Ročište po tužbi biznismena Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića protiv bivšeg premijera Dritana Abazovića održano je u ulcinjskom Osnovnom sudu. Branjenik Ubovića i Mijajlovića, advokat Zoran Piperović poručio je da niko, pa ni premijer, ne može bez dokaza da etiketira ljude i optužuje ih za teška krivična djela.&nbsp;
“On tvrdi da mu je sve već dosadilo i da je jasno. I ja kažem da je jasno, ali ne iz narativa koji on gura, već iz narativa koji smo u tužbi postavili. On se brani, izjašnjava na navode tužbe tako, što kaže da su sva lica koja su ga tužila završila u zatvoru. Za ovu vrstu parnice to nije ništa što je značajno. Kaže da je SDT potvrdio njegove navode. Ništa SDT ne može da potvrdi, SDT je stranka u postupku kao i svi okrivljeni. Samo sud može da potvrdi neke navode, a nije ničije da utvrđuje prije suda. Živimo u vremenu kakvom živimo, danas je vrlo simpatično jurnuti na jednu firmu i na neka lica, vrlo profesionalno i ako ćeš da napreduješ u karijeri startuj ta lica. Tako se pravda ne vrši. Ali tu smo, sačekaćemo da se sve završi”, rekao je Piperović.
“Abazović bio zatečen pitanjima”
Podsjećamo, Abazović je dok je bio premijer Crne Gore optužio Ubovića, Mijajlovića i nekadašnjeg viskog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, da su na čelu kriminalne piramide, pa čak i da priželjkuju njegovu likvidaciju. Međutim, danas pred sudijom Perom Lukićem ogradio se od likvadicije, te rekao da ne zna ko je priželjkuje, ali je naglasio da je zbog toga i danas jedina štićena ličnost iz prethodne Vlade.
“Danas je izbjegao u govoru da kaže da je spominjao da su šverceri cigareta i kokaina… On je sav svoj politički narativ vezao za Mijajlovića, Ubovića i Lazovića. Bez tih lica njemu bavljenje politikom ne bi imalo smisla. Ja sam ga vrlo namjerno pitao da li znate ko želi da vas liši života kako ste izjavili, pa su zakasnili. Prvo je rekao da su mu to javile službe, a na moje pitanje da li su vam službe naznačile koja su to lica, rekao je da nisu. Onda sam ga pitao kako znate da su oni, a on je rekao nijesam mislio na njih. Naravno da je mislio na njih, bio je zatečen mojim pitanjima i naravno da mu je sva istina takva”, naglašava advokat.
Dok je Piperović ubijeđen da će sudskom odlukom Abazović platiti naknadu štete za sve izgovoreno, ako ne po odluci Osnovnog, onda Višeg suda, advokat Gzim Hadžibeti stava je da njegov branjenik nema za šta da odgovara.
“Suština ovog spora se svela na to, da li je Abazović vođen nekim svojim ličnim i političkim motivima targetirao ta lica bez da je o tim tvrdnjama imao pouzdane informacije. Svi dokazi koji su do sada izvedeni jasno i nedvosmisleno dokazuju da je Abazović postupao isključivo sa pozicije i funkcije koje je obavljao u to vrijeme”, rekao je Hadžibeti.
Piperović je u sudnici više puta ponovio da postupci koji se vode pred nekim drugim sudom, nemaju veze sa ovim, te da Abazović ima nešto lično protiv njegovih branjenika. Kazao je da ima i pouzdane informacije da Abazović plače od kako je Ubović na slobodi, što je on negirao i poručio da su neki procesi tek načeti.
“U pojedinim detaljima Abazović je bio i zlonamjeran najavljujući nove akcije SDT-a. Odakle on to zna, možemo da gatamo, da pretpostavljamo, ali vidjeli smo narativ se ne mijenja, nastavlja se. Čak je izjavio - ovo je tek 15 posto od onog što ih čeka u budućnosti. Tako se ne razgovara. Sada nije premijer, nije član nekog bezbjedonosnog odbora da bi te informacije on znao. Ali očigledno to njemu neko javlja ili on priželjkuje, svejedno”, poručio je advokat.
Advokat najavio da će dostaviti dokaze o padu prometa kompanije zbog toga što je Abazović pričao&nbsp;
U ulcinjskom Osnovnom sudu nastavljeno je suđenje Abazoviću po tužbi komapnije Bemax za naknadu nematerijalne štete a naredno ričište zakazano je za 12. februar.&nbsp;
Piperović je najavio da će na narednom ročištu dostaviti sudiji dokaze o padu prometa kompanije Bemax, do kojih je došlo, kako tvrdi, zbog svega što je Abazović pričao u protekle tri godine.
Nastavak suđenja po tužbi Ubovića i Mijajlovića zakazan je za 18. februar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Piperović: Abazović bio zatečen pitanjima, niko pa ni premijer ne može da etiketira ljude bez dokaza

Bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić nije dužna da nadoknadi štetu državi nastalu nakon pravosnažnih presuda po tužbama direktora škola koje je smijenila tokom svog mandata.
To je presuda sudije podgoričkog Osnovni suda Nikole Boškovića.
U presudi u koju su Vijesti imale uvid piše da se odbija zahtjev kojim je traženo da se Bratić obaveže da državi isplati iznos od 15.281 euro na ime naknade štete koju je država pretrpjela plaćanjem parničnih troškova u postupcima po tužbama bivših direktora.
Bratić je, tokom 2021. godine, smijenila više od 140 direktora vaspitno-obrazovnih ustanova, uz obrazloženje da su povrijedili radne obaveze, jer nijesu formirali školske odbore.
Većina direktora koji su odlučili da tuže državu zbog smjene za vrijeme mandata Bratić, dobili su spor na osnovnim sudovima.

Osnovni sud: Bratić ne mora da vrati državi više od 15.000 eura

Ne želim da iznosim odbranu i neću odgovarati na pitanja suda i tužilaštva, to je pred podgoričkim Osnovnim sudom istako Danilo Mandić, inače sinovac predsjednika Skupšine Andrije Mandića. On se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Predmet je spojen sa postupkom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila.
Optuženi Mandić se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću.&nbsp;
Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima, a u &nbsp;pucnjavi je ranjen Perović.
Postupak vodi sutkinja podgoričkog Osnovnog suda, Ivana Becić, dok optužnicu zastupa tužilac Ivan Bojović.
Optuženi Mandić je odbio da pred sudom istako da će odgovarati samo pitanja samo svog advokata.
PEROVIĆ: NIJESAM PSIHIČKI DOBRO
Svjedok oštećeni Darko Perović istakao je da za današnje ročište nije dobio poziv &nbsp;i da nije, kako kaže, sposoban psihički da iznosi odbranu, tr da ima psihičkih problema i ne može danas da iznosi ništa.
Na pitanje sudije kakavih psihičkih problema ima i da li je to medicinski evidentirano, oštećeni je rekao da nije medicinski evidentirano i da ima “psihičke probleme sam sa sobom.”
Sutkinja Becić zbog toga pozvala vještaka medicinske struke Željka Golubovića, kako bi utvrdio psihičko stanje oštećenog.
“Ja neću da me vještači niko i neću mu odgovarati na pitanja”, istakao je Perović, nakon odluke suda.
SASLUŠANJE SVJEDOKA
Tokom ročišta saslušan je svjedok Uroš Radusinović.
“Uglavnom ja i drug smo se kretali tom ulicom, gdje smo vidjeli dva zaustavljena vozila i mislili smo da je udes. Prošli smo tu još jednom i vidjeli smo gužvu nakon čega smo čuli nešto nalik na pucanj. Kada smo prolazili tu vidjeli smo da su na jednoj strani tri lica i to na strani napadača, a drugoj strani više lica. Primijetio sam da jedno lice u šarenoj trenerci kleči, nijesam vidio pištolj. Ne bih mogao da opišem ta lica jedino što je jedno lice bilo proćelavo, imao je crni duks i oko 30 ili 40 godina. Od vozila sam vidio džip Rendž Rover kafene boje i narandžastu Škoda Fabiu čini mi se da je bio i jedan Megan ali u prolazu”, rekao je pred sudom Radusinović.
Nakon što ga sutkinja Becić svjedoka upozorila na velike razlike u kazivanju kod tužioca i danas pred sudom, Radusinović je rekao da je dosta vremena prošlo i da je zbog toga zaboravio detalje, a da je pištolj vidio.
Na glavnom pretresu nije pristupio drugi oštećeni Turković.
U svojstvu svjedoka saslušani su i Stefan Kalja i Aleksandar Boričić koji je sa Mandićem u kumovskim odnosima. Oba svjedoka ostala su &nbsp;pri izjavi koju su dali pred tužiocem.
Sljedeće ročište zakazano je za 12. decembar kada je planiran nastavak saslušanja svjedoka među kojima i saslušanje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, strica optuženog.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Ivona Đokić

500x500

1250x600

1084x550

Mandić: Neću iznositi odbranu; Perović: Psihički nisam dobro; Na idućem ročištu planirano saslušanje predsjednika Skupštine

Ustavni sud usvojio je žalbu Zorana Bećirovića i Mladena Mijatovića, koji su 11. novembra prošle godine fizički brutalno napali novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice, jer cijene da su protivustavno u pritvoru proveli 32 dana bez pisanog rješenja na koje su mogli da izjave žalbu.
- Javno saopštavanje odluke o produženju pritvora nakon objavljivanja presude, bez uručivanja pisanog rješenja duže od 30 dana, protivno je Ustavu. Ustavni sud Crne Gore usvojio je ustavnu žalbu Z.B. i M.M, kojima je sudija Osnovnog suda u Podgorici nakon izricanja presude za napad na novinarku A.R, produžio pritvor. Oni su 32 dana proveli u pritvoru bez pisanog rješenja na koje su mogli da izjave žalbu - saopšteno je iz Ustavnog suda.
Sud je utvrdio da je Osnovni sud 24. aprila odluku o produženju pritvora saopštio javno, dok je okrivljenima pismeni otpravak rješenja dostavljen tek 26. maja u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija - više od mjesec nakon izricanja presude.&nbsp;
- Osnovni sud u Podgorici se izjasnio da je odluka o produženju pritvora izrečena istovremeno sa osuđujućom presudom, u punoj sudnici pred brojnim prisutni građanima, o čemu su mediji izvijestili javnost - naveli su &nbsp;u Ustavnom sudu.
Ustavni sud je ocijenio da usljed propusta Osnovnog suda da odmah izradi i dostavi pismeni otpravak rješenja o produženju pritvora, nije postupljeno u skladu sa zahtjevom hitnosti propisanim Ustavom Crne Gore.
- Navedeno znači da nije u skladu sa načelom zakonitosti stav suda da javno objavljivanje rješenja znači i da je okrivljeni sa istim upoznat, s obzirom na to da je okrivljeni stvarno onemogućen u korišćenju pravnog lijeka u konkretnom slučaju - navodi se u odluci suda.&nbsp;
Ustavni sud je odbacio žalbe Bećirovića i Mijatovića u dijelu u kojem su tvrdili da nije postojala osnovana sumnja i posebne okolnosti za produženje pritvora.

Ustavni sud usvojio žalbu Zorana Bećirovića i Mladena Mijatovića jer im nije dostavljeno pisano rješenje o pritvoru

Poslanik i lider GP URA, Dritan Abazović, persona koja hrli za javnim nastupom, jedva čekajući da ugrabi trenutak da priča i što zna i što ne zna, redovno neosnovano i bez dokaza etiketirajući ljude, danas se, vjerovali ili ne, nije pojavio na suđenju u svom rodnom Ulcinju po tužbi koju su protiv njega podnijeli biznismeni Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović.
Ročišta u Osnovnom sudu u Ulcinju bila su zakazana u 11:30, odnosno 12:30 sati, na koja se Abazović nije pojavio, dok su se uredno odazvali Ubović i Mijajlović.&nbsp;
Podsjetimo, Abazovića su tužili i tražili po 21.000 eura naknade zbog povrede prava ličnosti jer ih je bivši premijer optuživao za umiješanost u krivična djela.
Naime, od svih dokaza koje je njegov advokat u ime Abazovića i danas priložio jeste „operativna informacija u vezi krijumčarenja cigareta" koja nije nikad zavedena niti ima djelovodni broj.&nbsp;
Podsjetimo, u pitanju je papir iako nezaveden ali javnosti senzacionalno predstavljen, a koji je 2022. godine bivši direktor Uprave prihoda i carina Rade Milošević, inače isti uhapšen zbog šverca &nbsp;cigareta, predao Abazoviću, koji je proslijedio tužilaštvu.&nbsp;
Ni Dritana ni aktovke
S obzirom na dosadašnje pompezne nastupe Abazovića kada su pomenuta ročišta u pitanju, blokade ulica da bi prošao lider GP URA, simbolično ističući aktovku kao da u njoj ima nešto, logično je zapitati se - zašto Dritan zaćuta i da li je aktovka sve vrijeme prazna a on bez "dokaza"?&nbsp;
Od raznih optužbi koje je ushićeno iznosio Abazović, ostade muk. Kriminalna piramide, hobotnice, pogađanje u "živu kucavicu", dio je optužbi bivšeg premijera, koje je znao bez zadrške iznositi, danas ih nema.
Suvišno bi bilo i pomisliti da će se za, do sada izgovorene kvalifikacije Abazović izviniti, ali je izgleda napokon shvatio da, ako se vodi dokazima i makar osnovanosti, on nema šta da kaže, pa odlučio da se ne pojavi.

Od aktovke, dokaza i Dritana ostao muk: Abazović se nije pojavio na suđenju po tužbi Ubovića i Mijajlovića

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u svojstvu parnične stranke &nbsp;kazao je u Osnovnom sudu da Agencija za sprečavanje korupcije služi političkim subjektima kao sredstvo manipulacije i sve to radi da bi narušila njegovu čast, ugled i dostojanstvo.
- ASK ispunjava želje vlasti - kazao je Đukanović.
On je ukazao da je ASK pokušala da ga predstavi da krši zakon iako to nije tačno.
-Državni organ krši moje pravo ličnosti iznošenjem netačnih podataka. ASK služi političkim interesima moje političke konkurencije - istakao je Đukanović.
On je ukazao da je Agencija prekršila i obavezu čuvanja bankarske tajne.
Sve to, prema njegovim riječima, ASK je uradila sa namjerom i zloupotrijebila njegove lične podatke.
Đukanović je kazao i da je Agencija za sprečavanje korupcije pokušala da ga predstavi kao čovjeka koji nije dostojan da obavlja funkcije predsjednika države i svih drugih.
- Pokušali su da mi nanesu štetu, moje postupanje je doživljeno kao nezakonito zato što 2019. nijesam prijavio uvećanje prihoda. Nije bilo nikakvog uvećanja, nijedan cent nije legao na moju karticu, moj sin je uplatio 16.000 eura na stečajni račun Atlas banke, nemam obavezu to da prijavim - naveo je Đukanović.
Sve je to mogla da provjeri ASK ali nije i tako je pokazala svoju neprofesionalnost.
- Pokušavaju da mene predstave da kršim zakon a zapravo oni to rade - naglasio je bivši predsjednik Crne Gore.
Đukanović je na pitanje sutkinje rekao da se osjeća loše koliko se može osjećati čovjek koji drži do časti.
On je ukazao i da je pokrenuo nekoliko sporova protiv čelnika ASK- a zbog zloupotrebe položaja.
-Ovo nije prvi put da se Agencija ovako ponaša prema meni - kazao je Đukanović.
Đukanovićeva punomoćnica, advokatica Ana Đukanović tražila je isključenje javnosti ali sutkinja Valentina Vuković odbila je taj prijedlog. I na tu odluku nema pravo žalbe.
Advokatica Đukanović tražila je da sa ročišta bude isključena javnost zbog zaštite podataka jer je zabranjeno iznošenje podataka o prilivima i odlivima sa računa.
Advokatica Đukanović smatra da su neosnovani navodi iz podneska tuženog a posebno na zahtjev za isključenje javnosti.
Prihvaćen je prijedlog punomoćnika tužioca da pribavi spisi Privrednog suda.
Đukanović je tužbu podnio protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) zbog povrede prava ličnosti.
Đukanović je tužio Agenciju za sprečavanje korupcije zbog odluke kojom je ta institucija utvrdila da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.
-Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FiWeGKmAmhus%3Fsi%3Da2VhN4SJKIwuKWGS&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Marija Žižić

Đukanović: ASK ispunjava želje vlasti

Danilu Mandiću, koji se tereti za izazivanje opšte opasnosnosti, teška tjelesna povreda i nedozvoljeno držanje oružje, 25. avgusta produžen je pritvor, saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog suda.
- Pritvor će trajati do dalje odluke suda - navodi se u odgovoru dostavljenom našem portalu.
Danilo Mandić je sinovac Andrije Mandića, predsjednika Skupštine.
On je bio angažovan kao privatno obezbjeđenje svog strica Andrije Madića. U noći 19. aprila na Bulevaru Ivana Crnojevića ranjena je jedna osoba.
Protiv Danila Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo, ali je nakon ocjene svih dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo jer, kako su obrazložili, optuženi nije imao namjeru da ubije Darka Perovića i Arisa Turkovića. U pucnjavi je ranjen Perović.
Osnovno državno tužilaštvo podiglo je optužni prijedlog protiv Mandića ali je vraćen na dopunu i istraga je u toku.

Danilu Mandiću produžen pritvor

Svjedok oštećeni Mile Jovanović kazao je u Osnovnom sudu da su njega i Jovana Mrvaljevića u decembru 2020. maltretirali, vrijeđali i prijetili policajci, među kojima je, kako tvrdi, bio i Petar Lazović. Riječi Jovanovića u sudnici negirao je Lazović, navodeći da je njegova izjava sračunata, te da pokušava da kriminaliziuje policajce pred šefovima.
Lazoviću se sudi zbog mučenja Jovanovića i Jovana Mrvaljevića. Na optužnici je i suspendovani policajac Jugoslav Raičeviću kojem se sudi zbog mučenja Mrvaljevića.
Svjedok Jovanović je kazao da ih je u Nikšiću pretresla Interventna jedinica kod Slanog jezera. Sa njim je u vozilu bio Vladan Mijušković i Jovan Mrvaljević. Tokom pretresa, prema njegovim, riječima, pronađeno je oružje.
Nakon saslušanja u Centru bezbjednosti obaviješteni su da će morati da daju izjavu u Podgorici u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala.
- Više osobe među kojima je bio i Petar Lazović stigli su za nas. Da se radi o Lazoviću saznao sam tokom vožnje jer je skinuo fantomku - kazao je Jovanović.
Tokom vožnje bile su, kako kaže, brojne prijetnje, uvrede i udarci.
Krenuli su vozilom za Podgoricu, prema riječima svjedoka, sve vrijeme su bili maltretirani.
On kaže da mu je u jednom momentu Lazović saopštio da zna da ima trudnu sestru kući.
-Tražio je da kažem nešto za Jovana Vukotića i da ga namjestim. Ja nijesam znao o njemu ništa - kazao je Jovanović. Dodao je i da mu je prijećeno silovanjem.
On je rekao da su Mrvaljevića odveli u Klinički jer mu je bilo loše, a prethodno su ga, kako kaže, izudarali na Marezi.
- Odvezli su nas u City mall i tamo sam dao izjavu, tamo me niko nije dirao - kazao je Jovanović.
On je dodao da je u jednom trenutku pomislio da su ih policajci oteli.
Sudija Ilija Radulović je ukazao na razlike u kazivanju kod Jovanovića pred tužiteljkom i na ročištu što je svjedok pravdao protokom vremena.
Na pitanje jednog od branilaca Lazovića, advokata Borivoja Borovića svjedok je rekao da su sa Mareze krenuli i kratko su zaustavili kod Kliničkog centra.
- Kada su me inspektori saslušavali rekli su mi da je Mrvaljević u bolnici - kazao je Jovanović.
Dodao je da su on i Mrvaljević taksijem pošli u Nikšić i u vozilu mu je, Mrvaljević rekao da nije bio dobro i da je primio neku injekciju.
Na pitanje advokata Borovića svjedok je rekao da nije imao vidljive povrede po vratu.
Svjedok je odgovorio da su policajci prilikom pretresa pronašli oružje, tri potkape za skijanje i tri telefona i da je Vladan Mijušković rekao da to pripada njemu.
On je odgovarajući na pitanje advokata Borovića rekao da mu ego nije dozvoljavao da pođe kod doktora i kaže da su ga" pretukli policajaci".
-On je nakon toga odlučio da sve to iznese u medije ukoliko mu se nešto desi da je zato odgovoran Specijalni tim - kazao je Jovanović.
Borovića je zanimalo kojeg novinara je kontaktirao ali je sud zabranio odgovor na to pitanje.
Borovića je zanimalo kako mu je ego dozvoljavao da onda izađe sa tom pričom u medije, a nije mu dozvoljavao da pođe kod doktora na što je Jovanović rekao da je to uradio zbog sigurnosti i porodice.
Sudija Radulović je advokata Borovića kaznio novčano 400 eura zbog kršenja procesne discipline i, kako je rekao, uprkos brojnim upozorenjima na koja se advokat Borović oglušio. Advokat Borović je ocijenio nepravednim postupanje sudije.
Na pitanje drugog Lazovićevog branioca, advokata Nikole Martinovića svjedok Jovanović je rekao da je ponovo uhapšen 22. januara.
- Stavlja mi se na teret stvaranje kriminalne organizacije, planiranje ubistva Belivuka i Miljkovića - kazao je Jovanović.
Na pitanje advokata Martinovića, svjedok je rekao da mu nije poznato da je Tužilaštvo utvrdilo da je imao kriptovani telefon.
Na pitanje Martinovića, Jovanović je rekao da Petra Lazovića nije znao prije decembra 2020. godine, niti ga je ikad vidio.
Martinović je zatražio da sud od SDT pribavi spise predmete za pripremanje likvidacije M. G. zbog skaj komunikacija između Emila Tuzovića, Mila Jovanovića, Jovana Mrvaljevića, Vladana Mijuškovića, tako su ih istražitelji identifikovali u tom postupku.
- Iz tih skaj komunikacija se vidi kako planiraju i dogovaraju da optuže službenike policije a kako bi sebi obezbijedili pozicije - kazao je advokat Martinović.
Tužiteljka Biljana Pavličić se protivila prijedlogu advokata Martinovića.
Na pitanje advokata Marka Radovića svjedok je rekao da ne može da saopšti imena drugova kojima je rekao za povrede jer većina od njegovih prijatelja nijesu živi.
Advokati su ukazali da su izjave svjedoka u koliziji.
- U ovom predmetu ništa slučajno nije rađeno - kazao je Radović.
Jovanović je više puta saslušavan u Tužilaštvu pa je sudija na zahtjev odbrane pročitao njegove iskaze.
U prvom iskazu je naveo da je kod njega bio telefon i da su mu policajci tražili da otključa telefon.
U sudnici je danas rekao da u vozilu nije imao kriptovani telefon.
Petar Lazović je rekao da u potpunosti prigovara izjavi novodno oštećenog Mila Jovanovića.
- Spriječili smo teška krivična djela na osnovu njegovih podataka. On je tada podijelio neke informacije sa nama. On sada pokušava da nas kriminilaziju, da bi se prodao svojim šefovima. On se odlučio za prljavu kampanju protiv mene i mojih kolega - kazao je Lazović.
I njegovo ponašanje, kako kaže, neprihvatljivo je u sudnici jer komentariše njegove advokate.
Lazović je bio kategoričan da je iskaz dat sračunato da bi Jovanović kod svojih šefova uspio da se opravda zbog toga što je policija na osnovu podataka koje je podijelio sa njima uspjela da spriječi izvršenje krivičnih djela i to više puta.
- Upravo ovakvom izjavom pokušava da nas, koji smo postupali kao policajci i radili po zakonu, predstavi kao kriminalce - kazao je Lazović.
Advokat Borović je ukazao na brojne nelogičnosti u svjedočenju Jovanovića. Advokat je istakao da je ovo jedinstveni primjer gdje se vodi postupak protiv optuženog, gdje svjedok kaže da mu ego nije dozvolio da pođe kod doktora i zatraži pomoć zbog navodnih povreda.
- Ovdje imamo jedinstveni slučaj da policajac skida fantomku i vrši novodno torturu. Imamo situaciju da je svjedok iskoristio medije - kazao je Borović.
On je pozvao Tužilaštvo da povuče optužni akt jer nema dokaza i zamajava se javnost.
Martinović je kazao da kako vrijeme prolazi jasno je da nema dokaza da Lazović i Raičević nemaju veze sa krivičnim djelima.
- Ovaj svjedok je rekao da prije kritičnog događaja nikada nije vidio Petra Lazovića, kako ga je onda prepoznao, u toj situaciji bilo ko mu je mogao reći da je Petar Lazović - istakao je Martinović.
Advokat Damir Lekić, zastupnik Jovanovića, kazao je da se događaj desio krajem 2020.godine.
- Zbog protoka vremena logično je da Jovanović nije baš u situaciji da vjerno prikaže sve okolnosti - kazao je Lekić.
On je rekao da im cilj da se utvrdi samo istina.
Suđenje se nastavlja 7. jula saslušanjem svjedoka.

Jovanović: Tražili su od mene da namjestim Vukotića; Lazović: Svjedok pokušava da nas kriminalizuje da bi se opravdao šefovima

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici najavilo je da će uložiti žalbu na presudu Osnovnog suda kojom je bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović oslobođena u slučaju utaje poreza i doprinosa prikikom prodaje stana od 87 kvadrata na Cetinju koji je prethodno dobila po povoljnim uslovima kao sutkinja tog suda.
U obrazloženju presude koju je jutros izrekla sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Dragana Lubarda navodi se da se iz dokaza koji su predloženi optužbom, Perović jeste prodala stan koji je dobila, koji joj je dodijeljen odlukom Sudskog savjeta da nepokretnost (stan u izgradnji) može kupiti pod povoljnim uslovima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjelena-perovic-oslobodena-optuzbi-zbog-prodaje-stana-koji-je-dobila-pod-povoljnim-uslovima-kao-sudija&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U ODT-u smatraju da su razlozi za oslobađajuću presudu pogrešno i nepotpuno utvrđeni.
- Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici uložiće žalbu iz svih zakonom propisanih razloga na presudu Osnovnog suda u Podgorici, kojom je okrivljena J.P. oslobođena zbog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa. Razlozi koje je prvostepeni sud naveo u oslobađajućoj presudi su po mišljenju ovog tužilaštva pogrešno i nepotpuno utvrđeni, a posebno činjenica da okrivljena navodno nije imala drugih nepokretnosti upisanih na svoje ime, kojima bi u tom periodu raspolagala, iako iz provedenih dokaza na glavnom pretresu proizilazi da je u spornom periodu bila vlasnik nepokretnosti-stana, površine 69 kvadrata u Podgorici,koji je stekla kupovinom - navedeno je u saopštenju ODT-a.

ODT najavilo žalbu: Pogrešni i nepotpuni razlozi za oslobađajuću presudu Jeleni Perović

Osnovni sud u Kotoru odredio je državljanima Srbije Miljanu Jovanoviću, Aleksandru Stefanoviću i Dušanu Trkulji, osumnjičenima za pripremu likvidaciju M. R. iz Kotora, pritvor - potvrđeno je Portalu ETV iz Osnovnog suda u Kotoru.
Nikšićaninu Danijelu Banićeviću, koji je osumnjičen da je organizator ove grupe, kako nam je saopšteno, nije određen pritvor, odnosno on je pušten da se brani sa slobode.
Podsjećamo, Službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor uhapsili su juče crnogorskog državljanina D. B. (41) iz Nikšića i tri državljanina Republike Srbije M. J. (21), A. S. (22) i D. T. (20) koji su osumnjičeni da su pripremali likvidaciju M. R. iz Kotora.
Iz Uprave policije su juče kazali da su identifikovali četiri osobe koje su formirale kriminalnu grupu sa ciljem izvršenja teškog krivičnog djela protiv života ili tijela na štetu M. R. iz Kotora, te da su državljani Srbije, kako se sumnja, ušli u Crnu Goru sa tom namjerom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fniksicanin-osumnjicen-da-je-organizovao-grupu-sa-jovanovicem-stefanovicem-i-trkuljom-planirao-ubistvo-kotoranina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Za državljanina Crne Gore D. B, kako dodaju, postoji osnov sumnje da je planirao i organizovao izvršenje ovog teškog krivičnog djela.
- Postupajući po prijavi oštećenog, koje je policijskim službenicima ukazalo na sumnju da je u više navrata u blizini njegovog mjesta stanovanja uočio nepoznato vozilo, službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor su preduzeli opsežne i hitne operativno taktičke mjere i radnje na sprečavanju izvršenja krivičnog djela, nakon čega su u kratkom roku identifikovali lica M. J, A. S. i D. T. iz Beograda, državljane Republike Srbije - kazali su iz Uprave policije.
Ubrzo nakon identifikacije, kako su rekli, locirani su, kao i stan u kojem su boravili i vozilo za koje se sumnja da su koristili prilikom planiranja izvršenja krivičnog djela.
Nakon toga izvršen je pretres stana u kojem su oni boravili, a službenici policije pronašli su i oduzeli podesna sredstva - drvenu palicu, čekić, tri plastične maske, te mobilne telefone i odjevne predmete za koje se sumnja da su bili namijenjeni izvršenju krivičnog djela, a koji su i korišćeni u radnjama opservacije kuće i kretanja oštećenog.
- Provjerom kroz evidencije je utvrđeno da su M. J, A. S. i D. T. početkom maja ove godine na graničnom prelazu Dobrakovo ušli u Crnu Goru, nakon čega su iznajmili stan na teritoriji opštine Budva. Sa ove lokacije osumnjičeni su se par dana zaredom odvozili na lokaciju u blizini kuće oštećenog, odakle su po prethodnom dogovoru i definisanom planu vršili opservaciju objekta i lica, te preduzeli konkretne pripremne radnje koje upućuju na osnovanu sumnju detaljno isplaniranog izvršenja krivičnog djela - navodi se u saopštenju.
Oni su uhapšeni zbog sumnje da su počinili krivično djelo kriminalno udruživanje iz člana 401 stav 1 Krivičnog zakonika na štetu jedne osobe, a nakon saslušanja im je u tužilaštvu donijeto rješenje o određivanju pritvora.
- Kriminalističkom obradom ovih osoba utvrđeno je da su registrovani kao izvršioci više krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta, nedozvoljenog držanja oružja, krivičnih djela protiv javnog reda i mira te napada na službena lica - ističu iz Uprave policije.
U nastavku izviđajnih radnji i preduzetih aktivnosti na potpunom rasvjetljavanju događaja identifikovan je i uhapšen D. B. iz Nikšića, za kojeg se sumnja da je formirao i organizovao ovu kriminalnu grupu.
On je, kako se navodi, sa državljanima Srbije sa kojima je organizovao kriminalnu grupu "bio u stalnom kontaktu, dogovorio izvršenje krivičnog djela, isplanirao njihov dolazak u Crnu Goru, pružao im logistiku, ukazao na lice i na mjesto izvršenja krivičnog djela i davao upustva za izvršenje krivičnog djela".
- Protiv D. B. je tužilaštvu u Kotoru podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo kriminalno udruživanje iz člana 401, stav 2 Krivičnog zakonika - dodaju iz Uprave policije.

Osumnjičenima za pripremu likvidacije Kotoranina određen pritvor, organizator grupe pušten da se brani sa slobode

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: osnovni-sud