Pregovori između Irana i izaslanika Francuske, Britanije i Njemačke oko iranskog nuklearnog programa počeli su danas u Turskoj, javila je iranska državna televizija.
- Pregovori između Irana i tri evropskih zemalja u toku su u iranskom konzulatu u Istanbulu od 9.30 po lokalnom vremenu i trajaće do oko 12.30 - javila je ta televizija.
Ovo su prvi pregovori od dvanaestodnevnog iranskog rata sa Izraelom u junu, kad su se uključili i američki bombarderi i gađali iranska nuklearna postrojenja.
Pregovori su usmjereni na mogućnost ponovnog uvođenja sankcija Iranu koje su ukinute 2015. u zamjenu za njegovo prihvatanje restrikcija i praćenje nuklearnog programa.
Vraćanje sankcija, po mehanizmu poznatom kao "snepbek" (snapback- automatsko vraćanje) je i dalje na stolu, rekao je jedan evropski diplomata koji nije želio da mu se navede ime, piše agencija AP.
Diplomata je rekao da postji mogućnost da se neće pokrenuti mehanizam automatskog ponovnog uvođenja sankcija ako Iran pokaže vjerodostojno diplomatsko angažovanje da će nastaviti punu saradnju sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA) i odgovori na zabrinutost oko zaliha visoko obogaćenog uranijuma.
Evropljani su rekli da će se sankcije ponovo uvesti do kraja avgusta ako nema napretka u obuzdavanju iranskog nuklearnog programa.
Francuska, Britanija i Njemačka su sa SAD, Kinom i Rusijom učestovali u sporazumu o nuklearnim pitanjima zaključenim s Iranom 2015. godine koji je predvidio velike restrikcije iranskog nuklearnog programa u zamjenu za postepeno ukidanje sankcija UN. Ali 2018. godine za vrijeme prvog predsjedničkog mandata Donalda Trampa (2017-2021) SAD su se jednostrano povukle iz sporazuma i ponovo uvele sankcije Iranu.
Pariz, London i Berlin su potvrdili da su privrženi sporazumu iz 2015. godine i da hoće da nastave trgovanje s Iranom te UN i evropske sankcije nisu ponovo uspostavljene.
Oni međutim optužuju Teheran da nije poštovao svoje obaveze po sporazumu i prijete da će pnovo uvesti sankcije prema predviđenoj klauzuli sporazuma, što Iran nastoji da izbjegne po svaku cijenu.
Teheran kaže da današnji sastanak sa tri evropske zemlje predstavlja priliku za Evropu "da ispravi" svoj stav o iranskom nuklearnom programu.
Evropski izvor je s druge strane rekao da nije opcija da tri zemlje ne djeluje i da će na sastanku Iran biti obaviješten da će data mogućnost za vraćanje na normalu isteći na jesen.
Evropljani se pripremaju da pokrenu mehanizam za ponovno uvođenje sankcija ako ne dođe do rješenja, rekao je taj izvor, te pozvao Iran da nastavi saradnju sa Međunarodnom agencijom za nuklearnu energiju (IAEA), koja je prekinuta.
Iran, s druge strane, navodi da SAD koje su se povukle iz međunarodnog nuklearnog sporazuma iz 2015. tokom prvog mandata Trampa, treba ponovo da izgrade povjerenje u pregovore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U Turskoj počeli pregovori između Irana i Evropljana o iranskom nuklearnom programu

Iran ne planira odustati od svog nuklearnog programa, uključujući obogaćivanje uranija, uprkos velikoj šteti nanesenoj njegovim središtima kao rezultat američkih napada prošlog mjeseca, rekao je iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči.
U intervjuu za američki televizijski kanal Foks njuz, Arakči je rekao da je obogaćivanje uranijuma za sada zaustavljeno jer je "šteta ozbiljna i teška".
- Ali, naravno, ne možemo odustati od obogaćivanja, jer je to postignuće naših naučnika - rekao je Arakči, smatrajući cijeli ovaj proces "nacionalnim ponosom".
Prema njegovim riječima, svaki nuklearni sporazum koji se može postići mora uključivati i pravo na obogaćivanje uranijuma.
Na pitanje je li obogaćeni uranijum negdje uskladišten od napada, Arakči je rekao da "nema detaljnih informacija", ali da Iranska organizacija za atomsku energiju pokušava "napraviti procjene što se tačno dogodilo s obogaćenim materijalom".
Vašington je 22. juna bombardovao tri nuklearna objekta u Iranu u znak podrške 12-dnevnoj vojnoj ofanzivi Izraela.
Američka vojska je takođe ciljala glavni centar za obogaćivanje uranijuma, Fordou, koji se nalazi južno od Teherana.
Predsjednik SAD-a Donald Tramp je više puta izjavio da su napadi bili uspješni i da su sva tri iranska objekta "potpuno uništena".
Izjave iranskog ministra dolaze u trenutku kada se očekuje da će Teheran održati nove razgovore o svom nuklearnom programu s Njemačkom, Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom. Razgovori će se održati u petak u Istanbulu.
Što se tiče pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama o regionalnim uštedama, Arakči je rekao da je Iran otvoren za razgovore, ali "ne direktno u ovom periodu".
Rekao je da je Teheran spreman preduzeti bilo kakvu akciju koja doprinosi izgradnji povjerenja kako bi dokazao da je nuklearni program u mirnodopske svrhe u zamjenu za ukidanje američkih sankcija.
Iranski ministar je priznao da će Iran nastaviti razvijati i proizvoditi rakete.
Uprkos značajnom broju raketa usmjerenih prema Izraelu tokom 12-dnevnog sukoba, Arakči je tvrdio da Iran još uvijek ima "određenu količinu raketa za zaštitu".

1250x600

1084x550

Arakči: Teheran neće odustati od nuklearnog programa

Prema izvještaju američke obavještajne službe, nuklearni program Irana unazađen je samo za nekoliko mjeseci nakon napada SAD, a nije „potpuno i u potpunosti uništen“, kako je tvrdio predsjednik Donald Tramp, navode dva izvora upoznata sa prvim procjenama.
Izvještaj koji je u ponedjeljak objavila Obavještajna agencija Ministarstva odbrane SAD (DIA) protivrječi izjavama Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua o stanju iranskih nuklearnih postrojenja. Prema riječima upućenih, iako su napadi izvedeni u nedjelju na nuklearna postrojenja Fordo, Natanz i Isfahan izazvali značajna oštećenja, objekti nisu potpuno uništeni. Sagovornici su insistirali na anonimnosti jer nijesu ovlašćeni da javno govore o ovome.
Sjedinjene Američke Države i dalje se nadaju da će obnoviti pregovore sa Iranom kako bi ga uvjerile da potpuno odustane od nuklearnog programa, ali pojedini stručnjaci strahuju da bi američki napadi – i mogućnost da Iran zadrži dio svojih kapaciteta – mogli natjerati Teheran da krene ka razvoju funkcionalnog nuklearnog oružja.
Procjena takođe sugeriše da je bar dio visoko obogaćenog uranijuma, koji je neophodan za izradu nuklearnog oružja, premješten iz više lokacija prije američkih napada i da je preživio, a da su iranske centrifuge, ključne za dalje obogaćivanje uranijuma do nivoa potrebnog za oružje, uglavnom ostale netaknute, tvrde sagovornici.
Na duboko ukopanom postrojenju za obogaćivanje uranijuma Fordo, gdje su američki nevidljivi bombarderi B-2 bacili više bombi probijača bunkera, došlo je do urušavanja ulaza i oštećenja infrastrukture, ali podzemni dio kompleksa nije uništen, pokazuje procjena. Sagovornici navode da su obavještajni zvaničnici ranije i upozoravali da bi moglo doći do takvog ishoda nakon napada na Fordo.
<h2>Bijela kuća negira navode</h2>
Bijela kuća je snažno odbacila izvještaj DIA, nazvavši ga „apsolutno netačnim“.
- Odavanje ovog navodnog izvještaja jasan je pokušaj da se omalovaži predsjednik Tramp i diskredituju hrabri piloti koji su izveli savršeno planiranu misiju uništenja iranskog nuklearnog programa - izjavila je portparolka Bijele kuće Karolin Levit i dodala da „svi znaju šta se desi kada se četrnaest bombi od po 13.500 kilograma precizno baci na cilj - potpuno uništenje".
CIA i Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe (ODNI) odbili su da komentarišu izvještaj DIA. ODNI koordinira rad 18 američkih obavještajnih agencija, uključujući DIA, koja pripada Ministarstvu odbrane i bavi se prikupljanjem obavještajnih podataka o stranim vojskama i kapacitetima protivnika. Izraelska vlada takođe još nije objavila zvanične procjene o efektima američkih napada.
Posebni izaslanik predsjednika Trampa, Stiv Vitkof, koji tvrdi da je pročitao izvještaje o šteti iz američkih i drugih izvora, ponovio je sinoć da su napadi onemogućili Iran da razvije nuklearno oružje i ocijenio kao skandalozno to što je izvještaj dospio do novinara.
- To je čin izdaje i mora se istražiti - rekao je Vitkof za Foks njuz.
Tramp je u prethodnim danima u izjavama i objavama na društvenim mrežama, uključujući i utorak, tvrdio da su iranska postrojenja „potpuno uništena“ i da Iran nikada neće obnoviti svoj nuklearni program.
Netanjahu je u utorak u obraćanju na televiziji rekao kako je decenijama obećavao da Iran neće imati nuklearno oružje.
- I evo... uništili smo iranski nuklearni program – kazao je on, zahvalio se Trampu i dodao da je američko pridruživanje Izraelu „istorijski čin“.
O izvještaju američke obavještajne službe prvi je izvijestio CNN u utorak.
Nezavisni eksperti su i ranije sumnjali da je Iran vjerovatno već sklonio ključne komponente svog nuklearnog programa zbog mogućnosti da SAD iskoriste bombe probijače bunkera.
Buldožeri i kamioni viđeni na satelitskim snimcima par dana prije napada podstakli su spekulacije da je Iran možda premjestio svoju zalihu od pola tone obogaćenog uranijuma na nepoznatu lokaciju. A činjenica da nuklearna postrojenja nijesu u potpunosti uništena znači da Iran i dalje može brzo pokrenuti obogaćivanje uranijuma do nivoa neophodnog za pravljenje bombe.
Iran i dalje tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo u mirnodopske svrhe, ali je obogatio značajne količine uranijuma daleko iznad nivoa potrebnog za civilnu upotrebu. Prema procjenama SAD i drugih zemalja, prije napada, vrhovno vjersko vođstvo Irana još nije dalo nalog za pravljenje operativnog nuklearnog oružja, ali direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi više puta je upozorio da Iran već ima dovoljno obogaćenog uranijuma da napravi više nuklearnih bombi, ukoliko to odluči.
Potpredsjednik SAD, Džej Di Vans, rekao je u ponedjeljak na Foks njuzu da čak i ako Iran i dalje kontroliše zalihe od 408,6 kilograma obogaćenog uranijuma, što je blizu nivoa potrebnog za izradu oružja, SAD su im onemogućile da ga pretvore u nuklearno oružje.
- Ako imaju uranijum obogaćen do 60%, a nemaju kapacitet da ga obogate na 90% i dalje da ga pretvore u nuklearno oružje, to je uspješna misija. To je uništenje njihovog nuklearnog programa, zbog čega predsjednik, mislim, s pravom koristi taj izraz - rekao je Vans.
Prema podacima UN-ove agencije, teoretski je dovoljno oko 42 kilograma uranijuma obogaćenog na 60% da se daljim obogaćivanjem do 90% proizvede jedna atomska bomba.
<h2>Što kažu stručnjaci</h2>
Iranski ministar vanjskih poslova, Abas Aragči, obavijestio je 13. juna šefa IAEA Rafaela Grosija – na dan kada je Izrael pokrenuo vojnu operaciju protiv Irana – da će Teheran „preduzeti posebne mjere za zaštitu naše nuklearne opreme i materijala“.
Američka firma za satelitsko snimanje i analizu, Maksar Tehnolodžis, saopštila je da su njihovi sateliti 19. juna, tri dana prije američkih napada, snimili kamione i buldožere na lokaciji Fordo.
Naknadni snimci „pokazali su da su ulazi u tunele podzemnog kompleksa zatrpani zemljom prije američkih vazdušnih udara“, rekao je Stiven Vud, viši direktor u Maksaru.&nbsp;
- Vjerujemo da su neki od kamiona viđenih 19. juna prevozili zemlju koja je korišćena u toj operaciji – kazao je on.
Pojedini stručnjaci smatraju da su ti kamioni mogli biti korišćeni i za iznošenje zaliha obogaćenog uranijuma.
- Moguće je da je Iran premjestio materijal obogaćen na 60% iz Forda i utovario ga na kamione - &nbsp;rekao je Erik Bruer, bivši analitičar američke obavještajne službe, a sada zamjenik potpredsjednika u organizaciji Inicijativa za nuklearnu prijetnju.
On je dodao da je Iran mogao premjestiti i drugu opremu, uključujući centrifuge, ali da je transport tih delikatnih uređaja daleko komplikovaniji, jer lako mogu biti oštećeni.
Pored zaliha obogaćenog uranijuma, Iran je u posljednje četiri godine proizveo i centrifuge ključne za obogaćivanje, bez nadzora IAEA.
Iran je 12. juna saopštio i da je izgradio treće postrojenje za obogaćivanje uranijuma, koje će ubrzo biti aktivirano. Direktor IAEA Rafael Grosi rekao je da se to postrojenje nalazi u Isfahanu, gdje Iran već ima više nuklearnih lokacija. Nakon što su te lokacije napadnute i od strane Izraela i od strane SAD, nejasno je da li i koliko brzo Isfahanska postrojenja, uključujući tunele, mogu ponovo postati operativna.
Ipak, s obzirom na opremu i materijale koji su vjerovatno i dalje pod kontrolom Teherana, Iran ima „prilično čvrstu osnovu za obnovu tajnog programa i za izradu nuklearne bombe“, rekao je Bruer.
Kelsi Davenport, direktorka za politiku neširenja nuklearnog oružja u nevladinoj organizaciji Asocijacija za kontrolu naoružanja, smatra da „ako je Iran već sklonio svoje centrifuge, može izgraditi tajno postrojenje za obogaćivanje male površine, ubaciti uranijum već obogaćen na 60% i brzo ga dodatno obogatiti do nivoa potrebnog za oružje“.
Međutim, Bruer je istakao da bi Iran, ako bi pokrenuo tajni nuklearni program, imao ozbiljan hendikep jer je u izraelskim i američkim napadima izgubio ključnu opremu i stručni kadar, koji su neophodni za pretvaranje obogaćenog uranijuma u funkcionalno nuklearno oružje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fbilans-napada-izraela-na-nuklearno-znanje-irana-ubijeno-najmanje-14-naucnika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Napadi SAD usporili iranski nuklearni program samo za nekoliko mjeseci

Bilans ratne štete koju je Izrael nanio Iranu uključuje i ciljana ubistva najmanje 14 naučnika, što predstavlja dosad nezabilježen napad na umove koji stoje iza iranskog nuklearnog programa. Stručnjaci smatraju da to može program samo usporiti, ali ne i zaustaviti.
U intervjuu za agenciju Associated Press, ambasador Izraela u Francuskoj, Jošua Zarka, rekao je da će ta ubistva učiniti „gotovo“ nemogućim za Iran da proizvede oružje na osnovu onoga što je preostalo od nuklearne infrastrukture i materijala nakon skoro dvije sedmice izraelskih vazdušnih udara i masovnog bacanja bunker-buster bombi američkih nevidljivih bombardera.
- Činjenica da je cijela ta grupa nestala u suštini vraća program unazad za priličan broj godina - rekao je ambasador Zarka.
Međutim, nuklearni analitičari upozoravaju da Iran ima druge naučnike koji mogu preuzeti njihovu ulogu. Evropske vlade poručuju da se vojnom silom ne može uništiti nuklearno znanje koje Iran posjeduje, zbog čega insistiraju na pregovorima kao jedinom putu da se razriješe zabrinutosti u vezi sa iranskim programom.
- Napadi ne mogu uništiti znanje koje je Iran sticao decenijama, niti mogu eliminisati ambicije bilo kog režima da to znanje iskoristi za pravljenje nuklearnog oružja - rekao je britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Lami pred poslanicima u Donjem domu britanskog parlamenta.
Iran već dugo tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo u mirnodopske svrhe, a američke obavještajne agencije su procijenile da Teheran aktivno ne radi na izradi nuklearne bombe. Ipak, izraelski lideri smatraju da Iran može vrlo brzo sklopiti nuklearno oružje.
<h2>Detalji o ubistvima</h2>
Zarka je za AP rekao da su izraelski napadi ubili najmanje 14 fizičara i nuklearnih inženjera - najviše iranske naučne lidere koji su, kako kaže, „sve to imali u svojim glavama“.
- Nisu oni ubijeni zato što znaju fiziku, već zbog njihove lične uloge u razvoju, konstrukciji i proizvodnji nuklearnog oružja - kazao je Zarka.
Izraelska vojska je saopštila da je devet njih ubijeno u prvom talasu napada 13. juna. Ti naučnici su, kako se navodi, imali decenijsko iskustvo u razvoju nuklearnog oružja, a među njima su bili stručnjaci iz oblasti hemije, materijala, eksploziva i fizike.
Zarka je razgovarao sa AP-om u ponedjeljak, a već u utorak iranska državna televizija je potvrdila smrt još jednog iranskog nuklearnog naučnika, Mohameda Reze Sedigija Sabera, u izraelskom napadu, nakon što je ranije preživio napad u kojem mu je 17-godišnji sin ubijen 13. juna.
<h2>Ciljane likvidacije da obeshrabre nasljednike</h2>
Stručnjaci smatraju da decenije iranskog rada na nuklearnoj energiji i, kako Zapad tvrdi, nuklearnom oružju, daju Iranu dovoljno znanja i stručnjaka da mogu nastaviti projekte razvoja bojevih glava za iranske balističke rakete.
- Planovi će i dalje postojati, nova generacija doktora nauka će to kad-tad shvatiti - rekao je Mark Ficpatrik, bivši američki diplomata specijalizovan za nuklearnu neproliferaciju. Po njemu, bombardovanje nuklearnih postrojenja „ili ubistva ljudi mogu odložiti program na neko vrijeme. Kombinacija oba može ga usporiti još više, ali će se on obnoviti.“
- Oni imaju zamjene, možda slabije kvalifikovane, ali će oni kad-tad završiti posao - rekao je Ficpatrik, sada analitičar u Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu.
Koliko brzo se nuklearni rad može nastaviti zavisi i od toga da li su izraelski i američki udari uništili zalihe obogaćenog uranijuma i opremu potrebnu da se on preradi do vojne upotrebljivosti.
- Ključ je materijal. Kad imate materijal, ostatak je prilično dobro poznat - kaže Pavel Podvig, analitičar iz Ženeve specijalizovan za ruski nuklearni arsenal. On vjeruje da su ubistva naučnika imala za cilj „da zastraše ljude da ne žele raditi na tim programima“.
- A onda se postavlja pitanje - gdje se tu staje? Počinjete li da ubijate studente fizike? - pita se Podvig i dodaje da je to onda „veoma opasna i klizava staza“.
Ambasador Zarka smatra da će „oni koji budu pozvani da učestvuju u budućem nuklearnom programu Irana dobro razmisliti prije nego što na to pristanu“.
Inače, Izrael se široko smatra jedinom bliskoistočnom zemljom koja posjeduje nuklearno oružje, iako to nikada zvanično nije potvrdio.
<h2>Raniji napadi na naučnike</h2>
Izrael se dugo sumnjičio za ubistva iranskih nuklearnih naučnika, ali do sada nije preuzimao odgovornost kao što je to sada slučaj.
Iran je 2020. godine optužio Izrael za ubistvo svog najistaknutijeg nuklearnog naučnika Mohsena Fakrizadea, za kojeg se tvrdi da je ubijen daljinski upravljanim mitraljezom.
- To je usporilo program, ali Iran i dalje ima nuklearni program. Dakle, to ne funkcioniše - kazala je Lova Rinel, analitičarka sa pariškog Instituta za strateška istraživanja, dodajući da je to više simbolički nego strateški udar.&nbsp;
Ambasador Zarka nije direktno potvrdio da je Izrael ubio Fakrizadea, ali je rekao da bi Iran „već odavno imao bombu“ da nije bilo niza sabotaža koje su imale za cilj usporavanje programa, a koje Teheran pripisuje Izraelu.
<h2>Pravno siva zona</h2>
Međunarodno humanitarno pravo zabranjuje namjerno ubijanje civila i neboraca. Međutim, pravni stručnjaci ističu da se te zabrane možda ne odnose na nuklearne naučnike, ako su bili dio iranskih oružanih snaga ili su direktno učestvovali u neprijateljstvima.
- Moj lični stav je da su ti naučnici radili za režim koji otvoreno poziva na uništenje Izraela, pomažući mu da razvije oružje koje bi tu prijetnju omogućilo. Kao takvi, oni su legitimne mete - smatra Stiven R. Dejvid, profesor političkih nauka na Univerzitetu Džons Hopkins.
On je dodao da lideri nacističke Njemačke i Japana u Drugom svjetskom ratu „ne bi oklijevali da ubiju naučnike koji su radili na Menhetn projektu“, programu koji je doveo do prve atomske bombe.
Lori Blank, stručnjakinja za humanitarno pravo sa Pravnog fakulteta Emori, smatra da je prerano suditi o zakonitosti izraelske kampanje likvidacija.
- Kao posmatrači sa strane, mi nemamo sve relevantne činjenice o ulozi i aktivnostima tih naučnika, niti o obavještajnim podacima kojima Izrael raspolaže. Zbog toga nije moguće donositi konačne zaključke - napisala je Blank u mejlu agenciji AP.
Ambasador Zarka je pravio razliku između civilnog nuklearnog istraživanja i naučnika koji su bili meta Izraela.
- Jedna je stvar učiti fiziku i znati kako funkcioniše jezgro atoma i šta je uranijum - rekao je on.
Međutim, pretvaranje uranijuma u bojeve glave koje mogu biti postavljene na rakete, kako kaže, &nbsp;„nije tako jednostavno“.
- Ti ljudi su imali znanje kako se to radi i razvijali su ga dalje. Zbog toga su eliminisani - zaključio je Zarka.

Bilans napada Izraela na „nuklearno znanje“ Irana: Ubijeno najmanje 14 naučnika

Delegacije SAD-a i Irana će se sastati narednu subotu u Rimu kako bi nastavili pregovore vezane za iranski nuklearni program, piše "Axios", prenosi Klix.ba.
Kako su istakli saradnici predsjednika SAD-a Donalda Trampa, prva runda, održana prethodne sedmice u Omanu dala je dobre rezultate, te su pregovori prešli iz indirektnih u direktne.
Mada to Iran nije potvrdio, Amerikanci tvrde da su izaslanik SAD-a za Bliski istok Stiv Vitkof i iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči održali razgovor dug 45 minuta.
Na američki zahtjev, razgovori su iz Omana prebačeni u Rim, gdje će sljedeće subote biti novi sastanak ove dvije delegacije.
"Axios" takođe otkriva da su obje strane počele razgovore s "mnogo nepovjerenja", gdje su Iranci spominjali da se Tramp povukao iz originalnog sporazuma o nuklearnom programu, dok su članovi delegacije SAD-a iznijeli tvrdnju da Iran ne razvija nuklearni program iz "mirnih razloga."
Ipak, uspjeli su se dogovoriti da nastave s razgovorima, rekavši kako "vide put ka dogovoru" tokom ovih pregovora.
Iranski cilj, kako je rekao i Arakči, je ukidanje sankcija koje su aktivne nekoliko decenija, dok Amerika traži smanjenje kapaciteta nuklearnog programa ove zemlje.
Podsjetimo, Iran i SAD su, zajedno s još nekoliko zemalja, potpisale nuklearni sporazum 2015. godine, ali se iz njega povukao Tramp 2018. godine.

U Rimu zakazana nova runda pregovora Irana i SAD-a o nuklearnom programu

Iran i Sjedinjene Države će sljedeće sedmice održati dodatne pregovore o iranskom nuklearnom programu, izvijestila je danas iranska državna televizija na kraju prve runde pregovora delegacija te dvije države u Omanu. 
 
Iranska državna televizija je prenijela da su američki izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof i iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči „kratko razgovarali u prisustvu ministra spoljnih poslova Omana“.
Američki zvaničnici nisu odmah potvrdili iranske izvještaje.
Dvije strane su razgovarale više od dva sata.
Ulozi u pregovorima su veliki: Tramp je više puta prijetio bombardovanjem nuklearnih objekata Irana ako se ne postigne dogovor, a zvaničnici Irana sve češće upozoravaju da bi mogli da naprave nuklearno oružje i od zaliha uranijuma koje već imaju.
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Irana Esmail Baghai je rekao da je cilj Irana „veoma jasan: da zaštitimo nacionalne interese Irana. Dajemo istinsku i poštenu priliku diplomatiji, tako da kroz dijalog možemo da idemo napred o pitanju nuklearnog pitanja, s jedne strane, i što je za nas važnije, ka ukidanju sankcija“ Zapada Iranu jer ne odustaje od svog programa.
Iako SAD mogu ponuditi ublažavanje sankcija Iranu, nije jasno koliko će Iran biti spreman da popusti u zamjenu za to.
Po nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, Iran je mogao da održava samo male zalihe uranijuma obogaćenog 3,67 odsto, dok je za izradu nuklearnog oružja potrebno bar 90 odsto.
&nbsp;Zalihe Irana bi mogle da omoguće da napravi nuklearno oružje.
Sudeći po pregovorima otkako je Tramp 2018. godine povukao SAD iz sporazuma, Iran će vjerovatno tražiti da nastavi obogaćivanje uranijuma do najmanje 20 odsto i neće odustati od svog programa.
Zbog toga je neizvodiv predlog premijera Izraela Benjamina Netanjahua o takozvanom „libijskom rešenju“: „Uđete, dižete u vazduh objekte, demontirate svu opremu, sve pod američkim nadzorom!“.

Iran i SAD pristali na nove pregovore o nuklearnom programu Teherana

Sjedinjene Američke Države (SAD) održaće direktne razgovore sa Iranom ovog vikenda kako bi razgovarali o iranskom nuklearnom programu, rekao američki državni sekretar Mark Rubio. 
 
Razgovori između specijalnog izaslanika SAD-a Stiva Vitkofa i visokog iranskog lidera zakazani su za subotu u Omanu, prenosi Rojters. 
 
- Nadamo se da će to dovesti do mira. Bili smo vrlo jasni šta Iran nikada neće imati - nuklearno oružje, i mislim da je to ono što je dovelo do ovog sastanka - rekao je Rubio tokom sastanka kabineta kojim je predsjedavao predsjednik SAD Donald Tramp. 
 
Tramp je u ponedjeljak iznenađujuće objavio da su SAD i Iran spremne da u subotu počnu direktne pregovore o nuklearnom programu Teherana, upozorivši da bi Iran bio u "velikoj opasnosti" ako pregovori budu neuspješni. 
 
Saopštenje je izazvalo izvjesnu zabunu jer je Iran rekao da će razgovori biti indirektni sa Omancima koji će djelovati kao posrednici. 
 
Američki zvaničnik upoznat sa planiranjem rekao je da će dvije delegacije biti u istoj prostoriji za razgovore. 
 
Tramp je u srijedu ponovio prijetnju da će upotrijebiti vojnu silu ako Iran ne pristane da okonča svoj nuklearni program, rekavši da će Izrael igrati ključnu ulogu u bilo kojoj vojnoj akciji. 
 
Tramp je rekao da Iranu ne može biti dozvoljeno da ima nuklearno oružje i ako odbije da zaustavi razvojne napore, mogla bi uslijediti vojna akcija.

Rubio: SAD će za vikend održati direktne razgovore sa Iranom o nuklearnom programu

U emisiji Srećan dan otvaramo važne teme iz oblasti dječjeg zdravlja. Peckanje u prsima i zatvor kod djece mogu biti rani znaci refluksa i opstipacije. Dr Dragana Peković, pedijatrica i subspecijalistkinja gastroenterohepatologije, objašnjava kako prepoznati simptome na vrijeme i kada je važno reagovati.
U drugom dijelu emisije govorimo o gastronomiji kao umjetnosti i životnoj filozofiji. Anđela Vujović, menadžerka gastronomije, donosi priču o hrani kao doživljaju, kulturi stola i kreativnosti koja počinje u kuhinji.
Za kraj, tu je i omiljeni jutarnji segment Vježbajte sa Sanjom. Sanja Čolić, instruktorka joge, vodi vas kroz lagane vježbe za razbuđivanje tijela i bolju energiju.
Gledajte Srećan dan, ponedjeljak od 9 do 11 sati na Televiziji E.

Srećan dan na TV E: O dječijem zdravlju i gastronomiji

Asistenciju policije u Botunu, 30. decembra, tražio je načelnik Službe komunalne policije Radenko Radenović, kadar Demokratske narodne partije (DNP), navodi se u dokumentu koji je medijima dostavila Uprava policije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1152px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fibb.co%2F1JbVVrrQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je na lokalnim izborima u Podgorici, održanim u septembru 2024. godine, bio na odborničkoj listi koalicije “Za budućnost Podgorice – za grad svih nas”.<a href="https://ibb.co/1JbVVrrQ">
</a>
Podsjećamo, Uprava policije saopštila je danas su policijski službenici 30. decembra 2025. godine u Zeti i Botunu postupali isključivo u skladu sa zakonom, pružajući asistenciju Komunalnoj policiji Glavnog grada.

UP: Asistenciju policije u Botunu zatražio načelnik Službe komunalne policije, kadar DNP-a

Košarkaši Budućnosti Voli nastavili su sa pobjedama u AdmiralBet ABA ligi. Crnogorski prvak rutinski i ubjedjivo je savladao Zadar u gostima – u dvorani “Krešimir Ćosić” meč 14. runde završio se 87:66.
Ekipa Andreja Žakelja vezala je šestu pobjedu u regionalnom takmičenju i sada je na skoru 10-2.
Presudio je sjajan početak gostiju. Nakon dva minuta igre poveli su 13:0. Zadar se serijom 9:0 brzo vratio u utakmicu. To je bilo kratkog daha, Budućnost Voli je nastavila sa dobrom igrom, pa je sredinom druge dionice bilo 36:21.
Zadar je prijetio, prilazio na sedam, osam poena minusa, ali dalje od toga nije mogao.
Aksej Butej je predvodio "plave" sa 18 poena. Jogi Ferel je dodao 16, a Nikola Tanasković 12. U domaćem timu, najefikasniji je bio Lovro Mazalin.
Budućnost u narednom kolu, 17. januara, gostuje Cedevita Olimpiji, dok će već za tri dana dočekati Litkabelis u Eurokupu.

Budućnost slavila u Zadru

U Budilniku na Televiziji E razgovaramo o prodaji narkotika koja se više ne odvija samo na ulicama nego i putem QR-kodova i anonimnih sajtova. Pitamo kako zakon prepoznaje i tretira ovu digitalno-uličnu prodaju i na koji način se pravni sistem bori sa tom pojavom?&nbsp;
 
Otvaramo i pitanje povjerenja u informacije na društvenim mrežama koje se šire brže nego ikad - kako prepoznati tačnu vijest?&nbsp;
 
Biće riječi i o tome koliko je Crna Gora napredovala u tehnološkom smislu, ali i sa kojim se izazovima suočava na tom putu.
 
Vraćamo se i vrijednostima koje traju – kroz „Školu zlatnih vrijednosti“, gdje se uče vez i šivenje, pa pitamo koliko tradicija pronalazi svoje mjesto u savremenom društvu?&nbsp;

Tag: nuklearni-program