Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region - poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.&nbsp;
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živio šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Vjeruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Iran i Izrael nastavili su razmjenu raketnih i vazdušnih udara, dok svijet sa strepnjom iščekuje odgovor Teherana na napad Sjedinjenih Američkih Država na iranska nuklearna postrojenja, a američki predsjednik Donald Tramp otvoreno pominje mogućnost promjene režima u Islamskoj Republici.
Iran je u nedjelju poručio da će se braniti, dan nakon što su Sjedinjene Države zajedno sa Izraelom izvele najobimniju vojnu akciju Zapada protiv Irana još od Islamske revolucije 1979. godine, uprkos pozivima na uzdržanost i povratak diplomatiji sa svih strana svijeta.
Komercijalne satelitske snimke pokazuju da je američki napad u subotu teško oštetio ili uništio podzemno nuklearno postrojenje Fordo i centrifuge za obogaćivanje uranijuma koje su se nalazile unutar objekta, ali stručnjaci navode da još nije potvrđen tačan stepen štete.
U najnovijoj objavi na društvenim mrežama o napadu, Tramp je poručio da je nanijeta monumentalna šteta svim nuklearnim postrojenjima u Iranu.&nbsp;
- Najveća šteta zabilježena je duboko ispod površine zemlje. Pogodak u centar mete!!!“ – napisao je na svojoj platformi Truth Social.
Tramp je ranije pozvao Iran da odustane od odmazde i poručio da „vlada mora sada da izabere mir“, upozorivši da bi „budući napadi bili daleko žešći i lakši za izvođenje“.
Kako je saopštio general Den Kein, načelnik Združenog generalštaba američke vojske, SAD su u napadu ispalile 75 precizno navođenih projektila, uključujući bombe za razbijanje bunkera i više od dvije desetine krstarećih raketa tipa Tomahavk na tri iranska nuklearna postrojenja.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da poslije američkog napada nije registrovano povećanje nivoa radijacije izvan objekata. Direktor agencije Rafael Grosi izjavio je za CNN da još nije moguće procijeniti štetu unutar podzemnih objekata.
Visoki iranski izvor rekao je za Rojters da je većina visoko obogaćenog uranijuma iz Fordoa premještena na drugo mjesto prije napada. Rojters ovu tvrdnju nije mogao nezavisno da potvrdi.
Teheran, koji negira da njegov nuklearni program ima bilo kakvu vojnu komponentu, ispalio je salvu raketa na Izrael nakon američkog napada, pri čemu je ranjeno više desetina ljudi, a brojni objekti u Tel Avivu su uništeni.
Međutim, Iran još nije realizovao svoje glavne prijetnje – napade na američke baze ili blokiranje izvoza nafte kroz Ormuski moreuz.
Zatvaranje moreuza, kroz koji prolazi ključni dio svjetskog snabdijevanja naftom, moglo bi da izazove nagli skok cijena nafte, ugrozi svjetsku ekonomiju i izazove direktan sukob sa američkom Petom flotom koja je stacionirana u Persijskom zalivu.
Cijene nafte su danas skočile na najviši nivo od januara. Cijena sirove nafte Brent porasla je za 1,88 dolara ili 2,44%, na 78,89 dolara po barelu, dok je američka nafta tipa West Texas Intermediate (WTI) porasla za 1,87 dolara ili 2,53%, na 75,71 dolara po barelu.
Iranski parlament je već dao zeleno svjetlo za zatvaranje Ormuskog moreuza, koji Iran dijeli sa Omanom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iranska državna televizija Press TV navodi da bi za takav potez bila neophodna i saglasnost Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost, tijela kojim predsjedava izaslanik vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Hamneija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6327%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fpod-izraelskim-napadima-vrhovni-lider-irana-suocen-s-teskim-izborom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
General Kein je rekao da su Sjedinjene Države pojačale zaštitu svojih trupa u regionu, uključujući snage u Iraku i Siriji. Stejt department je izdao bezbjednosno upozorenje za sve američke građane u inostranstvu, pozivajući ih na „pojačani oprez“.
Američki državni sekretar Marko Rubio pozvao je Kinu da utiče na Iran da ne zatvara moreuz, rekavši u emisiji Fox News-a „Sunday Morning Futures sa Marijom Bartiromo“ da bi to bila „katastrofalna greška“.
- To bi za njih bila ekonomska samoubilačka misija. Imamo opcije kako da reagujemo, ali i druge zemlje bi trebalo da se pozabave tim pitanjem, jer bi njihove ekonomije bile pogođene znatno više nego naša - kazao je Rubio.
Izraelska vojska saopštila je da je danas u ranim jutarnjim časovima iz Irana ispaljena raketa koja je presretnuta izraelskim protivvazdušnim sistemima.
Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se u Tel Avivu i drugim dijelovima centralnog Izraela. Iran je više puta ciljano napadao šire područje Tel Aviva, metropolitansku zonu sa oko četiri miliona stanovnika, koja predstavlja poslovni, ekonomski i vojni centar Izraela.
Iranske agencije javljaju da su protivvazdušne odbrane aktivirane i u centralnim djelovima Teherana radi neutralizacije „neprijateljskih meta“, dok su izraelski vazdušni udari pogodili Parchin, vojni kompleks jugoistočno od glavnog grada.
<h2>PROMJENA REŽIMA</h2>
U još jednoj objavi na Truth Social-u u nedjelju, Tramp je pomenuo moguću promjenu režima u Iranu.
- Nije politički korektno koristiti izraz ‘promjena režima’, ali ako trenutni iranski režim nije u stanju da UČINI IRAN PONOVO VELIKIM, zašto onda ne bi došlo do promjene režima??? MIGA!!!“ – napisao je Tramp.
Njegova izjava uslijedila je nakon što su zvaničnici iz njegove administracije, uključujući potpredsjednika SAD Džej-Di Vensa i ministra odbrane Pita Hegseta, naglasili da Sjedinjene Države nemaju za cilj da sruše iransku vlast.
Izraelski zvaničnici, koji su pokrenuli sukob iznenadnim napadom na Iran 13. juna, sve otvorenije govore o želji da zbace šiitski vjerski establišment u Teheranu.
Dok Teheran razmatra opcije, očekuje se da će ministar vanjskih poslova Irana Abas Arakči danas održati razgovore sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Moskvi. Kremlj ima strateško partnerstvo sa Iranom, ali održava i bliske veze sa Izraelom.
Govoreći u Istanbulu u nedjelju, Arakči je rekao da će Iran razmotriti sve moguće odgovore i da povratka diplomatiji neće biti dok se ne sprovede odmazda.
Ministarstvo vanjskih poslova Rusije osudilo je američke napade, navodeći da su time ugroženi principi Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja, te upozorilo na opasnost od širenja sukoba na Bliskom istoku.
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija održao je hitnu sjednicu u nedjelju povodom američkih napada, dok su Rusija, Kina i Pakistan predložili rezoluciju kojom se zahtijeva trenutno i bezuslovno primirje na Bliskom istoku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Firanski-ambasador-u-un-u-svijet-ce-upamtiti-licemjerje-amerike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš poručio je Savjetu bezbjednosti da američki napadi predstavljaju opasan zaokret u regionu i apelovao na povratak pregovorima o iranskom nuklearnom programu.
Aviokompanije razmatraju koliko dugo će obustaviti letove preko Bliskog istoka nakon američkog napada. Ova ruta je postala ključna za letove između Evrope i Azije, ali sajt za praćenje letova FlightRadar24 pokazivao je u nedjelju da je vazdušni prostor iznad Irana, Iraka, Sirije i Izraela bio potpuno prazan.
&nbsp;

Iran razmatra odmazdu protiv SAD zbog napada na nuklearna postrojenja

Koalicija „Za budućnost Crne Gore“ u kontinuitetu ima netrpeljiv stav prema civilnom društvu koje se zalaže za evropske i NATO vrijednosti, a sada koristi poziciju vlasti da formalizuje pritisak na nevladin sektor i nezavisne medije - ocijenio je u razgovoru za Portal ETV programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović nakon što je ta politička frakcija, predvođena predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem, juče inicirala da se hitno predloži zakon o agentima stranog uticaja - nalik onim u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj. Đukanović je ukazao da se ovaj potez može smatrati nagovještajem uvođenja autoritarnih praksi kroz gušenje slobode mišljenja i odmazde prema neistomišljenicima. - Pritom, ova inicijativa je u potpunoj suprotnosti sa navodnim proevropskim opredjeljenjem koje Vlada ističe kao svoj prioritet. To je inicijativa inspirisana Putinovim pristupom vladanju, a vidjeli smo da je to u Rusiji za posljedicu imalo izolaciju ove države od demokratskog svijeta u kojem su nedopustive prakse surovih obračuna sa kritičarima i civilnim društvom - ustvrdio je Đukanović u odgovorima na pitanja Portala ETV.&nbsp; Zakon o stranim agentima bio bi, podvlači on, opasan put koji bi Crnu Goru udaljio od EU. <h2>POZADINA</h2> Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom. Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“. Zakoni o stranim agentima po uzoru na onaj Ruske Federacije na snazi su ili u proceduri u Kirgistanu, Gruziji, Mađarskoj i Slovačkoj. Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja. <h2>NADA U ZAPADNE PARTNERE</h2> Đukanović je u razgovoru za Portal ETV poručio da prijedlog koalicije ZBCG ponovo naglašava autentičnu antievropsku i antizapadnu agendu tog dijela vladajuće koalicije. Izuzetno je, dodaje on, opasno što ovakva inicijativa dolazi iz vlasti - u konkretnom slučaju od partije koju vodi predsjednik Skupštine, Andrija Mandić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241009211024_a881ac31bcb942a3e132daf212c92578d54c9900b3cebf220696323a38cab026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241009211024_a881ac31bcb942a3e132daf212c92578d54c9900b3cebf220696323a38cab026" data-rendition-name="original" width="1067" height="1600" loading="lazy" alt="Petar Đukanović"> <figcaption>PONOVO JE NAGLAŠENA ANTIEVROPSKA I ANTIZAPADNA AGENDA ZBCG: Petar Đukanović(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  - Znači, radi se političkom akteru čiji je lider prvi čovjek krovnog zakonodavnog tijela, a njegovi ministri sjede u Vladi, dok poslanici toj Vladi daju potrebnu većinu. Dodatno, Mandićeva pozicija najačeg aktera vladajuće većine, kojeg ostatak bespogovorno prati, čini ovu inicijativu opasnom najavom uvođenja institucionalizovanog gušenja slobode mišljenja, udruživanja i medija - istakao je Đukanović.&nbsp; Ovo, jasan je Đukanović, razotkriva i pravo lice ove političke strukture: a ono je, kako je rekao, daleko od onog kojem težimo na putu ka EU - a bliska modelima vlasti u Rusiji i Srbiji koji su uništili ili su blizu tome da u cjelosti unište prostor za civilno društvo i slobodne medije.&nbsp; <blockquote>Mandićeva pozicija najačeg aktera vladajuće većine, kojeg ostatak prati bespogovorno, čini ovu inicijativu opasnom najavom uvođenja institucionalizovanog gušenja slobode mišljenja, udruživanja i medija</blockquote> Upravo to što ova inicijativa dolazi iz dijela vlasti, prema mišljenju programskog direktora CGO, čitavoj situaciji daje naglašenu ozbiljnost. - I zato nije čudno da smo imali lavinu reakcija - dodao je on. Zato je optimističan da ovo neće nezapaženo proći ni kod naših zapadnih partnera. - Jer osim što je neutemeljena i manipulativna, tvrdnja da NVO u Crnoj Gori djeluju van zakona, a bez dokaza, vrlo je opasna kad dolazi od nekog ko je na poziciji moći. To je onda svojevrsna prijetnja koja ima za cilj da uguši kritički glas - poručio je Đukanović. <h2>MASKA</h2> On je stava da vlast koja ima problem sa NVO koje insistiraju na vladavini prava, transparentnosti i odgovornosti, zapravo ima problem sa sobom.&nbsp; - Ali, ni u jednom trenutku ne treba potcijeniti na što je sve spremna da ućutka organizacije koje je kritikuju zbog različitih loših praksi i zloupotrebe javnih resursa i moći - naveo je Đukanović u razgovoru za Portal ETV. <blockquote>EU insistira na poštovanju vladavine prava, slobode izražavanja, slobode udruživanja i zaštiti ljudskih prava, a zakon o stranim agentima je gaženje po tim vrijednostima</blockquote> Jasno je, kaže, da se pod maskom zaštite od „nezakonitog djelovanja nevladinih organizacija“ želi ograničiti sloboda mišljenja i udruživanja kako bi se kritičari zaplašili i uklonili iz javnog prostora. - A nosioci vlasti mogli slobodno da kreiraju i sprovode politike po mjeri svojih partijskih interesa, koji su vidljivo suprotni javnom interesu - istakao je Đukanović. <h2>GAŽENJE EVROPSKIH VRIJEDNOSTI</h2> On je podsjetio da je odnos vlasti sa civilnim društvom dio političkih kriterijuma procesa pristupanja Crne Gore u Evropsku uniju. Iz toga je, kako je rekao, jasno da je ova inicijativa usmjerena ka podrivanju tog procesa i osnovnih demokratskih principa koji su ključni za dostizanje onih standarda koji legitimišu jednu državu da bude članica EU.&nbsp; - EU insistira na poštovanju vladavine prava, slobode izražavanja, slobode udruživanja i zaštiti ljudskih prava, a zakon o stranim agentima je gaženje po tim vrijednostima - decidan je Đukanović. Neke od ključnih međunarodnih institucija poput Komiteta Ujedinjenih nacija za ljudska prava, Evropskog suda za ljudska prava, OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i Venecijanske komisije Savjeta Evrope o ovom su se, napominje Đukanović, odredile jasno - navodeći da su zakoni o stranim agentima diskriminatorski, štetni za slobodu udruživanja, ali i da urušavaju demokratiju.

Anja Ivanović

Nagovještaj uvođenja autoritarnih praksi i odmazde prema neistomišljenicima

Košarkaši SC Derbija poraženi su večeras u Podgorici od Partizana 78:66, u utakmici 14. kola A grupe Admiralbet ABA lige.
Podgorički tim je seriju bez pobjede produžio na osam mečeva i nakon 14. kola na začelju je tabele.
SC Derbi je odlično počeo meč, imao je nekoliko perioda dobre igre i u nastavku, ali to nije bilo dovoljno da se iznenadi beogradski sastav.
Partizan su do 11. trijumfa vodili Duejn Vašington sa 22 i Toni Džekiri sa 15 poena
U podgoričkom sastavu bolji od ostalih bili su Aleksa lić i Mateo Drežnjak sa po 16 poena

Košarkaši SC Derbija poraženi od Partizana

Fudbaleri Barselone osvojili su Superkup Španije nakon pobjede nad Real Madridom u finalu rezultatom 3:2 (2:2), u uzbudljivom meču odigranom u Džedi.
Kako su ova dva rivala i ranije navikla navijače, viđena je prava goleada. U prvih 36 minuta nije bilo golova, ali je u finišu prvog poluvremena postignuto čak četiri pogotka, od kojih tri u sudijskoj nadoknadi.
Barselonu je u vođstvo doveo Rafinja, a Vinisijus Žunior izjednačio je u drugom minutu nadoknade. Samo dva minuta kasnije Robert Levandovski ponovo je donio prednost katalonskom timu, dok je mladi Gonsalo Garsija u 46. minutu postavio konačan rezultat prvog poluvremena – 2:2.
U nastavku susreta Rafinja je ponovo bio junak Barselone, postigavši pobjedonosni gol u 73. minutu. Kapiten Barselone Frenki de Jong dobio je direktan crveni karton u 90. minutu, ali Real nije uspio da iskoristi brojčanu prednost u pet minuta sudijske nadoknade. Najbolju priliku imao je Kareras u samom finišu, ali je šutirao pravo u golmana Garsiju.
Ovom pobjedom nad najvećim rivalom, Barselona je osvojila svoju 16. titulu u Superkupu Španije.

Superkup Španije: Moćna Barselona savladala Real za trofej

Velika Britanija danas je saopštila da su razgovori s drugim NATO članicama o odbijanju ruske aktivnosti na Arktiku „uobičajeni“, nakon medijskih izvještaja da London pregovara s evropskim saveznicima o mogućem raspoređivanju vojnih snaga na Grenlandu.
Prema navodima novina Telegraph, vojni čelnici Velike Britanije i drugih evropskih zemalja rade na nacrtima planova za moguću NATO misiju na Grenlandu, teritoriji za koji je američki predsjednik Donald Tramp nedavno izjavio da želi da ga preuzme.
Britanski dužnosnici započeli su pregovore s Njemačkom, Francuskom i drugim zemljama o slanju britanskih vojnika, ratnih brodova i aviona, s ciljem zaštite Grenlanda od ruskog i kineskog uticaja.
Ministrica prometa Velike Britanije Hajdi Aleksander izjavila je za Sky News da su ovakvi razgovori u NATO-u „uobičajeni“. „Postaje to vrlo sporna geopolitička regija. S Rusijom i Kinom, očekuje se da razgovaramo sa saveznicima o tome kako odbiti rusku agresiju u Arktičkom krugu“, rekla je Aleksander.
Vladin glasnogovornik istakao je da je Velika Britanija „predana radu s NATO partnerima u jačanju odvraćanja i odbrane na Arktiku“.
Donald Tramp je ranije naglasio da Sjedinjene Američke Države moraju posjedovati Grenland, autonomni dio Kraljevine Danske, kako bi spriječile stratešku kontrolu Rusije i Kine nad bogatim mineralnim resursima, napominjući da američka prisutnost tamo nije dovoljna.

Telegraf: Čelnici Velike Britanije i drugih evropskih zemalja rade na nacrtima planova za moguću NATO misiju na Grenlandu

U saobraćajnim nezgodama na crnogorskim putevima, u 2025. godini, smrtno su stradale 63 osobe. U poređenju sa 2024. stradalo je 12 osoba manje. U odnosu na broj stanovnika i vozila na putevima i dalje je značajan broj poginulih u saobraćaju. Sa tog aspekta u Upravi policije nisu zadovoljni, ali trendom smanjenja broja poginulih jesu.
- I da je jedan ljudski život spašen svakako da bi to bio veliki uspjeh za svaku državu pa i za našu i sa tog aspekta svakako možemo da budemo i jesmo zadovoljni- kazao je Ilija Janjušević iz UP.
Igor Radojević, vještak saobraćajne struke, ističe glavni uzrok saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama.
- Nepoštovanje propisa je glavni uzrok nastanka saobraćajnih nezgoda. Van grada je to povećana brzina, preticanje na nedozvoljenim mjestima, gubitak pažnje, korišćenje mobilnog telefona- kaže on.
Nevezivanje sigurnosnim pojasom značajno umanjuje šanse učesnicima težih saobraćajnih nezgoda da prežive ili prođu bez ozbiljnih povreda.
- I ove godine smo imali preko 10 saobraćajnih nezgoda u kojima su nažalost putnici i vozači stradali u vozilu upravo jer nisu vezivali sigurnosni pojas i sa velikom sigurnošću možemo tvrditi da bi danas ti ljudi bili živi da su koristili sigurnosni pojas- ističe Janjušević.
Sigurnosni pojas u kombinaciji sa vazdušnim jastucima značajno utiče na smanjenje težih posljedica i kod težih saobraćajnih nezgoda.
Vožnjom pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci i gledanjem u mobilni telefon dok su za volanom, vozači direktno ugrožavaju i sebe i druge učesnike u saobraćaju. 
&nbsp;
- Vozač koji je pod dejstvom alkohola prvo njegove psihofizičke sposobnosti su značajno usporene, mnogo kasnije uočava bilo koju prepreku, kasnije reaguje, onda, kada je pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci on izražava određenu dozu agresivnosti, precjenjuje svoje sposobnosti i u takvim situacijama neminovno nažalost imamo i saobraćajne nezgode sa najtežim posljedicama- kaže Janjušević.
Vrlo često ćemo u uviđajima saobraćajnih nesreća naći samu izjavu vozača koji kaže: “gledao sam u mobilni telefon i prešao sam na suprotnu traku, navodi Radojević.
Statistički gledano najopasniji učesnici u saobraćaju su mladi vozači između 18 i 25 godina zbog neiskustva i relativno čestog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci. U opasnu kategoriju spadaju i vozači stariji od 60 godina zbog sporije reakcije u vožnji. Osim toga što upotreba tečnosti i supstanci, koje mijenjaju stanje svijesti, apsolutno nije dozvoljena vozačima, treba voditi računa i o nekoliko pomenutih faktora.
- Prije svega treba poštovati saobraćajne propise. Koristiti sigurnosni pojas i nikako upotreba mobilnog telefona. Ta distinkcija i gubitak pažnje je nešto što i najboljim vozačima može da smeta i da dovede do nastanka saobraćajne nezgode- ističe Radojević.
Iz Uprave policije apeluju na vozače da tokom prazničnih dana ne voze ukoliko su pod dejstvom alkohola ili bilo kakvih supstanci koje mijenjaju stanje svijesti, da poštuju saobraćajne propise jer tako brinu o svom i što je još važnije o tuđim životima.

Tag: odmazda