Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleh Herasimenko uručio je gradonačelniku Prijestonice Cetinje Nikoli Đuraškoviću posebnu zahvalnicu kao izraz priznanja za značajan doprinos socijalnoj rehabilitaciji ukrajinske djece koja su boravila na Cetinju u okviru projekta "Ljudi budućnosti".
Đurašković se, kako se navodi u saopštenju, zahvalio na priznanju, naglašavajući da je podrška Ukrajini zasnovana na univerzalnim principima slobode, demokratije i poštovanja međunarodnog prava.&nbsp;
- Prijestonica Cetinje ostaje čvrsto opredijeljena da stoji uz ukrajinski narod u njegovoj borbi za očuvanje teritorijalnog integriteta, mir i sigurnost - poručio je Đurašković.
Dodao je da Cetinje prepoznaje značaj međunarodne solidarnosti u teškim vremenima, te da će ostati otvoreno i za buduću saradnju na ovakvim projektima.
Herasimenko je istakao da je boravak na Cetinju imao poseban značaj za ukrajinsku djecu pogođenu ratom.&nbsp;
- On je zahvalio građanima Cetinja na mnogobrojnim gestovima podrške, od učestvovanja u humanitarnim akcijama, preko javnih iskaza solidarnosti, do simboličnih i institucionalnih poteza kojima je Cetinje pokazalo da je uz Ukrajinu - kazali su iz Prijestonice Cetinje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Đuraškoviću uručena zahvalnica za doprinos socijalnoj rehabilitaciji ukrajinske djece

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj primio je danas ambasadora Ukrajine u Crnoj Gori Nj.E. Olega Gerasimenka, a sagovornici su istakli da će odnosi dvije zemlje biti dodatno osnaženi kroz novoformiranu Grupa prijateljstva sa Ukrajinom u Skupštini, saopšteno je iz kabineta potpredsjednika Camaja.
- Potpredsjednik Camaj iskazao je na početku, izraze iskrenog saučešća povodom nedavnih civilnih žrtava koje je Ukrajina nedavno pretrpjela posebno ističući slučaj mlade Ukrajinke Irine Zarutske- navodi se u saopštenju.
Ambasador Gerasimeko, ističu, zahvalio je na prijemu i kontinuiranoj podršci potpredsjedniku Camaju.
Sagovornici su razmijenili mišljenja i o aktuelnim temama u vezi sa ratom u Ukrajini, naglašavajući značaj što skorijeg postizanja dogovora o prekidu vatre.
- Saglasili su se da Crna Gora i Ukrajina imaju dobre i prijateljske odnose koji će se, kako su istakli, dodatno osnažiti kroz novoformiranu Grupu prijateljstva sa Ukrajinom u Skupštini Crne Gore. Dogovoreno je da se u što skorijem periodu realizuje posjeta ukrajinskih parlamentaraca Crnoj Gori- poručili su iz kabineta potpredsjednika.
&nbsp;Zaključeno je, navodi se u saopštenju, da intenziviranje parlamentarne diplomatije Crne Gore i Ukrajine predstavlja važan korak za bolje razumijevanje međusobnih potreba i snaženje prijateljskih i bilateralnih veza dva naroda.

Camaj sa Gerasimenkom: Odnosi dvije zemlje dodatno osnaženi kroz novoformiranu Grupu prijateljstva sa Ukrajinom u Skupštin

Kada je, bez mnogo uvoda novinaru Standarda saopštio da ovo neće biti obični intervju, već priča čovjeka kojeg dubogo potresa patnja svog naroda, ukrajniski ambassador u Crnoj Gori Oleh Herasimenko je počeo da govori o ljudima na Cetinju. Glas mu se malo promijenio, gledao me izravno u oči kao da kroz mene gleda one kolone koje su tih prvih nedjelja rata punile gradske trgove podrške u Crnoj Gori.
U jednom trenutku, činilo mi se da su mu čak i oči zasjale od emocija, ali prije svega zbog ponosa i zahvalnosti.
- Podrška koju smo vidjeli u Crnoj Gori… jedinstvena je u Evropi, mnogo ljudi je marširalo svakog dana, prvih stotinu dana, zatim svake nedjelje, svakog mjeseca - &nbsp;kazao je ambasador Herasimenko, u razgovoru za Standard.
- Nije riječ o novcu niti o oružju — riječ je o vrijednostima. Crnogorci zaista duboko razumiju koliko je sloboda važna — kroz svoju istoriju, tradiciju, pjesme… Čak i ako poslušate himnu Crne Gore, a ona u jednom dijelu kaže – koji nikad ne poznaše sramotnog ropstva lance, vidjećete da i Ukrajnina u himni ima sličnu vrijednost – dušo i tijelo ćemo položiti za naše slobodu - nadahnuto je počeo priču ukrajinski diplomata.
Kada sam ga pitao da li obični ljudi u Ukrajini, oni na frontu i blizu njega, kao i predsjednik Zelenski zna za podršku građana Crne Gore, posebno onih sa Cetinja, i koliko im ona znači, Herasimneko je potvrdno klimnuo glavom.
- Naravno da znaju. I predsjednik Zelenski, ali i svaki građanin Ukrajine. I ta podrška i osjećaj povodom nje je mnogo vrednija od pomoći u novcu i oružju”, rekao je Herasimenko.
Ljudi, brojke i obaveze
Govoreći o raseljenim licima, Herasimenko iznosi precizan podatak.
- Na dan 1. avgust imamo 5.843 ukrajinska državljanina sa statusom privremene zaštite u Crnoj Gori. Detaljne brojke su na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova i UNHCR-a - kaže Herasimenko.
Istovremeno, podsjeća koliko je taj broj živa statistika: dolasci u proljeće i ljeto, odluke porodica da se vrate kad su oslobođene pojedine ukrajinske teritorije, spajanje porodica, početak školske godine.
- Nijesmo vidjeli primjere sistematske diskriminacije. Kad ima problema, pišem školama da obrate više pažnje na ukrajinsku djecu; pomagali smo i starijima oko terapija. Oni sa privremenom zaštitom imaju pristup tržištu rada, zdravstvu i obrazovanju, i — koliko je to moguće za raseljenu osobu — uglavnom se osjećaju pristojno u Crnoj Gori - naglašava Herasimenko.
<h2>Sankcije, EUMAM i bezbjednost</h2>
Na pitanje o sankcijama EU prema Rusiji, ambasador je vrlo jasan.
- Skoro svi paketi sankcija su implementirani. Odluke se donose s izvjesnim kašnjenjem u odnosu na EU, što je uobičajeno. Vlada sada radi na implementaciji osamnaestog paketa, kaže Herasimenko i ukazuje na novi Zakon o restriktivnim mjerama, koji je predvidio tijela za analizu, sprovođenje i nadzor sankcija. Za konkretne podatke o zamrznutoj imovini — to je pitanje za Centralnu banku i nadležne organe, a ne za nas - kaže ambassador Ukrajine.
Govoreći o angažmanu Crne Gore u misiji EU za obuku ukrajinskih snaga (EUMAM) Herasimenko kaže da će dva pripadnika Vojske Crne Gore biti upućena u misiju.
- Aktivnosti će se odvijati isključivo na teritoriji država članica EU. Raspored i specijalnosti su stvar dogovora Ministarstva odbrane i EU - kaže sagovornik Standarda.
<h2>Pomoć, trgovina i sporazumi</h2>
Prema njegovim riječima Crna Gora je doprinijela sa oko šest miliona dolara u okviru NATO Comprehensive Assistance Package (CAP). Dodao je da je ukrajinskoj odbrani uvijek potrebno više, uz puno uvažavanje realnih mogućnosti partnerskih zemalja.
Uprkos ratu, ekonomska dinamika se nije ugasila.
- Ukupan promet robe prošle godine, prema podacima ukrajinskih organa, nadležnih za trgovinsku statistiku, dostigao je 67 miliona američkih dolara — značajan rast čak i u odnosu na period prije pune invazije. Posebno ističem efekat protokola o olakšanom režimu teretnog prevoza (t.zv. transportni “viza-free” režim), potpisanog u aprilu prošle godine. Ukinute su dozvole za kamionski prevoz između Ukrajine i Crne Gore i to je snažno podstaklo trgovinu. Izvoz crnogorske robe u Ukrajinu veći je od uvoza — dvostruka korist za Crnu Goru - &nbsp;smatra Herasimenko.
Na diplomatskoj agendi su i novi dokumenti.
- Radimo na Ugovoru o prijateljstvu, sporazumu o bezbjednosti i protokolu uz sporazum o slobodnoj trgovini, uz još nekoliko drugih tekstova - najavljuje ukrajinski ambasador.
Djeca, odmor i Kotor
Ambasador posebno izdvaja programe kratkotrajnog odmora za djecu iz ratom pogođenih sredina.
- Privredna komora je u martu i aprilu primila grupu djece iz Odese, Mikolajiva i drugih gradova. Ovih dana na Cetinje na poziv tamošnjeg gradonačelnika stiže nova grupa — oko 18 djece. Gradonačelnik Kotora kazao je da će opština rado primiti grupu na kratak boravak i odmor. To je konkretan i jako veliki doprisnos Crne Gore - stiče Herasimenko.
Prekid vatre je prvi korak — ali ne i dovoljan
U dijelu razgovora o mirovnim inicijativama, Herasimenko naglašava da Ukrajina pozdravlja napore predsjednika Trampa da postigne mir i zaustavi rusku agresiju, ali podcrtava da prvi korak mora biti sveobuhvatni i trajni prekid vatre. Podsjeća na vremenski okvir.
- U ponedjeljak, 11. avgusta, navršilo se tačno pet mjeseci otkako je Ukrajina prihvatila prijedlog za jednomjesečni sveobuhvatni prekid vatre 11. marta u Saudijskoj Arabiji — i još čekamo Rusiju. Najjednostavnije: prestanite da pucate Nijedna odluka o Ukrajini ne može biti donijeta bez Ukrajine. Nacionalne granice se ne mogu mijenjati silom”, podvlači on, navodeći i zajedničku izjavu 26 članica EU u Briselu koja podržava napore, ali insistira na trajnom miru, stabilnosti i poštovanju međunarodnog prava, suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nepovredivosti granica - jasan je ukrajinski diplomata.
Herasimenko je istovremeno upozorio.
- Prekid vatre sam po sebi nije dovoljan… Putin ne poštuje sporazume. Od 2014. imali smo više od deset takvih dogovora i svaki put su prekršeni - pojašnjava sagovornik Standarda.
<h2>Mediji i propaganda</h2>
- Odluka Vlade Crne Gore da blokira oko deset ruskih propagandnih TV kanala je veoma važna. Ti kanali ne mogu emitovati u Crnoj Gori niti širiti govor mržnje o Ukrajini ili drugim državama - kaže Herasimenko. “
<h2>Mlade demokratije i zajedničke lekcije</h2>
Ambasador izbjegava komentarisanje unutrašnjih političkih tema, ali su se poruke mogle pročitati između redova.
- I Ukrajina i Crna Gora su mlade demokratije; prolazimo iste faze, s usponima i padovima, jačanjem institucija i borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije. Važno je da nas vode iste evropske vrijednosti - jasan je Harasimneko.
Dok je izgovarao rečenice o Cetinju, o vrijednostima i slobodi, bilo je jasno da ne govori samo u ime države koju predstavlja, nego i u ime ljudi koje svakodnevno sreće — majki, đaka, starijih koji kucaju na vrata konzulata. Taj suzdržani sjaj u očima nije bio diplomatska figura. Bio je to, naprosto, znak da solidarnost iz male zemlje ponekad znači više nego što mislimo — i da se pamti.
- Svaki znak solidarnosti važan je ljudima koji pate svakog dana tokom rata,” ponovio je na kraju. “Podržavate nas u borbi za vrijednosti i za slobodu - poručio je na kraju ukrajinski ambasador u Crnoj Gori Oleh Herasimenko.
Ko je Oleh Herasimenko
Oleh Herasymenko (Олег Герасименко) rođen je 10. septembra 1967. u Kijevu, gdje je završio Institut za međunarodne odnose Univerziteta „Taras Ševčenko“. Nakon diplome, u septembru 1994. pridružio se Ministarstvu vanjskih poslova Ukrajine.
Tokom karijere pokrivao je niz visokih funkcija u MVP Ukrajine: 2015. je imenovan ambasadorom-at-large pri Departmanu za međunarodno pravo (i vršilac dužnosti direktora tog departmana), potom 2016. u Departmanu za međunarodne organizacije. Vodio je radne grupe za članstvo Ukrajine u SB UN (2016–2017) i Savjetu UN za ljudska prava (2018–2020). Od novembra 2020. do juna 2022. bio je direktor Šestog teritorijalnog departmana MVP Ukrajine.
Predsjednik Ukrajine ga je 4. maja 2022. imenovao za ambasadora u Crnoj Gori, a 29. jula 2022. predao je kopije akreditiva i zvanično preuzeo dužnost u Podgorici (od jula 2022. ambasador).
Za doprinos međunarodnoj saradnji odlikovan je Ordenom „Za zasluge“ III stepena (22. decembar 2021).

Herasimenko: Crnogorce i Ukrajince spaja isti zavjet slobodi, zapisan i u stihovima njihovih himni

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj, u svojstvu predsjednika Grupe prijateljstva sa Ukrajinom, sastao se danas sa ambasadorom Ukrajine u Crnoj Gori Nj.E. Olegom Gerasimenkom, gdje je istakao da Crna Gora sa pažnjom prati dešavanja u Ukrajini, zastupajući stav da je u ovom dramatičnom trenutku za ukrajinski narod, ključno poštovanje temeljnih principa demokratije i ljudskih prava, kojima je naša država snažno posvećena, ujedno osuđujući trogodišnju agresiju nad ovom državom.
- Poštujući suverenitet, jedinstvo, nezavisnost i međunarodno priznate granice Ukrajine, koristimo priliku da iskažemo snažnu podršku tekućim naporima ka održivom rješenju ukrajinske krize, u cilju prekida stradanja civila, humanitarnih katastrofa, ugrožavanja teritorijalnog integriteta, te podrivanja evropske bezbjednosti i njene stabilnosti uopšte, naglasio je Camaj.&nbsp;
Ambasadorom Ukrajine u Crnoj Gori Nj.E. Oleg Gerasimenko naveo je da višegodišnja borba ukrajinskog naroda za slobodu i očuvanje svoje teritorijalne cjelovitosti nije samo odbrana Ukrajine, već da je to borba za cijeli evropski kontinent, za zajedničke vrijednosti demokratije, slobode i međunarodnog prava, koje su temelj mira i stabilnosti u Evropi.
Kopredsjedavajući Grupe prijateljstva sa Crnom Gorom Valerij Sterničuk (Valerii Sterniichuk) izrazio je veliko zadovoljstvo povodom formiranja Grupe prijateljstva sa Ukrajinom u Skupštini Crne Gore, prepoznajući ovaj čin kao snažan izraz solidarnosti i posvećenosti daljem jačanju međusobnih odnosa, kazao je ambasador Gerasimenko, uručujući pozivno pismo predsjedniku Grupe prijateljstva Nikoli Camaju, da u što skorijem roku posjeti Kijev sa ostalim članovi delegacije, kako bi ovaj jedinstveni institucionalni okvir otvorio nove mogućnosti za nastavak unapređenja političkog dijaloga, razmjenu iskustava i afirmaciju zajedničkih evropskih i demokratskih vrijednosti.
- Sagovornici su se saglasili da intenziviranje parlamentarne saradnje između Crne Gore i Ukrajine predstavlja značajan korak ka boljem razumijevanju međusobnih potreba, kao i ka produbljivanju prijateljskih i bilateralnih veza dva naroda zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Camaj i Gerasimenko: Za ukrajinski narod ključno poštovanje temeljnih principa demokratije i ljudskih prava

Crna Gora kao teritorijalno mala država daje svoj puni doprinos da se Ukrajini vrati mir i sloboda koju zaslužuju - poručio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj tokom sastanka sa ambasadorom Ukrajine u Crnoj Gori Nj.E. Olegom Herasimenkom.
Istakao je odlučnost za nastavak podrške i solidarnosti Ukrajini na svim poljima, te da će Crna Gora i u buduće biti sigurno utočište svima koji se nađu u nevolji uz nadu da se što prije stvore mirnodopski uslovi za njihov povratak kući.
Tema sastanka, kako je saopšteno iz Skupštine, bio je predstojeći Parlamentarni samit Krimske platforme u Rigi od 23. do 28. oktobra na kojem će učestvovati i potpredsjednik Camaj.
On je izrazio žaljenje zbog ratnih dešavanja i nevino stradalih u Ukrajini, i kazao da je Crna Gora država koja je uvijek širom otvarala svoja vrata za sve nevoljnike pa je tako i prva od zemalja van EU koja je prihvatila izbjeglice iz Ukrajine.&nbsp;
Ambasador Herasimenko zahvalio je na toplom prijemu i, kako je rekao, sveukupnoj pomoći Ukrajini crnogorskog naroda i vlasti u Crnoj Gori.
On je još jednom zahvalio naglasivši da je, bez obzira na veličinu države, Crna Gora dokazala da ima veliko srce. Takođe, kako su dodali u Skupštini, iskazao je nadu da raseljena lica neće čekati još dugo na mir u Ukrajini i da će se uskoro vratiti svojoj domovini.&nbsp;

Camaj: Crna Gora daje puni doprinos da se u Ukrajini vrati mir i sloboda koju zadužuju

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: oleg-herasimenko