Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Miloš Medenica kojeg je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) označilo da je formirao kriminalnu organizaciju čiji je član, kako se osnovano sumnja, postala i njegova majka Vesna Medenica, bivša predsednica Vrhovnog suda, danas je kategorično negirao krivicu i dodao da ostaje pri ranijem iskazu. - Ne priznajem krivicu, ostajem pri odbrani sa glavnog pretresa - kazao je Medenica. Na današnjem ročištu osam optuženih se izjasnilo o navodima iz optužnog akta i pročitan je iskaz Luke Bakoča kojem se sudi u odsustvu. Optuženi Bojan Popović kazao je da neće iznositi odbranu i pročitan je njegov iskaz pred SDT-om u kojem je naveo da mu je Nikola Raičević rekao da će mu pomoći oko postupka koji se vodi za Fab Live. - Prećutno smo znali da će to gledati da završi preko Miloša Medenice - kazao je Bojan Popović, ponavljajući da njegovo ime nije pomenuo ali da se to "znalo". Popović se nije mogao sjetiti svih detalja na što je burno reagovao Miloš Medenica. &nbsp;- Plakao si tada, pa se ne možeš sjetiti...plakaćeš - rekao je optuženi Medenica. Na to je Popović rekao da "ne zna gdje je on to plakao". Branilac Medenice, advokat Stefan Jovanović je rekao da njegov branjenik ovom rečenicom nije prijetio, već je emotivno reagovao. Popović je u istrazi naveo i da su postupak dobili pred Vrhovnim sudom. I Bojanov brat od strica Marko Popović je rekao da ne želi da iznese odbranu ali da priznaje krivicu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250318120316_62677ca6f2a241462ab15307c3c148f5e91fa33612516e5af76e85e0e28fd308.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250318120316_62677ca6f2a241462ab15307c3c148f5e91fa33612516e5af76e85e0e28fd308" data-rendition-name="original" width="1600" height="739" loading="lazy" alt="Bojan i Marko Popović"> <figcaption>Bojan i Marko Popović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  On je naveo da mu je Nikola Raičević rekao da će mu pomoći da završi oko postupka za Fab live i predložio da to uradi Miloš Medenica. - Pristao sam da dam tri stana u Bečićima u izgradnji i tri garažna mjesta. Zaključeni su predugovori - kazao je Marko Popović. I optuženi Marko Vučinić je rekao da nije kriv i da neće odgovarati na pitanja. - Nijesam član kriminalne organizacije, nikada nijesam imao šefa, ne priznajem djelo - kazao je kratko Vučinić. Optuženi Vojin Perunović priznao je krivicu, ali nije želio da iznosi odbranu. Sutkinja Vesna Kovačević je ukazala na razliku u kazivanju optuženog Perunovića. On je pred tužiocem rekao da je komunicirao sa Bojanom Mikovićem, da je bio angažovan za prevoz cigareta i da je za to dobio novac. Naveo je i da je imao kriptovani telefon. Na glavnom pretresu je rekao da nije znao da su u kamionu cigarete. Optuženi Vasilije Petrović kazao je da nije kriv i da neće odgovarati na pitanja. Sutkinja Kovačević je pročitala njegov iskaz iz istrage gdje je Petrović ispričao da mu je poznato bilo da su neke osobe izdejstvovale preko Miloša Medenice neke slučajeve. - Nikolu Raičevića sam upoznao i rekao mi je da može da mi završi oko našeg slučaja Cijevna komerc - kazao je Petrović. On je tada naveo da je Raičević vodio razgovore po direktivi Miloša Medenice. Dogovor je bio, kako kaže, da mu da 150.000 eura što je on učinio. Petrović je rekao i da ga je Raičević obavijestio da su date pare Medenicama. - Uprkos novcu uslijedila je negativna odluka, ali su mi rekli: "Majka bolje zna" - ispričao je Petrović. Dodao je da mu je novac vraćen u duplom iznosu. Petrović je rekao da je sve tačno što je izjavio u SDT-u. Miloš Medenica je prigovorio iskazu koji je u suprotnosti sa njegovom odbranom. Danas je saslušan i Milorad Medenica koji je negirao krivično djelo i naglasio da ga nikada niko nije angažovao za bilo kakvu nezakonitost - da zapali auto bilo kome. I bivši policajac Darko Lalović je naglasio da nije kriv i da nikada nije nabavljao Milošu Medenici drogu da bi konzumirao. - Jedan bivši tužilac mi je rekao dva dan prije nego što sam uhapšen da kažem nešto za sina misleći na Miloša Medenicu. Rekao sam da ne znam ništa o Milošu. Sljedećeg dana sam uhapšen - rekao je Lalović. On je dodao da će tokom postupka procijeniti da li će otkriti ime tužioca. Na optužnici su Miloš i Vesna Medenica, ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, bivši fudbaler Luka Bakoč i Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250318120320_9a0f1ca536a12eacd8c2cf1e43bcfc6809ac93bcb2d5a826cdaa58d5be19be94.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250318120320_9a0f1ca536a12eacd8c2cf1e43bcfc6809ac93bcb2d5a826cdaa58d5be19be94" data-rendition-name="original" width="1600" height="739" loading="lazy" alt="Vesna Medenica i njen branilac Zdravko Begović izlaze iz suda"> <figcaption>Vesna Medenica i njen branilac Zdravko Begović izlaze iz suda(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Ovaj predmet je bila zadužila sutkinja Nada Rabrenović, ali nakon skoro dvije godine od potvrđivanje optužnice i poslije više od 20 odgađanja ročišta suđenje treba da krene ispočetka. Predmet protiv Medenica i ostalih oduzet je od sutkinje Nade Rabrenović koja se već duže vrijeme nalazila na bolovanju. Vijeće Višeg suda ranije je odbilo prijedlog odbrane da se sa slobode brani Medenica uz položeno jemstvo od 1,4 miliona eura koje je njegova porodica ponudila.

Marija Žižić

Miloš Medenica poručio Popoviću: Plakao si, plakaćeš

Suđenje kriminalnoj grupi optuženoj za planiranje ubistva bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića, bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, njegovog sina Petra i policijskog službenika Ivana Đokovića odgođeno je za 8. april jer optuženi – Milan Brajović, zvani Fitilj, otkazao punomoćje svom advokatu.
To je uradio nakon što je postupajući sudija u ovom predmetu predsjednik Višeg suda Zoran Radović odbio Brajovićev zahtjev da se ovaj predmet spoji sa istragom koju je SDT pokrenulo zbog ubistva srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine.
Optužnica protiv kriminalne grupe koju su tokom 2020. i 2021. godine formirali Barani Stefan Đukić i Emil Tuzović s ciljem likvidacije tužioca, policijskih funkcionera ali i prebijanje nekadašnje sutkinje podgoričkog Višeg suda Biljane Uskoković, potvrđena je prije skoro tri godine.
Prema dokazima specijalnog tužioca Miroslava Turkovića, plan je bio da se Katnić i Lazović ubiju odmah nakon što budu smijenjeni.
- Pa su u pravcu realizacije ovog kriminalnog plana okrivljeni Brajović i Perović prihvatili da prikupljaju podatke o kretanju oštećenih Lazovića, te da prikupljaju podatke o mjestu stanovanja specijalnog tužioca Saše Čađenovića, te oštećenih Zorana i Petra Lazovića, a kako bi ispod vozila koja koriste postavili eksplozivne naprave i lišili ih života - navodi se u optužnici.
Osim, Đukića, Tuzovića, Brajovića i Gorana Milašinovića, optužnicom su obuhvaćeni još Zoran Perović, Dušan Dudić, Nino Korać, Stefan Mićić, Aleksandar Raičević, Dušan Boljević, Albin Salić, Branko Pejanović, Haris Tuzović i Bojan Lopičić.

Brajović otkazao advokata

Suđenje optuženima koji se terete da su bilo dio kriminalne grupe koju je, prema stavu SDT, formirao Aleksandar Mrkić 2018. godine, a čiji je član navodno bio i bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović odgođeno je za 26. februar.
Razlog je nedolazak advokata ali i zbog toga što ovaj &nbsp;postupak treba da se spoji sa predmetom protiv bivšeg načelnika kriminalističke policija Centra bezbjednosti Bar Ilije Vasovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-uOGAxJpc48&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Sutkinja Vesna Kovačević podsjetila je i da je nedavno optužnica protiv Vasovića potvrđena i da je donijeto rješenje o objedinjavanju postupka tako da će proces početi ispočetka.
Sutkinja je ukazala i da je članica vijeća sutkinja Sonja Keković postupala u slučaju potvrđivanja optužnice protiv Vasovića pa ne može postupati u objedinjenom &nbsp;predmetu.
Na današnje ročište nijesu došli advokati Marko Popović i Zoran Perović koji zastupaju optuženog Aleksandra Mrkića koji je u bjekstu ali ni advokatica Kristina Pavlović. Oni su obavijestili Sud da ne mogu doći zbog štrajka Advokatske komore Srbije čiji članovi su.
Osim Alekdndra Mrkića i Veselina Veljovića na optužnici su i Nikola Mrkić, Mujo Nikočević, Arsenije Kalezić, Stefan i Nikola Bubanja, Borislav Lečić, Dušica i Željko Bulatović, Nemanja Anđelković, Sadig &nbsp;Elnagar, Nikola Bačilović, Predrag Veljić i Goran Gluščević.
Okrivljeni se, prema navodima optužnice, terete da su članovi kriminalne grupe koju formirao Aleksandar Mrkić koja se bavila krijumčarenjem cigareta iz slobodne carinske zone Luke Bar i pranjem novca.
Veljović se tereti da je imao zadatak da odaje povjerljive podatke o aktivnostima i predmetima koji se odnose na krijumčarenje cigareta.
Veljović i ostali optuženi kategorično su odbacili navode optužnice. Bivši direktor Uprave policija je istakao da će istinom odbraniti svoju čast, da je posao obavljao pošteno i da je proces protiv njega &nbsp;politički motivisan.

Proces protiv Veljovića i ostalih kreće ispočetka

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: odgodeno-sudenje