Majke sa troje i više djece najavile u masovni protest i blokadu saobraćajnica ukoliko se ne usvoje njihovi zahtjevi za povećanje obeštećenja i redovno usklađivanje sa troškovima života.
Majke su ogorčene na nemar predstavnika vlasti i traže hitno razmatranje njihove peticije, odnosno usvajanje zahtjeva koje su na nedavnom protestu saopštile i predale predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i premijeru Milojku Spajiću.
Više od 7.000 građana potpisalo je peticiju za povećanje penzija majkama, a inicijatori i potpisnici traže da se obeštećenje majki koje su rodile više djece uskladi s troškovima života i ostalim penzionerima.
- Kako je zakonom o obeštecenju za majke 3+ predviđeno dozivotno isplaćivanje fiksnih iznosa od 192 eura za majke sa Biroa rada, odnosno 336 eura za majke iz radnog odnosa, to je dovelo do toga da je inflacija skroz obezvredila ta ionako niska primanja i time su materijalni položaj majki i njihova egzistencija dovedeni u kritičan položaj, a njihovo dostojanstvo kao stuba porodice i države krajnje degradirano. Zato što hitnije treba povećati obeštećenja i vratiti dostojanstvo majkama 3+ - navodi se u obrazloženju peticije.
Predstavnica majki sa troje i više djece Slobodanka Krgović štrajkovala je glađu ispred Skupštine tražeći ispunjenje njihovih zahtjeva. Poslanici Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić i Jelena Nedović pozvali su je potom na razgovor, a kako kaže Krgović obećano joj je da će se odmah inicirati uplata doprinosa za PIO za godine od kada su majke počele da primaju naknade, odnosno obeštećenja.
- Dalje, obećao mi je da će obaviti razgovor najkasnije do Nove Godine sa premijerom Spajićem, kako bi našli rješenje za nas majke vezano za odmrzavanje i uvećavanje obeštećenja i da će me zvati nakon toga na razgovor - kazala je Krgović za Portal Adria.
Prema njenim riječima, majke se nadaju da će usvojiti sve njihove zahtjeve.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Majke sa troje i više djece najavljuju masovni protest i blokadu saobraćajnica

Premijer Milojko Spajić saopštio je da je Vlada Crne Gore opredijelila po 100 hiljada eura za 16 porodica žrtava tragičnih događaja u Štrpcima, tokom bombardovanja u Murinu i Podgorici i tokom deportacije izbjeglica.
- Crna Gora ispravlja višedecenijsku nepravdu - obeštećenje za porodice civilnih žrtava ratova devedesetih - naveo je on u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1915768345992843578%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1915767034949861599%7Ctwgr%5E36bb13e057859e51cbb46f0aace06d3d2aee1e3f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Porodicama će ove godine biti isplaćeno po 50 hiljada eura, i još toliko iduće.
- Gubitak najbližih je nenadoknadiv, ali je poštovanje osnovnih ljudskih prava, jednak tretman i vraćanje povjerenja u institucije naša obaveza. Suočavajući se sa prošlošću, gradimo bolju budućnost - naveo je Spajić.
Sada se, dodaju u saopštenju, simbolički odaje počast otetim i ubijenim putnicima iz voza na stanici Štrpci, 28. februara 1993. – Esadu Kapetanoviću, Iljazu Ličini, Fehimu Bakiji, Šeću Softiću, Rifatu Husoviću, Senadu Đečeviću, Jusufu Rastoderu i Ismetu Babačiću.
- Kao što je premijer Spajić obećao prije godinu, država nije zaboravila ni žrtve bombardovanja mosta u mjestu Murino, 30. aprila 1999. godine, Miroslava Kneževića, Oliveru Maksimović, Juliju Brudar, Vukića Vuletića, Milku Kočanovića i Manojla Komatina, kao i Pašku Junčaj, koja je nastradala iste godine tokom bombardovanja u Tuzima. Pomoć će dobiti i porodica Osma Bajrovića, izbjeglice iz Bosne i Hercegovine, koji je deportovan u Crnu Goru 1992. godine, čiji posmrtni ostaci još nijesu pronađeni - kazao je Branko Krvavac, šef Kabineta predsjednika Vlade.
Vlada, dodaje, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem, realizuje obeštećenje poslije usvajanja Informacije Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije koje predvodi Damir Gutić i inicijative potpredsjednika Vlade Miluna Zogovića i nakon što je Skupština Crne Gore 28. februara 2025. godine usvojila izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti.

500x500

Spajić: Vlada opredijelila po 100 hiljada eura za porodice žrtava zločina u Štrpcima, bombardovanja u Murinu i Tuzima i deportacije izbjeglica

Poslanički klub Građanskog pokreta URA podnio Prijedlog izmjena zakona kojima se predviđa obeštećenje bivših zaposlenih u tekstilnoj industriji koji su zbog stečaja u svojim firmama tokom devedesetih ostali bez posla, bez prava na punu penziju i bez adekvatnih socijalnih naknada, saopštio je šef poslaničkog kluba URE Miloš Konatar.
Konatar je naglasio da se predloženim amandmanom ispravlja nepravda prema bivšim zaposlenim u sektoru tekstilne industrije i omogućava rješavanje njihovih socijalnih i finansijskih problema jer su uvođenjem stečajnog postupka bivši zaposleni u sektoru tekstilne industrije ostali bez poslovnih angažmana, ostvarivanja prava na puni iznos penzija i bez sredstava po osnovu socijalnih programa.
- Predloženim amandmanom lica koja su bila zaposlena u privrednim društvima, u sektoru tekstilne industrije, steći će osnovu za pravično namirenje jer su zbog prestanka radnog odnosa usljed stečaja privrednih društava, u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, bili primorani da pođu u prijevremenu penziju, a da pritom nisu stekli pravo na dobijanje sredstava po osnovu socijalnih programa koje je sprovodila Vlada Crne Gore u period prije donošenja ovog Zakona - poručio je Konatar.
On je istakao da je poznato da je tekstilna industrija bila zastupljena u gotovo svim gradovima Crne Gore i da je u njoj radilo na hiljade radnika. Neke od najpoznatijih fabrika su svakako bile Titex - Podgorica, Vunarski kombinat - Vunko - Bijelo Polje, Dekor - Bijelo Polje, Radoje Dakić (tekst. pogon) - Podgorica, Trikotaža - Nikšić, Tkačnica - Berane, Predivara - Nikšić, Jugoteks - Herceg Novi, Jadran - Bar, Trikotaža - Bijelo Polje, Koni - Nikšić, Kombiteks - Nikšić, Rada - Podgorica, Budućnost - Podgorica, ali i mnoge druge.
- Mnogo je nepravde bilo u periodu tranzicije i loših privatizacija od 1990. godine, a do sad smo pomogli radnicima metalo-prerađivačke i rudarske industrije, očekujem da sad ispravimo nepravdu prema bivšim radnicima i u tekstilnoj industriji, zajedno sa drvo-prerađivačkom i šumarskom industrijom. Očekujem da će ova rješenja podržati svi poslanici Skupštine Crne Gore - zaključio je Konatar.

1250x600

1084x550

Konatar: Predložili smo obeštećenje i bivših zaposlenih u tekstilnoj industriji

Predsjednik države Jakov Milatović podnio je Skupštini Crne Gore inicijativu za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora.
Ovim činom, kako je naveo, počinju važan proces suočavanja s prošlošću i ispravljanja istorijskih nepravdi.&nbsp;
- Crna Gora, kao demokratska i pravno utemeljena država, ne smije zanemariti činjenicu da su mnogi naši sugrađani, zbog svojih stvarnih ili pretpostavljenih političkih uvjerenja, bili izloženi represiji, fizičkom i psihičkom nasilju, bez pravičnog suđenja i bez mogućnosti da ikada dokažu svoju nevinost. Donošenjem ovog zakona, Crna Gora bi priznala njihovu patnju i omogućila im moralnu i pravnu rehabilitaciju i obeštećenje - poručio je Milatović.
&nbsp;On je, kako se navodi u saopštenju, kazao da ova inicijativa nije usmjerena protiv bilo koga – već da je “za sve nas”.
&nbsp;- Za žrtve koje nijesu imale glas, za njihove porodice koje su decenijama nosile teret stigme i tišine, i za Crnu Goru koja mora pronaći snagu da se suoči sa svojom prošlošću i izgradi društvo zasnovano na pravdi i poštovanju ljudskih prava. Kao što sam javno obećao prošle godine, danas preduzimam konkretne korake da ispravimo ovu tamnu mrlju iz naše istorije. Zato pozivam sve poslanike, bez obzira na njihove političke razlike, da podrže ovu inicijativu, da podrže ovaj zakon. Time ćemo zajedno potvrditi da Crna Gora jeste i da mora biti država koja stoji na braniku istine, pravde i dostojanstva svakog njenog građanina - istakao je Milatović.
U inicijativi piše da uvažavajući potrebu za suočavanjem s prošlošću i ispravljanjem istorijskih nepravdi treba donijeti zakon o rehabilitaciji i obeštećenju golootočkih zatvorenika osumnjičenih za podršku Rezoluciji Informbiroa iz 1948. godine.
&nbsp;- Ova inicijativa se odnosi na osobe koje su, bez pravičnog suđenja i adekvatnih dokaza, na osnovu administrativnih odluka ili i bez njih, bile zatvorene i izložene nehumanim uslovima na Golom otoku, tokom perioda političkih progona u bivšoj Jugoslaviji, zbog navodne ili pretpostavljene podrške Rezoluciji Informbiroa. Donošenje ovog zakona ne predstavlja samo pravni akt, već i moralnu odgovornost države da prizna i obešteti one koji su nepravedno patili zbog svojih stvarnih ili pretpostavljenih političkih uvjerenja. Na ovaj način, Crna Gora bi se pridružila zemljama u regionu koje su već preduzele slične korake sa ciljem suočavanja s prošlošću i zaštite ljudskih prava - navodi se u tekstu inicijative.
&nbsp;Prema dostupnim informacijama, kako se dodaje, na Golom otoku, Svetom Grguru i drugim zatvorima, u periodu između 1948. i 1956. godine, zatvoreno najmanje 16.101 osoba, od čega čak 3.390 iz Crne Gore ili 21,5 odsto, što je proporcionalno daleko najveći broj zatvorenika u odnosu na broj stanovnika tadašnjih jugoslovenskih republika.&nbsp;
Konstatuje se i da je, uprkos tome, Crna Gora ipak ostala jedina država u regionu (za razliku od Srbije, Hrvatske i Slovenije) koja još nije donijela bilo kakav pravno obavezujući akt kojim bi se omogućila rehabilitacija i obeštećenje onih koji su nepravedno stradali.
- Odsustvo zakonodavnog okvira za rehabilitaciju i obeštećenje ovih žrtava ne samo da predstavlja pravni i moralni propust države, već i ozbiljno odstupanje od osnovnih ljudskih prava i međunarodnih standarda pravde. Priznavanje patnje kroz koju su prošli zatvorenici Golog otoka i donošenje odgovarajućih mjera bilo bi ispravljanje istorijskih nepravdi i korak ka društvenom pomirenju. S obzirom na to da su mnoge žrtve u međuvremenu preminule, nužno je obezbijediti ne samo njihovu posthumnu rehabilitaciju, već i odgovarajuću satisfakciju za njihove nasljednike, koji su godinama trpjeli posljedice društvene diskriminacije i ekonomske nesigurnosti. Hitno donošenje ovog zakona omogućilo bi da se, makar sa velikim zakašnjenjem, ispoštuju osnovni principi pravde i ljudskosti - istaknuto je u inicijativi upućenoj Parlamentu.
&nbsp;Jedini zvanični akt koji je do sada donijet u Crnoj Gori, a koji se bavi pitanjem moralnog i pravnog obeštećenja političkih zatvorenika je, kako je precizirano, Deklaracija o osudi kršenja ljudskih prava i zloupotrebe vlasti, koju je usvojila Skupština Republike Crne Gore 16. januara 1992. godine.&nbsp;
- Ovom deklaracijom je Skupština osudila “grubo kršenje ljudskih prava i sloboda, hapšenja i zlostavljanja nevinih, teror nad osuđenicima na Golom otoku i drugim po zlu čuvenim logorima i zatvorima, koji je, kao svoju tragičnu posljedicu imao niz nevinih žrtava, dugovremeno etiketiranje i nezaslužen progon velikog broja ljudi” i istovremeno se obavezala da će svima njima obezbijediti “moralnu i pravnu satisfakciju” - kazali su iz Kabineta predsjednika Crne Gore. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Imajući u vidu primjere iz regiona, poput Srbije, Hrvatske i Slovenije, koje su kroz zakonodavni okvir regulisale pitanje rehabilitacije i naknade štete žrtvama političkog progona u bivšoj Jugoslaviji, Milatović smatra da je krajnje vrijeme da i Crna Gora reguliše ovo pitanje kroz donošenje posebnog zakona kojem će prethoditi široka i inkluzivna javna rasprava uz učešće stručne javnosti, predstavnika akademske zajednice, organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava i predstavnika porodica žrtava Golog otoka.&nbsp;
- Na taj način bi se osigurao transparentan proces, kojim bi se konačno omogućila rehabilitacija i obeštećenje svih žrtava političke represije, kao i ispunjenje obećanja datog još 1992. godine. Dodatno, predlažem da se kao osnov za početak rada na ovom zakonu uzme model zakona i to Nacrt Zakona o poništavanju presuda, rješenja, akata i radnji državnih organa Republike Crne Gore i FNRJ izrečenih licima osumnjičenim za podršku rezolucije Informbiroa iz 1948. godine koji dostavljam uz ovu inicijativu, a koji je još 2006. godine pripremilo Udruženje građana “Goli otok” uz dodatno razmatranje svih aspekata koji treba da budu obuhvaćeni budućim zakonom poput definicije korisnika zakona, opsega prava koja im pripadaju, procedure za rehabilitaciju žrtava i utvrđivanja njihovog statusa i visine njihovog obeštećenja - navodi se u inicijativi Milatovića.

Milatović podnio inicijativu za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Poslanici Socijalističke partije neće glasati u parlamentu za dva prijjedloga za izglasavanje nepovjerenja francuskoj vladi zbog njenog neuspjeha da spriječi potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i Merkosura.
- Bilo bi apsurdno kritikovati vladu zbog Merkosura- izjavio je za francusku BFMTV generalni sekretar socijalista Olivije For.
Prijedlozi za izglasavanje nepovjerenja koje su podnijeli ekstremno desničarko Nacionalno okupljanje i radikalno ljevičarska stranka Nepokorena Francuska imaju male šanse da budu usvojeni, ali sudbina premijera Sebastijena Lekornija zavisi od dobre volje socijalista i desničarske stranke Republikanci.
Suočen sa tom prijetnjom, šef francuske vlade je zatražio od Ministarstva unutrašnjih poslova da se pripremi za moguće prevremene parlamentarne izbore istog datuma kada su i lokalni izbori u dva kruga, 15. i 22. marta.
- Da budemo jasni. Ne želim ni glasanje o nepovjerenju, a još manje raspuštanje parlamenta- rekao je u subotu Lekorni za list Parizijen (Le Parisien) i dodao da je njegova „borba za stabilnost i sprečavanje nereda“.
Predlog o nepovjerenju poslao bi dramatičan signal u vrijeme kada tražimo kompromis, i još dramatičniju poruku s obzirom na međunarodnu političku situaciju, rekao je premijer.
Dok se rasprave o budžetu nastavljaju naredne nedjelje u parlamentu, vlada je pozvala sve političke snage, sa izuzetkom Nacionalnog okupljanja i Nepokorne Francuske, na još jedan sastanak u Ministarstvu ekonomije kako bi pokušali da pronađu kompromis.

Socijalisti neće glasati za nepovjerenje francuskoj vladi

I drugog dana vikenda u okviru 14. kola Prve A lige, favoriti nisu dozvolili iznenađenja - Primorje i Jedinstvo ostvarili su pobjede u gostima, kao i Dečić u derbiju začelja nad Vukovima Zeta.
Primorje nastavlja sezonu za pamćenje, sa svega dva poraza u ligi do sada, u derbijima od jedinstva i Sutjeske. Nakon poraza u Nikšiću, Novljani su vezali četiri pobjede, posljednju u gostima nad Teodom 103:95. Bokeljski derbi donio je igru na mahove, pa su Tivćani prvu četvrtinu odigrali bolje (30:22), da bi Primorje odgovorilo u drugoj (32:18), za vođstvo na poluvremenu 54:48. U nastavku se ponovo igralo u egalu, Teodo je uspijevao da dođe do vođstva tri puta tokom treće četvrtine, a u četvrtoj su imali neriješen rezultat posljednji put na 7 minuta do kraja, nakon čega Primorje kontroliše vođstvo i uvećava ga dovoljno da izbjegne neizvjesnu završnicu.
Aleksandar Danilović bio je najbolji kod gostiju sa 26 poena i 9 skokova, vanja gazibegović je postigao 23 poena, a Nikola Rakočević 20, dok je Ognjen Mićović zabilježio čak 15 asistencija. U ekipi Teoda Džejden Tarner je bio najefikasniji sa 20 poena.
Jedinstvo je nastavilo da u stopu prati Novljane, sa svega jednim porazom više (kao i Sutjeska, kojoj je četvrti poraz u sezoni od SC Derbija, a ti rezultati se ne računaju u konačnoj tabeli). Bjelopoljski tim slavio je na gostovanju Ibru 93:85. U Rožajama je viđeno ujednačeno prvo poluvrijeme u kojem su i jedni i drugi bili napadački raspoloženi, pa je na odmoru bilo 50:52. U trećoj četvrtini Jedinstvo je uspjelo da ode na dvocifrenu prednost, koju je zadržalo do kraja treće četvrtine (78:65), a u posljednjoj su sve riješili kada su otišli na 21 poen prednosti (89:68), na više od 6 minuta do kraja.
Milan Lužajić je bio najefikasniji kod Bjelopoljaca sa 27 poena, a nekadašnji mladi reprezentativac Marko Kljajević postigao je 21 i imao 10 skokova. U ekipi Ibra najefikasniji je bio nekadašnji igrač Jedinstva, Nenad Vuković sa 26 poena.
U posljednjem meču dana, u derbiju začelja, Dečić je kao gost savladao ekipu Vukova Zete 101:95 i tako se izjednačio sa Zećanima na tabeli sa po 4 pobjede, s tim što Vukovi imaju utakmicu manje. Igrao se danas ujednačen meč do sredine druge četvrtine, kada nakon rezultata 34:34 gosti parcijalno prave 16:4 za 12 poena razlike, ali domaći do odmora to spuštaju na 4 razlike (51:55). U nastavku je Dečić uspio ponovo da ode na plus 10, ali i Vukovi da na kratko preokrenu u posljednjoj četvrtini, da bi u završnici gosti bili sigurniji i došli do važne pobjede.
Znalo se da će Dečiću prijati povratak Marka Koljevića sa 3x3 turneje, a lider Tuzana je to potvrdio ubacivši 25 poena uz 7 asistencija, dok je kod domaćih Luka Kovačević postigao 24 poena uz 8 skokova.

Tag: obestecenje