Iran i SAD pripremaju se danas za petu rundu pregovora oko iranskog nuklearnog programa, u Rimu, a glavna tema će biti obogaćivanje uranijuma.
Svi američki zvaničnici, od predsjednika Donalda Trampa pa dalje, insistiraju da se Iranu nikako ne smije dozvoliti da nastavi da obogaćuje uranijum, što bi bio uslov za sporazum, prema kome bi se ukinule sankcije iranskoj privredi.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči jutros je u onlajn poruci naveo da bi potpuna zabrana obogaćivanja uranijuma značila da "nema" sporazuma. Arakči je na mreži Iks napisao da nije komplikovano naći put do sporazuma i da je vrijeme da se donese odluka.
Ameriku će na pregovorima u Rimu ponovo predstavljati izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof i direktor za planiranje politika u Stejt departmentu Majkl Anton.
Zvaničnici nisu rekli na kom mjestu će se pregovori odgvijati, ali jedna od prethodnih rundi održanih u Rimu odvijala se u ambasadi Omana.
Ministar spoljnih poslova Omana Badr al Busaidi posreduje u pregovorima pošto je Oman povjerljiv sagovornik i Teherana i Vašingtona.
Cilj pregovora je da se ograniči iranski nuklearni program u zamjenu za ukidanje nekih od teških ekonomskih sankcija koje su SAD uvele zemlji.
Tramp je više puta prijetio da će narediti vazdušne udare na iranski nuklearni program ako se sporazum ne postigne. Iranski zvaničnici sve više upozoravaju da bi mogli da nastoje da naprave nuklearno oružje sa svojim zalihama uranijuma obogaćenog na nivo koji je blizu nivoa potrebnog za oružje.
Obogaćivanje uranijuma ostaje ključna sporna tačka u pregovorima.
Vitkof je u jednom trenutku predložio da bi Iran mogao da obogaćuje uranijum do 3,67 odsto, ali je kasnije počeo da govori da svako obogaćivanje uranijuma mora da stane. S vremenom su SAD zaoštrile stav oko toga.
U međuvremenu Izrael prijeti da će gađati iranska nuklearna postrojenja sam ako se osjeća pod prijetnjom, što dalje komplikuje tenzije na Bliskom istoku već povećane ratom Izraela i Hamasa u pojasu Gaze.
Iranski ministar spoljnih poslova Arakči upzorio je juče da će Iran preduzeti specijalne mjere da odbrani svoja nuklearna postrojenja ako Izrael nastavi da im prijeti, upozoravajući takođe SAD da će ih smatrati saučesnikom u bilo kom izraelskom napadu.
Ipak uprkos čvrste retorike iz Irana, zemlji je potreban sporazum pošto je privreda pogođena sankcijama.
Trampova administracija takođe nastavlja da uvodi nove sankcije Iranu, uključujući i protekle nedjelje, kada su SAD zabranile prodaju natrijum perhlorata Iranu. Iran je prema izvještajima dobijao taj hemijski proizvod u isporukama iz Kine u svojoj luci Šakid Radžai blizu Bandar Abasa. U velikoj neobjašnjenoj eksploziji u toj luci poginule su desetine ljudi, a više od 1.000 je povrijeđeno u aprilu tokom jedne od rundi iransko-američkih pregovora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Iran i SAD održavaju petu rundu pregovora u Rimu

Iran će nastaviti da obogaćuje uranijum „sa ili bez sporazuma“ sa svjetskim silama, izjavio je večeras šef iranske diplomatije Abas Arakči.
- Obogaćivanje u Iranu će se nastaviti, sa ili bez sporazuma - napisao je Arakči na platformi Iks (X).
Iranski ministar je to rekao dok Teheran razgovara sa Vašingtonom i evropskim silama o svom nuklearnom programu.
Francuska, Velika Britanija i Njemačka su sa SAD, Kinom i Rusijom članice nuklearnog sporazuma zaključenog sa Iranom 2015. godine.
Tekst, koji predviđa ukidanje sankcija protiv Teherana u zamjenu za okvir za njegove nuklearne aktivnosti, postao je de fakto zastario poslije povlačenja SAD iz ovog sporazuma 2018. godine, za vrijeme prvog predsjedničkog mandata Donalda Trampa.
Evropske diplomate tvrde da imaju mogućnost da pokrenu mehanizam u sporazumu iz 2015. godine koji omogućava ponovno uspostavljanje međunarodnih sankcija protiv Teherana.
Iran je u petak u Turskoj održao razgovore sa evropskim silama o svom nuklearnom programu, poslije četvrte runde pregovora između Irana i SAD, održanih prošle nedjelje uz posredovanje Omana.&nbsp;

Šef diplomatije Irana: Nastavićemo da obogaćuje uranijum sa ili bez sporazuma

Američki predsjednik Donald Tramp kaže da je cilj pregovora s Iranom osigurati "potpuno demontiranje" teheranskog nuklearnog programa, ali bi razmotrio mogućnost da se Iranu dozvoli održavanje civilnog nuklearnog energetskog programa. 
 
U intervjuu za EnBiSi (NBC) 4. maja Tramp je rekao da bi demontiranje iranskog nuklearnog programa bilo "sve što bih prihvatio". 
 
Ovaj komentar je prvi put da je Tramp eksplicitno rekao šta želi učiniti s iranskim nuklearnim programom, za koji Teheran tvrdi da je mirnodopski. 
 
Američki državni sekretar Marko Rubio je prošle sedmice sugerisao da bi Vašington bio otvoren za to da Iranu dozvoli da upravlja mirnodopskim civilnim nuklearnim programom, rekavši da "postoji način da se to uradi". 
 
- A to je da gradite reaktore i uvozite obogaćeni uranijum za gorivo tih reaktora. Tako to rade desetine zemalja širom svijeta - rekao je za Foks njuz 1. maja. 
 
Čini se da je Tramp ponovio Rubiove komentare, rekavši EnBiSiju da bi bio "otvoren da to čuje". 
 
- Zove se civilna energija. Ali znate, civilna energija često dovodi do vojnih ratova. A mi ne želimo da imaju nuklearno oružje. To je vrlo jednostavan dogovor - dodao je.
Tramp je rekao da će se civilni nuklearni program koristiti za proizvodnju električne energije, ali s obzirom na to da je Iran zemlja bogata energijom, to se zapravo ne bi dogodilo. 
 
- Sklon sam reći: "Za šta vam to treba? Imate puno nafte" - naveo je Tramp. 
 
Džejson Brodski, direktor za politiku u organizaciji" United Against Nuclear Iran" (Ujedinjeni protiv nuklearnog Irana), rekao je da su Trampovi komentari jasno stavili do znanja da administracija ne traži revidiranu verziju nuklearnog sporazuma s Iranom iz 2015. godine. 
 
- Ovaj intervju dovodi u pitanje tu fantaziju - napisao je na mreži Iks. 
 
U međuvremenu, drugi insistiraju da Trampov poziv na rušenje iranskog nuklearnog programa, dok je u to vrijeme bio otvoren za to da se Iranu dozvoli da upravlja civilnim nuklearnim energetskim programom, sugerira da je još uvijek neodlučan. 
 
- Možda bi se moglo tvrditi da Trampov tim još uvijek ne zna tačno šta želi od Irana, ali on sam želi sporazum drugačiji od JCPOA - napisao je iranski analitičar vanjske politike Rahman Kahremanpur, misleći na nuklearni sporazum iz 2015. godine. 
 
Iran je odbacio pozive na demontiranje svog nuklearnog programa i odustajanje od mogućnosti obogaćivanja urana. 
 
Odgovarajući na Trampov komentar, portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova 5. maja rekao je da Iran ima "pravo na mirnodopsku nuklearnu energiju" i odbacio Trumpovu primjedbu o nafti. 
 
- Iranski mirnodopski nuklearni program datira iz 1970-ih, kada je Iran imao više fosilnih goriva i manju potrošnju - rekao je Ismail Bakai tokom sedmične konferencije za novinare. 
 
- Stoga, neki pogrešni komentari o tome da Iran ima pristup ekspanzivnim rezervama fosilnih goriva i da mu nije potrebna nuklearna energija nemaju osnovu u nauci ili stvarnosti - dodaje on. 
 
Iran i Sjedinjene Države održali su tri runde nuklearnih pregovora od prošlog mjeseca. Četvrta runda pregovora, uz posredovanje Omana, bila je zakazana za 2. maj u Rimu, ali je odgođena zbog, kako je Muskat rekao, "logističkih razloga".

Tramp traži demontažu iranskog nuklearnog programa, nagovještava fleksibilnost

Najviši iranski diplomata Abas Arakči optužio je izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da pokušava diktirati američku politiku prema Iranu, nakon što je Netanjahu ponovo pozvao na potpuno uklanjanje iranskog nuklearnog programa.
Iranski i američki pregovarači zaključili su treći krug indirektnih pregovora o iranskom nuklearnom programu 26. aprila. Četvrti krug pregovora zakazan je za 3. maj, vjerovatno u nekoj evropskoj zemlji.
Govoreći u Jeruzalemu dan nakon pregovora, Netanjahu je rekao da svaki dogovor s Iranom mora biti usmjeren na potpuno uklanjanje nuklearnog programa, kao i na rješavanje iranskih raketnih sposobnosti.
- Pravi dogovor koji funkcioniše je dogovor koji uklanja iransku sposobnost obogaćivanja urana za nuklearno oružje - rekao je Netanjahu, dodajući da dobar sporazum treba takođe obuhvatiti "sprečavanje balističkih raketa".
Pišući na mreži Iks (X), iranski ministar vanjskih poslova Arakči rekao je da je "zapanjujuće… kako Netanjahu sada bezobrazno diktira šta predsjednik (SAD Donald) Tramp može i ne može raditi u diplomatiji prema Iranu".
Iranski diplomata je naglasio da je njegova zemlja "dovoljno jaka i samouvjerena" da "spriječi bilo kakve pokušaje zlih vanjskih aktera da sabotiraju njenu vanjsku politiku ili diktiraju njen kurs".
- Možemo samo da se nadamo da će naši američki partneri biti jednako odlučni - dodao je Arakči.
Netanjahujev komentar uslijedio je nakon što je smrtonosna eksplozija pogodila iransku luku Šahid Rajaei, ubivši najmanje 46 osoba i povrijedivši više od 1.000.
Neki spekuliraju da je eksplozija povezana s pošiljkom hemijske supstance koja se koristi za pravljenje goriva za balističke rakete. Iran negira da je bilo kakvo gorivo skladišteno u kontejnerskom terminalu.
Farzin Nadimi, viši saradnik u Vašington Institutu, rekao je za Radio Farda da je jaka narandžasta boja početnog požara bila u skladu sa sagorijevanjem natrijum-perhlorata, sastojka koji se koristi u raketnom gorivu. Otvoreni podaci sugerišu da je Iran ranije ove godine primao pošiljke ove hemikalije u luku.
Prema različitim izvještajima, administracija Donalda Trampa prethodno je spriječila Netanjahua da pokrene napade na iranske nuklearne objekte. Međutim, američki predsjednik je rekao da bi on sam bio "predvodnik" u smjeru rata s Iranom ako ne uspije postići dogovor.
Ali Šamkhani, viši pomoćnik iranskog vrhovnog lidera i bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost, upozorio je 28. aprila da će se Izrael suočiti s "nezamislivim posljedicama" ako napadne iranske nuklearne objekte.
- Pitanje je: da li su ove prijetnje rezultat Izraela koji djeluje samostalno, ili su koordinirane s Trampom kako bi se napredovalo u pregovorima s Iranom - napisao je on na mreži Iks (X).

Iran optužio Netanjahua da ometa nuklearne pregovore

Iranski i američki pregovarači dogovorili su održavanje treće runde pregovora o iranskim nuklearnim ambicijama, što je pozitivan signal usred neusklađenih poruka Bijele kuće o potencijalnoj vojnoj akciji i novim zahtjevima prema Teheranu.
Sastanci 19. aprila, održani u Rimu, bili su drugi put da su se visoki pregovarači iz Vašingtona i Teherana sastali ovog mjeseca.
Nije bilo neposrednih komentara o ishodu razgovora u Rimu od američke delegacije, koju je predvodio specijalni izaslanik Bijele kuće Stiv Vitkof. Ali iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči rekao je da su se dvije strane dogovorile da se ponovo sastanu 26. aprila u Omanu, gdje je održana prva runda.
- Vjerujem da će tehnički pregovori na ekspertskom nivou početi u Omanu u srijedu (23. aprila), a sljedeće subote ćemo se sastati u Omanu i pregledati rezultate rada eksperata da vidimo koliko su blizu principima sporazuma - rekao je Arakči za iransku državnu televiziju.
Dodaje da je to bio dobar sastanak.
- I mogu reći da pregovori napreduju. Ovog puta smo uspjeli da postignemo bolje razumijevanje o nizu principa i ciljeva - rekao je Arakči.
Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje dugo su optuživale Iran da pokušava da izgradi nuklearno oružje.
Teheran je dosljedno negirao optužbe, insistirajući da su njegovi napori usmjereni na civilne svrhe, kao što je proizvodnja električne energije.
<h2>Protivrječne poruke</h2>
Nakon povratka u Bijelu kuću u januaru, američki predsjednik Donald Tramp, koji je prethodno povukao SAD iz sporazuma iz 2015. poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA), obnovio je kampanju "maksimalnog pritiska" sankcija protiv Irana.
Prošlog mjeseca, poslao je pismo iranskom vrhovnom lideru pozivajući na obnovljene pregovore, dok je upozoravao na vojnu akciju ako diplomatija ne uspije. Protekle nedjelje, Tramp i drugi zvaničnici Bijele kuće slali su ponekad protivrječne poruke o američkom pristupu pregovorima.
Bijela kuća je poslala teške, dalekometne bombardere u region, zajedno sa drugim nosačem aviona.
- Nisam u žurbi da koristim vojnu opciju. Mislim da Iran želi da razgovara - rekao je Tramp novinarima 17. aprila.&nbsp;
Idućeg dana, 18. aprila, kazao je novinarima da se zalažu za sprečavanje Irana da ima nuklearno oružje.&nbsp;
- Oni ne mogu imati nuklearno oružje. Želim da Iran bude veliki, prosperitetan i sjajan - naveo je Tramp.
U intervjuu danom prije nekoliko dana na Foks njuzu, Vitkof je rekao da su Sjedinjene Države otvorene prema tome da Iran ima neku vrstu ograničenog nuklearnog programa.
Ali je zatim odstupio od tog stava u objavi na društvenim mrežama, sugerišući da cijeli program treba demontirati.
Američki državni sekretar Marko Rubio je u međuvremenu rekao kako se nada da će iranski pregovori biti "plodonosni".
- Svi bismo više voljeli mirno i trajno rješenje - rekao je nakon sastanaka u Parizu.
Ali, dodao je, "to mora biti nešto što ne samo da sprečava Iran da sada ima nuklearno oružje, već i u budućnosti".
<h2>Uloga Izraela</h2>
Uloga Izraela u debati o iranskim nuklearnim ambicijama je takođe ključna.
Izraelski zvaničnici su obećali da će spriječiti Teheran da stekne nuklearno oružje, a Izrael nije isključio napad na njegove nuklearne objekte u narednim mjesecima, prema više novinskih izvještaja.
Tramp je navodno rekao izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da Vašington ne podržava takav potez.
Bivši zvaničnici i eksperti dugo su govorili da bi Izraelu bila potrebna značajna američka vojna podrška - i oružje - da uništi iranske nuklearne objekte i zalihe, od kojih su neki u podzemnim objektima.

Dogovorena treća runda pregovora Irana i SAD o nuklearnom programu Teherana

U Rimu je danas počeo drugi krug pregovora o postizanju nuklearnog sporazuma između Irana i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Nova runda pregovora dolazi nakon što tokom razgovora u Muskatu prošle sedmice nije postignut dogovor.
Kako prenosi Al Džazira, u pregovorima u prijestonici Omana ipak je postignut određeni napredak i to je podstaklo održavanje nove runde pregovora.
Današnji pregovori odvijaju se u ambasadi Omana u Rimu, a delegacije pregovaraju u odvojenim prostorijama.
Navodi se da je posrednik u pregovorima ministar vanjskih poslova Omana.
Američki predsjednik Donald Tramp ranije je zaprijetio i napadom na Iran, ako ne postigne dogovor sa SAD-om o svom nuklearnom programu.
Iran je ranije poručio da je spreman prihvatiti neka ograničenja obogaćivanja uranijuma, ali da su mu potrebne snažne garancije da se Tramp neće ponovno povući iz tog sporazuma.

Počeo drugi krug pregovora SAD-a i Irana u Rimu

Islamska Republika Iran u srijedu je potvrdila da će se sljedeća runda nuklearnih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama održati u Rimu, nakon ranije zabune oko mjesta održavanja pregovora, piše AP.
Obavijest iranske državne televizije stigla je u trenutku kada je iranski predsjednik službeno prihvatio ostavku jednog od svojih potpredsjednika, koji je bio ključni pregovarač Teherana u nuklearnom sporazumu sa svjetskim silama iz 2015. godine – baš u trenutku kada je čelnik Ujedinjenih naroda za nuklearni nadzor stigao u Teheran.
Saopštenje predsjednika Masuda Pezeškijana, objavljeno u utorak naveče, o ostavci Mohamada Džavada Zarifa prethodilo je vijesti državne televizije u kojoj se navodi da će Oman ponovno posredovati u razgovorima. 
 
Omanski ministar vanjskih poslova služio je kao posrednik između dvije strana tokom razgovora proteklog vikenda u Muskatu, glavnom gradu sultanata.
Zvaničnici su u ponedjeljak prvobitno naveli Rim kao domaćina pregovora, da bi Iran u utorak rano ujutro insistirao na povratku pregovorima u Oman. Američki zvaničnici zasad nisu komentarisali gdje će se razgovori održati, iako je predsjednik Donald Tramp nazvao omanskog sultana Haitama bin Tarika u utorak dok je ovaj bio na putu u Nizozemskoj. 
 
U međuvremenu, posjeta čelnika Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafaela Mariana Grosija mogao bi uključivati pregovore o tome kakav pristup njegovi inspektori mogu imati u slučaju sklapanja novog dogovora. 
 
Ulozi pregovora iznimno su visoki za dvije nacije koje se približavaju gotovo poluvjekovnom neprijateljstvu. Američki predsjednik više je puta prijetio pokretanjem vazdušnih napada usmjerenih na iranski nuklearni program ako ne dođe do dogovora. 
 
Iranski zvaničnici sve češće upozoravaju da bi mogli težiti razvoju nuklearnog oružja koristeći svoje zalihe urana obogaćenog gotovo do nivoa prikladne za oružje, piše AP.
<h2>Pezeškijan hvali Zarifa i prihvata njegovu ostavku</h2>
Zarif je bio ključni saveznik Pezeškijana na prošlogodišnjim izborima, ali je često bio na meti kritika tvrdolinijaša unutar iranske šijitske teokracije, koji ga optužuju da je previše popuštao u pregovorima. 
 
U martu je Zarif podnio ostavku predsjedniku Pezeškijanu. Međutim, predsjednik nije odmah odgovorio na pismo. Zarif je u prošlosti koristio najave ostavke kao političku taktiku, uključujući i prošlogodišnji spor oko sastava Pezeškijanovog kabineta. Tada mu je predsjednik odbio prihvatiti ostavku. 
 
No, kasno u utorak, iz kabineta iranskog predsjednika stiglo je saopštenje u kojem se navodi da je Pezeškijan Zarifu uputio pismo u kojem ga hvali, ali prihvata njegovu ostavku. 
 
- Pezeškijan je naglasio da, zbog određenih izazova, njegova administracija više ne može koristiti Zarifovo dragocjeno znanje i stručnost - navodi se u saopštenju.
Predsjednik je dekretom imenovao Mohsena Ismailija (59) novim potpredsjednikom za strateška pitanja. U iranskom političkom sistemu predsjednik ima više potpredsjednika. Ismaili je poznat kao politički umjerenjak i pravni stručnjak, piše AP.
<h2>Grosijeva posjeta dolazi u trenutku kada Iran ograničava pristup IAEA-i</h2>
Grosi je stigao u Teheran na sastanke s Pezeškijanom i drugim visokim zvaničnicima. 
 
Otkako je nuklearni sporazum propao 2018. godine zbog jednostranog povlačenja SAD-a iz njega, Iran je odbacio sva ograničenja i obogaćuje uran do 60 posto čistoće – što je vrlo blizu 90-postotne čistoće potrebne za izradu nuklearnog oružja. 
 
Nadzorne kamere koje je postavila IAEA ugašene su, a Iran je zabranio pristup nekim od najiskusnijih inspektora agencije sa sjedištem u Beču. 
 
Iranski zvaničnici takođe sve češće prijete da bi mogli nastaviti s razvojem nuklearnog oružja – što je godinama izazivalo zabrinutost Zapada i IAEA-e, osobito nakon što je Teheran 2003. napustio organizovani program kontrole naoružanja. 
 
Bilo kakav mogući dogovor između Irana i SAD-a vjerovatno bi se morao oslanjati na stručnost IAEA-e kako bi se osigurala usklađenost Irana sa sporazumom. Uprkos aktuelnim napetostima, agenciji pristup nije u potpunosti onemogućen. 
 
U međuvremenu, iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči u srijedu je upozorio SAD da ne zauzima kontradiktorne stavove u pregovorima, piše AP. 
 
To se vjerovatno odnosi na komentare američkog izaslanika za Bliski istok Stiva Vitkofa, koji je ove sedmice najprije sugerisao da bi se Iran mogao vratiti na obogaćivanje urana do 3,67 odsto – kao što je bilo predviđeno sporazumom iz 2015. koji je postigla administracija Baraka Obame. 
 
Vitkof je potom izjavio da će "dogovor s Iranom biti dovršen samo ako to bude Trampov dogovor". 
 
- Iran mora zaustaviti i eliminisati svoj program obogaćivanja nuklearnog materijala i razvoja oružja - napisao je na društvenoj platformi Iks.
Dodao je da je za svijet imperativ da postignu čvrst i pravedan dogovor koji će trajati.
- A upravo to je predsjednik Tramp tražio od mene - rekao je Vitkof. 
 
Arakči je upozorio Ameriku da ne zauzima „kontradiktorna i međusobno suprotstavljena stajališta" u pregovorima. 
 
- Obogaćivanje je stvarno i priznato pitanje te smo spremni izgraditi povjerenje u vezi s mogućim zabrinutostima - izjavio je Arakči. 
 
Ali o gubitku prava na obogaćivanje, dodao je, "ne može se pregovarati".

Druga runda nuklearnih pregovora Irana i SAD-a zakazana u Rimu

Američki izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof oglasio se povodom pregovora o nuklearnom programu Irana i SAD-a, te je rekao kako će Vašington izvršiti dodatni pritisak na Teheran.
Vitkof je objavio saopštenje nakon što je juče naznačio da SAD nastoji ograničiti iransko obogaćivanje uranija umjesto da u potpunosti ukinu svoj nuklearni program.
- Dogovor s Iranom će biti zaključen samo ako je to Trampov dogovor. Svaki konačni aranžman mora postaviti okvir za mir, stabilnost i prosperitet na Bliskom istoku - što znači da Iran mora zaustaviti i eliminirati svoj program nuklearnog obogaćivanja i naoružavanja. Za svijet je imperativ da stvorimo čvrst, pošten dogovor koji će izdržati, a to je ono što je predsjednik Tramp tražio od mene - poručio je Vitkof.
Dan ranije oglasio se i američki predsjednik Donald Tramp koji je rekao kako će uraditi sve što je potrebno da postigne dogovor s Iranom.
- Jedina stvar je, jedna stvar, jednostavna, stvarno je jednostavna: ne mogu imati nuklearno oružje. I moraju biti brzi. Jer su prilično blizu da ga imaju. A neće ga imati - kazao je Tramp.

Vitkof: Dogovor s Iranom će biti zaključen samo ako je to Trampov

Delegacije SAD-a i Irana će se sastati narednu subotu u Rimu kako bi nastavili pregovore vezane za iranski nuklearni program, piše "Axios", prenosi Klix.ba.
Kako su istakli saradnici predsjednika SAD-a Donalda Trampa, prva runda, održana prethodne sedmice u Omanu dala je dobre rezultate, te su pregovori prešli iz indirektnih u direktne.
Mada to Iran nije potvrdio, Amerikanci tvrde da su izaslanik SAD-a za Bliski istok Stiv Vitkof i iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči održali razgovor dug 45 minuta.
Na američki zahtjev, razgovori su iz Omana prebačeni u Rim, gdje će sljedeće subote biti novi sastanak ove dvije delegacije.
"Axios" takođe otkriva da su obje strane počele razgovore s "mnogo nepovjerenja", gdje su Iranci spominjali da se Tramp povukao iz originalnog sporazuma o nuklearnom programu, dok su članovi delegacije SAD-a iznijeli tvrdnju da Iran ne razvija nuklearni program iz "mirnih razloga."
Ipak, uspjeli su se dogovoriti da nastave s razgovorima, rekavši kako "vide put ka dogovoru" tokom ovih pregovora.
Iranski cilj, kako je rekao i Arakči, je ukidanje sankcija koje su aktivne nekoliko decenija, dok Amerika traži smanjenje kapaciteta nuklearnog programa ove zemlje.
Podsjetimo, Iran i SAD su, zajedno s još nekoliko zemalja, potpisale nuklearni sporazum 2015. godine, ali se iz njega povukao Tramp 2018. godine.

U Rimu zakazana nova runda pregovora Irana i SAD-a o nuklearnom programu

Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je Iranu bombardovanjem i sekundarnim carinama ako Teheran ne postigne dogovor s Vašingtonom o nuklearnom programu.
U telefonskom intervjuu za EnBiSi njuz (NBC News) Tramp je rekao da su američki i iranski zvaničnici razgovarali, ali nije otkrivao detalje razgovora.
- Ako se ne dogovore, doći će do bombardovanja. Ali postoji i šansa da ću im uvesti sekundarne tarife kao prije četiri godine - rekao je Tramp.
U svom prvom mandatu Tramp je povukao SAD iz sporazuma iz 2015. između Irana i svjetskih sila, koji je postavio stroga ograničenja na sporne nuklearne aktivnosti Teherana u zamjenu za ublažavanje sankcija.
Tramp je takođe ponovo uveo oštre američke sankcije. Od tada je Iran daleko premašio dogovorene granice u svom eskalirajućem programu obogaćivanja uranijuma. Teheran je do sada odbio Trampovo upozorenje da se postigne dogovor ili da se suoči s vojnim posljedicama.
Iran je preko Omana poslao odgovor na Trampovo pismo u kojem je pozvao Teheran da postigne novi nuklearni sporazum, rekao je u četvrtak iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči, a prenosi zvanična novinska agencija IRNA.
Zapadne sile optužuju Iran da ima tajnu agendu za razvoj sposobnosti nuklearnog oružja obogaćivanjem uranijuma do visokog nivoa fisione čistoće, iznad onoga što kažu da je opravdano za civilni program atomske energije.
Teheran kaže da je njegov nuklearni program u potpunosti za potrebe civilne energije, prenosi Rojters.

Tramp zaprijetio da će bombardovati Iran ako ne pristanu na nuklearni sporazum

Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske saopštilo je da je danas nepoznata osoba napala bugarsku ambasadu u Skoplju te je zatražilo od nadležnih organa u Sjevernoj Makedoniji da hitno identifikuju i kazne počinioca.
U saopštenju se navodi da Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske najoštrije osuđuje čin usmjeren protiv zgrade bugarskog diplomatskog predstavništva u Skoplju, koja predstavlja simbol državnosti i zvaničnog prisustva Republike Bugarske u Republici Sjevernoj Makedoniji.
- Ovo je neprihvatljiv napad na status diplomatskog predstavništva i grubo kršenje Bečke konvencije o diplomatskim odnosima. Ministarstvo vanjskih poslova izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da je ovakav čin rezultat sistematskog izostanka reakcije nadležnih institucija Republike Sjeverne Makedonije na ranije napade i vandalske akte usmjerene protiv objekata povezanih s Bugarskom i bugarskom zajednicom - navedeno je u saopštenju.
Dodaje se da je institucionalna pasivnost, u kombinaciji s tolerisanim, pa čak i podsticanim govorom mržnje prema Bugarskoj i Bugarima u susjednoj zemlji, stvorila ambijent u kojem se ovakva krivična djela ohrabruju i eskaliraju.
Nadležni organi u Sjevernoj Makedoniji pozvani su da bez odlaganja preduzmu sve potrebne mjere kako bi identifikovali počinioca i priveli ga punoj krivičnoj odgovornosti, te da osiguraju sigurnost bugarskih diplomatskih i konzularnih predstavništava, njihovog osoblja i imovine.
- Republika Bugarska očekuje od institucija u Republici Sjevernoj Makedoniji da se jasno i nedvosmisleno distanciraju od govora mržnje, da se efikasno suprotstave ovakvim krivičnim djelima, da ozbiljno rade na stvaranju suštinski drugačijeg javnog narativa o odnosima s Bugarskom i da bezuslovno ispunjavaju svoje međunarodne obaveze . navodi se u saopštenju.
Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske poručilo je da će nastaviti pažljivo pratiti razvoj slučaja te da zadržava pravo na preduzimanje dodatnih mjera radi zaštite bugarskih interesa.

Napadnuta ambasada Bugarske u Skoplju, iz Sofije traže hitnu reakciju

Njemačku vojsku potresa skandal u elitnoj 26. padobranskoj pukovniji u Cvajbrikenu, gdje su se pojavile optužbe za seksualno uznemiravanje, desničarski ekstremizam i korištenje droga. Skandal ozbiljno ugrožava napore Berlina da ojača oružane snage i potakne novačenje u jeku rastućih geopolitičkih napetosti.
Državno tužiteljstvo istražuje više od desetak slučajeva, uključujući nošenje nacističkih uniformi, zloupotrebu droga i neprimjereno ponašanje prema kolegama. Ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da je „užasnut“ otkrićima, naglašavajući da su u suprotnosti s vrijednostima Bundesveha.
Optužbe su prvi put dospjele u javnost u oktobru prošle godine, nakon anonimne dojave o izvođenju Hitlerovih pozdrava, fotografiranju kolega pod tuševima i korištenju droga. Vojska je internu istragu pokrenula još u junu 2025. godine nakon pritužbi vojnikinja.
Zapovjednik jedinice, pukovnik Oliver Henkel, smijenjen je, ali je u oproštajnom govoru negirao povezanost smjene s optužbama.
Mediji su otkrili da su pripadnici pukovnije koristili uvrede poput „židovska svinja“, dok su žene izložene pornografskim šalama, prijetnjama silovanjem i nasilju. Zabilježeni su i fizički napadi, uključujući udarce u genitalije i glavu.
Skandal je izazvao oštre reakcije. General Harald Gante rekao je da je bio „bez riječi“ zbog događaja, dok zastupnica Zelenih Agnješka Bruger upozorava da optužbe narušavaju ugled cijele vojske.
Bundesveh je pokrenuo „akcijski plan za zračno-desantne snage“ i istražio 55 osumnjičenika. Tri vojnika su otpuštena, protiv 19 se vode postupci za otpuštanje, a 16 slučajeva predano je državnim tužiteljima zbog kaznenih djela povezanih s drogom, govorom mržnje i ekstremizmom.
Prethodni slični slučajevi uključuju raspuštanje elitne jedinice specijalnih snaga 2020. godine zbog ekstremizma, te zatvorsku kaznu bivšem vojniku 2022. godine zbog planiranja atentata. Ipak, predsjednik obrambenog odbora Tomas Rövekamp naglašava da ovi incidenti ne predstavljaju cijelu vojsku: samo 0,4% vojnika pokazuje desničarske ekstremističke stavove, znatno manje nego u općoj populaciji.

Skandal u njemačkoj vojsci: Seksualno uznemiravanje, desničarski ekstremizam i droga u elitnoj pukovniji

Ukrajinski mediji, pozivajući se na izvore iz Obavještajne službe odbrane Ukrajine (DIU), objavili su da se zdravstveno stanje čečenskog lidera Ramzana Kadirova pogoršalo i da je trenutno na dijalizi zbog zatajenja bubrega. Prema izvorima DIU-a, Kadirov se navodno nalazi u svojoj privatnoj bolnici u Čečeniji, gdje su se okupili članovi porodice, uključujući i neke koji su doputovali iz inostranstva.
- U kontekstu prisustva Ramzana Kadirova na ulazu na koncert Iosifa Kobzona, proces određivanja kandidata za poziciju novog lidera Čečenije značajno je intenziviran- rekao je sagovornik ukrajinske agencije.
Iosif Kobzon bio je poznati ruski pjevač i dugogodišnji podržavalac Kremlja, koji je preminuo 2018. godine. U ruskom i ukrajinskom političkom žargonu, izraz „ići na Kobzonov koncert“ koristi se sarkastično da označi smrt ili blizinu smrti, implicirajući da će se osoba pridružiti Kobzonu u zagrobnom životu.
Izvori navode da su među najizglednijim kandidatima za nasljednika u Čečeniji Magomed Daudov, Apti Alauddinov i Ramzanov najstariji sin Akhmat Kadirov.

Ukrajinski mediji: Kadirov na dijalizi zbog zatajenja bubrega, Čečeni već razmišljaju o novom lideru

Predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić javno je pohvalio pripadnike Službe zaštite i spašavanja ali i druge službe u gradu za angažovanje tokom prethodnog perioda koji su obilježile vremenske nepogode.
- Tokom novogodišnjih i božićnih praznika, Šavnik nijesu obilježili samo praznični dani, već i izuzetno teške vremenske nepogode koje su zahtijevale punu posvećenost i odgovornost lokalne uprave. U tim okolnostima, zaposleni opštinskih službi su pokazali visok stepen profesionalizma, požrtvovanosti i spremnosti da u svakom trenutku budu istinski servis građana- kazao je Jakić.
Kako ističe, dok su se građani suočavali sa snijegom, ledom, poplavama i otežanim saobraćajem, ekipe su bile neprekidno na terenu, izložene surovim vremenskim uslovima, sa ciljem zaštite ljudskih života i imovine, kao i očuvanja funkcionisanja opštine u vanrednim okolnostima.
- Posebno želim da istaknem pripadnike Službe zaštite i spašavanja, koji su u najkritičnijim trenucima reagovali brzo, hrabro i odlučno. Njihovo djelovanje tokom akcije u rejonu Komarnice, gdje su se suočili s nabujalom rijekom i poplavama, kao i prilikom spasavanja zavijanih građana na prevoju Semolj, pokazalo je da njihova uloga prevazilazi profesionalnu obavezu i predstavlja istinski čin solidarnosti i ljudskosti. U uslovima proklizavanja vozila i sniježnih nanosa, ovi ljudi su izlagali sopstvene živote kako bi spasili druge- poručio je Jakić.
Zato želi da se, &nbsp;kako naglašava, u ime građana Šavnika i u svoje lično ime, zahvalim Ranku, Danilu, Stefanu, Radojici, Slobodanu, Veselinu, Radenku, Siniši i svim zaposlenima koji su tokom praznika bili na terenu. Vaša posvećenost i odgovornost potvrđuju snagu i otpornost naše zajednice.
- Zahvalnost dugujemo i zaposlenima u Komunalnim djelatnostima koji su obavljanjem svojih redovnih aktivnosti doprinijeli nesmetanom funkcionisanju grada- saopštio je Jakić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.4437%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fpredsjednikopstinesavnik%2Fposts%2F917048437560237%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: nuklearni-sporazum