljača, u periodu od 2014 do 2025. godine, uložena 32 miliona eura, a da je njihova operativnost nula. - To znači da se jednostavno ta skijališta ne koriste, nije još počela njihova operativna upotreba... Što znači da jednostavno smo neđe zastali i da to treba pod hitno mijenjati - naglasio je on gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E. Kada su u pitanju dva velika skijališta, na toj strani Bjelasice, ona su, ističe Rabrenović, po mnogo čemu bolja i imaju konkurencijske prednosti u odnosu na kolašinsku stranu. - Država je u tom nekom periodu, evo već 11 godine, uložila 32 miliona i 22.647 eura. To alocirano na dva skijališta dođe u nekom odnosu da je u skijalište Žarske uloženo blizu 15 miliona eura, a da je Cmiljača skijalište koji je isključivo u Opštini Bijelo Polje oko 17,22 miliona, znači radi se o nekim sasvim solidnim ulaganjima u taj dio... Počela je zimska sezona, počeo je snijeg, padavine, počela su skijališta, kakva takva, da nam rade. I u suštini da izvršimo jednu rekapitulaciju propuštenih šansi, ne zbog toga da bi bili kritizeri, nego iskreno kritičari svega negativnog i nezavršenog, zato što želimo da ova država bude uspješna i da bude bolja, a ne da je jednostavno iz godine u godinu zatiču razne sezone koje su neuspjele i koje ne donose nikakav efekt - naveo je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Godine 2019. i 2020. su, kaže, ključne godine kada su u pitanju ulaganja na ova dva skijališta - Cmiljača i Žarski. - 2019. godine velika su ulaganje bilo u skijalište Cmiljača koje je u bjelopoljskoj opštini, oko 9,4 miliona. U toj godini je u skijalište Žarski uloženo oko 2,5 miliona. Ono što je bilo naredne 2020. godine, malo je drugačija slika. U mojkovačko skijalište Žarski uloženo je oko 6,7 miliona, a u Cmiljaču oko 3,6 miliona - naveo je Rabrenović. Očekivalo se, kaže, da će skijališta zaživjeti, da će to krenuti mnogo brže i da se neće zustaviti te 2020. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Mada eto kasnije bilo je nekih manjih ulaganja, koja su doista bila vrlo mala, ako izuzmemo 2,4 miliona u skijalište Žarski u 2021. godini, ostala ulaganja u 2022. do 2025. godine pa skoro da nije bilo. Informacije koje se dobiju sa terena, kada su u pitanju ova skijališta, nijesu ni malo pozitivne, čujemo dosta negativnih komentara - da je i ta oprema koja se nalazi na terenu dosta devastirana, da je nešto od nje vjerovatno i otuđeno nestalo - istakao je Rabrenović. Dosta su, cijeni on, kontradiktorne informacije i prosto je kontroverzan čitav taj projekat. - Kontroverzan projekat i nadam se da će ljudi koji rade na donošenju odluka da će pokrenuti nešto i da će pogurati da se ova dvaj skijališta završe. Mada, kada vidimo koliki je kapitalni budžet Crne Gore u ovoj godini i koliko je izdvojeno za sve te projekte, bojim se da su naše nade i želje daleko od toga. Nama je danas migracija upravo iz područja Mojkovca, Kolašina, Bijelog Polja, strahovito velika ka centralnim djelovima Crne Gore i primorju, uključujući naravno tu i ostatak sjevera i Žabljak i Pljevlja, što je potpuni apsurd. Umjesto razvoja skijališta i razvoja potencijala, mi idemo u drugu krajnost, seljenje stanovništa, prebacivanja po gradovima po Crnoj Gori, što je velika šteta za ovu državu ako misli da se razvija, ako misli da živi - naglasio je Rabrenović. On je stava da je nevjerovatno da investicije u 2025. godini svodimo na nekih 258.000 eura koliko je realizovano do juna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Pričam o zvaničnom izvještaju, nijesu nikakvi proizvojni podaci, nego su sve autentični dokumenti vlade Crne Gore i svih njenih resornih ministarstva, uključujući i sve ostale lokalne službe, u kojima postoje ova skijališta - dodao je Rabrenović. U izvještaju koji je imala Vlada Crne Gore, do juna mjeseca prethodne godine se, ukazuje on, vidi da je za Žarski bilo predviđeno nekih 635,000 eura, a da je realizovano nekih 258,502 eura do tog perioda. - Računam da je do kraja godine i ostatak utrošen i realizovan. Iskreno ne radi se o nekim značajnim sredstvima i do juna mjeseca to je nekih 40,7 odsto iskoristivosti tog budžeta koji je bio planiran za skijalište Žarski, a za Cmiljaču, nažalost, nemamo ni jedan euro ni je opredijeljen. Odnosno planirano je bilo dva miliona i 300 hiljada eura, međutim to nije realizovano - naveo je Rabrenović. Nije, napominje, realizovano iz nekih razloga koji su i objektivni i subjektivni. - I to je u dokumentaciji vidljivo da postoje problemi sa lošim planiranjem, sa nekim stanicama koje su na pogrešnim mjestima planirane, tako da se mora raditi revizija jednog djela projekta, da se moraju te stanice izmiještati, spuštati i mijenjati njihova nadmorska visina - rekao je Rabrenović. Kod Cmiljače i jednim dijelom kod Žarskog su, kaže, problematični ti neriješeni imovinsko-pravni problemi i ekspropriacije. - I to je i dalje najveća boljka svih crnogorskih projekata, pogotovo kada su u pitanju infrastrukturni objekti od puteva, pa do skijališta, da država ulazi u neki posao, ulazi u realizaciju nekih velikih projekata, a da pri tome nije rješila ono što je osnovno ključno, bazično, a to su imovinsko-pravni odnosi, i nije objezbijedila čistu lokaciju, u smislu da ne postoje nikakvi tereti i ograničenja koja mogu spriječiti izgradnju i prosto biti teret tim projektima. Upravo se to evo dešava u ovom dijelu ova dva skijališta - naveo je Rabrenović. Ono što je bitno prije svega je, kaže, da se Vlada Crne Gore i sve nadležne institucije, opštine i lokalne zajednice pokrenu i da odrade ono što je najvažnije: da se riješe problemi koji su urgentni i koji su trenutno aktuelni i koji prosto sputavaju i onemogućavaju da se nastave radovi. - Znači potrebna je brza i efikasna reakcija u Vladi Crne Gore kada je ovo u pitanju i prije svega utvrđivanje i ko će biti nosilac i ko će biti vlasnik, da li će biti skijališta Crne Gore vlasnici ova dva skijališta, ili će to biti neko drugi. Jednostavno se mora naći model koji će omogućiti da se ova dva skijališta što je moguće prije dovedu u upotrebu. Prema našim procjenama koje su konzervativne i realistične, to je najranije 2029. godina. Bojim se da prije tog perioda, Crna Gora ma koliko se trudila, izgleda da neće imati skijališta operativna - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Zabrinjavajuće i poražavajuće što je u skijališta Žarski i Cmiljača uloženo više od 32 miliona - a da je njihova operativnost nula

Osnovni sud u Podgorici odbio je kao preuranjenu tužbu bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprječavanje korupcije, radi naknade nematerijalne štete, zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.
Đukanović je tužbom tražio naknadu štete u iznosu od 5.000 eura, a povredu prava bazira na tvrdnji da je nezakonita Odluka Agencije, kojom je utvrđeno da nije dostavio izvještaj o prihodima i imovini u toku 2019. godine, koji se odnosi na uvećanje imovine, u zakonom propisanom roku u iznosu od 16.741,24 eura.&nbsp;
- Na taj način je, kako to navodi u tužbi, predstavljen kao kriminalna i bahata osoba, nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i Crnoj Gori, iako je više od dvije i po decenije bio predsjednik i premijer Crne Gore, koje dužnosti je obavljao časno, savjesno i sa najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama, na koji način se odnosio i prema tuženoj agenciji - navedeno je u saopštenju Osnvnog suda.
S obirom na to da je da se odluka ASK-a i njena zakonitost razmatraju pred Upravnim sudom Crne Gore, prvostepeni sud ocijenio je da je njegov tužbeni zahtjev preuranjen i kao takvog ga odbio.&nbsp;
- U obrazloženju prvostepene presude je navedeno i da bi upuštanjem u odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva za naknadu nematerijalne štete, u trenutku dok je upravni spor u toku, nužno dovelo parnični sud u situaciju da posredno ocjenjuje zakonitost upravnog akta, što nije dopušteno - navedeno je u saopštenju suda.
Sud je ocijenio i da je tužbeni zahtjevu dijelu koji se tiče javnog objavljivanja odluke ASK-a i izjave člana savjeta preuranjena, jer je sadržajno i uzročno povezan sa samom odlukom koja se osporava kroz upravni spor, a koji nije pravosnažno okončan.
Đukanović ima pravo da ponovo podnese tužbeni zahtjev za naknadu štete nakon pravosnažnog okončanja upravnog spora ili eventualnog poništenja osporene odluke, ako smatra da za to postoje osnovi.

Tag: njegosev-mauzolej