Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio je nove vojne poteze na frontu i odlučan odgovor na svaki ruski napad, poručivši da je situacija na ključnim tačkama bojišta pod kontrolom.
- Danas sam primio izvještaje Vojske i Službe bezbjednosti Ukrajine. Situacija na frontu, naročito u sektoru Pokrovska i okolnim oblastima, kao i u Kupjansku, pograničnim dijelovima Harkivske i Sumske oblasti, te u Zaporožju, pod kontrolom je. Zahvalan sam svakoj našoj jedinici na izdržljivosti. Pripremamo određene korake na frontu i odgovaramo na svaki ruski udar - rekao je Zelenski.
<h2>„Vraćamo Rusiju u realnost“</h2>
Ukrajinski predsjednik naveo je da je s vrhovnim komandantom Oružanih snaga Ukrajine, Oleksandrom Sirski, razgovarao o jačanju dalekometnih sposobnosti.
- Povećali smo domet i preciznost naših napada. Gotovo svakog dana ili svaka dva dana pogađamo ruske rafinerije. To doprinosi vraćanju Rusije u stvarnost - istakao je Zelenski.
<h2>Zahvalnica borbenim jedinicama</h2>
Zelenski je pohvalio ukrajinske snage koje djeluju na pravcu Kupjanska, posebno ističući 13. operativnu brigadu Nacionalne garde i 92. jurišnu brigadu.
- Tamo su takođe uspješne i 127. mehanizovana brigada, jedinice Snaga za specijalne operacije, Služba bezbjednosti Ukrajine i Vojna služba za sprovođenje zakona. Hvala vam svima, ratnici! - poručio je Zelenski.
<h2>Jačanje saradnje sa Zapadom</h2>
Predsjednik je najavio nastavak saradnje sa partnerima kako bi se proširila inicijativa Popisa prioritetnih ukrajinskih zahtjeva (PUR) i povećala nabavka američkog oružja.
- Posebno to uključuje sisteme protivvazdušne odbrane i naše dalekometne udarne kapacitete. Sljedeće sedmice razgovaraćemo s partnerima u Evropi o novim doprinosima. Takođe, privodimo kraju važne sporazume s nekoliko država o oružju i odbrambenim tehnologijama - kazao je Zelenski.
U zaključku je dodao da se finalizuje sporazum na kojem se mjesecima radilo, a koji će dodatno osnažiti ukrajinske vojne kapacitete.
Prema prethodnim izvještajima, samo u protekla 24 časa registrovano je 223 borbena sukoba duž cijele linije fronta, s najžešćim okršajima u pravcu Pokrovska.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zelenski: Pripremamo nove vojne akcije, odgovaramo na svaki ruski udar

Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD), odgovaraći na pismo grupe urednika koji su izrazili zabrinutost povodom nedavnog slučaja ugroženosti slobode medija u Crnoj Gori, kazali su da zbog trenutne blokade Vlade SAD, nisu u mogućnosti da preduzimaju bilo kakve akcije u vezi sa ovim slučajem.
Podsjetimo, urednici portala koji su pomenuti u optužbama prethodno su uputili pismo Ambasadi SAD, povodom brutalnog targetiranja u tekstu koji je objavljen u dnevnom listu i na portalu Vijesti pod naslovom „Uređivao državu i medije: Specijalno državno tužilaštvo tvrdi da je Mijajlović stvorio mrežu za obračun sa neistomišljenicima“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-urednika-pisala-satleru-ocekujemo-vasu-reakciju-i-odgovor-na-do-sad-nevidenu-zloupotrebu-moci-i-pokusaj-da-se-ucutka-svaki-slobodan-i-kriticki-glas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
SDT je u optužnici naveo da je Mijajlović, kako tvrde, pribavljao tajne i druge podatke te da je kroz formiranje i neformalno upravljanje mrežom medija navodno uticao na uređivačku politiku portala Antena M, M portal, CDM, Pobjeda, Portal ETV i Portal Analitika.
Iz Ambasade SAD ističu da, zbog blokade njihove Vlade, trenutno ne mogu odgovoriti na sadržaj pisma, niti bilo kako drugo djelovati, te zahvaljuju na razumijevanju.

Ambasada SAD: Zbog blokade naše Vlade trenutno ne možemo reagovati na optužbe SDT-a

Katarski premijer Šeik Mohamed bin Abdulrahman al-Tani izjavio je u intervjuu za CNN da će uslijediti odgovor na izraelski napad na rukovodstvo Hamasa u Dohi, te naglasio da Katar o svemu razgovara sa regionalnim partnerima.
Al-Tani je najavio da će se u narednim danima u Dohi održati arapsko-islamski samit, na kojem će biti odlučeno o narednim potezima.
On je poručio da Katar preispituje svoju ulogu posrednika između Izraela i Hamasa u pregovorima o prekidu vatre u Gazi, optuživši izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da uvlači Bliski istok u haos i da nikada nije iskreno pregovarao.
- Izraelski napad na Dohu je državni teror. Nemam riječi kojima bih opisao koliko smo bijesni. U napadu je ubijen 22-godišnji katarski oficir bezbjednosti, a naši zvaničnici su povrijeđeni i u kritičnom su stanju - kazao je Al-Tani.
Dodao je da Netanjahu mora biti priveden, te upozorio da je cijela regija u ozbiljnoj opasnosti.
Na pitanje gdje se nalazi glavni pregovarač, Al-Tani je odgovorio da za sada nema zvaničnih informacija.
Premijer Katara je takođe naveo da su Sjedinjene Američke Države u više navrata izrazile podršku Kataru.

Katarski premijer najavio arapsko-islamski samit: Uslijediće odgovor na izraelski napad

Ne znam što je natjeralo potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku Nika Đeljošaja da <a href="https://etv.me/ekonomija/deljosaj-spajic-nije-ucestvovao-u-sprovodenju-tendera-za-aerodrome-niti-je-odgovoran-za-povlacenje-konzorcijuma-tav-adp">reaguje</a> na moj tekst na Portalu ETV o odustajanju tursko-francuskog konzorcijuma da preda ponudu za koncesiju nad Aerodromima Crne Gore. Jer, nakon onakvog reagovanja, prirodno se nameću neka pitanja: da li je gospodin Đeljošaj stvarno čitao ili mu je neko pogrešno prepričao tekst? Ili je, možda, želio da, kako se to kaže, ,,posebno se istakne” u odbrani premijera Spajića i tako učvrsti svoju poziciju u Vladi?
Kako god, reagovanje je pretenciozno, pogrešno i, da prostite, prilično nepametno. Prije svega, Đeljošaj demantuje - ono što nije napisano!&nbsp;
Nijesam tvrdio ili posredno spekulisao da premijer Milojko Spajić vodi tenderski postupak. U tekstu koji je Đeljošaju sporan, precizno navodim da su Francuzi razočarani postupanjem Vlade Crne Gore i konstatujem da je premijer Spajić obmanuo francusku ambasadorku u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6992%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Ffrancuzi-razocarani-spajiceve-neispunjena-obecanja-uzrokovala-povlacenje-konzorcijuma-tav-adp&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Da sam stvarno htio da budem maliciozan, mogao sam komotno dodati da francuska ambasadorka nije jedina koju je obmanuo crnogorski premijer i da je ta kolona, domaćih i stranaca, prilično dugačka.
Ali, jasno je da Nik Đeljošaj zna sve te detalje. I da, umjesto iznošenja istine, pokušava etiketiranjem i tvrdnjom kako je tekst ,,primjer tabloidnog novinarstva i paušalnih ocjena” - zaustavi svaku dalju priču. Pa još hvalisavo kaže da stoji iza svake odluke Tenderske komisije.
Ma, stvarno, predsjednik Tenderske komisije stoji iza svake odluke Tenderske komisije?! Baš dirljivo.
A što se tiče ,,paušalnih ocjena”, valjalo bi da gospodin Đeljošaj, umjesto prizemnih kvalifikacija, pokuša da demantuje osnovne činjenice iz teksta. Recimo, informaciju da su se premijer Milojko Spajić i ambasadorka Francuske An Mari Maskej sastali i razgovarali, između ostalog, i o koncesiji za aerodrome. Ukoliko i dalje bude tvrdio da sastanka nije bilo, možda bi mogao lično od premijera Spajića da zatraži zapisnik. Evo, za početak, da damo jednu naznaku: sastanak crnogorskog premijera i francuske ambasadorke bio je koji dan prije završnog roka za predaju ponuda za koncesiju nad Aerodromima Crne Gore.
Ukoliko pita premijera Spajića, sa kim ima ,,odličnu i konstruktivnu saradnju i komunikaciju”, Nik Đeljošaj će saznati i dan i vrijeme sastanka. Bilo bi baš nekako ponižavajuće za potpredsjednika Vlade da ga novinar obavještava o tim detaljima.
I, umjesto glorifikacije vlastite uloge u tenderskom postupku, bilo bi dobro da Đeljošaj odgovori - crnogorskoj javnosti, prije svega - na ključne teze iz pisma koje je tursko-francuski konzorcijum poslao na adresu Vlade Crne Gore. U pismu koje ima više crnogorskih medija, među njima i Portal ETV, Vlada Crne Gore se obavještava o razlozima koji su konzorcijum TAV-AdP - ,,uprkos ozbiljnoj namjeri i naporu” - naveli da se ,,uzdrži od podnošenja ponude”.
Kako ističu iz tog konzorcijuma, prijedlog koji su spremili predviđao je ,,direktan ekonosmki doprinos Crnoj Gori u iznosu većem od tri milijadre eura”.
Objašnjavaju, vrlo konkretno i osnovni razlog što su odustali. ,,Jednokratna koncesiona naknada predstavlja nesrazmjeran finansijski rizik za potencijalne ishode koji nijesu pod kontrolom koncesionara - kao što su pribavljanje građevinskih dozvola ili odobrenja za procjenu uticaja na životnu sredinu - a koji ostaju u nadležnosti državnih, opštinskih organa i drugih trećih strana”, navodi se u pismu TAV-AdP.
Ukoliko sumnja u ove navode, bilo bi dobro da potpredsjednik Vlade napiše neki pravi demanti i da - umjesto prizemnih napada, uvredljivih opaski - konačno progovori jezikom činjenica.
Znam da je to, nakon svega, prilično teško za Nika Đeljošaja, jer bi onda javno, jasno i glasno - demantovao sebe. Odnosno, priznao bi da, kao potpredsjednik Vlade Crne Gore, nije govorio istinu i da je pokušao da obmane javnost.
Ako mu je za utjehu, nije jedini iz izvršne vlasti.

Draško Đuranović

Đeljošaj demantuje ono što nije napisano, a ćuti o pismu Francuza Vladi Crne Gore

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao je u subotu na "snažan odgovor" zapadnih partnera Ukrajine poslije porasta smrtonosnih ruskih napada, uključujući vazdušne napade na vojnu bolnicu u Harkivu i na gradove Dnjepar i Krivij Rih.
- Naši partneri treba da jasno razumeju: ovi udari nisu samo napadi na ukrajinske civile, već i na sve međunarodne napore – na samu diplomatiju koju pokušavamo da iskoristimo da okončamo ovaj rat - rekao je Zelenski u svom noćnom video obraćanju.
Ukrajinski predsjednik je rekao da "Rusija udara na pozicije svih koji žele da okončaju ovaj rat", dodajući da je "nemoguće ignorisati stotine iranskih dronova Šahed koje Rusija ispaljuje svake noći.
- Očekujemo odgovor – ozbiljan. Radimo na odgovoru. Snažan odgovor je hitno potreban – prije svijega SAD, Evrope, svih u svijetu koji su se kladili na diplomatiju. Rusija mora biti prisiljena na mir – samo će pritisak funkcionisati - dodao je on.
Zelenski je dodao da je "predugo" američki prijedlog o bezuslovnom prekidu vatre bio na stolu "bez odgovarajućeg odgovora Rusije".
- To mnogo govori - dodao je on.
Izjavi Zelenskog prethodio je 24-časovni period intenziviranja smrtonosnih udara ruskih snaga, prenio je Ukrajinski servis RSE.
Ukrajinski generalštab je kasno u subotu saopštio da su "ruski teroristi napali vojnu bolnicu u gradu Harkovu" bespilotnim letilicama.
- Uslijed udara bespilotne letilice tipa Šahed oštećena je zgrada bolnice i obližnji stambeni objekti. Prema preliminarnim podacima, među vojnicima koji su zbrinuti u Domu zdravlja, ima povrijeđenih - saopštila je komanda ukrajinske vojske.
Gradonačelnik Harkova Ihor Terehov rekao je da su najmanje dvije osobe poginule.
Ranije je regionalni guverner rekao da su u napadu ruskog drona na grad Dnjepar na jugoistoku Ukrajine kasno u petak poginule četiri osobe i da je izbio veliki požar u hotelskom i restoranskom kompleksu, kao i u više privatnih kuća.
Ruske snage su koristile više od 20 dronova u napadu na Dnjepar, pri čemu je povrijeđeno 25 ljudi. Zelenski je rekao da je među povrijeđenima i trudnica.
U subotu je najmanje sedam osoba povrijeđeno u raketnom udaru na Krivij Rih, saopštila je ukrajinska državna služba za vanredne situacije.
Rusija je saopštila da je zauzela još dva sela na istoku i jugu Ukrajine u kopnenim operacijama.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su njegove snage zauzele sela u južnom regionu Zaporižja i u istočnom regionu Donjecka. Izvještaji nisu mogli biti potvrđeni.
List Vašington post i drugi mediji izvijestili su da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa poništila odluku o ukidanju američke inicijative koja je dokumentovala navodne ruske ratne zločine.
List navodi, pozivajući se na izvore upoznate s tim pitanjem, da je inicijativa Opservatorije za sukobe pratila masovnu deportaciju ukrajinske djece na teritoriju pod ruskom kontrolom koristeći satelitske snimke, biometrijske podatke i druge digitalne forenzičke alate, što je dovelo do više krivičnih predmeta, uključujući optužnicu protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina pred Međunarodnim krivičnim sudom.
Vašington post je izvijestio da će privremena promjena dati Opservatoriji ovlašćenje i finansiranje na šest nedjelja da završi prenos svojih podataka EUROPOL-u, agenciji za sprovođenje zakona Evropske unije, radi dalje istrage.

Zelenski: Hitno potreban snažan odgovor zapada na porast ruskih napada

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) ponovo je pozvao Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) i Upravu policije (UP) da javnosti učine dostupnim sve relevantne informacije o zvaničnim oznakama specijalne policijske jedinice koje su korištene na nedavno održanom takmičenju “Dubai Swat Challenge”, ali su ovaj put to, zbog prvobitnog izostanka reakcije, učinili kroz zahtjev o slobodnom pristupu informacijama.
- Čvrsto vjerujemo da je objavljivanje ovih informacija od izrazitog javnog interesa budući da se na amblemu jedne policijske jedinice našao objekat čije postavljanje već duži vremenski period zagovara jedna vjerska zajednica i koji izrazito dijeli građanke i građane Crne Gore - poručio je izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica.
Kaže da ih zaista čudi ignorisanje dobronamjernog poziva nadležnim institucijama da pojasne razloge za ovu odluku, pravno utemeljenje i procedure koje su sprovedene unutar MUP i UP.
- Dakle, CDT nije tražio objavljivanje državnih tajni nego osnovna dokumenta iz kojih se mogu vidjeti razlozi i način sprovođenja procedura za donošenje ove veoma neobične odluke, donijete od institucija zaduženih za zaštitu poretka u državi koja je, makar formalno, shodno Ustavu, država svih njenih građana i građanki - ukazao je Koprivica.
Ćutanje nadležnih ih je, kaže, primoralo da zvanično upute zahtjev za slobodan pristup informacijama, iako smatraju da je javni i korektan dijalog najbolji način za rješavanje bilo kakvih nedoumica.
U zahtjevu za SPI su tražili dokumenta kojima je u skladu s članom 48 Uredbe o uniformi, oznakama zvanja i posebnim oznakama policijskih službenika (Službeni listu CG", br. 55/2023) propisan izgled i sadržaj amblema organizacionih jedinica u okviru Uprave policije, kao i užih organizacionih jedinica Protivteroristička jedinica, Posebna jedinica policije i Grupa za protivdiverzionu zaštitu.
- Dokumenta koja sadrže informacije o postupku i proceduri u kojoj je izvršena izmjena amblema organizacionih jedinica u okviru Uprave policije, kao i užih organizacionih jedinica Protivteroristička jedinica, Posebna jedinica policije i Grupa za protivdiverzionu zaštitu; koja sadrže podatke o konkursu za izradu idejno-grafičkog rješenja, zadatku konkursa, tekstualno obrazloženje ponuđenog rješenja, kao i informacije o autoru novih amblema organizacionih jedinica u okviru Uprave policije, kao i užih organizacionih jedinica Protivteroristička jedinica, Posebna jedinica policije i Grupa za protivdiverzionu zaštitu - naveo je Koprivica.
U CDT-u još jednom pozivaju MUP i UP da izbjegnu nepotrebne postupke i da novac građanki i građana ne troše na sudske postupke koji su unaprijed izgubljeni.
- Već da se vratimo izvornom principu transparentosti rada državnih organa i njihovoj otvorenosti prema građanskim inicijativama kada su u pitanju teme od nespornog javnog interesa - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Od MUP-a i UP nijesmo tražili objavljivanje državnih tajni nego relevantne informacije o amblemu SPJ

To što navodno nije u predviđenom roku pokrenula postupak protiv profesora podgoričke Gimnazije ,,Slobodan Škerović” Radomana Čečovića, nakon što ga je bivša učenica Sara Vujisić prijavila za seksualno uznemiravanje, direktorica ove obrazovne ustanove Biljana Vučurović pravda time da je tada na rukovodećoj poziciji bila tek par mjeseci pa nije bila upućena u važeće procedure postupanja u ovakvim situacijama.
- Kako sam u trenutku prijavijivanja profesora Radomana Čečovića od strane bivše učenice Sare Vujisić bila svega par mjeseci na poziciji v.d. direktorice JU Gimnazija „Slobodan Škerović”, a imajući u vidu da sam prethodno 21 godinu provela u učionici kao profesorica književnosti, ističem da prilikom stupanja na dužnost u drugoj polovini jula 2021. godine nisam imala primopredaju dužnosti sa bivšom direktoricom, o čemu postoji dokaz koji je u prilogu. Samim tim, nisam bila upućena u važeće procedure ponašanja u ovakvim situacijama, već smo radili timski i sve instrukcije za postupanje crpila sam od zatečenih saradnika sa dugogodišnjim iskustvom u ovoj školi - napisala je Vučurović u izjašnjenu upućenom glavnoj prosvjetnoj inspektorki Luciji Adžić, a u koji je CdM imao uvid.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvujisic-nije-bila-jedina-direktorici-se-obracale-i-nevladine-organizacije-profesore-niko-nije-obavijestio&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ona kaže da je reagovala u skladu sa zakonom kada joj se bivša učenica Sara Vujisić obratila u oktobru 2021. godine zbog načina obraćanja profesora Radomana Čečovića, koji nije bio, kako je Vučurović ocijenila, isključivo profesorski.
- Učenica je navela da joj se profesor obratio pošto je završila školovanje, u trenutku kada je imala 19 godina i bila na prvoj godini fakulteta. Savjetovano joj je da slučaj prijavi policiji i drugim nadležnim organima koji mogu pomodi, što je odbila uz obrazloženje da se „plaši reakcije oca”. Cijeneći Sarin strah, nisu se obavještavale, protiv njene volje, druge nadležne institucije. Takođe, imajući u vidu da je u pitanju punoljetno lice i nismo mogli reagovati po službenoj dužnosti - navodi Vučurović u izjašnjenju.
Prema njenim riječima, uvidom u dio Viber komunikacije koji je je dostavijen, smatrala je da je način obraćanja profesora prema bivšoj učenici neprimjeren.
- Nakon što sam profesora usmeno obavijestila o slučaju i pokazala mu dostavijenu prepisku, on je prihvatio odgovornost za način obraćanja prema bivšoj učenici, ali i odbacio navode da se tako obraća i drugim učenicama. Informisala sam ga usmeno da pokrećem disciplinski postupak protiv njega i da ću oformiti komisiju koja treba da utvrdi činjenieno stanje - kazala je ona.
Takođe, dodala je Vučurović, informisan je da može pozvati advokata i predsjednika Sindikata što je Čečović odbio jer je priznao da je kriv u potpunosti.
Vučurović u izjašnjenu piše da je Čečović postupio u skladu sa ovim zahtjevom i poslao izjašnjenje, u kojem priznaje krivicu za neprimjereno obraćanje.
Potom je, tvrdi Vučurović, u skladu sa zakonom, u propisanom roku, donijela Odluku o izricanju mjere za težu povredu radne obaveze, i to umanjenje mjesečne zarade u iznosu od 30 odsto za mjesec novembar 2021. godine.
Po njenom mišljenju Ugovor o radu, Zakon o radu i Granski kolektivni ugovor nisu pružali dodate mogućnosti da se umiješam u odnos bivše učenice i profesora škole.
- U konkretnom slučaju, riječ je o odnosu dvije punoljetne osobe prilikom neformalne viber komunikacije koja nam je dostavljena bez uočljivih datuma i čiju cjelovitost nije bilo moguće tvrditi jer to nije u našoj nadležnosti - istakla je Vučurović.
U narednom periodu Uprava škole je, kako naglašava, pratila rad profesora Radomana Čečovića, hospitacijama njegovih časova i anketom medu učenicima svih razeda, koja je urađena u martu 2022, godine i koja po navodima pedagoško-psihološke službe nije upućivala na postojane ovakvog ili sličnog problema.
- Isti utisak odavale su i hospitacije jer je u odjeljenju uvijek vladala lijepa klima i komunikacija između učenika i profesora. Između drugih pitanja, anketom je obuhvaćen domen ponašanja i obraćanja profesora prema učeniku. Analizom uzorka zaključeno je da ni jedan učenik nikada nije naveo da postoji bilo kakav problem u obraćanju i radu pomenutog profesora - piše u izjašnjenju Vučurović upućenom prosvjetnoj inspektorki Adžić.
Potom piše da u radu Tima za prevenciju nasilja, koji nije postojao do septembra 2021. godine, od tog trena pa nadalje nije bilo ukazivanja na situacije opisane iz Sarinog kazivanja.
Takođe, Vučurović tvrdi da je na osnovu Izvještaja nakon sprovedene samoevaluacije, te na osnovu sirovih rezultata prema kojima je Izvještaj pripremijen zaključeno da nema indikatora niti tvrdnji kojima bi se ukazalo postojanje seksualnog uznemiravanja.
- Učenički parlament je u decembru 2020, april 2021, oktobru 2021, martu 2022. godine pohvaljivao rad profesora Radomana Čečovića i njegov odnos prema učenicima. Savjet roditelja nikada nije imao prigovor na rad profesora Čečovića, niti su ikada postojale pojedinačne primjedbe od strane učenika u vezi sa radom i odnosom profesora prema učenicima - stoji u izjašnjenju direktorice Vučurović.
Ona inspektorki u pisanoj izjavi pojašnjava da joj se NVO PRIMA nije obratila na službeni mejl direktor@gim-pg.edu.me u decembru 2021. godine, ali ni u periodu nakon toga na ovu temu, kao ni na školski mejl skola@gim-pg.edu.me, kojim raspolaže te da im zbog toga nije mogla ni odgovoriti.

Vučurović u odgovoru inspektorki: Nisam bila upućena u važeće procedure ponašanja, radila sam timski

Državna izborna komisija (DIK) prekinula je današnju sjednicu nakon što je jednoglasno odlučeno da je za prigovor nosioca liste koalicije Demokrata i Pokreta „Evropa sad“ na lokalnim izborima u Kotoru Vladimira Jokića potrebno uputiti dopis Ustavnom sudu.
To je nezvanično potvrđeno Portalu ETV.&nbsp;
Sjednica je, kako nam je nezvanično rečeno, prekinuta do dostavljanja odgovora Ustavnog suda.
Jokić je juče podnio DIK-u prigovor zbog, kako je naveo, propusta lokalne izborne komisije naglašavajući da je Opštinska izborna komisija (OIK) 2. novembra održala sjednicu na kojoj je odlučivala o ponavljanju izbora po prigovorima Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) u Kotoru, na biračkim mjestima broj 17 – Prčanj i 28 – Mirac. OIK je, kako kaže, većinom glasova članova, u skladu sa odredbama člana 21 Zakona o izbora odbornika i poslanika, najprije na dnevni red sjednice uvrstila predloge rješenja o poništenju izbora na biračkim mjestima, nakon čega je odbila predložena rješenja i na istoj sjednici, većinom glasova odbila i predlog odluke o ponavljanju glasanja na tim mjestima.
Na odluke OIK Kotor, Opštinski odbor DPS-a u Kotoru je 5. novembra podnio prigovor DIK-u koji ga je odbio kao neosnovan.
- U bitnom DIK navodi da s obzirom da u pravnom prometu ne postoje ranije odluke o poništenju izbora na biračkim mjestima 17 i 28 u Kotoru, te kako je OIK Kotor odbio rješenje o poništenju izbora, samim tim nisu ispunjeni zakonski preduslovi za ponavljanje izbora na ovim biračkim mjestima - naveo je Jokić.
DPS je, dodaje, na rješenje DIK podnio žalbu Ustavnom sudu, koji nije donio odluku - zbog “pat” pozicije (3:3), odnosno nije bilo potrebne većine za donošenje odluke.
Jokić ukazuje da je ovo rješenje po sili zakona postalo konačno i izvršno.
Podsjeća da je članom 98 Zakona o izbora odbornika i poslanika propisano da Opštinska izborna komisija utvrđuje konačne rezultate izbora za odbornike, u roku od 12 sati od isteka roka za podnošenje prigovora, odnosno žalbi, odnosno od konačnosti ili izvršnosti odluka donešenih po prigovoru ili žalbi.
- Kako su istekli svi rokovi za podnošenje prigovora ili žalbi, kao i kod činjenice da su istekli svi rokovi za donošenje odluka po istim, tako su se stekli uslovi da OIK Kotor utvrdi konačne rezultate izbora za odbornike u SO Kotor. Imajući u vidu da je ovaj izborni proces do podnošenja ovog prigovora bio prilika za utvrđivanje mnogih pravnih praksi i tumačenja u izbornom procesu, posebno napominjem da je Državna izborna komisija postupala po prigovoru DPS-a Kotor broj 584 od 28.10.2024. godine i donijela rješenje kojim usvaja podneseni prigovor, u trenutku kada je bila obavještena aktom Ustavnog suda od 24.10.2024. da po mojoj žalbi Ustavnom sudu po istom pitanju nije donijeta odluka u zakonskom roku - kazao je Jokić.
Zakonska obaveza DIK-a, kako dodaje, u skladu sa odredbama člana 32 Zakona o izboru odbornika i poslanika je da u istim situacijama jednako postupa, da se stara o jedinstvenoj primjeni odredaba zakona, te da i u ovom slučaju postupa jednako kao i u slučaju po prigovoru DPS-a.
- S obzirom na to da je u oba slučaja DIK obaviješten od strane Ustavnog suda da odluka po žalbi nije donijeta u zakonom propisanom roku, kao i da u slučaju prigovora DPS OO Kotor to nije predstavljalo smetnju za meritorno odlučivanje po prigovoru, niti bilo koju vrstu prethodnog pitanja, tako očekujem da DIK postupi i po ovom prigovoru. Svako drugačije postupanje bi se moglo samo tumačiti latinskom maksimom ‘Quod licet Iovi, non licet bovi - poručio je Jokić.
Članovi OIK Kotor su, kako kaže, zahtijevali od predsjednice OIK-a najmanje dva puta da zakaže sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o trenutnom statusu izbornog procesa u Kotoru, što onaa nije uradila.
- Nakon pristiglog obavještenja od strane Ustavnog suda, politički subjekt DPS OO Kotor, ispred kojeg je i delegirana predsjednica OIK Kotor, je više puta medijski obavještavao javnost o nespremnosti da se sazove sjednica OIK ili da se proglase konačni rezultati izbora za odbornike, bez obzira što su ispunjeni zakonski uslovi za takvo postupanje. Nesporna je namjera da se učini sve da se ovaj izborni proces ne okonča u skladu sa zakonom, već da se ovakvim odlaganjem stvori novi pravno-politički problem - navodi Jokić.
On posebno ističe i podsjeća Državnu izbornu komisiju, da sve do sjednice održane 2. novembra Opštinska izborna komisija nije uspijevala da većinom glasova donese bilo koju odluku vezanu za prigovore, već su se učesnici procesa koristili isključivo pravno-procesnim mogućnostima.
Prema riječima Jokića, nakon sjednice OIK 2. novembra prvi put je OIK odlučila u meritumu, a odluku je nakon toga potvrdio i DIK donošenjem Rješenja o odbijanju prigovora DPS-a.
- Na svim ranijim sjednicama OIK Kotor za podnesene prigovore je glasalo 8 od 16 članova OIK, što je predsjednica OIK nepravilno tumačila kao da se o istim nije odlučivalo, iako je morala u skladu sa zakonom i praksom Ustavnog suda da konstatuje da su prigovori odbijeni. Ovo posebno kod odredbi člana 3 Zakona o ustavnom sudu kojima se navodi da su stavovi o određenim pitanjima izraženi u odlukama Ustavnog suda obavezujući za sve državne organe, a imajući u vidu odluku U-VI br. 15/16 od 2016. godine kojom Ustavni sud zauzima stav da kada neki prigovor na sjednici OIK ili DIK ne dobije većinu, tj kada za usvajanje ne glasa većina članova komisije, da se takav prigovor smatra odbijenim - istakao je Jokić.
Pojašnjava da u navedenoj odluci Ustavnog suda, piše: „S obzirom na to da je za usvajanje prigovora podnosioca žalbe glasalo pet članova, a da se četiri člana nijesu izjašnjavala i da je saglasno Zakonu i Poslovniku brojčano ista većina (jedan glas više) potrebna za njegovo usvajanje ili za odbijanje, Ustavni sud je ocijenio da je Državna izborna komisija pravilno utvrdila da prigovor nije usvojen, jer za njegovo usvajanje nije glasala većina (šest članova Državne izborne komisije). Za eventualno usvajanje prigovora, u smislu odredbe člana 21 Zakona i člana 14 Poslovnika, po nalaženju Ustavnog suda, bilo bi potrebno da sjednici prisustvuje najmanje šest od ukupno 11 članova Državne izborne komisije u stalnom sastavu i da za usvajanje prigovora glasa svih šest članova Državne izborne komisije, odnosno većina članova Državne izborne komisije. S tim u vezi, činjenica na koju ukazuje podnosilac žalbe, da ostali prisutni članovi Državne izborne komisije nijesu glasali i izjašnjavali se o prigovoru, po ocjeni Ustavnog suda, nije od uticaja na konačan ishod glasanja o neusvajanju prigovora, s obzirom na to da većina članova Državne izborne komisije nije glasala za njegovo usvajanje, odnosno da se nije glasalo o odbijanju prigovora.“
Jokić predlaže da DIK usvoji prigovor i da u skladu sa odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika, a naročito članova 32 i 109 naloži predsjednici OIK Kotor da zakaže sjednicu OIK-a, naloži OIK Kotor da utvrdi konačne rezultate izbora za odbornike u SO Kotor i da nakon utvrđivanja konačnih rezultata izbora javno objavi podatke u skladu sa odredbama člana 99 Zakona o izboru odbornika i poslanika.
Prema preliminarnim rezultatima izbora u Kotoru, održanim 29. septembra, DPS i koalicija Pokret Evropa sad-Demokrate osvojili su po deset mandata, savez “Za budućnost Kotora”, Grbljanska lista i Demokratska alternativa po tri, Evropski savez dva, a Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i Kotorski pokret po mandat.

Anja Ivanović

DIK jednoglasno odlučila: Za Jokićev prigovor potrebno uputiti dopis Ustavnom sudu, sjednica se nastavlja nakon odgovora

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: odgovor