Nevladina organizacija 35mm saopštila je, povodom Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori, da stvarni napredak zemlje blokiraju nedosljedna primjena zakona, institucionalna slabost i politička kontrola.
- Izvještaj Evropske komisije potvrđuje da Crna Gora formalno ima pluralističko medijsko okruženje i pravne garancije za slobodu izražavanja. Ipak, nepotpuna imenovanja ključnih regulatornih tijela, uključujući Savjet AMU i rukovodstvo RTCG, usporavaju primjenu zakona i narušavaju regulatornu nezavisnost - navodi se u saopštenju.
Iz NVO 35mm podsjećaju i na incident iz avgusta u Beranama, kada su novinari fizički i verbalno napadnuti tokom obavljanja profesionalnih zadataka, što, kako ističu, pokazuje da deklarativna „nulta tolerancija“ prema napadima na novinare ostaje mrtvo slovo na papiru.
- Zaključak je jasan: zakonski okvir postoji, ali bez depolitizovanih regulatora, efikasnog pravosudnog odgovora i funkcionalne zaštite uredničke nezavisnosti, pluralizam ostaje deklarativan i ugrožava kredibilitet pregovaračkog procesa - navode iz organizacije.
Komisija, dodaju, konstatuje da je pravni okvir uglavnom uspostavljen, ali da sprovođenje zakona ostaje neujednačeno i nedovoljno, naročito u pogledu pristupa pravdi i zaštite ranjivih grupa.
- Romi i Egipćani i dalje žive u segregisanim naseljima, a nedostatak lične dokumentacije onemogućava im ostvarivanje drugih prava. Prijave diskriminacije su rijetke i teško dostupne, dok su prava osoba sa invaliditetom i LGBTIQ zajednice formalno zaštićena, ali diskriminacija, stigmatizacija i nasilje i dalje postoje. Njihovo učešće u javnom i političkom životu ostaje minimalno - ističe se.
Kako dodaju, rodna ravnopravnost i zaštita žena i djece od nasilja jesu zakonski regulisane, ali policijska i pravosudna reakcija i dalje su slabe, a kapacitet podrške žrtvama ograničen.
- Izvještaj potvrđuje da formalni zakoni bez funkcionalne implementacije ne mijenjaju stvarni položaj građana. Zaštita ljudskih prava ranjivih i marginalizovanih grupa ostaje presudan indikator ozbiljnosti institucija - navodi se u saopštenju.
NVO 35mm pozdravlja početak rada na usklađivanju sa Evropskim aktom o slobodi medija (EMFA), Aktom o digitalnim uslugama (DSA) i regulativom o vještačkoj inteligenciji, koji postavljaju visoke standarde u zaštiti uredničke nezavisnosti i digitalnih prava.
Ipak, naglašavaju da digitalna transformacija u praksi pokazuje ozbiljne nedostatke – elektronske usluge su često samo preslikane birokratske procedure, korišćenje e-lične karte je otežano, a nedostatak međuinstitucionalne koordinacije dodatno usporava procese.
- Usklađivanje sa NIS2 direktivom o sajber bezbjednosti predstavlja pozitivan korak, ali ključne strukture, uključujući Agenciju, još nijesu funkcionalne, dok jaz u zaštiti podataka ostaje značajan - poručuju iz organizacije.
Dodatni problem, dodaju, predstavlja to što se zakoni usvojeni prošle godine ponovo otvaraju za izmjene, iako još nijesu dali konkretne rezultate.
- Crna Gora ima formalni pravni okvir za slobodu medija, ljudska prava i digitalnu transformaciju, ali stvarni napredak blokiraju nedosljedna primjena, institucionalna slabost i politička kontrola. Bez depolitizovanih regulatora, funkcionalne zaštite uredničke nezavisnosti i efikasnog odgovora na diskriminaciju i napade na novinare, napredak ostaje deklarativan - zaključuje se u saopštenju NVO 35mm.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

NVO 35mm: Napredak Crne Gore blokiraju politička kontrola, institucionalna slabost i nedosljedna primjena zakona

U zemlji u kojoj i dalje ne znamo ko je ubio Duška Jovanovića, gdje se napadi na Oliveru Lakić, Tufika Softića i Mladena Stojovića prepričavaju kao opomena, a ne kao riješeni slučajevi – svaka godišnjica Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima odzvanja kao podsjetnik na tišinu sistema, saopšteno je iz NVO 35 mm.
Kako ocjenjuju, u Crnoj Gori i dalje nije rizično lagati – rizično je govoriti istinu.
- Novinari i novinarke svakodnevno rade pod pritiskom prijetnji, ucjena, zastrašivanja, razbijenih prozora i uništene imovine. Oni koji bi trebalo da ih štite, često okreću glavu. Oni koji ih napadaju, najčešće prolaze nekažnjeno. A javnost, umorna od čekanja pravde, sve češće ćuti - &nbsp;navode u saopštenju.
NVO 35mm, ističu, pozdravlja potpisivanje Protokola o zaštiti novinara u oktobru ove godine, kojim je formiran Mehanizam za bezbjednost novinara – prvi pokušaj da se riječi pretvore u djela. Ipak, nijedan protokol, nijedan potpis i nijedna konferencija neće značiti, ako institucije ne počnu da reaguju brzo, odlučno i nepristrasno. Jer svaki napad koji prođe nekažnjeno postaje poziv na novi zločin.
- Od vlasti očekujemo da jasno i javno poruče da napad na novinara mora postati crvena linija koju niko ne smije preći - ocjenjuju u saopštenju.
Takođe, ističu, vrijeme je da prestanu prijetnje, javna poniženja i targetiranje „nepodobnih“ novinara. Vrijeme je da se prekine nit ćutanja i straha.
- Politizacija medija, nacionalistička retorika i svakodnevni napadi na društvenim mrežama ne smiju postati nova normalnost. Novinari nijesu neprijatelji – oni su čuvari istine, svjedoci stvarnosti i temelj svake slobodne države. A kada novinari ne smiju bezbjedno da pitaju i govore istinu, društvo ne može biti slobodno - zaključuju iz NVO 35mm.

NVO 35mm: Napad na novinara mora postati crvena linija koju niko ne smije preći

Poziv poslanika Milana Kneževića da se ekološkom aktivisti Aleksandru Dragićeviću "dođe na kuću" kombinacija je prijetnje, pokušaja zastrašivanja i zloupotrebe političke funkcije, ocijenio je izvršni direktor nevladine organizacije 35mm Darko Ivanović.
- Kada neko sjedi u Skupštini i živi od novca svih nas, a koristi svoju poziciju da targetira nevladin sektor, to je ne samo politički, nego i moralni sunovrat - kazao je Ivanović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Knežević bi, umjesto što se “bahati sa pozicije moći i velike hrabrosti koju crpi iz poslaničkog imuniteta”, trebalo da odgovori građanima zašto je glasao za prostorni plan koji predviđa da kolektor u Botunu bude na mjestu sa kog je protestovao.
- A ne da prosipa niskohumornu demagogiju i prijeti Dragićeviću koji samo govori istinu sa pozicije ekološkog prvoborca i dugogodišnje istrajne borbe za svako drvo, rukavac i potok u Crnoj Gori - naveo je Ivanović.
On je poručio da neće ćutati dok političari targetiraju kolege i građane.
- Danas je Aleksandar, sjutra može biti bilo ko od nas - kazao je Ivanović.
On je rekao da Knežević, umjesto što poziva da se ljudima ide na kuću, treba da "pođe kući (Zeta ili Beograd) da se presliša prvo oko Ustava i slobode govora i mišljenja koje sa pozicije sile i vlasti uskraćuje drugima".
- Onda oko toga što je elementarna politička kultura i, na kraju, da sa Makijavelija pređe na Orvela, što mnogo više odgovara ovoj fazi njegove političke karijere - dodao je Ivanović.

1250x600

1084x550

Ivanović: Prijetnje Dragićeviću politički i moralni sunovrat

Svjesni da ne možemo Demokrate naučiti osnovnim postulatima demokratije, ovim putem (ne i prvi put) ulažemo dodatni napor da vlastodršcima skrenemo pažnju da njihova kampanja pritiska i targetiranja gospođe Tee Gorjanc Prelević predstavlja nedopustiv pokušaj diskreditacije kroz jeftinu retoriku i ad hominem pristup - poručio je izvršni direktor NVO 35mm Darko Ivanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgorjanc-prelevic-demokrate-napadaju-i-moju-porodicu-od-koga-da-trazim-procjenu-bezbjednosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je podvukao da je prijeteća retorika modus operandi ove partije.&nbsp;
- Srećom Teu, i ostale - a to je bukvalno svako ko pomene ekipu u crvenim kravatama - ne treba da brine nedostatak argumenata, prijeteća retorika, to je modus operandi ove partije - naveo je Ivanović.
Ono što zabrinjava je, podvlači on, ćutanje kolega sa kojima sjede u poslaničkim klupama na "mješavinu spinova i etiketiranja koja kreću od kuloarskih ogovaranja advokata Radulovića koji je na isti način vukao pravne poteze i tokom ranijih režima, pa sve do gotovo diktatorskog gnijeva kojim obiluje retorika koja se koristi protiv Gorjanc Prelević koja godinama nepokolebljivo stoji na braniku pravde i vladavine prava."
- Srećom Teu ne mogu ućutkati ni spinovi ni etikete. Njena karijera, dosljednost i integritet govore više od svih uvreda koje se bacaju sa političkih govornica sa kojih se po pravilu zaboravi reći - da su institucije nezavisne, a vlast odgovorna - dodao je on.
Stoga, decidan je Ivanović, moramo reagovati na još jedan udar na građanski aktivizam i sve one koji imaju hrabrosti da izgovore istinu.
- Jer ovo što čujemo ovih dana nije politika - to je strah od istine - zaključio je Ivanović.

Ivanović: Zabrinjava ćutanje drugih poslanika na spinove i etiketiranje koja dolaze od Demokrata

Danas je postalo jasno: ova Vlada ne prezire samo znanje – ona se plaši jezika kojim znanje dolazi, ocijenio je izvršni direktor u NVO 35mm Darko Ivanović povodom toga što Vlada danas nije usvojila odluku o upisu brucoša o trošku države na Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK).
Ivanović je rekao da se ne radi o budžetu, papirima, kvotama. 
- Radi se o tome da im smeta i sama ideja da postoji mjesto u ovoj zemlji đe se crnogorski jezik i kultura ne uče zato što neštomora – već zato što vrijedi, i što se voli - naglasio je on.
Prema njegovim riječima, odluka ove Vlade da ne finansira upis ni jednog studenta na Fakultetu za crnogorski jezik i kulturu nije ni slučajna ni proceduralna – to je, smatra on, brutalna politička poruka. 
- Poruka da im smeta crnogorski jezik, da im smeta sve što podśeća na suverenost, građansku državu i identitetski kontinuitet Crne Gore. Ovo nije štednja – ovo je osveta. Osveta jednom fakultetu, jednom jeziku, jednoj ideji koja ih podśeća na ono što bi Crna Gora mogla biti – a oni to ne žele - dodao je Ivanović.
Dok se svakodnevno dijele funkcije, uhljebljuju partijski vojnici i pune se budžeti izmišljenih ministarstava i agencija, ova Vlada, ističe Ivanović, nema ni trunku političke volje da omogući mladim ljudima da studiraju crnogorski jezik. 
- Nisu to partijski vojnici odbili iz siromaštva – odbili su iz prezira. Prezira prema svemu što se ne uklapa u njihovu retrogradnu viziju Crne Gore kao eksperimenta tuđih interesa - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, oni koji danas gase 40 studentskih mjesta, śutra će gasiti jezike u školama, institucije kulture, medije, sve ono što brani javni interes. 
- A kada to padne, slijedi urušavanje pravne države, slobodnih izbora, i svake misli koja nije poslušna. Ovo je test – da li ćemo ćutati dok nam gase svjetla obrazovanja? Ili ćemo, kao društvo, dići glas i reći: dosta je - stava je on.
Ivanović napominje da ovo nije administrativni propust, niti “izdvajanje mišljenja. Ovo je, kaže, namjerno političko gušenje. 
- Fakultet za crnogorski jezik i kulturu postao je simbol nečega što ova vlast ne zna da kontroliše – i zato ga pokušava obesmisliti. Jer ako ne možeš da ga ukineš zakonom, ugasi ga tišinom. Ako misle da će ovo proći bez buke, bez otpora – ako misle da će nam obrazovanje postati trošak, a da ćemo investirati u ćutanje – neka znaju: neće. Ne zbog onih koji okapaše buneći se. No, zbog onih koji se još nijesu upisali. I zbog onih koji još vjeruju da Crna Gora može biti slobodna, pismena i svoja. One koja vjeruje da bolje śutra ispisuju hrabriji i pametniji od ovih što “izdvajaju mišljenje”. A ima nas dovoljno - poručio je Ivanović.

Ivanović: Brutalna politička poruka Vlade, smeta im crnogorski jezik i sve što podśeća na suverenost, građansku državu i identitetski kontinuitet

Nevladina organizacija 35mm izrazila je zabrinutost zbog postupka specijalnog tužioca Miloša Šoškića, čiji najnoviji zahtjev prema dnevnom listu Pobjeda, kako su ocijenilu, predstavlja ozbiljan institucionalni pritisak na doskorašnjeg urednika Draška Đuranovića.
Šoškić je dopisom, u poneđeljak 24. septembra, ultimativno zatražio od uprave dnevnog lista Pobjeda da mu, "u što kraćem roku", dostave sve novinske tekstove objavljene u listu i na portalu Pobjede "u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik, a koji koji su vezani za krivični postupak koji se vodi protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića“.
- Ultimativni ton i naredbodavni zahtjev koji tužilac Šoškić upućuje putem zvaničnog dopisa, nijesu ništa drugo do pokušaj zastrašivanja i targetiranja novinara, što ugrožava slobodu medija i osnovna demokratska načela - saopšteno je iz NVO 35 mm.&nbsp;
Kako ističu u tojh organizaciji, ovakve metode, kojima se pokušava ućutkati istraživačko novinarstvo, neprihvatljive su u modernom i demokratskom društvu.&nbsp;
- U društvu u kojem ovakva represija postane standard, ne možemo govoriti o slobodi niti demokratiji. Pozivamo nadležne institucije da zaštite novinare od bahatosti tužilaca, da garantuju slobodu medijskog izražavanja bez straha od represije. Pozivamo Šoškića da se inkvizitora igra u svom ličnom prostoru, ili tamo gdje ne može uticati na osnovne slobode. Slobodni mediji su temelj svakog društva, a napadi na njih predstavijaju napad na građane i pravo na istinu - poručuju iz NVO 35 mm.

NVO 35 mm: Šoškić da se inkvizitora igra u svom ličnom prostoru

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: nvo-35-mm