Predstavnici Strukovnog odbora pravosuđa iz Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore saopštili su da su juče nastavili pregovore sa Ministarstvom pravde, povodom obustave rada koja i dalje traje, kao i zbog, kako navode, sporne sadržine Sporazuma o prekidu štrajka koji je predložio i potpisao predsjednik Sindikata sudstva.
U saopštenju se ističe da je predloženi način i visina uvećanja zarada neprihvatljiva za zaposlene u sudovima i državnim tužilaštvima, zbog čega će se jednočasovna obustava rada nastaviti od ponedjeljka, u terminu od 11 do 12 sati, u skoro svim sudovima i državnim tužilaštvima – sve dok ne bude potpisan sporazum koji sadrži prihvatljive uslove za ovu kategoriju zaposlenih.
<h2>Zaposleni traže zakonito i stabilno rješenje</h2>
Predstavnici Strukovnog odbora su, kako se navodi, na sastanku prezentovali jedini stabilan i zakonit model povećanja zarada, koji bi se primjenjivao do donošenja Zakona o pravosudnoj administraciji, i od kojeg zaposleni neće odustati.
- Naš prijedlog istovremeno predstavlja i minimum zaštite dostojanstva i ličnog integriteta zaposlenih - &nbsp;navodi se u saopštenju.
Nastavak pregovora se, dodaju, očekuje uskoro – nakon što Ministarstvo finansija dostavi saglasnost i usaglasi zakonska rješenja.
<h2>Nezadovoljstvo članova Sindikata sudstva</h2>
Članovi Strukovnog odbora pravosuđa, kao i veliki broj nezadovoljnih članova Sindika sudstva, koji su svoje neslaganje izrazili ličnim izjavama i potpisima, nastaviće obustavu rada sve do ispunjenja istaknutih zahtjeva.
- Očekujemo promptnu i pozitivnu reakciju poslodavaca - poručuju iz Odbora.
<h2>Sporni sporazum – potpisan bez saglasnosti članstva</h2>
U saopštenju se navodi da je sadržina sporazuma koji je predložio i samovoljno potpisao predsjednik Sindikata sudstva, bez prethodnog upoznavanja članstva i organa tog sindikata, nesprovodiva i neprihvatljiva za zaposlene u sudovima i tužilaštvima.
Pored toga, Strukovni odbor pravosuđa ukazuje da je relevantnim institucijama potvrđeno da je reprezentativnost Sindikata sudstva nezakonita, te da on prema tome nije ovlašćen za vođenje pregovora u cilju zaključivanja bilo kakvog granskog kolektivnog ugovora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Strukovni odbor pravosuđa: Obustava rada se nastavlja – tražimo sporazum koji štiti dostojanstvo zaposlenih

Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore saopštio je da će, ukoliko se do 29. oktobra ne ispoštuju zahtjevi zaposlenih u sudskoj i tužilačkoj administraciji za povećanje plata, samoinicijativno organizovati dvosatnu obustavu rada u svim predmetima, osim u pritvorskim prema maloljetnicima i predmetima hitne prirode u kojim bi mogla nastati nenadoknadiva šteta.
Oni su juče donijeli odluku o stupanju u generalni štrajk u koji, zbog zakonskog roka, mogu stupiti tek 3. novembra.
- Imajući u vidu da već skoro godinu dana poslodavac nije izašao u susret inicijativama Strukovnog odbora pravosuđa Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore, koji predstavlja oko dvije trećine zaposlenih u crnogorskom pravosuđu, odnosno zaposlenih u sudskoj i tužilačkoj administraciji, putem kojih je traženo uvećanje zarade u vidu dodatka na zaradu u iznosu od 30 odsto, kao prelazno rješenje, dok se kroz posebne zakone ili podzakonske akte ne urede njihova specifična zvanja i koeficijenti složenosti poslova, to vas u ime zaposlenih u sudskoj i tužilačkoj organizaciji obavještavamo sljedeće: Ukoliko, poslodavac, do 29. oktobra 2025. godine, ne izađe u susret navedenim zahtjevima zaposlenih, tj. ne pristupi uvećanju zarada u vidu dodatka na zaradu u iznosu od 30 odsto, kao prelazno rješenje, dok se kroz posebne zakone ili podzakonske akte ne urede njihova specifična zvanja i koeficijenti složenosti poslova, i zadrži pasivan odnos prema zahtjevima zaposlenih i ne ponudi konkretna rješenja u ispunjenju zahtjeva koji su ispostavljeni preko Strukovnog odbora pravosuđa, zaposleni u sudskoj i tužilačkoj administraciji će samoinicijativno organizovati obustavu rada, i to od 29. oktobra 2025. godine – u periodu od 11 – 13 sati u svim predmetima, osim u pritvorskim, predmetima prema maloljetnim licima i predmetima hitne prirode u kojim bi mogla nastati nenadoknadiva šteta - navedeno je u saopštenju Sindikata uprave i pravosuđa.
U slučaju neispunjenja zahtjeva zaposleni su najavili da će nastaviti sa radikalizacijom u smislu obustave rada, o čemu će, kako su rekli, poslodavac i javnost bili blagovremeno obaviješteni.&nbsp;
Ova odluka zaposlenih je, pojašnjavaju u Sindikatu, posljedica dugotrajnog i zabrinjavajućeg ignorantskog odnosa od strane nadležnih institucija, koje, ističu, već duže vrijeme pokazuju potpuni izostanak sluha i razumijevanja za izuzetno težak materijalni položaj zaposlenih u pravosudnim institucijama.&nbsp;
- Riječ je o kategoriji zaposlenih koja svakodnevno obavlja poslove od posebnog javnog interesa i značaja za funkcionisanje pravosudnog sistema države, a koja je, uprkos tome, ostavljena na marginama institucionalne brige i socijalnog dijaloga - naglašeno je u saopštenju za javnost.
Strukovni odbor pravosuđa naglašava da zaposleni u pravosudnim institucijama ne traže privilegije, već pravednu i dostojanstvenu naknadu za odgovoran rad koji obavljaju u službi građana i pravde.&nbsp;
- U tom smislu, Strukovni odbor pravosuđa ostaje otvoren za socijalni dijalog i izražava spremnost za hitno uspostavljanje konstruktivne komunikacije sa relevantnim predstavnicima poslodavaca, u cilju pronalaženja održivog rješenja i očuvanja dostojanstva svih zaposlenih u pravosuđu - zaključeno je u saopštenju.

500x500

Zaposleni u pravosuđu najavljuju dvosatnu obustavu rada za 29. oktobar i moguću radikalizaciju

Mi ćemo još iduću sedmicu nastaviti jednočasovnu obustavu rada &nbsp;od 11 do 12 sati, a ako do tada ne dobijemo poziv za razgovor: donijećemo odluku o radikalizaciji, odnosno generalnom štrajku - saopštila je predsjednica Sindikalne organizacije Osnovnog suda u Nikšiću Slađana Miljanić.
Ona je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, istakla da su na ovakve mjere prinuđeni, te da do danas nijesu dobili nijedan poziv za pregovore od ministra finansija Novice Vukovića.
- Tražili smo razgovor sa ministrom finansija i svakog dana očekujemo da će nas pozvati na pregovore, ali do danas nijesmo dobili nijedan poziv - kazala je Miljanić.
Podvukla je i da bi glavna podrška upravo trebalo da dođe iz tog resora.
- Od kad je grupa D izbrisana iz Zakona o zaradama u javnom sektoru - mi smo upućeni na granske kolektivne ugovore koji do danas nemamo. Već imamo jedno veliko nezadovoljstvo koje svakim danom raste. Mnogo godina smo bili na pregovorima, vlade su se mijenjale, a dobijali smo smo samo klimanje glavom. Imamo podršku ministra pravde (Bojana Božovića) i on je zaista sa nama razgovarao više puta, ali nemamo glavnu podršku - Ministarstva finansija. Njih ovom prilikom pozivam da konačno sjednu sa nama i da krenemo u dijalog jer je krajnje vrijeme - poručila je Miljanić dodajući da se sigurno neće povući, te da je to jedinstvena odluka.
<h2>GENERALNI ŠTRAJK BI IZAZVAO KOLAPS</h2>
Kazala je da se osjećaju loše zbog jednočasovne obustave rada - ali da su na to bili primorani.
- Nije lijepo kad građanin ne može da uđe na vrata suda, prosto nam je žao i izvinjavam se svima zbog neprijatnosti - ali ih molim za strpljenje i razumijevanje jer smo potrošili sve sisteme pregovora i dijaloga - navela je Miljanić.
Mnogo je, kaže, građana je pred vratima sudova i suđenja odloženo.
- Sudije su zaista opterećene, kao i službenici i saradnici. Ni ova jednočasovna obustava nije nešto dobro, a generalni štrajk bi izazvao kolaps sudstva, ali nama je cilj da nas neko čuje, poštuje i adekvatno nagradi za rad - jasna je Miljanić.
Njihove mjere bi, kaže ona, najveći problem izazvale građanima koji neće moći da ostvaruju svoja prava i pravdu.
- Naš cilj je dogovor. Izgubili smo povjerenje. Sigurno ćemo se iduće sedmice sastati da donesemo radikalniju mjeru - a to je generalni štrajk - i to iako znamo da snosimo veliku odgovornost i da možda nećemo primati plate. Toliko smo složni i saglasni i po cijenu toga ćemo pristati da obustavimo instituciju zvanu sudstvo - navela je predsjednica Sindikalne organizacije Osnovnog suda u Nikšiću.
<h2>PLATE ISPOD MINIMALCA</h2>
Oni, kako je precizirala, traže povećanja od 30 odsto.
- To je oko 140 eura - a na godišnjem nivou za sve okvirno oko milion i 400. Mi samo tražimo ono što nam zakonom pripada i što zaslužujemo - decidna je Miljanić.
Na pitanje kako je moguće da su njihove plate ispod 600 eura, ona je kazala da to pitaju svakog dana.
- I kucamo do minstarstva do ministarstva. To pitanje je zaista na mjestu, jer ako je minimalna zarada 600 eura - naša je 558. Jasno je da je neka greška, a krivce za to jedino možem tražiti u ljudima koji su pravili i održavaju ovakav sistem - odnosno u Vladi i Ministarstvu finansija - jasna je Miljanić.
Naglasila je da teško žive jer su troškovi života znatno porasli.
- Zaposleni u sudstvu obavljaju složene poslove, imaju ozbiljne predmete, državne tajne, dokaze - a plaćeni su ispod minimalca. Zato ne možemo govoriti o normalnim uslovima za život. Velika je odgovornost na njima - a i veliko nezadovoljstvo - ukazala je Miljanić.
<h2>GKU BI ZNAČIO STABILNOST I POŠTOVANJE</h2>
Granski kolektivni ugovor bi za njih, kaže, značio stabilnost, sigurnost i poštovanje zaposlenog.
- Zaposleni koji radi u instituciji kao što je sud - koji dijeli pravdu, a nezadvoljan je, mora biti adekvatno nagrađen da bi pružio maksimum. Ako imate nezadovoljnog službenika - nemate ni pravosuđe koje funkcioniše kako bi trebalo - upozorila je Miljanić.

Anja Ivanović

Miljanić: Još iduće sedmice jednočasovna obustava rada, nakon toga donosimo odluku o generalnom štrajku

Više od 400 državnih službenika i namještenika zapošljenih u pravosudnim institucijama Crne Gore iskazalo je ozbiljno i rastuće nezadovoljstvo svojim materijalnim položajem najavljujući da će obustaviti rad ako im se ne povećaju zarade.
Riječ je o, kako su naglasili u Sindikatu uprave i pravosuđa, najmasovnijem kadru u pravosuđu - državnim službenicima i namještenicima bez kojeg funkcionisanje sudova i tužilaštava nije moguće - i koji, uprkos svojoj ulozi, imaju najniže zarade u čitavom javnom sektoru, 
Zaposleni se, cijeni u Sindikatu, s pravom osjećaju zanemareno i sistemski nevidljivo.
- Dok su u drugim sektorima javne uprave - poput prosvjete, zdravstva i centara za socijalni rad - već obezbijeđena sredstva za uvećanje zarada, državni službenici i namještenici u pravosuđu ostali su potpuno izostavljeni iz svih procesa unapređenja materijalnog položaja. Takav odnos stvara osjećaj duboke nepravde, urušava profesionalno dostojanstvo i ugrožava efikasnost pravosudnog sistema - naveli su oni dodajući da su zbog toga odlučni da preduzmu konkretne korake, uključujući i pokretanje obustave rada, kao posljednje sredstvo da privuku pažnju nadležnih i ukažu na ozbiljnost situacije.
U cilju sprečavanja dalje eskalacije već su, naglašavaju oni, upućeni zahtjevi za održavanje hitnih sastanaka predsjedniku Vlade Crne Gore, ministru pravde i ministru finansija, s ciljem da se pronađe brzo, pravedno i održivo rješenje koje će doprinijeti stabilizaciji stanja.
- Takođe, zahtjevi su upućeni i Sudskom savjetu i Tužilačkom savjetu, kao institucijama koje imaju najveće ingerencije u pravosudnom sistemu, kako bi se njihovim članovima direktno predstavilo stanje i opravdano nezadovoljstvo zaposlenih, te zatražila njihova podrška i angažman u pronalaženju rješenja - dodali su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Poručuju da državni službenici i namještenici u pravosuđu ne traže privilegije, već elementarnu jednakost, dostojanstvo i uvažavanje.
- Vjerujemo da je u interesu pravde, građana i države Crne Gore da se ovo pitanje riješi bez odlaganja, kako bi se spriječile posljedice koje bi mogle ozbiljno ugroziti stabilnost i funkcionisanje pravosudnog sistema - zaključili u saopštenju Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore.
Oni su ranije tražili da se plate zaposlenih u pravosuđu povećaju 30 odsto.
Ovo saopštenje Sindikata uprave i pravosuđa potpisuju:
Sindikalna organizacija državnih tužilaštava Crne Gore (15 tužilaštava), predsjednik Nemanja Bulatović;
Sindikalna organizacija Višeg suda u Bijelom Polju, predsjednica Marijana Ristić;
Sindikalna organizacija Višeg suda u Podgorici 2, predsjednica Valentina Smolović;
Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Podgorici, predsjednik Miomir Drakić;
Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Bijelom Polju, predsjednik Batrić Bošković;
Sindikalna organizacija Ustavnog suda Crne Gore, predsjednica Vera Živković;
Sindikalna organizacija zaposlenih Osnovnog suda u Rožajama, predsjednica Ilda Dacić;
Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Danilovgradu, predsjednica Maja Marković;
Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Žabljaku, predsjednik Igor Džaković;
Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Beranama, predsjednica Anita Mihajlović;
Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Kolašinu, predsjednica Svetlana Jovanović;
Sindikalna organizacija Sudova za prekršaje Crne Gore (4 suda), predsjednik Miloš Jovović;
Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Plavu, predsjednik Ismet Čelić;
Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Baru, predsjednica Julija Šoškić

Više od 400 zapošljenih u pravosuđu spremno i da obustavi rad ako im se ne povećaju zarade

Advokatska komora Crne Gore usvojila je danas odluku da za vrijeme trajanja obustave rada advokata u Srbiji, ne pristupaju sudovima i drugim državnim organima, notarima i javnim izvršiteljima na teritoriji Srbije.
Podsjećamo, Upravni odbor Advokatske komore Srbije donio je odluku o obustavi rada na tri dana od 21. januara, saopštila je Advokatska komora Srbije (AKS).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fadvokati-u-srbiji-donijeli-novu-odluku-o-trodnevnoj-obustavi-rada&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U odluci se navodi da za to vrijeme advokati neće ulaziti ni boraviti u prostorijama sudova, tužilaštava, policije, organa uprave, javnih izvršitelja i javnih bilježnika.
Upravni odbor Advokatske komore Crne Gore donio je obavezujuće uputstvo za advokate u kome ih pozivaju i da ne preduzimaju radnje koje bi mogle imati karakter kršenja Odluke Skupštine Advokatske komore Srbije od 18. januara ove godine.
- Ovo obavezujuće Uputstvo se odnosi i na zabranu postupanja advokata iz Crne Gore na teritoriji Crne Gore po zamjeničkom punomoćju advokata iz Srbije. Svako postupanje advokata članova Advokatske komore Crne Gore suprotno ovom uputstvu smatraće se težom potvrdom dužnosti advokata - saopšteno je iz Avokatske komore Crne Gore.

Advokatska komora CG: Dok traje obustava rada advokata u Srbiji, ne pristupati sudovima i drugim državnim organima na teritoriji te zemlje

Upravni odbor Advokatske komore Srbije donio je odluku o obustavi rada na tri dana od 21. januara, saopštila je Advokatska komora Srbije (AKS).
U odluci se navodi da za to vrijeme advokati neće ulaziti ni boraviti u prostorijama sudova, tužilaštava, policije, organa uprave, javnih izvršitelja i javnih bilježnika.
Tokom obustave rada advokati će dostavljati sudovima, tužilaštvima i drugim organima samo podneske koji su u vezi sa nastupanjem prekluzivnih rokova i te radnje, kako se navodi, predstavljaju utvrđeni minimum rada neophodan za zaštitu osnovnih prava i interesa klijenata.
Advokatska komora Srbije pozvala je sve organe vlasti da poštuju ustavnu podjelu vlasti i djeluju u okviru svojih ovlašćenja.
- Posebno je važno da naglasimo da je advokatura samostalna i nezavisna služba pružanja pravne pomoći - navedeno je u odluci.
U obrazloženju odluke se navodi i da je donijeta kao iznuđena reakcija na rješenje Višeg suda u Beogradu od 20. januara kojim se obustavlja odluka AKS od 18. januara o obustavi rada.
Ocjenjuje se da je izreka rješenja Višeg suda "nejasna, kontradiktorna, u suprotnosti sa obrazloženjem, a samo rješenje potpuno nezakonito".
Viši sud u Beogradu odluku Advokatske komore osporio je zbog toga što, kako je navedeno, nije ustanovljen minimum procesa rada uz tvrdnju da je zbog toga ovakva odluka suprotna Kodeksu profesionalne etike advokata.
Skupština Advokatske komore Srbije prethodno je donijela odluku kojom je određena potpuna obustava rada advokata na cijeloj teritoriji Srbije od sedam dana, od 20. do 26. januara.
Poništavanje odluke Advokatske komore Srbije uputio je Višem sudu jedan od njenih članova advokat Goran Petronijević.
Advokatska komora Srbije odluku o obustavi rada donijela je u znak podrške i pridruživanju zahtjevima studenata koji traže utvrđivanje odgovornosti za stradanje 15 osoba u obrušavanju betonske nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra.

1250x600

1084x550

Advokati u Srbiji donijeli novu odluku o trodnevnoj obustavi rada

Upravni odbor Advokatske komore Srbije (AKS) odlučio je da sjutra na teritoriji cijele države obustavi rad, a crnogorska Advokatska komora pozvala je svoje članove da u toj zemlji ispoštuje odluku kolega.
Za vrijeme obustave rada svi članovi AKS-a neće postupati pred sudovima i drugim državnim organima i javnim izvršiteljima, izuzev u postupcima u kojima se tog dana rješava o pritvoru građana i u postupcima prema maloljetnim učiniocima krivičnih djela.
Saopšteno je da je odluka o obustavi rada donijeta zbog načina donošenja i usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, zbog selektivnog procesuiranja odgovornih za tragediju u Novom Sadu i selektivnog procesuiranja učesnika protesta u Novom Sadu.
Naglašava se da advokati stupaju u štrajk i zbog sistematskog i dugotrajnog uplitanja izvršne vlasti u rad pravosuđa i narušavanja načela podjele vlasti u demokratskom društvu.
- Upravni odbor Advokatske komore Crne Gore je dana 09.12.2024. godine &nbsp;donio odluku o usvajanju obavezujućeg uputstva za advokate u Crnoj Gori, &nbsp;imajući u vidu Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima gdje su &nbsp;potpisnice Crna Gora i Republika Srbija, obzirom da je Upravni odbor Advokatske &nbsp;komore Srbije dana 05-12.2024. godine donio odluku kojom se određuje obustava &nbsp;rada advokata, članova Advokatske komore Srbije, za 11.decembar 2024. godine - navodi se u saopštenju Advokatske komore Crne Gore.
Ovim uputstvom se, navode oni, pozivaju svi advokati, članovi Advokatske komore Crne Gore, da za vrijeme trajanja obustave rada advokata u Srbiji ne pristupaju sudovima i drugim državnim organima, notarima i javnim izvršiteljima na teritoriji Srbije.
- Kao i da ne preduzimaju radnje koje bi mogle imati karakter &nbsp;kršenja odluke Advokatske komore Srbije - dodaje se u saopštenju.

Advokatska komora Srbije sjutra obustavlja rad, crnogorski advokati da ispoštuju odluku u njihovoj zemlji

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: obustava-rada