Š.M. iz Plava uhapšen je zbog sumnje na nasilje u porodici, a nakon što je policija pretresom njegovog stana pronašla lovačku pušku, 19 komada municije i lovački nož.
Njemu se na teret stavlja krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu koji se izjasnio da se u radnjama Š.M. stiču elementi krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija i protiv njega je podnijeta krivična prijava - kazali su u policiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Plav: Muškarcu krivična prijava zbog sumnje na nasilje u porodici, kod njega pronađena lovačka puška, municija i lovački nož

Tri žene su povrijeđene, nakon što je ih je napao muškarac naoružan nožem na liniji 3 pariskog metroa.
Prema nekoliko policijskih izvora, muškarac je izvukao nož i izbo tri žene na različitim stanicama na ovoj liniji, koja saobraća između Banjolea (Sen-Sen-Deni) i Levaloa-Perea (O-de-Sen), prenosi Parizjen.
Napadi su se dogodili zmeđu 16:15 i 16:45 sati, saopštila je policija.
Žrtvama su brzo pružili pomoć pariski vatrogasci.
Izvor iz policije je naveo da su tri žene zadobile lakše povrede, od kojih dvije na leđima i butinama.
Osumnjičeni je potom pobjegao metro linijom 8, prije nego što je uhapšen u svom domu u Sarselu (Val d'Oaz).
Muškarac je navodno malijskog porekla i rođen je 2000. godine, prema policijskom izvoru.
Mogućnost terorizma je isključena, a policija pretpostavlja da je u pitanju djelo mentalno nestabilne osobe.

Tri žene izbodene nožem u metrou u Parizu, uhapšen osumnjičeni

Službenici spuškog zatvora spriječili su suprugu Ivana Delića, Andrijanu Mitrović Delić, da tom pritvoreniku unese i doda nož.
To je Vijestima rečeno nezvanično iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), odakle su kazali da je nož pronađen u stvarima donijetim tom Budvaninu.
Delić (55) je zajedno sa Podgoričaninom Aleksandrom Kekovićem izručen krajem maja Crnoj Gori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, gdje su njih dvojica i uhapšeni sredinom maja.
Za Delićem je crnogorska policija tragala od jula prošle godine zbog optužbi da je dio kriminalne grupe Vasa Ulića i Radoja Zvicera, koja je razbijena u velikoj međunarodnoj akciji “General”.

Supruga Ivana Delića pokušala da u zatvor unese nož

Protiv M.Đ. podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je prikrio i na taj način pomogao osumnjičenom za pokušaj ubistva 26. aprila ove godine u Nikšiću.
Podsjećamo, tog dana, oko dva sata ujutro, u jednom ugostiteljskom objekta u Nikšiću došlo do fizičkog sukoba više osoba i tom prilikom je P.K. (41) zadobio teške povrede nožem u predjelu abdomena. M.Đ. je te večeri kao DJ puštao muziku u tom lokalu.
P.K. je ukazana ljekarska pomoć, a policija je u saradnji sa postupajućim tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici došla do saznanja da su u fizičkom sukobu učestvovali operativno interesantne osobe A.K. (47), član jedne organizovane kriminalne grupe A.M. (40), M.J. (38), takođe član jedne organizovane kriminalne grupe, kao i S.I. (37) i P.K. (41) sa jedne, te operativno interesantno lice L.M. (28), kao i L.B. (21), Đ.P. (28), A.K. (22) i još dvije tada nepoznate osobe sa druge strane.
Kao izvršioca krivičnog djela ubistvo u pokušaju policija je identifikovala tada L.M, dok je A.K. (48), M.J, A.M, A.I, L.B. Đ.P. i A.K. (22) na teret stavljeno krivično djelo učestvovanje u tuči. Te su oni procesuirani istog dana, 26. aprila.
- Dalje preduzetim nizom aktivnosti na potpunom rasvjetljavanju ovoga događaja, policija je došla do sumnje da je nakon ovog incidenta od izvršioca L.M. sredstvo izvršenja krivičnog djela - nož, preuzeo M.Đ. u namjeri da ga prikrije i na taj način pomogne izvršiocu. On je ove večeri bio angažovan na pružanju usluga DJ-a - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Protiv M.Đ. je 9. jula po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo pomoć učiniocu nakon izvršenog krivičnog djela.
Takođe identifikovani su i K.J. (21) i S.M. (23) i protiv njih je 5. maja podnijeta krivična prijava zbog sumnje da su izvršili krivično djelo učestvovanje u tuči.
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšića su procesuiranjem i ovih ica rasvijetlili cjelokupni događaj i procesuirali sve učesnike incidenta koji se dogodio u ugostiteljskom objektu u Nikšiću 26. aprila - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Krivična prijava protiv DJ-a zbog sumnje da je sakrio nož nakon pokušaja ubistva u nikšićkom lokalu

U stanu jedne stambene zgrade na području opštine Ulcinj večeras je došlo do incidenta u kojem su nožem povrijeđena dva državljanina Azerbejdžana, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, Dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj obaviještena je o incidentu oko 20.55 časova, nakon čega su policijski službenici odmah izašli na lice mjesta i preduzeli prve istražne radnje.
Povrijeđeni su identifikovani kao A.M. (34) i Dž.A. (39), a povrede su im, prema dosadašnjim informacijama, nanijele za sada nepoznate osobe koje su se nakon napada dale u bjekstvo.
Obojica su transportovani u Opštu bolnicu u Baru, gdje im je ukazana ljekarska pomoć.
O slučaju je obaviještena državna tužiteljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, dok službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ i OB Ulcinj sprovode intenzivne aktivnosti u cilju rasvjetljavanja okolnosti incidenta, identifikacije i lociranja izvršilaca, te njihovog privođenja pravdi.
Iz policije su poručili da će javnost o daljem toku istrage biti blagovremeno i fazno obavještavana.

Ulcinj: Dva državljanina Azerbejdžana izbodena nožem, policija traga za napadačima

Znamo ko širi tenzije, ovoga puta optužujem samo jednu osobu, ona je izvadila nož na mene, a to je predsjednik Srbije, kazala je dekanka Filozofskog fakulteta u Nišu Natalija Jovanović, koja je danas napadnuta nožem.
Nju je napala ženska osoba koja je potom privedena. Jovanović je nakon incidenta prevezena u bolnicu gdje je, kako je rekla, dobila svu neophodnu zdravstvenu negu.
- Doživjela sam veliki stres, ostalo je još da nas na komade sijeku, ne znam šta je sljedeće. Nije potrebno da se tenzije dalje šire na ovaj način, a znamo ko ih širi, i ovoga puta optužujem samo jednu osobu, ona je izvadila nož na mene, a to je predsjednik ove države - rekla je Jovanović, prenosi N1.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fzena-nozem-napala-dekanku-filozofskog-fakulteta-u-nisu-policija-je-privela&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dekanka iz Niša: Optužujem jednu osobu - predsjednik države digao nož na mene

Dekanku Filozofskog fakulteta Nataliju Jovanović žena je napala nožem u Nišu, a potom je policija odvela.
Očevici su rekli za N1 da su čuli kako je govorila da će baciti kiselinu na nju, a naveli su i da je napala nožem.
Ljudi su sklonili dekanku u kladionicu, a navode i da je povrijeđena.
Ona je potom ušla u vozilo Hitne pomoći kojim je odvezena u Urgentni centar.
Jedan od očevidaca kaže da ih je bilo više u grupi.
- Sevnuo je nož u njenoj ruci. Prvo nas je gađala limenkom - kaže očevidac.
Dekanka Jovanović je među prvim čelnicima fakulteta u Srbiji koja je podržala studentske zahteve, a njen Filozofski fakultet je prvi u Nišu otvorio vrata za studente u blokadi.

Žena nožem napala dekanku Filozofskog fakulteta u Nišu, policija je privela

Uprava policije procesuirala je roditelje maloljetnika koji je u školsko dvorište jedne nikšićke škole donio nož i prijetio vršnjaku.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić postupali su po prijavi sugrađanke da je u školskom dvorištu jedne osnovne škole u Nikšiću nepoznata osoba, uz upotrebu noža, prijetila njenom maloljetnom djetetu zbog čega se osjećao ugroženo.&nbsp;
- Ovo lice je po navodima iz prijave, držeći nož u ruci, prišlo njenom sinu, prislonilo nož uz glavu i uputilo riječi zbog kojih se oštećeni uplašio za svoju bezbjednost. Oštećeni je nakon toga uspio da se udalji sa lica mjesta - saopšteno je iz Uprave policije.
Policijski službenici su identifikovali maloljetnika sa kojim je, u prisustvu roditelja, u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Nikšić obavljen razgovor na predmetne okolnosti. Maloljetnik je priznao navode iz prijave.
Sa događajem je upoznat je dežurni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji se izjasnio da je pomenuti maloljetnik krivično neodgovoran zbog uzrasta.
Protiv roditelja ovog maloljetnika podnijeta je prekršajna prijava iz člana 37 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici zbog zanemarivanja.
- Policijski službenici će sa događajem upoznati upravu škole koju pohađa maloljetno lice, kao i Centar za socijalni rad radi preduzimanja mjera i radnji iz njihove nadležnosti - navedeno je u saopštenju policije.
Poručuju da će nastaviti sa sankcionisanjem neodgovornog ponašanja zakonskih staratelja u cilju zaštite maloljetnih lica od potencijalnih prijetnji i rizika.
- Posebna pažnja će biti posvećena bezbjednosti djece u školama kako bi se stvorio siguran ambijent za obrazovanje i razvoj, bez straha od nasilja, uznemiravanja ili drugih prijetnji - poručuju iz Uprave policije.

Nikšić: Dječak u školskom dvorištu prijetio nožem vršnjaku, procesuirani njegovi roditelji

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata P.M. zbog sumnje da je vrijeđao i prijetio isprva jednoj radnici kazina, a kasnije izvadio britvu i njenim kolegama govorio da će ih ubiti.
- Osumnjičeni je 30. januara oko 23 sata u kazinu "Z." u Podgorici vrijeđao radnicu i prijetio riječima: "Imam nož u tašni, kad završiš s poslom čekaću te i izbosti". Kada je oštećena zvala kolege da joj pomognu, osumnjičeni je izvadio britvu na rasklapanje i prijetio im: "Ubiću vas, zaklaću vas, ja sam dvije godine bio u zatvoru, izađite ako smijete", usljed čega su oštećeni osjetili strah za svoj život - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.
P.M. se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti, a protiv njega se već vodi postupak upravo zbog tog krivičnog djela.

Muškarcu zadržavanje jer je izvadio britvu i prijetio radnicima kazina da će ih zaklati

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata V.S. koji se sumnjiči da je jedanaestogodišnjoj ćerki primakao nož u pravcu grudi govoreći da će je ubiti.
- Usljed čega je ona sjetila strah za svoj život - dodali su u podgoričkom ODT-u.
V.S. se sumnjiči za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.

Podgoričaninu zadržavanje zbog sumnje da je jedanaestogodišnjoj ćerki uz nož prijetio da će je ubiti

Crnogorski košarkaš Nikola Vučević ostvario je dabl-dabl u pobjedi Čikaga protiv Dalasa 125:107, u jutros odigranom meču NBA lige.
Vučević je trijumf doprinio sa 15 poena i 12 skokova, a imao je i jednu ukradenu i dvije izgubljene lopte, kao i dvije blokade.
Čikago su do pobjede vodili Kobi Vajt sa 22 i Ajo Dosumu sa 20 koševa.
U ekipi Dalasa najbolji je bio Rajan Nembard sa 16 koševa.
Na ostalim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati:
Klivlend - Minesota 146:134, Indijana - Majami 123:99, Detroit - Los Anđeles Klipers 92:98, Boston - San Antonio 95:100 i Juta - Šarlot 95:150.

Dabl-dabl Vučevića u pobjedi Čikaga

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Tag: noz