Idejno arhitektonsko i umjetničko rješenje čiji su autori Mirko Nikotić i Leila Marović odabrano je kao prvorangirano na javnom konkursu Opštine Bar za izradu rješenja spomen-obilježja posvećenog žrtvama zemljotresa iz 1979. godine i opštoj solidarnosti svih jugoslovenskih republika.
Prema odluci stručne komisije, koja je odlučivala u sastavu: Slavko Lekić, glavni gradski arhitekta, Cvetko Bošković, arhitekta, dr Anastazija Miranović, istoričarka umjetnosti, Muharem Muratović, akademski slikar, i Miodrag Tanjo Masoničić, starješina Izviđačkog odreda "24. novembar", predloženo rješenje nudi jasan geometrijski prikaz kompozicije koji u kontekstu sa materijalizacijom snažno asocira na stradanje.
​- Odluka za najbolje rješenje se zasniva na činjenici da minimalistički pristup u oblikovanju kompozicije komunicira sa okruženjem i posjetiocima prostora iz svih pozicija, i nenametljivo ostavlja snažan utisak gubitka i zajedništva - stav je stručne komisije.
Kako se ističe, odabrano rješenje savremenim konceptualno-apstraktnim izrazom komunicira univerzalnu poruku solidarnosti, humanosti i pijeteta prema žrtvama, kroz trajnu aktuelnost memorijalnog značenja.
​Spomen-obilježje će biti postavljeno na prostoru između Ulice Šćepana Malog i Bulevara revolucije, na dijelu katastarske parcele 4975/1 KO Novi Bar, a na postamentu će biti ispisan tekst: "Žrtvama zemljotresa 15. aprila 1979. godine".
Druga nagrada pripala je radu pod šifrom "M102C" čiji su autori Marko Jovanović i Ognjen Mandić, dok je Komisija donijela Odluku da treće mjesto zazuzmu dva prijavljena rada - i to rad pod šifrom "25191" koji je autorsko djelo Vasilija Novakovića, kao i rad pod šifrom "Plameni" čiji je autor Goran Janković.
Autorima najboljih idejnih rješenja, Opština Bar dodjeljuje novčane nagrade u iznosima od 2.000 eura za prvo mjesto, 1.500 eura za drugo mjesto i po 500 eura za dva trećeplasirana rada, pri čemu prvonagrađeni rad stiče pravo realizacije i autorsko pravo, uz rukovodeću ulogu pri izradi izvođačkih projekata.
Odluka o izboru najboljeg idejnog arhitektonskog i umjetničkog rješenja i propratna dokumentacija od značaja dostupne su na zvaničnoj web stranici Opštine Bar: www.bar.me

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Opština Bar odabrala najbolje idejno rješenje spomen-obilježja posvećenog žrtvama zemljotresa iz 1979

U Baru je danas započeo Sajam preduzetništva koji okuplja 20 uspješnih priča barskih preduzetnika i preduzetnica koji su svoje biznise započeli ili unaprijedili uz podršku Opštine Bar u prethodnom periodu.
- Tokom trajanja sajma, koji će biti otvoren narednih sedam dana, građani će imati priliku da se upoznaju sa preduzetničkim putem svojih sugrađana, da čuju njihova iskustva, izazove i uspjehe, ali i da dobiju dodatnu motivaciju i ohrabrenje za pokretanje sopstvenog biznisa - navode iz Opštine Bar.
Izložbene štandove obišla je potpredsjednica Opštine Bar, Tanja Spičanović koja je učesnicima poželjela uspješan Sajam i dobru posjećenost, ističući zadovoljstvo činjenicom da se Sajam preduzetništva organizuje u još jednom terminu, kao potvrda kontinuiteta i posvećenosti lokalne uprave razvoju lokalne privrede.
- Opština Bar već sedam godina kontinuirano realizuje programe podrške razvoju preduzetništva i ženskog preduzetništva, sa ciljem stvaranja stimulativnog i dinamičnog poslovnog ambijenta, jačanja lokalne ekonomije i unapređenja životnog standarda građana - saopštili su iz Opštine Bar.
Organizacija Sajma preduzetništva predstavlja dodatnu aktivnost lokalne uprave usmjerenu ka tome da se, prema njihovim riječima, pored finansijske podrške, obezbijedi i dodatna promocija proizvoda i usluga lokalnih preduzetnika, čime se direktno doprinosi njihovoj vidljivosti, konkurentnosti i daljem rastu na tržištu.
- Od 2019. godine, zaključno sa realizacijom ovogodišnjeg Javnog poziva, iz lokalnog budžeta biće kumulativno plasirano više od dva miliona eura bespovratnih sredstava, koja imaju direktan uticaj na razvoj preduzetničkog sektora, jačanje pozicije mikro, malih i srednjih preduzeća na tržištu, kao i na otvaranje novih radnih mjesta, a za ovu namjenu u narednoj godini je planirano 500.000 eura direktne podrške našim sugrađanima - zaključuju iz Opštine Bar.

1084x550

U Baru počeo sedmodnevni sajam preduzetništva

Opština Bar je i ove godine, u saradnji sa Centrom za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj, organizovala novogodišnje druženje sa djecom bez roditeljskog staranja i njihovim hraniteljima, potvrđujući na taj način da su briga o djeci i zaštita najranjivijih kategorija društva prioritet lokalne uprave.
- Sa namjerom da djeci dodatno uljepša predstojeće praznične dane i pruži osjećaj sigurnosti i topline, lokalna uprava je opredijelila prigodne novčane poklone u pojedinačnom iznosu od 100 eura, kao i „slatke paketiće“. Poklone je mališanima uručila potpredsjednica Opštine Bar, Tanja Spičanović sa saradnicima- saopšteno je iz Opštine Bar.
Kako su dodali, ovom prilikom obradovano je ukupno 36 djece smještene u hraniteljskim porodicama, kao i dvoje djece sa teritorije opštine Bar koja se trenutno nalaze na smještaju u Dječjem domu „Mladost“ u Bijeloj.&nbsp;
 
 - Posebna vrijednost ovog gesta ogleda se u dodatnoj afirmaciji hraniteljstva i podršci onima koji se odluče da nesebično ponude dom i porodičnu toplinu djeci bez roditeljskog staranja, čime se potvrđuje da duh humanosti živi u Baru- navedeno je.
Djeca su dobila i personalizovane poklone koji su, u skladu sa njihovim uzrastom i razvojnim potrebama, pripremljeni od strane Centra za socijalni rad. 
&nbsp;
Druženje je, treću godinu zaredom, organizovano u dječjoj igraonici „Maša i medo“, čiji su vlasnici i ovog puta nesebično ustupili prostor bez naknade, uz obezbijeđeno prigodno osvježenje, čime su dali značajan doprinos stvaranju toplog prazničnog ambijenta.
- Ova tradicionalna aktivnost Opštine Bar potvrđuje posvećenost lokalne uprave da, kroz kontinuiranu saradnju sa institucijama socijalne zaštite, unapređuje kvalitet života djece, jača snagu hraniteljskih porodica i gradi zajednicu zasnovanu na brizi i odgovornosti prema onima kojima je pomoć najpotrebnija- zaključuje se u saopštenju. 
&nbsp;

Opština Bar uručila paketiće za djecu bez roditeljskog staranja

Opština Bar raspisala je ove sedmice javni poziv za raspodjelu subvencija na putarinu za upotrebu tunela Sozina za narednu godinu.
Subvencije se raspodjeljuju korisnicima na način što se vlasnicima automobila sa evidentiranim registarskim oznakama kvartalno uplaćuju finansijska sredstva odobrena Odlukom o raspodjeli subvencija za prolazak kroz tunel Sozina, shodno broju odobrenih prolaza.
Subvencija važi za putnička vozila korisnika subvencije.
Rok za dostavljanje prijava sa potrebnom dokumentacijom je do 18. decembra.
Finansijska sredstva namijenjena za raspodjelu po ovom javnom pozivu obezbijedjena su iz budžeta Opštine Bar i Monteputa.
Subvencije se raspodjeljuju do utroška ukupnog iznosa opredijeljenih sredstava.
Pravo da se prijave na javni poziv imaju fizička lica sa prebivalištem u Opštini Bar kojа pripadaju nekoj od navedenih kategorija u pozivu.
Prijava se podnosi u formi zahtjeva na propisanom obrascu, koji se u elektronskoj formi može preuzeti sa sajta Opštine Bar, a u štampanoj formi u kancelariji MZ Crmnica.
Uz obrazac zahtjeva kandidat dostavlja i dokaznu dokumentaciju, u zavisnosti od kategorije za koju se prijavljuje.
Na javni poziv nijesu obavezni da se javljaju korisnici subvencije, koji su to pravo ostvarili po nekom od prethodnih javnih poziva.

1250x600

Javni poziv za subvencije za prolazak kroz Sozinu

Priznanje o prestižnom BFC SEE sertifikatu koje potvrđuje status opštine sa povoljnim poslovnim okruženjem svečano je uručeno Opštini Bar na regionalnoj konferenciji „Core days“ održanoj u Beogradu.
- Pored Opštine Bar, priznanja su uručena i Bijelom Polju, Tuzima i Žabljaku, kao i za još 10 lokalnih samouprava iz Srbije, Bosne i Hercegovine, koje su u prethodnom periodu uspješno prošle kroz program sertifikacije i zaslužile BFC sertifikat, koji potvrđuje transparentnost, predvidivost i efikasan lokalni ambijent za privređivanje i investicije - kažu iz Opštine Bar.
Sertfikate crnogorskim opštinama uručio je ministar javne uprave u Vladi Crne Gore, Maraš Dukaj, koji je poručio da lokalne uprave imaju ključnu ulogu u stvaranju snažne i konkurentne ekonomije u državi i regionu, te da su one generatori ekonomskog prosperiteta.
- Današnja dodjela prestižnih sertifikata, na pravi način afirmiše dobre primjere lokalnih samouprava koje uspješno stvaraju poslovni ambijent. One neka služe kao primjer i dobri putokazi - kazao je Dukaj.
Dobijanjem BFC SEE sertifikata Opština Bar se, navodi se u saopštenju, i zvanično svrstala među gradove u regionu koji ispunjavaju visoke standarde transparentnosti i efikasnosti u radu sa privredom, što predstavlja i potvrdu zalaganja lokalne uprave da bude primjer dobrih praksi i uspješnog upravljanja.
- Prolazeći kroz zahtjevan proces sertifikacije, realizujući brojne normativne, strateške i institucionalne aktivnosti, kao i ostvarenjem ukupnog nivoa ispunjenosti kriterijuma od 81,04%, barska lokalna uprava se pozicionirala kao proaktivan akter kada je riječ o kreiranju modernog, stabilanog i partnerski orijentisanog pristupa razvoju lokalne privrede i privlačenju investicija - zaključuju iz Opštine Bar.

Opštini Bar uručen prestižni sertifikat

Projekat Boranka, najveća volonterska kampanja pošumljavanja opožarenih područja u Crnoj Gori i regionu, nastavlja svoje aktivnosti novim dvodnevnim akcijama koje će se održati u subotu i nedjelju, 29. i 30. novembra, na lokalitetu Golo brdo u Sutomoru, jednom od područja koje je pretrpjelo značajna oštećenja usljed požara u prethodnim godinama. Ove aktivnosti predstavljaju nastavak strateškog i dugoročnog procesa obnove šumskog fonda na teritoriji opštine Bar, a posebnu vrijednost ima snažno uključivanje lokalne zajednice, institucija i privrede u zajednički cilj – povratak života na opožarena područja i jačanje otpornosti prirodnog ekosistema. Opština Bar – stub podrške i partner odgovorne ekološke politike Subotnja akcija, 29. novembra, biće realizovana uz aktivno učešće zaposlenih u Opštini Bar i preduzećima čiji je osnivač Opština Bar, koji će zajedno sa izviđačima i drugim volonterima zasaditi nove sadnice crnog bora. Ovaj događaj dio je programa proslave 24. novembra – Dana opštine i Dana oslobođenja Bara i time Opština Bar još jednom potvrđuje svoju ulogu kao primjera odgovorne i ekološki osvješćene lokalne samouprave.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126211132_ba9eff70bb3214b3266a3de4c1c0fc67f1262d34d1dfaafb2e79ba3faaf3cdc2.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126211132_ba9eff70bb3214b3266a3de4c1c0fc67f1262d34d1dfaafb2e79ba3faaf3cdc2" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="Nedjelja posvećena korporativnom volontiranju i zajedništvu"> </figure>  - Ponosni smo što je Opština Bar partner na ovom vrijednom projektu, koji smo pripremali duže od godinu dana. Uvjeren sam da ćemo u subotnjoj akciji, uz odziv brojnih kolega i naših sugrađana, još jednom potvrditi da je Bar grad zajedništva, solidarnosti i da lokalna zajednica može biti pokretač pozitivnih promjena - istakao je predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević. Koordinator projekta „Boranka u Crnoj Gori” Borislav Jovović kazao je da se početkom ove godine, kada su birali potencijalne nove lokacije za našu Boranku, Golo brdo nametnulo kao logičan izbor.&nbsp; - Kroz saradnju sa Upravom za gazdovanje šumama i lovištima, izrađen je Plan sanacije, kao i detaljan Plan sadnje za navedenu lokaciju - navodi Jovović. Predsjednik Saveza izviđača Crne Gore Peko Vukadinović kazao je da je od samog starta, Opština Bar, na čelu sa predsjednikom Dušanom Raičevićem, prepoznala Boranku kao projekat koji je od izuzetne važnosti za očuvanje životne sredine.&nbsp; - Ništa manje nije važan i edukativni aspekt projekta, gdje se djeca u osnovnim i srednjim školama upoznaju sa crnogorskim šumama i na koji način svako od nas može pomoći da se stanje dodatno poboljša. Ovom prilikom, zahvalio bih se predsjedniku opštine i njegovom timu što su podržali Boranku i što je upravo subotnja akcija pošumljavanja zvaničan dio obilježavanja Dana opštine Bar - kazao je Vukadinović. Načelnica Saveza izviđača Crne Gore Sara Krpuljević kazala je da velika logistička podrška za akcije u Baru dolazi od strane izviđačkog odreda „24.novembar“, koji je ovih dana proslavio 50 godina postojanja. - Upravo su ovogodišnje akcije pošumljavanja još jedan naš zajednički doprinos lokalnoj zajednici, pošto učešće na kacijama uzimaju i izviđači iz drugih crnogorskih gradova - rekla je ona. <h2>Nastavak uspješnih rezultata na Golom brdu</h2> U nedjelju, 30. novembra, u akciji će učestvovati zaposleni iz Universal Capital Banke i Lovćen osiguranja, koji će zajedno sa izviđačima i drugim volonterima dati doprinos obnovi ovog značajnog prirodnog područja. Tokom prethodnih akcija zasađeno je ukupno 10 000 sadnica crnog bora, uz učešće oko 250 volontera. Ovogodišnji sponzori i partneri kampanje su: Opština Bar, One Crna Gora, Aqua Bianca, Universal Capital Banka, Viza, Lovćen osiguranje, INA Crna Gora, Podravka grupa, Privredna komora Crne Gore, hotel Hilton Podgorica i Garden Design Montenegro.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126211132_51f6588b479d20f99c42acbfe7ef7df67c313a562185b79a9ca58699d75cbfdd.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126211132_51f6588b479d20f99c42acbfe7ef7df67c313a562185b79a9ca58699d75cbfdd" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="Nedjelja posvećena korporativnom volontiranju i zajedništvu"> </figure>  Partner projekta je Uprava za gazdovanje šumama i lovištima, dok su pokrovitelji Ministarstvo odbrane, Vojska Crne Gore, Opština Nikšić i Prijestonica Cetinje. Organizatori upućuju poseban poziv medijima iz Bara da isprate ove akcije na terenu i doprinesu širenju poruke o važnosti zajedničkog djelovanja u zaštiti životne sredine.

Boranka nastavlja obnovu Golog brda u Sutomoru novim akcijama pošumljavanja

Ne pristajem da Crna Gora stoji. Bar mora da bude mjera našeg rada. Ako radimo ozbiljno, biće dovoljno da pogledamo u Bar i da vidimo koliko smo uspjeli, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Milatović je boravio danas u Baru povodom Dana oslobođenja grada, gdje je Barankama i Baranima čestitao praznik i poručio da je Bar simbol slobode, antifašizma i multietničkog sklada na kojem se gradi savremena Crna Gora. - Ovaj dan je podsjetnik da sloboda i antifašizam nemaju cijenu i da je na nama da te vrijednosti danas pretvorimo u rad, rezultate i poštenu državu - poručio jeMilatović. Ističući da je Bar jedinstven grad koji je spojio more i jezero, Rumiju i dolinu, zvono i ezan, predsjednik je naglasio da ova opština zaslužuje više od ceremonijalnih govora, već jasan plan razvoja i zajedničku radnu akciju države, Vlade i lokalne samouprave.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124151156_7ee662fb7d89bd694706f408e87e3a6af436bbbe46a756c99bd356409764a450.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251124151156_7ee662fb7d89bd694706f408e87e3a6af436bbbe46a756c99bd356409764a450" data-rendition-name="original" width="1600" height="1086" loading="lazy" alt="Milatović u Baru"></figure>  Predsjednik je razvoj Bara predstavio kroz pet ključnih stubova. Prvi stub je pretvaranje Bara u modernu evropsku luku i saobraćajno čvorište. Milatović je podsjetio na značaj rekonstrukcije pruge Bar – Golubovci uz podršku Evropske unije, povezivanja autoputa sa Lukom Bar i obnove putne infrastrukture od Jadranske magistrale do regionalnog puta preko Sutomora. - Vozovi, kamioni i brodovi moraju da rade u istom ritmu. Kada je saobraćaj brz, Luka radi punim kapacitetom, otvaraju se nova radna mjesta i Bar postaje prava kapija Crne Gore ka svijetu. Neka u Crnoj Gori važi pravilo da svi putevi vode u Bar - poručio je Milatović. Drugi stub je Bar kao grad za Barane, sa boljim javnim uslugama i sigurnijim životom. - Bolnica u Baru mora da dobije urgentni blok - rekao je Milatović, pozdravljajući izgradnju novog vrtića i planiranu gimnaziju kao ulaganje u budućnost djece i mladih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124151156_f757fc478c981db0a61846d77d77e3d9a75397a708da2a701285cf232941218e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251124151156_f757fc478c981db0a61846d77d77e3d9a75397a708da2a701285cf232941218e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović u Baru"></figure>  Treći stub odnosi se na turizam koji povezuje Jadran i Skadarsko jezero. Predsjednik je istakao da maslinjaci, gastroturizam i najveće jezero na Balkanu daju Baru jedinstvenu turističku poziciju. - Kao što je žičara Kotor – Lovćen otvorila novi turistički doživljaj Crne Gore, uvjeren sam da bi pogledi od jezera, preko Rumije do Bara, bili novi turistički biser - poručio je Milatović. Četvrti stub je očuvanje i vrednovanje kulturnog i istorijskog nasljeđa. Milatović je naglasio da Bar spaja civilizacije, kulture i religije i da je to bogatstvo koje mora biti strateški čuvano. - Spomenici kulture, od dvooltarske crkve u Spiču i Ratačke opatije do Omerbašića džamije, pokazuju da se u Baru ne oduzima, već sabira - poručio je Milatović. Peti stub je, navodi Milatović, Bar kao grad koji gradi mostove sa ljudima, gradovima i državama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124151156_163541304b609f792b21cfcbf276983d002526475986e5bff13f68edf3c2a522.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251124151156_163541304b609f792b21cfcbf276983d002526475986e5bff13f68edf3c2a522" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović u Baru"></figure>  Na kraju obraćanja, Milatović je Barankama i Baranima poručio da istorija grada donosi i ponos i obavezu. - Stara maslina je vidjela carstva kako dolaze i odlaze. Mi odlučujemo po čemu će nas ona upamtiti. Ne pristajte na manje. Pokrenimo talas rada, entuzijazma i napretka. Ja sam spreman da radim zajedno sa vama - zaključio je Milatović.

Milatović: Bar je mjera našeg rada, vrijeme je za radnu akciju razvoja

Opština Bar raspisala je opšti, javni i anonimni Konkurs za izradu idejnog arhitektonskog i umjetničkog rješenja spomen-obilježja posvećenog žrtvama zemljotresa iz 1979. godine i opštoj solidarnosti svih jugoslovenskih republika.
Kako je najavljeno, spomen-obilježje će biti postavljeno na prostoru između Ulice Šćepana Malog i Bulevara revolucije, na dijelu katastarske parcele 4975/1 KO Novi Bar, a na postamentu će biti ispisan tekst: “Žrtvama zemljotresa 15. aprila 1979. godine”.
"Ovim spomen-obilježjem se na dostojanstven način odaje počast žrtvama, podsjeća na solidarnost svih onih koji su pomogli ugroženima i simbolično upozorava na razornost zemljotresa i značaj aseizmičkog projektovanja", navodi press služba barske Opštine.
Pojašnjavaju da na konkursu mogu učestvovati sva zainteresovana pravna i fizička lica sa potrebnim stručnim referencama i kvalifikacijama, a priloženo rješenje mora biti originalni rad učesnika na konkursu.
"Od učesnika se očekuje kreativan i inovativan pristup, kao i savremen izraz tokom izrade konkursnog rješenja. Buduće arhitektonsko i umjetničko rješenje, u vidu prostorne instalacije, treba da komunicira u prostoru i da jasno ukazuje na zadatu temu Konkursa, ali i da u okviru novog parka predstavlja skladnu cjelinu u prostoru, u kontekstu sa okruženjem mikro lokacije", navodi se u saopštenju.
Najavljeno je da će Opština Bar autorima tri najbolja idejna umjetnička i arhitektonska rješenja dodijeliti nagrade u iznosima od 2.000, 1.500 i 1.000 eura, pri čemu prvonagrađeni rad stiče pravo realizacije i autorsko pravo i ima rukovodeću ulogu pri izradi izvođačkih projekata.
Konkurs je otvoren 30 dana od dana objavljivanja odnosno do 19. decembra 2025. godine. Uslovi konkursa, način podnošenja radova, opšti i posebni kriterijumi, kao i ostale informacije od značaja dostupne su na zvaničnoj web stranici Opštine Bar, na linku: https://bar.me/novosti/33828/
Iz press službe podsjećaju da je u postupku po zahtjevu predsjednika Opštine Bar Dušana Raičevića, Ministarstvo kulture i medija donijelo saglasnost za podizanje spomenika. Nakon dobijanja saglasnosti, odbornici Skupštine opštine Bar su na 29. zasijedanju jednoglasno usvojili Odluku o podizanju spomen obilježja postavljanjem spomenika žrtvama zemljotresa iz 1979. godine čime su se stekli svi formalno-pravni uslovi da bude raspisan konkurs za odabir idejnog rješenja.

Opština Bar podiže spomen-obilježje žrtvama razornog zemljotresa iz 1979, raspisan konkurs za idejno rješenje

U okviru proslave Dana opštine i Dana oslobođenja Bara, a povodom obilježavanja Međunarodnog dana studenata, večeras je u Kući maslina upriličena svečana dodjela stipendija najboljim barskim visokoškolcima koji se usavršavaju na univezitetima u Crnoj Gori, ali i širom svijeta.
Njih 142 je ostvarilo pravo na mjesečne stipendije lokalne uprave koje se dodjeljuju na period od deset mjeseci po osnovu nekoliko kategorija. Tako je za studijsku 2025/2026. dodijeljeno ukupno 95 stipendija za izvrsnost, od čega 11 studenata ima prosječnu ocjenu 10,00 i stipendiju u iznosu od 300 eura, 38 studenata ima prosječnu ocjenu od 9.50 do 9.99 i stipendiju od 250 eura, dok je 46 visokoškolaca ostvarilo prosječnu ocjenu od 9.00 do 9.49 i steklo pravo na stipendiju u iznosu od 200 eura.
Dobitnici stipendije za studijsku 2025/2026. godinu
Stipendije za izvrsnost:
I Stipendisti sa prosječnom 9-9.49
1. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Melanija Kuvelja &nbsp;&nbsp;
2. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Lara Šekularac &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
3. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Arsenije Brajović &nbsp;
4. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Luka Mijač &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
5. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Helena Marković &nbsp;
6. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Nikola Kojičić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
7. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Jovan Orlandić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
8. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Kenin Suljević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
9. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Isidora Radunović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
10. &nbsp;&nbsp;Slavica Radenović (Perović) &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
11. &nbsp;&nbsp;Marija Pavlović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
12. &nbsp;&nbsp;Minea Čobić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
13. &nbsp;&nbsp;Đorđe Lukić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
14. &nbsp;&nbsp;Nora Vuksanović &nbsp;
15. &nbsp;&nbsp;Nejla Kovačević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
16. &nbsp;&nbsp;Armina Useinović
17. &nbsp;&nbsp;Sara Drašković &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
18. &nbsp;&nbsp;Davor Marstijepović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
19. &nbsp;&nbsp;Baldo Skurla &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
20. &nbsp;&nbsp;Ksenija Adžić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
21. &nbsp;&nbsp;Ajla Šukurica &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
22. &nbsp;&nbsp;Amar Adrović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
23. &nbsp;&nbsp;Jovana Šobić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
24. &nbsp;&nbsp;Korina Perović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
25. &nbsp;&nbsp;Amina Bahović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
26. &nbsp;&nbsp;Radmila Škuletić &nbsp;&nbsp;
27. &nbsp;&nbsp;Tijana Vukšić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
28. &nbsp;&nbsp;Ena Pepić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
29. &nbsp;&nbsp;Miljana Vlahović &nbsp;&nbsp;
30. &nbsp;&nbsp;Maryna Kolomiietes &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
31. &nbsp;&nbsp;Anđela Popović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
32. &nbsp;&nbsp;Lazar Kuburović &nbsp;&nbsp;&nbsp;
33. &nbsp;&nbsp;Anastasija Pavlović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
34. &nbsp;&nbsp;Emir Muhović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
35. &nbsp;&nbsp;Anesa Sinanović &nbsp;&nbsp;
36. &nbsp;&nbsp;Nikola Jovović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
37. &nbsp;&nbsp;Aleksa Knežević &nbsp;&nbsp;&nbsp;
38. &nbsp;&nbsp;Sava Drobnjak &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
39. &nbsp;&nbsp;Jovana Popović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
40. &nbsp;&nbsp;Sara Stević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
41. &nbsp;&nbsp;Dragica Bogetić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
42. &nbsp;&nbsp;Jovana Vukčević &nbsp;&nbsp;
43. &nbsp;&nbsp;Dajana Vujović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
44. &nbsp;&nbsp;Jasmin Suličić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
45. &nbsp;&nbsp;Milica Bojović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
II Stpendisti sa prosječnom ocjenom 9.5-9.99
1. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Miloš Nišavić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
2. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Jovan Joksimović &nbsp;
3. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Anastasija Smolović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
4. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Staša Krivokapić &nbsp;&nbsp;
5. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Divna Ratković &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
6. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Elena Tomanović &nbsp;
7. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Iva Pavlović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
8. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Danijela Janković &nbsp;
9. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Elma Raičević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
10. &nbsp;&nbsp;Aleksandar Novaković &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
11. &nbsp;&nbsp;Luka Stanković &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
12. &nbsp;&nbsp;Milica Perišić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
13. &nbsp;&nbsp;Nora Hupka &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
14. &nbsp;&nbsp;Damjan Ranitović
15. &nbsp;&nbsp;Mirela Šabotić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
16. &nbsp;&nbsp;Irina Savić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
17. &nbsp;&nbsp;Rialda Alić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
18. &nbsp;&nbsp;Klim Siratskiy &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
19. &nbsp;&nbsp;Lara Stojanović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
20. &nbsp;&nbsp;Dario Marstijepović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
21. &nbsp;&nbsp;Kristina Pejović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
22. &nbsp;&nbsp;Amar Hot &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
23. &nbsp;&nbsp;Ines Muslić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
24. &nbsp;&nbsp;Anđela Đokvučić &nbsp;
25. &nbsp;&nbsp;Lucija Ulićević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
26. &nbsp;&nbsp;Ivana Milošević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
27. &nbsp;&nbsp;Jovana Popović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
28. &nbsp;&nbsp;Lejla Hasanović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
29. &nbsp;&nbsp;Andrijana Mumović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
30. &nbsp;&nbsp;Anastasija Jovanović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
31. &nbsp;&nbsp;Iva Obradović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
32. &nbsp;&nbsp;Aleksandar Joličić
33. &nbsp;&nbsp;Edona Kraja &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
34. &nbsp;&nbsp;Jovan Tomašević &nbsp;
35. &nbsp;&nbsp;Dušanka Jaramaz
36. &nbsp;&nbsp;Dino Alibašić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
37. &nbsp;&nbsp;Enesa Sukić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
38. &nbsp;&nbsp;Emira Ljiković &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
&nbsp;
III Stipendisti sa prosječnom ocjenom 10:
1. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Đorđe Đonović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
2. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Vukosava Krivokapić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
3. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Anica Igumanović
4. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Iva Zgradić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
5. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Božana Zlatičanin
6. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Avram Božović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
7. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Rikardo Janes &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
8. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Dušan Simić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
9. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Tadija Klikovac &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
10. &nbsp;&nbsp;Vana Pavićević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
11. &nbsp;&nbsp;Vasilije Basarab &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
&nbsp;
IV Stipendisti koji se obrazuju za deficitarne kvalifikacije
1. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Luka Janić
2. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Milena Dakić
3. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Zana Barjaktarević
4. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Ognjen Piskulić
5. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Miloš Škerović
6. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Vasilije Stanišić
7. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Katarina Vujačić
8. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Lazar Janičić
9. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Anida Bosović
10. &nbsp;&nbsp;Milena Nedović
11. &nbsp;&nbsp;Mersiha Zverotić
12. &nbsp;&nbsp;Sara Mijović
13. &nbsp;&nbsp;Tina Truš
14. &nbsp;&nbsp;Milana Šćekić
15. &nbsp;&nbsp;Milisav Vuković
16. &nbsp;&nbsp;Pavle Baltić
17. &nbsp;&nbsp;Danilo Vučković
18. &nbsp;&nbsp;Haris Peročević
19. &nbsp;&nbsp;Teodora Fatić
20. &nbsp;&nbsp;Nikola Stanojević
21. &nbsp;&nbsp;Faris Alibašić
22. &nbsp;&nbsp;Adnan Vukić
23. &nbsp;&nbsp;Ana Kljakić
24. &nbsp;&nbsp;Nikoleta Jevtović
25. &nbsp;&nbsp;Saša Lekić
26. &nbsp;&nbsp;Katarina Nikočević
27. &nbsp;&nbsp;Ermin Čengić
28. &nbsp;&nbsp;Vladimir Smolović
29. &nbsp;&nbsp;Lana Novčić
30. &nbsp;&nbsp;Sara Lukšić
31. &nbsp;&nbsp;Nikša Karanikić
32. &nbsp;&nbsp;Zdravko Matić
33. &nbsp;&nbsp;Anja Ćalasan
34. &nbsp;&nbsp;Jovana Đoković
35. &nbsp;&nbsp;Milica Ćorić
36. &nbsp;&nbsp;Mia Crnčević
37. &nbsp;&nbsp;Koča Šišević
38. &nbsp;&nbsp;Tijana Nedeljković
39. &nbsp;&nbsp;Aleksa Marković
40. &nbsp;&nbsp;Jakša Fatić
41. &nbsp;&nbsp;Jovan Pantoš
42. &nbsp;&nbsp;Bogdan Jeknić
43. &nbsp;&nbsp;Špiro Ognjenović
44. &nbsp;&nbsp;Vuk Mastilović
45. &nbsp;&nbsp;Dušan Vučićević
46. &nbsp;&nbsp;Hana Peročević
V Stipendista po osnovu primjene principa afirmativne akcije:&nbsp;
1. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Vasvija Tusha
Stipendija od 200 eura dodijeljena je i za 46 studenata koji se obrazuju za deficitarna znanja u rangu visokog obrazovanja, a isti iznos je pripao i studentkinji koja dolazi iz jedne od marginalizovanih društvenih grupa, po osnovu primjene principa afirmativne akcije.
Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević je prilikom uručenja stipendija poručio da se radi o rekordnom broju podržanih studenata do sada.
- Posebno nas raduje činjenica da od broja studenata koji su ostvarili pravo na stipendije po osnovu izvrsnosti više od 50% je onih kojih su ostvarili prosječnu ocjenu veću od 9,50. To dovoljno govori da ovdje, među vama, stasava jedna nova budućnost našeg grada i države- kazao je Raičević.
On se osvrnuo na brojne izazove sa kojima su se studenti susreli prethodne godine kada su se mnogi borili za svoja prava, pravednije i odgovornije društvo kako u regionu, tako i širom Evrope ističući da upravo na temeljima tih vrijednosti studenti grade svoju ličnost i čine sebe spremnima za sve izazove koje ih očekuju nakon završetka studija.
Raičević je posebno poručio studentima da u Opštini Bar i lokalnoj administraciji imaju partnere, podršku i ljude koji su spremni da čuju i razumiju ono što su njihove potrebe.
- Naše preference jesu da budete na raspolaganju tržištu rada u Baru i da na taj način djelimično uzvratite za podršku koju ste dobili od svog grada- zaključio je predsjednik Opštine i uputio čestitku svim roditeljima ističući da su stipendije pokušaj lokalne uprave da pruži doprinos njihovim naporima i podijeli teret u izazovnom ekonomskom momentu.

Raičević poručio studentima: Među vama stasava jedna nova budućnost našeg grada i države

Opština Bar i JU Kulturni centar Bar pripremili su niz kulturnih i edukativnih aktivnosti koje će biti realizovane od 11. do 13. novembra, povodom obilježavanja Njegoševog dana - crnogorskog praznika kulture.
Program počinje u utorak, 11. novembra, igranjem nagrađivane pozorišne predstave “Ućutkivanje Sokrata” u produkciji Bitef teatra, za koju režiju potpisuje Nebojša Bradić.&nbsp;
- Ovaj komad, koji na savremen način otvara filozofska i društvena pitanja aktuelna i u našem vremenu, biće izveden na sceni Doma kulture “Vladimir Popović Španac”, sa početkom u 20 sati - saopšteno je iz Opštine Bar.
Drugog dana programa, u srijedu, 12. novembra, biće održana edukativna radionica 3D modelovanja pod nazivom “Rukama do Lovćena”. Osmišljena kao spoj savremenih tehnologija i kulturno-istorijskog nasljeđa, radionica će okupiti dvadeset učenika viših razreda osnovnih škola koji će, uz stručnu i tehničku podršku 3D printing studija “Hefesto”, izrađivati i oslikavati maketu mauzoleja.
Završnog dana obilježavanja crnogorskog praznika kulture, u četvrtak, 13. novembra biće realizovane dvije aktivnosti.
U Narodnoj biblioteci i čitaonici “Ivo Vučković” , sa početkom u 17 sati, biće održana radionica za srednjoškolce pod nazivom “Nebo nema groma cijenu”– Njegošev “Gorski vijenac” u dijalogu sa novim generacijama.&nbsp;
U razgovoru sa profesoricom književnosti, mr Majom Simović, učenici će imati priliku da kroz savremenu interpretaciju razviju sposobnost dubljeg čitanja složenih simbola i ideja “Gorskog vijenca”.
Istog dana, biće održan i turnir u bilijaru, koji već treću godinu zaredom okuplja brojne takmičare i ljubitelje ovog sporta iz Crne Gore i regiona. Cjelodnevno takmičenje biće organizovano u bilijar klubovima “Infinity” i “Billiard Club Quantum”, uz prigodne nagrade i druženje.

Niz kulturnih i edukativnih aktivnosti u Baru povodom Njegoševog dana

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: opstina-bar