<p>Osnovno državno tužilaštvo u Beranama odredilo je zadržavanje do 72 sata <b>B. Č.</b> osumnjičeno za krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-andrijevcanin-kod-kog-su-pronadene-puske-rucna-bomba-materija-za-koju-se-sumnja-da-je-eksploziv-municija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Osumnjičeni je 25. novembra, u jutarnjim časovima, u svojoj porodičnoj kući nedozvoljeno držao veću količinu vatrenog oružja, municije i eksplozivnih materija, a čije je držanje zabranjeno građanima - saopšteno je iz ODT Berane.</p>
<p>Izviđaj u ovom predmetu je u toku.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

ODT Berane: Zadržavanje osumnjičeno za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija

<p>Nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama određeno je zadržavanje do 72 sata za jedno lice (S.S), osumnjičeno za dva krivična djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, saopšteno je iz ODT Berane.</p>
<p>- Osumnjičeni je dana 11. 11. 2025. godine, u porodičnoj kući, opština A, drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrozio duševni integritet članova porodice maloljetne djece i svoje supruge, na način što je maloljetnu djecu uhvatio za duksericu u predjelu vrata, a zatim ih spuštao na pod i tjerao da nađu baterije od daljinskog upravljača, zbog čega su oni plakali, nakon čega je svoju suprugu udarao više puta u predjelu glave i tijela, upućujući joj istovremeno riječi ozbiljne prijetnje, a što je sve kod oštećenih izazvalo osjećaj straha i ugroženosti. &nbsp;Izviđaj u ovom predmetu je u toku- navode u saoopštenju.&nbsp;</p>

Berane: Osumnjičen da je pred djecom tukao suprugu i prijetio joj

<p>Sutkinja Osnovnog suda u Beranama <b>Dubravka Popović</b> juče je ponovo odbila da preinači odluku o odbijanju zahtjeva tamošnjeg Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) da se iz Manastira Đurđevi stupovi privremeno oduzme spomenik ratnom zločincu i četničkom komandantu Pavlu Đurišiću.</p>
<p>To je Portalu ETV potvrđeno iz beranskog suda.</p>
<p>Sada bi Vanraspravno vijeće suda trebalo preinači ili potvrdi njenu odluku, a prema našim informacijama, postoji i zakonska mogućnost da joj ovaj predmet bude oduzet.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsutkinja-ponovo-odbila-zahtjev-odt-a-da-se-spomenik-durisicu-privremeno-oduzme-iz-manastira-durdevi-stupovi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Tužilaštvo je, kada je u Gornjem Zaostru postavljen spomenik četničkom komandantu, naložilo njegovo privremeno oduzimanje cijeneći da može biti dokaz u krivičnom postupku protiv <b>Vujadina Dobrašinovića</b> za nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja u saizvršilaštvu. Sutkinja Popović je odbila, kako prvi - tako i svaki naredni zahtjev, a Vanraspravno vijeće ukinulo je njenu odluku i predmet joj vratio na ponovno odlučivanje.</p>
<p>Ona je, tako, ostala pri istom stavu, pa je Vanraspravno vijeće i 1. oktobra donijelo odluku da se žalba tužilaštva uvaži, odnosno da se spomenik iz konaka privremeno oduzme od starješine Manastira. Ta akcija bila je neuspješna pošto spomenik nije pronađen u Manastiru Đurđevi stupovi, a Tužilaštvo je onda 8. oktobra od suda zatražilo da se odobri oduzimanje spomenika iz konaka.</p>
<p>Akcija za ljudska prava (HRA) je, inače, 4. novembra Komisiji za Etički kodeks sudija podnijela inicijativu u odnosu na sutkinju Popović zbog sumnje da je ponovljenim odbijanjem prijedloga ODT Berane za privremeno oduzimanje spomenika, uprkos odlukama vijeća koja su ukidala njene odluke, postupala protivno načelima stručnosti, savjesnosti i nepristrasnosti, propisanim Etičkim kodeksom sudija.</p>
<p>Da je spomenik Pavlu Đurišiću iz crkve u Gornjem Zaostru prenijet u manastir u Beranama objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“ u avgustu.</p>
<p>Novinar je tada u reportaži naveo da je „ono što je poznato jeste da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji - komandni štab“.</p>
<p>RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije <b>Metodije Ostojić</b>.</p>
<p>U reportaži nije otkriven tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“.</p>
<p>- Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede - izjavio je on tada.</p>
<p>Činjenica da je ovaj transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, ponovo prošao ispod radara crnogorskih državnih institucija, prije svega bezbjednosnog sektora, dovoljno govori o tome da je Crkva Srbije još jednom pokazala da je jača od države.</p>
<p>Dok su se institucije u javnosti preganjale je li takozvani Temeljni ugovor iznad Zakona o krivičnom postupku, a tužilaštva i policija prebacivali odgovornost jedni na druge zbog čega spomenik zlikovcu i četničkom koljaču Đurišiću nije izuzet kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, „institucija“ koja očigledno ima kontrolu nad dijelom teritorije Crne Gore organizovala je njegov transport na „sigurnije“ mjesto - u manastir u kojem stoluje iguman <b>Danilo Romanov </b>koji je prošle godine Berance nazvao „kriminalcima, kockarima i drogašima“, ali i koji se nedvosmileno pozicionirao kao još jedan glasnogovornik četničke ideologije pod plaštom crkvenog autoriteta.</p>
<p>Osim toga, fotoreporteri Pobjede i Vijesti <b>Stevo Vasiljević</b> i<b> Boris Pejović </b>fizički su napadnuti ispred crkve u Gornjem Zaostru - u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu.</p>
<p>Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.</p>
<p>Zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da, ukoliko bilo što „izađe na Vijesti“ da će ga ubiti golim rukama.</p>
<p>Ovaj skup su „obezbjeđivala“ svega dva policajca u civilu, a cijeli incident se dogodio pred njihovim očima.</p>

Anja Ivanović

Popović ponovo odbila zahtjev tužilaštva za izuzimanje spomenika Pavlu Đurišiću

<p>Fotoaparat koji je reporteru „Pobjede“ <b>Stevu Vasiljeviću</b> oduzet u napadu razularene mase tokom postavljanja spomenika četničkom komandatu Pavlu Đurišiću od 13. avgusta uopšte nije vještačen.</p>
<p>On je to saopštio gostujući <a href="https://www.youtube.com/watch?v=KvEGjHg3Rbo&amp;t=375s">u emisiji „Na kraju dana“</a> na Televiziji E prije dva dana.</p>
<p>- Vještačenje niko nije pominjao tu noć. Policija nije uzela otiske, niti je Tužilaštvo tražilo vještačenje moje opreme. Tri dana poslije 13. avgusta, a nakon što sam pitao nadležne oće li vještačiti aparat, su poslali nalog za vještačenje. Danas je 16. oktobar, a taj aparat i dalje stoji u Forenzičkom centru. Tek jutros su pitali da li i dalje mislim da on treba da se vještači. Ja sam im rekao: „gospodo, poslije dva mjeseca nema potrebe da ga vještačite. Poslije dva mjeseca na njemu nećete pronaći ništa“ - precizirao je Vasiljević.</p>
<p>Na opremi, decidan je fotoreporter, mogu da postoje samo dva regularna otiska.</p>
<p>- Jedan moj, a drugi moje pametne polovine - ako sam ga ostavio neđe po stolu, a ona ga prebacila na drugo mjesto. Ničiji drugo otisci ne mogu da budu na mojoj opremi - jer je niko drugi ne uzima u ruke - naveo je Vasiljević.</p>
<p>On je stava da policija i tužilaštvo, zbog toga što nijesu ispoštovali procedure o praćenju i nadziranju skupova visokog rizika, nemaju na osnovu čega da pronađu napadače.</p>
<p>- Ne možete reagovati ako nijeste tamo. Na mjestu gdje je bio napad nije bilo policajaca. Uniformisanih definitivno - ali ni ova dva koja su bila u civilu. U čitav skup, o kojem se danima ranije pisalo i koji je po svim bezbjednosnim postulatima skup visokog rizika, policija nije imala uvid - ukazao je Vasiljević.</p>
<h2>KLJUČNO - A ZANEMARENO</h2>
<p>Ključna stvar, kako je naglasio, je pitanje ko je organizator ovog skupa - a naše institucije se time ne bave.</p>
<p>- Valjda bi tužilaštvo prvo trebalo da utvrdi ko je organizator. Mene prvo interesuje onaj koji je svojim nečinjenjem omogućio da se napad desi - poručio je Vasiljević cijeneći da bi prije napadača odgovornost trebalo da snosi upravo organizator skupa.</p>
<p>Nadležni se za identifikaciju napadača, kako je rekao, oslanjaju na to da će ih fotoreporteri identifikovati.</p>
<p>- Oni pokušavaju da nađu ljude koji su nas napali tako što ću ja da ih identifikujem. A kako ja da identifikujem nekoga ko me udarao sa leđa? U situaciji kada 20 ljudi juriša na vas, posljednja stvar je da ih gledate u lica. Pokušao sam da se zaštitim i posmatram ono odakle mi prijeti opasnost - a ne da pamtim lica ljudi. Čitavo prijepodne sam bio u komunikaciji sa istim tim ljudima, od kojih nas je jedan dio njih popodne napao. Kako mogu da razlučim da li se nečijeg lica sjećam od prijepodne ili popodne? - jasan je Vasiljević.</p>
<p>Sve što se desilo, prema njegovom mišljenju, omogućio je predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac pošto je sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve dogovorio da se spomenik privremeno postavi u Gornjem Zaostru.</p>
<p>- Mi konstantno pričamo o „podizanju spomenika“. Taj spomenik nije podignut nego privremeno postavljen. To ne odgovara istini jer je bio privremeno iznesen i to uz dozvolu legitimnih predstavnika države Crne Gore. Đole Lutovac je sa sveštenim licima, predstavnicima SPC promijenio odluku koja je došla sa vrha države i dozvolio da taj spomenik privremeno postavi - naveo je Vasiljević.</p>
<h2>&nbsp;„OPERATIVNA OBRADA“ OPREME</h2>
<p>Vasiljević je, tokom gostovanja na TV E, saopštio da se Tužilaštvo ne bave ni činjenicom da je njegov aparat „operativno obrađen“ – odnosno da je ostao netaknut iako su kartice i baterija izvađeni.</p>
<p>- Gospodin Femić je meni opremu vratio - aparat je bio netaknut: samo izvađene kartice i baterije. Po njegovim riječima i svjedočenju - to je uradio jer je samouk. Moj kolega Boris Pejović ne bi umio da izvadi bateriju - pa na osnovu koje obuke, iskustva i ekspertize je Femić to znao? Da je aparat bio razvaljen - razumio bih - ali ovo je operativno obrađena oprema. Zašto je vađena baterija? Moju opremu, a i Borisovu je neko na licu mjesta operativno obradio. To zasigurno nije bio neki pristalica četničkog pokreta iz sela Gornje Zaostro u Beranama. To je vrlo interesantan detalj. Tužilaštvo se ni time ne bavi - ukazao je Vasiljević.</p>
<h2>DRŽAVA DA JEDNOM STANE ISPRED - A NE IZA REPORTERA</h2>
<p>Nakon svega toga što se dogodilo niko iz vrha države Crne Gore, bez obzira na političku pripadnost, nije se, kaže Vasiljević, izuzev onih protokolarnih reakcija – tkz. „templejt osuda“, udostojio da ih pozove da porazgovaraju i zainteresovao da „iz prve ruke“ čuje što se desilo, i jesu li negdje pogriješili kao izvršna vlast.&nbsp;</p>
<p>- Ništa apsolutno. A sa druge strane vidimo da se u drugim slučajevima nasilja, odnosno prijetnji novinarima, ne može živjet. Nije nama potrebno da neko non-stop stoji iza nas i govori da je iza nas. Dajte, jedan put: stanite ispred nas. Nemojte da budete iza nas. Stanite jednom, kao država i izvršna vlast, ispred nas i omogućite da radimo ono što nam Ustav garantuje - poručio je Vasiljević.</p>
<h2>PRESUDA DA BUDE PRIORITETNA</h2>
<p>Osvrnuvši se na to što je pritvor ukinut Podgoričaninu Danku Femiću, koji se sumnjiči da je njemu i kolegi iz „Vijesti“ Borisu Pejoviću oteo opremu, Vasiljević je poručio da nikome, što god da je učinio, pritvor ne bi trebalo da se pretvori u kaznu.&nbsp;</p>
<p>- A imalo je naznake da će to sa gospodinom Femićem da se desi. On je priznao to za što ga terete, mi smo svjedočili... Zašto je onda potrebno dva ili tri mejseca da se toliko čist slučaj rasteže i da sve vrijeme oni nekoga drže u pritvoru? Zašto to ne može da se riješi onako kaošto je bilo i obavezujuće uputstvo vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića - odnosno da slučajevi napada na novinare moraju prioritetno da se rješavaju? Prvo ročište po toj optužnici je bilo poslije dva mjeseca. Zašto je bilo potrebno čekati dva mjeseca za nešto što je on priznao i što smo mi svjedočili? To mi nije jasno - istakao je Vasiljević.</p>
<p>Nakon toga, kako je rekao, glavni pretres nije završen nego je produžen do 24.&nbsp;</p>
<p>- Pa će to opet da se produži, a za sve to vrijeme neko treba da sjedi u pritvoru? Mislim da je gospodin Femić kriv i da nema razloga da se pritvor rastreže - nego da presuda mora da se donese prioritetno po tom uputstvu - jer nema potrebe ni za kakvim dokazivanjima i rastezanjima – jasan je Vasiljević.</p>
<p>Na konstataciju novinara da je Femić na suđenju rekao da je fotoaparat oduzeo jer mu je to naložio sveštenik i pitanje ko i kako ima pravo da zabrani obavljanje novinarskog posla na javnoj površini, Vasiljević je rekao da ne zna na kojeg sveštenika je Femić mislio jer se o tome nije precizno izjasnio.</p>
<p>- Ne iznenađuje me što je postupio po tom nekom, da kažem, mekom uputstvu. Mi nijesmo bili tamo kad je taj sveštenik to rekao. Mi smo došli u momentu kad smo procijenili da će da počne uklanjanje spomenika - kad nas je jedan od sveštenika koji je očigledno, na osnovu nekakvog položaja, imao neko učešće u organizaciji, sproveo i rekao da se parkiramo uzbrdo. Tek kasnije, kad je prošla frka, saznajem da je neko svešteno lice reklo da niko ne slika i ne snima uklanjanje spomenika - naveo je Vasiljević dodajući da niko, osim policije, ne može da novinarima uskrati rad i kretanje na teritoriji države.</p>
<p>Njihove fotografije o dešavanjima u Gornjem Zaostru, kako je rekao, pokazuju pravu istinu.</p>
<p>- Da je spomenik privremeno postavljen uz saglasnost države – rekao je fotoreporter.</p>
<h2>NEMA VREMENA ZA STRAH</h2>
<p>Naša profesija je, kako je rekao, specifična.</p>
<p>- Nama se ovakve stvari, možda ne u ovom obimu i sa ovolikom dozom agresije, dešavaju svakodnevno. Mi smo neprestano, zbog posla koji radimo, izloženi nekakvoj vrsti agresije i nepoštovanja od svakoga ko se nalazi u situaciji koja nije povoljna - ispred sudova, na mitinzima.. No, ne plašimo se mi za život jer nemamo kad o tome da razmišljamo. Mi razmišljamo kako da pacifikujemo situaciju i kako da se izvučemo. Za to smo obučavani i o tome znamo mnogo i u tom momentu nemamo vremena za strah. Jedino imamo vremena da se izvučemo - pa ćemo poslije da razmišljamo što se desilo - naveo je Vasiljević.</p>
<p>On je procjenu bezbjednosti tražio 20. avgusta, sedmicu nakon napada.&nbsp;</p>
<p>- Zbog pitanja da li, kad idući put neko napravi skup iz tog ideološkog miljea, smijem da pođem na taj skup i mogu li da izvještavam nesmetano ili da očekujem da će neko sa leđa da mi otvori glavu i da se izgubi u masu - naglasio je Vasiljević.</p>
<h2>DRASTIČAN PORAST NAPADA</h2>
<p>On je stava da je sloboda medija u Crnoj Gori trenutno na jako jako niskom nivou.</p>
<p>- To će pokazati i izvještaji. Broj napada na novinare je drastično porastao - konstatovao je Vasiljević.</p>
<p>Mediji su, poručuje on, slobodni onoliko koliko i radnici - a plaši se, kako je rekao, da je to jako malo.</p>
<p>- I da smo, prije svega, egzistencijalno ugroženi - ne u smislu da nemamo od čega da živimo - ali da svaka prodavačica telefona u „Delti“ prima veću platu od nas. A gdje nemate egzistencijalnu sigurnost - ne možete da pričate o slobodi - decidan je Vasiljević.&nbsp;</p>
<p>Cijeni i da je, ono što je naša primarna djelatnost - proizvodnja informativnog sadržaja, svedeno na apsolutni minimum.</p>
<p>- Jer su tu funkciju počele da preuzimaju razne PR službe i agencije, a mi to gutamo i ćutimo. Dok se ponašamo tako - slobode medija u Crnoj Gori neće biti. Ovo što razne državne ili paradržavne organizacije rade, taj pritisak koji od njih trpimo je ništa u odnosu na pritisak unutar našeg esnafa. Ništa od onoga u Beranama se ne bi desilo da nas je bilo 15, ali nas nije bilo - jer se plašimo. Ljudi neće da se izlažu riziku - rekao je fotoreporter.</p>

Vasiljević: Aparat koji mi je oduzet nije vještačen, nadležni ne mogu pronaći napadače jer nijesu ispoštovali procedure za nadziranje skupova visokog rizika

<p>Iz beranskog Osnovnog državnog tužilaštva reagovali su na tekst Antene M “<a href="https://etv.me/drustvo/obavezujuce-uputstvo-vdt-markovica-o-postupanju-u-slucaju-nasilja-nad-novinarima-mrtvo-slovo-na-papiru"><b>Obavezujuće uputstvo VDT Markovića o postupanju u slučaju nasilja nad novinarima mrtvo slovo na papiru</b></a>”, objavljenog 13. oktobra 2025. godine.</p>
<p><b><i>Reagovanje ODT-a prenosimo integralno:</i></b></p>
<p>"Osnovno državno tužilaštvo u Beranama je dana 8. avgusta 2025. godine, odmah po prijemu obavještenja od strane policije da je u selu Gornje Zaostro, opština Berane, više nepoznatih lica verbalno i fizički napalo novinare koji su fotografisali i snimali događaj postavljanja spomen-obilježja Pavlu Đurišiću, hitno preduzelo sve radnje iz svoje nadležnosti i postupalo u potpunosti u skladu sa Obavezujućim uputstvom Vrhovnog državnog tužioca.</p>
<p>Dežurna tužiteljka je naložila policiji da oštećeni budu upućeni na ljekarski pregled, te da se nakon toga dostavi medicinska dokumentacija. Oštećeni fotoreporteri su saslušani istog dana, kao i lica koja su identifikovana kao napadači.</p>
<p>Nakon saslušanja osumnjičenih i svjedoka, određeno je zadržavanje licu F.D., a dana 11. avgusta 2025. godine podnijet je predlog za određivanje pritvora zbog krivičnog djela prinuda. Nadležni sud je osumnjičenom odredio pritvor u trajanju od 30 dana.</p>
<p>Četiri dana kasnije, 15. avgusta 2025. godine, Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je optužni predlog, sa prijedlogom za produženje pritvora, protiv osumnjičenog zbog dva krivična djela prinuda, izvršenih na štetu:</p>
<p>fotoreportera P.B. (Dnevne novine „Vijesti“) i</p>
<p>novinara V.S. (Dnevne novine „Nova Pobjeda“, Podgorica).</p>
<p>Istog dana, 15. septembra 2025. godine, podnijet je i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv još pet lica zbog: prijetnji, fizičkog napada i drskog i uvredljivog ponašanja učinjenih na štetu pomenutih fotoreportera.</p>
<p>U nastavku izviđaja, nakon što su policiji dostavljene fotografije mogućih izvršilaca krivičnih djela, ista je izvršila njihovu identifikaciju, nakon čega je tužilaštvo prikupilo obavještenja od dva novinara, dok je jedan novinar odbio davanje izjave dok se ne procijeni njegova lična bezbjednost.</p>
<p>Blagovremeno i efikasno postupanje Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama potvrđuje da se Obavezujuće uputstvo Vrhovnog državnog tužioca u potpunosti primjenjuje, te da su tvrdnje iz spornog teksta neutemeljene."</p>

ODT Berane: Obavezujuće uputstvo VDT Markovića u potpunosti se primjenjuje

<p>Sutkinja Osnovnog suda u Beranama <b>Dubravka Popović</b> ponovo je odbila zahtjev tamošnjeg Osnovnog državnog tužilaštva da se spomenik četničkom komandantu, ozloglašenom ratnom zločincu i koljaču Pavlu Đurišiću privremeno oduzme iz manastira Đurđevi stupovi.</p>
<p>To je Portalu ETV saopštila rukovoditeljka beranskog ODT-a <b>Jadranka Mićović</b>.&nbsp;</p>
<p>Oni, kako nam je kazala Mićović, imaju pravo da izjave žalbu na ovo rješenje - koje će i iskoristiti.</p>
<p>Vanraspravno vijeće suda već je ranije ukinulo ovakvu odluku i vratilo predmet na ponovno odlučivanje, ali Popović nije uvažila njihove sugestije.</p>
<p>Da je spomenik Pavlu Đurišiću iz crkve u Gornjem Zaostru prenijet u manastir u Beranama objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“ prošlog mjeseca.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspomenik-zlikovca-durisica-premjesten-u-durdeve-stupove&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Novinar je tada u reportaži naveo da je „ono što je poznato jeste da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji - komandni štab“.</p>
<p>RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije <b>Metodije Ostojić</b>.</p>
<p>U reportaži nije otkriven tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“.</p>
<p>- Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede - izjavio je on tada.</p>
<p>Činjenica da je ovaj transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, ponovo prošao ispod radara crnogorskih državnih institucija, prije svega bezbjednosnog sektora, dovoljno govori o tome da je Crkva Srbije još jednom pokazala da je jača od države.</p>
<p>Dok su se institucije u javnosti preganjale je li takozvani Temeljni ugovor iznad Zakona o krivičnom postupku, a tužilaštva i policija prebacivali odgovornost jedni na druge zbog čega spomenik zlikovcu i četničkom koljaču Đurišiću nije izuzet kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, „institucija“ koja očigledno ima kontrolu nad dijelom teritorije Crne Gore organizovala je njegov transport na „sigurnije“ mjesto - u manastir u kojem stoluje iguman <b>Danilo Romanov </b>koji je prošle godine Berance nazvao „kriminalcima, kockarima i drogašima“, ali i koji se nedvosmileno pozicionirao kao još jedan glasnogovornik četničke ideologije pod plaštom crkvenog autoriteta.</p>
<p>Osim toga, fotoreporteri Pobjede i Vijesti <b>Stevo Vasiljević</b> i<b> Boris Pejović </b>fizički su napadnuti ispred crkve u Gornjem Zaostru - u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu.</p>
<p>Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnapadnuti-novinari-i-fotoreporteri-pobjede-i-vijesti-ispred-crkve-u-gornjem-zaostru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da, ukoliko bilo što „izađe na Vijesti“ da će ga ubiti golim rukama.</p>
<p>Ovaj skup su „obezbjeđivala“ svega dva policajca u civilu, a cijeli incident se dogodio pred njihovim očima.</p>

1250x600

1084x550

Sutkinja ponovo odbila zahtjev ODT-a da se spomenik Pavlu Đurišiću privremeno oduzme iz manastira Đurđevi stupovi

<p>Osnovno državno tužilaštvo u Beranama (ODT) formiralo je predmet zbog premještanja spomenika četničkom komandantu, ozloglašenom ratnom zločincu i koljaču Pavlu Đurišiću u manastir Đurđevi stupovi.</p>
<p>To je Portalu ETV saopštila rukovoditeljka beranskog ODT-a <b>Jadranka Mićović</b>.</p>
<p>- Nakon saznanja da je spomen obilježje Pavlu Đurišiću premješteno u konak manastira Đurđevi stupovi, Osnovno državno tužilaštvo u Beranama formiralo je predmet i u toku je postupak izviđaja - kazala nam je ona.</p>
<p>Da je spomenik Pavlu Đurišiću iz crkve u Gornjem Zaostru prenijet u manastir u Beranama objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“. Novinar je u reportaži naveo da je „ono što je poznato jeste da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji - komandni štab“.</p>
<p>RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije <b>Metodije Ostojić</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspomenik-zlikovca-durisica-premjesten-u-durdeve-stupove&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>U reportaži nije otkriven tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“.</p>
<p>- Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede - izjavio je on tada.</p>
<p>Činjenica da je ovaj transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, ponovo prošao ispod radara crnogorskih državnih institucija, prije svega bezbjednosnog sektora, dovoljno govori o tome da je Crkva Srbije još jednom pokazala da je jača od države.</p>
<p>Dok su se institucije u javnosti preganjale je li takozvani Temeljni ugovor iznad Zakona o krivičnom postupku, a tužilaštva i policija prebacivali odgovornost jedni na druge zbog čega spomenik zlikovcu i četničkom koljaču Đurišiću nije izuzet kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, „institucija“ koja očigledno ima kontrolu nad dijelom teritorije Crne Gore organizovala je njegov transport na „sigurnije“ mjesto - u manastir u kojem stoluje iguman <b>Danilo Romanov </b>koji je prošle godine Berance nazvao „kriminalcima, kockarima i drogašima“, ali i koji se nedvosmileno pozicionirao kao još jedan glasnogovornik četničke ideologije pod plaštom crkvenog autoriteta.</p>
<p>Osim toga, fotoreporteri Pobjede i Vijesti <b>Stevo Vasiljević</b> i<b> Boris Pejović </b>fizički su napadnuti ispred crkve u Gornjem Zaostru - u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu.</p>
<p>Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnapadnuti-novinari-i-fotoreporteri-pobjede-i-vijesti-ispred-crkve-u-gornjem-zaostru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar <b>Balša Rudović</b>, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da, ukoliko bilo šta “izađe na Vijesti” da će ga ubiti golim rukama.</p>
<p>Ovaj skup su „obezbjeđivala“ svega dva policajca u civilu, a cijeli incident se dogodio pred njihovim očima.</p>

ODT Berane formiralo predmet: Izviđaju kako je spomenik Pavlu Đurišiću stigao do Đurđevih stupova

<p>Međusobna demantovanja Uprave policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama u vezi sa uklanjanjem nezakonito podignutog spomenika četničkom koljaču Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro, jasno pokazuju da je država kapitulirala pred Crkvom Srbije - ocijenili su u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-tuziteljka-rekla-da-zbog-temeljnog-ugovora-nije-moguce-izdati-nalog&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Očigledno je, cijene oni, da niko - ni policija, ni tužilaštvo nemaju skoposti, ni hrabrosti da preduzmu zakonom propisane radnje, a kamoli da oduzmu spomenik ratnom zločincu, budući da istim gospodare crkva i crkvena lica.</p>
<p>- Time šalju jasnu poruku da oni koji bi trebalo da sprovode zakone jednako prema svima, to, ipak, ne čine onda kada postoji mogućnost da je neko krivično djelo izvršeno uz amin mantija, koje, smijući se u lice državi i ismijavajući čelnike bezbjednosnog sektora, demonstriraju da su iznad zakona - naveli su u DPS-u.</p>
<p>N’o, kako su dodali, ovakav beskičmenjački odnos državnog tužilaštva i policije nikoga ne može iznenaditi u atmosferi u kojoj crkva, između ostalog, upravlja i aktuelnom Vladom.</p>
<p>- Ovakvim postupanjima odnosno nepostupanjima, međusobnim prepucavanjima i nedavanjem adekvatnog odgovora na grubo kršenje zakona, oni koji rukovode važnim poslovima u državi, počev od čelnika u sistemu bezbjednosti, pokazuju da su zapali u dužničko ropstvo prema crkvenim velikodostojnicima, koji su ih i doveli na pozicije koje pokrivaju - jasni su u DPS-u.</p>
<p>U vrijeme kad im se ispred nosa podiže spomenik najozloglašenijem fašisti Đurišiću i naočigled policije linčuju novinari u “oslobođenoj” Crnoj Gori, u DPS-u ukazuju da se "samoprozvana kičma bezbjednosnog sektora" Lazar Šćepanović i NVO tužilac Milorad Marković busaju u prsa ispraznom pričom o hrabrosti i integritetu, dok ih Metodije Ostojić prevaspitava i ograničava njihove nadležnosti.</p>
<p>- A učinioci krivičnih djela im se rugaju i u lice sasipaju istinu da ih se ne boje i da su pred njima apsolutno nemoćni - zaključili su u DPS-u.</p>

DPS: Dok se UP i Tužilaštvo prepucavaju - Metodije ih prevaspitava, a Crkva Srbije demonstrira da je iznad zakona

<p>Ponovo svjedočimo potezima institucija koji nam govore da one nijesu funkcionalne i da ne rade koordinisano. Prepiska između Tužilaštva i policije, i prepirka u vezi sa uklanjanjem spomenika Pavlu Đurišiću upravo to pokazuju - ocijenio je advokat Veselin Radulović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-tuziteljka-rekla-da-zbog-temeljnog-ugovora-nije-moguce-izdati-nalog&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>On je, u izjavi za Antenu M, podvukao da je nesporno da jedna od te dvije institucije ne govori istinu.</p>
<p>- Mislim da je u ovom slučaju to policija, jer mi nije logično da je mogla da odradi sve ono, odnosno da ne uradi sve što je trebalo u situacijama u vezi sa postavljanjem tog spomenika. U ovom konkretnom slučaju vidjelo se da je policija imala informacije da se događaj priprema, odnosno da se priprema izvršenje krivičnog djela. Policija je morala, čak i bez naloga tužilaštva - čak i da taj nalog nije postojao - da preduzme radnje kako bi spriječila to izvršenje, a kasnije i da oduzme predmet krivičnog djela. Umjesto toga, djelovala je kao svojevrsni asistent - decidan je Radulović.</p>
<p>Na kraju, dodaje, imamo ružnu komunikaciju između institucija i javno prepucavanje o tome ko govori istinu.</p>
<p>- To je ono što je generalno loše i što šalje vrlo lošu poruku javnosti - da nemamo sposobne institucije da obezbijede vladavinu prava. Čak i u ovakvom slučaju, koji nije komplikovan i ne tiče se nekog težeg krivičnog djela. Kako bi institucije postupile da je riječ o mnogo ozbiljnijem djelu? - pita advokat.</p>
<p>Ustav je, kaže Radulović, iznad Temeljnog ugovora - a njegove odredbe nijesu u skladu sa Ustavom.</p>
<p>- Odredbe Temeljnog ugovora - konkretno one koje onemogućavaju eventualno organima bezbjednosti da uđu u crkve ili vjerske objekte - nijesu u saglasnosti sa Ustavom. To sam govorio još kada je taj dokument potpisivao tadašnji premijer Dritan Abazović. Ali, opet ponavljam, to nije smetnja da se Ustav i zakoni Crne Gore primjenjuju, pod uslovom da imamo institucije. Sve, međutim, ukazuje da mi institucije koje su sposobne da primijene Ustav i zakon - nemamo - zaključio je Radulović.</p>

Radulović: Ustav je iznad Temeljnog ugovora - samo nemamo sposobne institucije da ga primijene

<p>Iz Uprave policije uputili su demanti povodom današnjih navoda Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama.&nbsp;</p>
<p>Povodom pitanja obilježja ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru, navode kako policija nije ta koja uklanja spomenik, već da je to Opština Berane. No, kako dodaju, policija je bila spremna da asistira.</p>
<p>- Uprava policije je odmah po saznanju da je u mjestu Gornje Zaostro podignut spomenik Pavlu Đurišiću, o istom obavijestila Osnovno državno tužilaštvo u Beranama. Tokom cijelog dana 7. avgusta, kao i narednog dana – 8. avgusta do 13:53 časova, policijskim službenicima nije izdat nalog za oduzimanje spomenika. Nalog je prvi i jedini put izdat 8. avgusta u 13:53 časova, nakon čega je u 14:20 časova spomenik uklonjen sa lokacije i premješten u crkvu - ističu u saopštenju.</p>
<p>Kažu kako je prethodno, osmog avgusta ujutro, tužiteljka u ODT Berane kroz komunikaciju sa policijom "ukazala da oduzimanje spomenika nije nužno za dokazivanje krivičnog djela, te da se radi o gabaritnom predmetu čije je uklanjanje neizvodljivo bez specijalne mehanizacije".&nbsp;</p>
<p>- Takođe je naglasila da tužilaštvo, analogno postupcima u predmetima nedozvoljene gradnje, ne izdaje naloge za oduzimanje objekata jer se radi o nepokretnoj imovini. Nakon što je spomenik izmješten u crkvu, o istom su policijski službenici obavijestili državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, koji nije izdao nikakva dodatna uputstva niti naloge u vezi sa njegovim oduzimanjem. Pored svega, policija je inicirala oduzimanje spomenika i predložila još jednu procesnu radnju, a to je da se, u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku, parohu crkve izda potvrda o oduzimanju predmeta, sa obavezom čuvanja istog, pri čemu bi ta radnja imala i procesnu i dokaznu vrijednost, što državna tužiteljka nije prihvatila - naveli su oni.</p>
<p>Poručuju da se rukovoditeljka ODT Berane, pošto su je policajci upoznali da je spomenik završio u crkvi, "izjasnila da ta činjenica mijenja okolnosti, te da nije moguće izdati nalog za ulazak u crkvu, imajući u vidu da se radi o vjerskom objektu na koji se primjenjuju zakonski propisi i odredbe Temeljnog ugovora".</p>

UP: Tužiteljka rekla da zbog Temeljnog ugovora nije moguće izdati nalog za uklanjanje spomenika

<p>Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.</p>
<p>Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.</p>
<p>Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.</p>
<p>Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.</p>
<p>Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.</p>
<p>Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.</p>
<p>Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.</p>
<p>Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.</p>
<p>Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;</p>
<p>Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.</p>

BMW stabilizovao prodaju

<p>Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.</p>
<p>Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;</p>
<p>- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.</p>
<p>Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.</p>
<p>Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.</p>
<p>- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.</p>
<p>Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.</p>

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

<p>Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;</p>
<p>Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.</p>
<p>Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.</p>
<p>- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.</p>
<p>Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.</p>
<p>Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.</p>
<p>- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.</p>
<p>Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.</p>
<p>Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.</p>
<p>Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.</p>
<p>Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.</p>
<p>Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.</p>
<p>- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.</p>
<p>Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.</p>
<p>- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.</p>
<p>Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.</p>
<p>Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.</p>
<p>Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.</p>
<p>Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.</p>
<p>- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.</p>
<p>Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.</p>
<p>- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.</p>
<p>Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.</p>
<p>Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.</p>
<p>Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.</p>
<p>Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.</p>
<p>Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.</p>
<p>Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.</p>
<p>- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.</p>
<p>Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.</p>
<p>Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.</p>
<p>Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.</p>
<p>Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.</p>
<p>- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.</p>
<p>Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.</p>
<p>- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.</p>
<p>Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.</p>
<p>- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.</p>

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

<p>Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.</p>
<p>- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.</p>
<p>S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.</p>
<p>- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;</p>
<p>Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.</p>
<p>- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.</p>

Tag: odt-berane