Vrhovni komandant snaga NATO-a u Evropi, američki general Aleksus Grinkevič, izjavio je danas da je „NATO daleko od krizne situacije“ poslije prijetnje predsjednika SAD Donalda Trampa da će zauzeti Grenland, autonomnu teritoriju Danske koja je članica NATO-a.
- NATO je spreman da brani svoje države-članice - rekao je Grinkevič u Finskoj, prenio je pariski list Mond.
- Do sada to (Trampove prijetnje) nije imalo uticaja na moj rad na vojnom nivou, tako da bih jednostavno rekao da smo spremni da branimo svaki santimetar Alijanse - rekao je Grinkevič.
- Vjerujem da smo sada daleko od toga da smo u kriznoj situaciji - dodao je američki general.
Poslije nedavne američke vojne intervencije u Venecueli, Tramp je ponovio svoju ambiciju da pripoji Grenland, predstavljajući kontrolu nad autonomnom danskom teritorijom kao neophodnu za nacionalnu bezbjednost SAD, prenosi <a href="https://www.danas.rs/svet/aleksus-grinkevic-nato-grenland/" target="_blank">Danas.rs.</a>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Komandant snaga NATO-a u Evropi: Branićemo svoje članice

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da je Grenland od presudne važnosti za odbranu SAD-a i svijeta od potencijalnih ruskih ili kineskih raketnih napada, oštro kritikujući Evropu i Dansku jer „nijesu dobro obavile posao“ u obezbjeđivanju tog strateškog područja. Njegovi komentari dolaze u trenutku kada je Bijela kuća potvrdila da „aktivno“ razmatra opciju kupovine Grenlanda, poluautonomne teritorije Danske, piše BBC.
U intervjuu za Fox News, Vens je upitan koliko je daleko SAD spreman da ide kada je riječ o Grenlandu.
- Konačnu odluku donijeće predsjednik, ali iz Evrope dolazi mnogo negodovanja, pri čemu se Evropa nije suočila sa temeljnim argumentom koji iznose predsjednik i čitava administracija. Grenland je ključan – ne samo za našu nacionalnu bezbjednost, već i za bezbjednost cijelog svijeta. Ljudi toga nijesu svjesni - rekao je Vens.
On je dodao da cjelokupna infrastruktura protivraketne odbrane djelimično zavisi od Grenlanda.&nbsp;
- Ako, ne daj Bože, Rusi ili Kinezi – ne tvrdim da hoće – ali ako bi u budućnosti neko ispalio nuklearnu raketu prema našem kontinentu ili prema Evropi, Grenland je ključni dio tog odbrambenog sistema - istakao je Vens.
Postavlja se pitanje, navodi on, jesu li Evropljani, jesu li Danci, uradili dobar posao u obezbjeđivanju Grenlanda i osigurali da on i dalje može služiti kao oslonac svjetske bezbjednosti i protivraketne odbrane?&nbsp;
- Odgovor je, očigledno, da nijesu. Premalo su ulagali u bezbjednost. Nijesu adekvatno zaštitili to područje. Ono što stalno čujem od njih svodi se na prošlost. Kažu: borili smo se zajedno u Drugom svjetskom ratu ili u ratu protiv terorizma. Na tome smo zahvalni. Volimo imati takve saveznike. Ali to što si prije 25 godina uradio nešto pametno ne znači da danas ne možeš napraviti nešto glupo - naveo je Vens.
On je naglasio da predsjednik Sjedinjenih Američkih Država veoma jasno poručuje: "Ne radite dobar posao kada je Grenland u pitanju".&nbsp;
- Mi ćemo se pobrinuti da zaštitimo američke interese i smatram da je predsjednik spreman da ide onoliko daleko koliko je potrebno da to i učini - rekao je Vens.
Strateška važnost Grenlanda leži u njegovom položaju između Sjeverne Amerike i Arktika, što ga čini idealnim za sisteme ranog upozoravanja. SAD već decenijama ima vojnu bazu Pitufik, sa više od 100 stalno stacioniranih vojnika. Posljednjih godina raste interesovanje i za ogromne prirodne resurse ostrva, uključujući rijetke metale, uranijum i gvožđe, koji postaju dostupniji usljed topljenja leda.
<h2>Evropa stala uz Dansku</h2>
I Grenland i Danska, koja je članica NATO-a, više puta su jasno poručili da ostrvo nije na prodaju. Tramp je sličnu ponudu iznio i 2019. godine, tokom svog prvog mandata, ali je ona glatko odbijena. Danska je upozorila da bi bilo kakav pokušaj prisilnog preuzimanja značio kraj NATO saveza.
Evropski lideri stali su u odbranu Danske.&nbsp;
- Grenland pripada svom narodu i samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa - navodi se u zajedničkoj izjavi lidera Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Italije, Poljske, Španije i Danske.
Oni su pozvali na poštovanje Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet i teritorijalni integritet, naglasivši da se bezbjednost na Arktiku mora ostvarivati „kolektivno“ unutar NATO-a.
<h2>Glas s Grenlanda: „Jasna prijetnja“</h2>
Aja Kemnic, jedna od dvije poslanice koje predstavljaju Grenland u danskom parlamentu, izjave Trampove administracije nazvala je „jasnom prijetnjom“.
- Potpuno je nepoštovanje sa strane SAD-a to što ne isključuju pripajanje naše zemlje i pripajanje druge NATO saveznice - kazala je za BBC.
Ipak, smatra da je aneksija malo vjerovatna, ali očekuje da će SAD „vršiti pritisak na nas kako bi s vremenom preuzeli Grenland“.

Vens napao Evropu: Nijesu obavili posao, premalo su ulagali u bezbjednost

Ministar odbrane Venecuele Vladimir Padrino Lopez objavio je na društvenim mrežama da je širom zemlje raspoređena vojska, nakon što su Sjedinjene Američke Države izvele udare na Venecuelu.
Padrino Lopez je pozvao na jedinstveni front otpora suočen sa, kako je rekao, „najgorom agresijom" ikada usmjerenom protiv Venecuele.
Naveo je da će sve oružane snage biti raspoređene u skladu sa „naredbama Madura". Nije se osvrnuo na navode da je predsjednik Nikolas Maduro zarobljen.
- Napali su nas, ali nas neće slomiti. Formiraćemo neuništivi zid otpora. Naš poziv je mir, ali naše nasljeđe je borba za slobodu - istakao je ministar odbrane. Pozvao je građane na smirenost i jedinstvo te upozorio na opasnost od anarhije i nereda, poručivši: „Ne smijemo podleći panici koju neprijatelj pokušava da izazove."
Padrino Lopez je takođe izjavio da vlada prikuplja informacije o poginulima i ranjenima te ustvrdio da su američki udari pogodili civilna područja. Naglasio je i da će se Venecuela „suprotstaviti" prisustvu stranih vojnih snaga na svojoj teritoriji.

Ministar odbrane Venecuele: Neće nas slomiti, formiraćemo neuništivi zid otpora

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trebalo bi danas u Kijevu da se sastane sa visokim zvaničnicima američkog Ministarstva odbrane.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, satanak bi trebalo da bude održan dok postoje izvještaji da su Moskva i Vašington izradili mirovni plan koji predviđa velike ustupke Ukrajine.
Prema novim prijedlozima koje su, kako se navodi, izradile Sjedinjene Američke Države (SAD) radi zaustavljanja rata u Ukrajini, Kijev bi trebalo da odustane od dijela svoje teritorije i naoružanja.
Američki predlog navodno uključuje i smanjenje veličine ukrajinskih oružanih snaga, kao i prihvatanje smanjenja američke vojne pomoći koja je bila ključna za borbu Ukrajine protiv ruskih snaga.
Osim toga, stranim trupama ne bi bilo dozvoljeno da borave na ukrajinskom tlu, a Kijev više ne bi dobijao oružje dugog dometa.
Prijedlozi, koje su detaljno opisali Financial Times i Reuters, uglavnom se poklapaju sa radikalnim zahtjevima Rusije iz početka ove godine, kada je američki predsjednik Donald Tramp pokrenuo direktne pregovore s Moskvom o okončanju rata u Ukrajini.
Ukrajinski zvaničnici nijesu odmah javno reagovali na pomenute izvještaje.
Jedan ukrajinski zvaničnik, koji je direktno upoznat s prijedlogom, potvrdio je njegov sadržaj, ali nije dao dodatne komentare.

Zelenski danas sa američkim zvaničnicima odbrane

Odbrana Ivana Delića reagovala je nakon potvrde vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića u emisiji “Načisto” na TV Vijesti da ovaj Budvanin nema veze sa ubistvom Gorana Žugića, kako su to tvrdili ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i Boris Bogdanović.&nbsp;
-Ovakav narativ se mogao čuti u zakonodavnom domu i ranije, te nadležno tužilaštvo nije gubilo vrijeme, već je takve navode provjerilo i rezultat preduzetih provjera je da Ivan Delic nema status čak ni osumnjičenog lica, niti je isti saslušavan ovim povodom, već se istraga za odnosni krivično-pravni događaj vodi u odnosu na NN lice. Navedeno je nedavno potvrdio i prvi čovjek tuzilaštva gostujući u emisiji na TV "Vijesti".
Na kraju, posebno ističemo, da ovakve izjave jedino mogu imati za posljedicu ugrožavanje članova porodice Delić, navodi odbrana Delića.&nbsp;
Marković je u emisiji “Načisto” podsjetio da su mnogi političari izjavljivali da imaju određene dokaze I informacije, ali kada su ih pozivali, u nijednom od tih slučajeva nijesu imali konkretan dokaz.&nbsp;
-Pozivali smo Dritana Abazovića, ministra Šaranovića koji je prezentovao u Skupštini upravo određene informacije. On nam je dao samo operativne informacije, kazao je Marković, naglasivši da nijesu dobili nikakve dokaze.&nbsp;

Odbrana tvrdi da netačne izjave političara ugrožavaju porodicu Delić

Odbrana suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića je toliko frapantna i ona zaslužuje da se danas ukine pritvor i bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i bivšem policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću. Čađenović je iz svoje tašne izvadio optužnice koje je kao tužilac podigao protiv vođa kavačkog klana upravo u periodu za koji SDT tvrdi da je on postao član tog istog klana, poručio je u izjavi za TV E, advokat Zoran Piperović.
&nbsp;„U periodu kada tužilaštvo Čađenovića tereti da je postao član grupe Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, on pokazuje optužnice koji je u tom periodu njih procesuirao i to za krivična djela za koja se može izreći maksimalna kazna od 40 godina. Kada povežemo taj fakat sa faktom da je u spojenoj optužnici gdje ga nema, a tu je član Lazovićeve grupe, isto pomagao kavačkom klanu i formirana je sa tim narativom kod Lazovića, onda vidite svu apsurdnost danas“, rekao je branjenik Zorana Lazovića.
Ovo je za vjerovali ili ne, smatra Piperović. Pitao se i kakav bi, da su u sudnici bili lider GP URA Dritan Abazović, poslanik Demokrata Boris Bogdanović, bio njihov komentar kada bi čuli odbranu Čađenovića.
„Ne znam kako će iz ovoga časno da se izađe, da se više neko ne bruka. Samo jednu stvar sam pomislio dok sam slušao iznošenje odbrane Čađenovića – zašto nema u sudnici recimo Abazovića, Bogdanovića i još par ovih ljudi da čuju ovo, i da ih čovjek pita – izvinite, poslije ovoga imate li komentar, jeste li dobro, sjećate li se šta ste pričali, koje ste narative uvodili, cijelu ste politiku vodili na ovome predmetu. Ja vam tvrdim da poslije ovoga čovjek ostaje bez teksta“, istakao je advokat.
Prema njegovom mišljenju, nakon iznošenja odbrane suspendovanog tužioca, nikome ne može biti dobro, pa ni sudskom vijeću.
„Mi smo ovo isticali i na potvrđivanju optužnice, nije pomagalo ništa. Evo sad je čovjek rekao javno, vi ste tu mediji – pomognite, da neki čuju ako žele da čuju“, dodao je.
Ponovio je da je Čađenović iz tašne izvadio i rekao – „evo šta sam uradio u periodu za koji me terete“.
„U kojim je bio tužilac protiv ljudi čiji je postao član, zbog čega je suspendovan, bio u pritvoru, zbog čega je kao treći ubačen u grupu Zorana Lazovića, pa taj OKG fiktivni drži i dalje Lazovića u pritvor. Jedna „vesela“ saznanja koja ovu državu čine ne tužnom, nego besudnom“, zaključio je Piperović.

Frapantna odbrana Čađenovića; Piperović: SDT ga tereti da je postao član kavačkog klana u periodu kada je podigao optužnice protiv njih

Specijalno državno tužilaštvo optužilo je suspendovanog specijalnog tužioca Sašu Čađenovića na osnovu izjave svjedoka saradnika Milana Kankaraša koja je pravosnažno izuzeta iz spisa predmeta i ne smije se koristiti, čak tri mieseca prije nego su tužioci predali optužnicu. To je danas razotkrio Saša Čađenović u Višem sudu prilikom iznošenja odbrane.&nbsp;
Čađenoviću, po jednoj od više tačaka optužnice, na teret se stavlja da je zloupotrijebio službeni položaj zbog nepokretanja postupka protiv Novljanina Duška Roganovića.
Suspendovani specijalni tužilac kaže da je tačno da nije pokrenuo postupak protiv Roganovića za ubistvo Predraga Pejovića, ali zato što nije postojala osnovana sumnja za to.
- Činjenična građa na kojoj bi se zasnivala osnovana sumnja da je to djelo izvršio, kreatori optužnice nalaze u svjedočkoj izjavi svjedoka saradnika Milana Kankaraša koji je naveo: "Ja sam zaključio da je on sa svojim ljudima organizovao to ubistvo". Izjava Kankaraša je izdvojena iz spisa predmeta i sud je naznačio da se ove izjave ne mogu koristiti - istakao je Čađenović.
To su morali znati i tužioci, jer je rješenje o izuzimanju izjave svjedoka saradnika postalo pravosnažno čak tri mjeseca prije nego što su tužioci predali optužnicu protiv Čađenovića.&nbsp;
- Predmetni rješenje o izuzimanju izjave postalo je pravosnažno 9.marta 2023. godine, a optužnica protiv mene predata je sudu 8. juna 2023. godine. Ovog rješenja o izuzimanju u optužnici nema kao dio dokaznog materijala - naglasio je Čađenović predlažući sudu da to rješenje pribavi i sprovede ga kao dokaz.&nbsp;
Prema njegovim riječima, povrijeđeno je pravo na odbranu.
- Sud ne može oglasiti krivim samo na dokazima dobijenih od iskaza svjedoka saradnika. Pored iskaza svjedoka moraju postojati drugi dokazi kojima će se potvrditi iskaz. Postupak za ubistvo Pejovića i danas se vodi protiv NN osoba - kazao je Čađenović.
Pored toga za ubistvo Pejovića, ističe Čađenović, od 2020. do danas tužilaštvo nije našlo dokaz za osnov, a ne, ističe, osnovanu sumnju da je neko izvršio krivično djelo.&nbsp;
- A koliko mi je poznato, još nije pokrenut krivični postupak protiv Duška Roganovića - dodao je suspendovani tužilac aludirajući da ga ni sadašnji sastav tužilaštva ne tereti.&nbsp;
Ponovio je da u tom slučaju nijedan dokaz nije bio protiv Roganovića.
- Koliko sam "pazio" i "čuvao" Roganovića najbolje se vidi kada sam prikupio dokaze i optužio ga stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo i otmicu. U tom slučaju zaprijećena kazna je 40 godina zatvora a to se desilo nekoliko mjeseci nakon što sam postao navodno član njihove kriminalne organizacije - kazao je Čađenović.

Marija Žižić

SDT optužuje Čađenovića na osnovu izjave svjedoka koja je pravosnažno izuzeta tri mjeseca prije predaje optužnice

Evropa je dala jasan signal o želji da ojača ulogu u spoljnoj politici, a ukoliko ne želi da bude potčinjena Amerikancima, mora da troši više, što je ujedno pitanje dostojanstva, rekao je danas šef italijanske diplomatije Antonio Tajani.
Troškovi odbrane ''nisu samo za kupovinu oružja, već i za to da bolnice budu sposobne, u nesrećnom slučaju rata, da imaju odjeljenja pogodna za spremnost za mogući napad“, dodao je Tajani.
On je istakao da je važno da povećana potrošnja garantuje bezbjednost, a takođe i kvalitet potrošnje, zbog čega Italija nije insistirala samo na kvantitetu, prenosi Tanjug.
- To su izbori koji moraju učiniti da naša ekonomija raste. Imamo bezbjednosnu industriju koja nije samo odbrana, već je i infrastruktura koju treba izgraditi. Ako postoji ravnoteža, lakše je održati mir, koji se mora graditi dan za danom - rekao je Tajani na marginama samita Evropske narodne partije u Briselu.
Na samitu NATO u Hagu dogovoreno je da će članice povećati potrošnju na odbranu na pet odsto BDP do 2035. godine.

Tajani: Ako EU ne želi da se potčini SAD, mora da troši više na odbranu

Donijeli smo zajedno istorijsku odluku o povećanju izdvajanja za odbranu sa sadašnjih dva na pet odsto BDP-a u narednih 10 godina, i na ovaj način smo danas poslali snažnu poruku jedinstva i zajedništva unutar NATO saveza. Naravno da je ovo investicija u budućnost, investicija u sigurnost, investicija u bezbjednost. Crna Gora je kredibilna NATO članica, poručio je predsjednik države Jakov Milatović.&nbsp; Milatović je predvodio delegaciju Crne Gore na, kako je ocijenio, istorijskom NATO samitu koji je održan u Hagu. U delegaciji Crne Gore bili su i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar odbrane Dragan Krapović. - &nbsp;Iskoristio sam priliku i da istaknem važnost stabilnosti regiona Zapadnog Balkana i konstruktivnu ulogu koju Crna Gora ima u tom smislu. Pored ulaganja u bezbjednost i sigurnost, Crna Gora ulaže mnogo i u dijalog i međusobno povjerenje u našem regionu - poručio je predsjednik Milatović. On je istakao važnost postizanja trajnog i pravednog mira u Ukrajini u kontekstu evropske sigurnosti.&nbsp; - Istakao sam danas da Crna Gora podržava sve napore predsjednika Donalda Trampa i američke administracije da se dođe do trajnog i održivog mira u Ukrajini. Zaista, jedan istorijski samit. NATO je pokazao jedinstvo, snagu, i od danas je NATO dodatno otporniji, snažniji i sigurniji savez - saopštio je predsjednik Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250625160616_2d979ad40dc44aad202a1618c329daa54836868c5d05605ad4d45f9a5731d988.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250625160616_2d979ad40dc44aad202a1618c329daa54836868c5d05605ad4d45f9a5731d988" data-rendition-name="original" width="1280" height="1133" loading="lazy" alt="Tramp, Milatović i Ibrahimović"> <figcaption>Tramp, Milatović i Ibrahimović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Kazao je da je zadati cilj izdvajanja pet odsto BDP-a u narednih 10 godina podijeljen u dva segmenta.&nbsp; - 3,5 odsto u narednih 10 godina je obaveza izdvajanja direktno za odbranu, za poboljšanje i unapređenje naših kapaciteta koji se tiču odbrane, a preostalih 1,5 odsto BDP-a se odnosi na ulaganja u oblasti koje su dio šireg spektra sigurnosti i bezbjednosti – između ostalog infrastruktura, sajber bezbjednost i mnoge druge oblasti koje su važne za bezbjednost i sigurnost naših građana - kazao je Milatović. On se danas uoči samita susreo i sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom. - Imao sam zadovoljstvo da se kratko sretnem sa predsjednikom Trampom. Znate da je Crna Gora pouzdan NATO saveznik. To sam mu danas i prenio, kao i poruku strateškog partnerstva između Crne Gore i SAD-a. Veoma cijenimo sve napore koje SAD ulažu kako bi se postigao trajan i održiv mir u kontekstu brojnih aktuelnih sukoba koji se dešavaju u svijetu - zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović: Istorijska odluka o povećanju izdvajanja za odbranu, Crna Gora podržava napore Trampa da se dođe do trajnog mira u Ukrajini

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zakazao je 39. sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost za utorak, 3. jun, s početkom u 11 časova, u Vili „Gorica“ u Podgorici.
Na sjednici će biti razmatran prijedlog o razrješenju brigadnog generala Zorana Lazarevića sa funkcije načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, kao i prijedlog za imenovanje njegovog nasljednika. Članovi Savjeta biće upoznati i sa Izvještajem o angažovanju pripadnika Vojske Crne Gore u međunarodnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu tokom 2024. godine.
Sjednici će, pored članova Savjeta, po pozivu predsjednika prisustvovati ministar odbrane Dragan Krapović i načelnik Generalštaba Zoran Lazarević.
Jedna od ključnih tačaka dnevnog reda biće i razmatranje dinamičkog plana izdvajanja za odbranu, u kontekstu predstojećeg NATO Samita u Hagu, na kojem se očekuje donošenje odluke o povećanju nacionalnih izdvajanja za odbrambene potrebe. Tim povodom, sjednici će prisustvovati i potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, kao i ministar finansija Novica Vuković.
Savjet će razmatrati i niz prijedloga Ministarstva odbrane koji se odnose na kadrovska rješenja – postavljenja i razrješenja, kao i druga pitanja iz svoje nadležnosti.
Kancelarija za odnose s javnošću Predsjednika Crne Gore obezbijediće medijima fotografije i video materijal sa početka sjednice.

Savjet za odbranu i bezbjednost o razrješenju generala Lazarevića

Broj političkih zatvorenika koje je Venecuela oslobodila popeo se na 18, saopštile su organizacije za ljudska prava u subotu, u odnosu na devet otpuštenih u petak poslijepodne.&nbsp;
Puštanje na slobodu političkih zatvorenika dugo su zahtijevale grupe za zaštitu ljudskih prava, međunarodne organizacije i opozicioni političari, uključujući i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Maríu Corinu Machado.&nbsp;
Američki predsjednik Donald Tramp i venecuelanski zvaničnici, među kojima i Horhe Rodrígez, predsjednik Narodne skupštine i brat vršioca dužnosti predsjednice Delsi Rodrígez, ocijenili su ovo gestom mira i napretkom u bilateralnoj saradnji.&nbsp;
Tramp je na društvenoj mreži saopštio da je otkazao očekivani drugi talas napada na Venecuelu nakon što je Karakas počeo da sarađuje sa Vašingtonom, naročito u pitanjima koja se tiču oslobađanja zatvorenika i obnove naftne i gasne infrastrukture.&nbsp;
Nema službenog spiska oslobođenih niti potvrde identiteta svih koji su pušteni, ali nevladina organizacija Foro Penal procjenjuje da u zemlji i dalje ima oko 811 političkih zatvorenika, uključujući više od 80 stranaca.&nbsp;
Oslobađanje zatvorenika događa se u kontekstu dramatičnih političkih promjena u Venecueli: nakon što su američke snage uhapsile predsjednika Nikolása Madura i on se našao pred sudom u Njujorku po optužbama za narkoterorizam, dolazi do novih inicijativa i pritisaka za političku tranziciju.&nbsp;

Venecuela oslobodila 18 političkih zatvorenika

Autobus sa 47 putnika zapalio se danas na autoputu u okrugu Mureš, u centralnoj Rumuniji, a vozač i putnici su na vrijeme evakuisani i povrijeđenih nije bilo, saopštio je Generalni inspektorat za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova. Požar je izbio u blizini sela Šoromiklea, na dijelu nacionalnog autoputa, kada se autobus iznenada zapalio tokom vožnje.
Na mjesto događaja izašle su dvije vatrogasne ekipe i jedno vozilo hitne pomoći, prenosi portal Digi 24.
Požar je potpuno uništio vozilo, a saobraćaj na putu u oba smjera bio je privremeno obustavljen.
Putnici, među kojima su bili radnici migranti koji su putovali na rad u inostranstvo, privremeno su smješteni u lokalnoj školskoj zgradi.
Policijske agencije i stručnjaci za zaštitu od požara pokrenuli su istragu kako bi utvrdili uzrok požara, a sumnja se da je riječ o tehničkom kvaru.

Rumunija: Autobus sa skoro 50 ljudi zapalio se na autoputu, nema povrijeđenih

Prvih deset dana u ovoj godini potvrdili su besmislenost bilo kakvog obzira prema političkoj javnosti, poručeno iz Građanske inicijative "21. maj".
- Prve jače kiše su načele novoizgrađenu saobraćajnu infrastrukturu na sjeveru Crne Gore, nanijele znatnu štetu u centralnom i južnom dijelu, niz opština ostavile bez pitke vode i reaktivirale mentalnu i moralnu insuficijenciju vlasti. Pritom, nije zabilježeno da se bilo koji visoki državni funkcioner, ma koliko bio glup ili nesposoban, pojavio na terenu ili makar glumio odgovornog političara- poručili su iz ove inicijative.
Istovremeno, kako dodaju, "dok je trajala provincijalna predstava u Botunu agenturna, trivijalna (Milan) Kneževićeva stranka nastavila je da zasmijava javnost sa svojim petparačkim antievropskim srpstvom i tzv. prijetnjama o izlasku iz vlasti".&nbsp;
- Na sve to se naslonio Joanikije sa svojim antipartizanskim institutom i Mandić sa četničko-kazandžijskom čestitkom posrnulom Dodiku i to povodom neustavnog datuma entiteta nastalog na iredentizmu i genocidnoj politici. Da bi postnovogodišnja propadanja bila kompletirana potrudio se i DPS koji je svoja sekularna "uvjerenja" prodao za milion eura, dok će ostali ex-suverenisti nastaviti da "uzdržano" asistiraju u bizarnoj budvanskoj vlasti- dodali su oni.

GI "21. maj": Nova godina potvrdila bezobzirnost političke javnosti

Bosna i Hercegovina nalazi se u osjetljivom političkom i geopolitičkom trenutku, a jačanje evropskog uticaja u toj zemlji ključno je za stabilnost cijelog regiona, ocijenio je hrvatski europarlamentarac Tonino Picula.
On je u programu Radiotelevizije Herceg-Bosne istakao da se dešavanja u Bosni i Hercegovini moraju posmatrati u širem kontekstu bezbjednosti, društvene stabilnosti i ekonomskog prosperiteta zemlje, naglašavajući da je evropska perspektiva BiH najbolji okvir za prevazilaženje postojećih političkih i institucionalnih kriza.
Prema njegovim riječima, približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji predstavlja najefikasniji instrument za jačanje demokratskih institucija i dugoročnu stabilnost države. Međutim, BiH još nije započela pristupne pregovore sa EU zbog dubokih nesuglasica među vodećim političkim akterima na državnom nivou, prije svega između bošnjačkih i srpskih stranaka, koje mjesecima blokiraju funkcionisanje vlasti.
Kao jedan od ključnih uslova za otvaranje pregovora, Vijeće ministara BiH usvojilo je zakone o Sudu Bosne i Hercegovine i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, kao i odluku o imenovanju glavnog pregovarača. Ipak, različiti prijedlozi tih zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH doveli su do novih političkih sporova i višenedjeljnih optužbi o tome koji tekstovi ispunjavaju evropske standarde.
S obzirom na to da je 2026. izborna godina, Picula smatra da su šanse za postizanje kompromisa i zakazivanje prve međuvladine konferencije, kojom bi formalno započeli pregovori sa EU, veoma male. On ističe da Evropska unija pokazuje spremnost za nastavak procesa proširenja, ali da odgovornost sada leži na političkim akterima u Bosni i Hercegovini.
- Ruka iz Brisela je ispružena, ali ona mora biti prihvaćena i iz Sarajeva- &nbsp;poručio je Picula, ukazujući na potrebu unutrašnjeg političkog dogovora.
On je ocijenio da su preglasavanje konstitutivnih naroda i nepoštovanje ustavne strukture BiH nanijeli ozbiljnu štetu međunacionalnom povjerenju i dodatno zakomplikovali političke odnose u zemlji.
Govoreći o međunarodnom kontekstu, Picula je naveo da Sjedinjene Američke Države, iako fokusirane na druge globalne izazove, vjerovatno neće u potpunosti napustiti angažman u BiH. Ipak, upozorio je da bi eventualno slabljenje američkog prisustva moglo otvoriti bezbjednosni vakuum, koji bi Evropska unija morala popuniti preuzimanjem veće odgovornosti za stabilnost Bosne i Hercegovine i regiona Zapadnog Balkana.

Tag: odbrana