Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za prinudu na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića danas je po drugi put odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama - ovog puta kako bi advokati odbrane imali vremena da se upoznaju sa spisima predmeta.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, advokat Ralevića je na suđenju kazao da je angažovan tek juče, te da mu je potrebno vrijeme kako bi se pripremio za suđenje, i tražio je da se današnje ročište odgodi. Sa njegovim zahtjevom se saglasio advokat okrivljenog Raičevića.
Suđenje je trebalo da počne 5. decembra, ali je odgođeno jer se tada Ralević nije pojavio na ročištu, zbog neodložne porodične obaveze.
Sudija Ivan Došljak je početak suđenja zakazao za 27. januar naredne godine.
Do incidenta u kojem je Pejović napadnut došlo je u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Tada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i fotoreportera Pobjede, Steva Vasiljevića.
Osim postupka u kojem su okrivljeni Raičević i Ralević, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću, Raleviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ponovo odgođeno suđenje u slučaju napada na fotoreportera Pejovića

U Osnovnom sudu u Beranama danas će biti nastavljeno suđenje Danku Femiću iz Podgorice optuženom da je 8. avgusta u Gornjem Zaostru počinio krivično djelo prinuda, odnosno fotoreporterima Vijesti i Pobjede Borisu Pejoviću i Stevu Vasiljeviću oteo fotoaparate. Pred sudom će, na prijedlog odbraane, danas svjedočiti Dragoslav Labović, Dragoljub Šćekić, Radovan Obradović, Milić Ralević i Vojislav Rmuš koji su svjedoci događaja u Gornjem Zaostru. - Oni mogu da saopšte bitna saznanja u pogledu navoda iz optužnog akta - rekao je Femićev branilac na prethodnom ročištu. Kako je Portalu ETV sinoć kazao Vasiljević, neki od svjedoka koji će danas biti saslušani okrivljeni su pred Sudom za prekršaje u Beranama zbog učešća u incidentu u Gornjem Zaostru. Iako je događaj u Gornjem Zaostru jedan od najbrutalnijih napada na novinare ikada zabilježen u Crnoj Gori i to naočigled dvojice službenika policije koji nijesu reagovali tužilaštvo do danas nije identifikovalo napadače i pokrenulo postupak?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119071140_316a1b85e60bdec2450ff58e9d0b98200a325ed0e6fbfd11e942654c7c95e9a6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119071140_316a1b85e60bdec2450ff58e9d0b98200a325ed0e6fbfd11e942654c7c95e9a6" data-rendition-name="original" width="892" height="527" loading="lazy" alt="Stevo Vasiljević"> <figcaption>NAPADAČI NIJESU UHAPŠENI: Stevo Vasiljević</figcaption> </figure>  Novinar Vijesti Balša Rudović i fotoreporter Pejović ispričali su nakon događaja da ih je „bijesna masa pijanih ljudi“ sat i po psihički maltretirala i prijetila im smrću, da je Vasiljevića tuklo više desetina osoba, a da su svještenici sve posmatrali, ne reagujući na njihov poziv da im pomognu. Novinari su u Gornjem Zaostru izvještavali sa skupa mještana i Crkve Srbije organizovanog povodom otkrivanja spomenika zločincu, četničkom vođi Pavlu Đurišiću. Samo nekoliko sati kasnije, međutim, mještani su uklonili statuu Đurišića sa postamenta i prebacili je u obližnju crkvu, kako bi spriječili državne organe da je preuzmu.&nbsp; Napad na dvije novinarske ekipe koje su bile u Gornjem Zaostru uslijedio je kada je počelo uklanjanje statue. Mještanima i svještenstvu Crkve Srbije nije bilo po volji da se taj događaj fotografiše, pa su odlučili da se obračunaju sa reporterima.&nbsp; - Mi smo, kako oni kažu, snimili nešto što nije smjelo da se snimi. Iz tih ljudi je progovorio alkohol, potpomognut njihovim svjetonazorima, neko je od njih zapalio masu, oni su se zatrčali put nas i to je bukvalno bilo ono što se na engleskom kaže „lynch mob“ (rulja koja linčuje). Da je ispred te mase došlo ijedno svešteno lice, nitša od ovoga ne bi bilo – kazao je tada Vasiljević, prenijele su Vijesti. Njega je rulja maltretirala skoro sat. Jedan od napadača mu je prijetio nožem, jedan mu je lomio opremu, udarali su ga... Iz te rulje izvukao ga je jedan prisebni mještanin. Zašto tužilaštvo i policija do danas nijesu identifikovali i procesuirali napadače na Vasiljevića nije poznato. Ono što javnost zna jeste da istražitelji očekuju da Vasiljević i njegove kolege identifikuju napadače?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119071140_fd0eb9b241dcfbab59c5234f0a9dbc89296920cff4a16188c95aef00363ea4b4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119071140_fd0eb9b241dcfbab59c5234f0a9dbc89296920cff4a16188c95aef00363ea4b4" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Somenik Pavlu Đurišiću uklonjen i sakriven"> <figcaption>Somenik Pavlu Đurišiću uklonjen i sakriven(Photo: Pobjeda/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Interesantno je da je Vasiljeviću, 13. oktobra, uoči početka suđenja advokat iz Berana kojeg je angažovao otkazao zastupanje, uz obrazloženje da je pod pritiscima lokalne zajednice. - On mi je rekao da odustaje od zastupanja zbog pritisaka koje trpi od zajednice, porodice, sugrađana... i da je bukvalno jutros kada je došao u sud i vidio ljude koji su ispred jednostavno odlučio da me ne zastupa više – kazao je Vasiljević tada Anteni M. Femić je na tom ročištu priznao da je uzeo fotoaparate, uz obrazloženje da je to uradio zato što je svještenik naložio da nema fotografisanja. Kazao je i kako nije znao da se radi o novinarima?! On je u pritvoru bio od 11. avgusta do 15. oktobra kada je pušten na slobodu, uz uslov da se ne smije približiti „na manje od 100 metara“ Pejoviću i Vasiljeviću.

Kaćuša Krsmanović

1250x600

Danku Femiću se sudi zbog otimanja opreme, od batinaša ni traga

Predsjednik Osnovnog suda u Beranama zvanično je obaviješten da nije pronađena statua Đurišića prilikom pretresa konaka manastira Đurđevi stupovi.
To je Portalu ETV potvrđeno iz Osnovnog suda u tom gradu.
Podsjećamo, ranije danas su službenici policije ušli u manastir sa sudskim rješenjem o privremenom oduzimanju spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću.
Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama uvažilo je juče žalbu tamošnjeg tužilaštva i naredilo policiji da privremeno oduzme kip Đurišića. Time je preinačena odluka sutkinje beranskog suda Dubravke Popović, koja je u petak, po peti put, odbila zahtjev tužilaštva za privremeno oduzimanje spomenika saradniku okupatora u Drugom svjetskom ratu.

Marija Žižić

Nije pronađena statua Pavla Đurišića u manastiru Đurđevi stupovi

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) Berane uložilo je žalbu na odluku Osnovnog suda da ponovo odbije prijedlog za privremeno oduzimanje spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, prenose Vijesti.
Sutkinja Osnovnog suda u Beranama Dubravka Popović prije nekoliko dana je peti put odbila da preinači odluku o odbijanju zahtjeva tamošnjeg ODT-a da se privremeno oduzme spomenik ratnom zločincu i četničkom komandantu.
Tužilaštvo je, kada je u Gornjem Zaostru postavljen spomenik četničkom komandantu, naložilo njegovo privremeno oduzimanje cijeneći da može biti dokaz u krivičnom postupku protiv Vujadina Dobrašinovića za nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja u saizvršilaštvu. Sutkinja Popović je odbila, kako prvi - tako i svaki naredni zahtjev, a Vanraspravno vijeće ukinulo je njenu odluku i predmet joj vratio na ponovno odlučivanje.
Ona je, tako, ostala pri istom stavu, pa je Vanraspravno vijeće i 1. oktobra donijelo odluku da se žalba tužilaštva uvaži, odnosno da se spomenik iz konaka privremeno oduzme od starješine Manastira. Ta akcija bila je neuspješna pošto spomenik nije pronađen u Manastiru Đurđevi stupovi, a Tužilaštvo je onda 8. oktobra od suda zatražilo da se odobri oduzimanje spomenika iz konaka.
Akcija za ljudska prava (HRA) je 4. novembra Komisiji za Etički kodeks sudija podnijela inicijativu u odnosu na sutkinju Popović zbog sumnje da je ponovljenim odbijanjem prijedloga ODT Berane za privremeno oduzimanje spomenika, uprkos odlukama vijeća koja su ukidala njene odluke, postupala protivno načelima stručnosti, savjesnosti i nepristrasnosti, propisanim Etičkim kodeksom sudija.
Da je spomenik Pavlu Đurišiću iz crkve u Gornjem Zaostru prenijet u manastir u Beranama objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“ u avgustu.
Novinar je tada u reportaži naveo da je „ono što je poznato jeste da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji - komandni štab“.
RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije Metodije Ostojić.
U reportaži nije otkriven tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“.
- Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede - izjavio je on tada.Dok su se institucije u javnosti preganjale je li takozvani Temeljni ugovor iznad Zakona o krivičnom postupku, a tužilaštva i policija prebacivali odgovornost jedni na druge zbog čega spomenik zlikovcu i četničkom koljaču Đurišiću nije izuzet kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, „institucija“ koja očigledno ima kontrolu nad dijelom teritorije Crne Gore organizovala je njegov transport na „sigurnije“ mjesto - u manastir u kojem stoluje iguman Danilo Romanov koji je prošle godine Berance nazvao „kriminalcima, kockarima i drogašima“, ali i koji se nedvosmileno pozicionirao kao još jedan glasnogovornik četničke ideologije pod plaštom crkvenog autoriteta.
Osim toga, fotoreporteri Pobjede i Vijesti Stevo Vasiljević i Boris Pejović fizički su napadnuti ispred crkve u Gornjem Zaostru - u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu.
Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da, ukoliko bilo što „izađe na Vijesti“ da će ga ubiti golim rukama.
Ovaj skup su „obezbjeđivala“ svega dva policajca u civilu, a cijeli incident se dogodio pred njihovim očima.

Nova žalba ODT Berane na odluku Popović da odbije prijedlog da se oduzme spomenik Pavlu Đurišiću

Sutkinja Osnovnog suda u Beranama Dubravka Popović juče je ponovo odbila da preinači odluku o odbijanju zahtjeva tamošnjeg Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) da se iz Manastira Đurđevi stupovi privremeno oduzme spomenik ratnom zločincu i četničkom komandantu Pavlu Đurišiću.
To je Portalu ETV potvrđeno iz beranskog suda.
Sada bi Vanraspravno vijeće suda trebalo preinači ili potvrdi njenu odluku, a prema našim informacijama, postoji i zakonska mogućnost da joj ovaj predmet bude oduzet.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsutkinja-ponovo-odbila-zahtjev-odt-a-da-se-spomenik-durisicu-privremeno-oduzme-iz-manastira-durdevi-stupovi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tužilaštvo je, kada je u Gornjem Zaostru postavljen spomenik četničkom komandantu, naložilo njegovo privremeno oduzimanje cijeneći da može biti dokaz u krivičnom postupku protiv Vujadina Dobrašinovića za nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja u saizvršilaštvu. Sutkinja Popović je odbila, kako prvi - tako i svaki naredni zahtjev, a Vanraspravno vijeće ukinulo je njenu odluku i predmet joj vratio na ponovno odlučivanje.
Ona je, tako, ostala pri istom stavu, pa je Vanraspravno vijeće i 1. oktobra donijelo odluku da se žalba tužilaštva uvaži, odnosno da se spomenik iz konaka privremeno oduzme od starješine Manastira. Ta akcija bila je neuspješna pošto spomenik nije pronađen u Manastiru Đurđevi stupovi, a Tužilaštvo je onda 8. oktobra od suda zatražilo da se odobri oduzimanje spomenika iz konaka.
Akcija za ljudska prava (HRA) je, inače, 4. novembra Komisiji za Etički kodeks sudija podnijela inicijativu u odnosu na sutkinju Popović zbog sumnje da je ponovljenim odbijanjem prijedloga ODT Berane za privremeno oduzimanje spomenika, uprkos odlukama vijeća koja su ukidala njene odluke, postupala protivno načelima stručnosti, savjesnosti i nepristrasnosti, propisanim Etičkim kodeksom sudija.
Da je spomenik Pavlu Đurišiću iz crkve u Gornjem Zaostru prenijet u manastir u Beranama objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“ u avgustu.
Novinar je tada u reportaži naveo da je „ono što je poznato jeste da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji - komandni štab“.
RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije Metodije Ostojić.
U reportaži nije otkriven tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“.
- Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede - izjavio je on tada.
Činjenica da je ovaj transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, ponovo prošao ispod radara crnogorskih državnih institucija, prije svega bezbjednosnog sektora, dovoljno govori o tome da je Crkva Srbije još jednom pokazala da je jača od države.
Dok su se institucije u javnosti preganjale je li takozvani Temeljni ugovor iznad Zakona o krivičnom postupku, a tužilaštva i policija prebacivali odgovornost jedni na druge zbog čega spomenik zlikovcu i četničkom koljaču Đurišiću nije izuzet kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, „institucija“ koja očigledno ima kontrolu nad dijelom teritorije Crne Gore organizovala je njegov transport na „sigurnije“ mjesto - u manastir u kojem stoluje iguman Danilo Romanov koji je prošle godine Berance nazvao „kriminalcima, kockarima i drogašima“, ali i koji se nedvosmileno pozicionirao kao još jedan glasnogovornik četničke ideologije pod plaštom crkvenog autoriteta.
Osim toga, fotoreporteri Pobjede i Vijesti Stevo Vasiljević i Boris Pejović fizički su napadnuti ispred crkve u Gornjem Zaostru - u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu.
Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da, ukoliko bilo što „izađe na Vijesti“ da će ga ubiti golim rukama.
Ovaj skup su „obezbjeđivala“ svega dva policajca u civilu, a cijeli incident se dogodio pred njihovim očima.

Anja Ivanović

Popović ponovo odbila zahtjev tužilaštva za izuzimanje spomenika Pavlu Đurišiću

Berancu Vasu Raičeviću (43) određen je pritvor do 30 dana zbog prebijanja dvadesetdvogodišnje D.Ć. u kafe baru "Napoli" u Beranama. Kako je saopštila portparolka Osnovnog suda u Beranama Ana Radunović, Raičeviću je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva i mogućnosti ponavljanja istog ili sličnog krivičnog djela, te ugrožavanja bezbjednost oštećene ili drugih građana.
Raičeviću se na teret stavlja krivično djelo nasilničko ponašanje, a u pritvor ga je poslao sudija za istragu Osnovnog suda u Beranama Ivan V. Došljak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2222%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdajana-cujic-za-televiziju-e-napadac-mi-je-dosao-na-kucnu-adresu-policija-nije-reagovala&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Prema navodima iz rješenja postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni 25.10.2025. godine, oko 17:30 sati, u kafe baru "Napoli", u Ulici Dušana Vujoševića, opština Berane, vršenjem nasilja, drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrozio spokojstvo građana i teže remetio javni red i mir, na način što je oštećenoj Ć.D, prišao do stola za kojim je sjedjela i udario je otvorenom šakom u predjelu glave i tijela, a zatim je povukao za kosu, nakon čega ju je oborio na pod i nastavio da je udara nogama u predjelu glave i tijela. Tom prilikom joj je nanio lake tjelesne povrede u vidu hematoma na glavi lijevo i oguljotinu dimenzija od 1,5 cm, na desnom gornjem očnom kapku hematom, oguljotinu na čelu dimenzija oko 1,5 cm, ranu na sljepoočnici lijevo, dimenzija 3-4 cm x 1 cm, više paralelnih oguljotina različite dubine u predjelu gornjih kvadranata lijeve dojke, oguljotine koje se nastavljaju sa prekidom i kosinom ka dolje u predio medijalnog gornjeg kvadranta desne dojke - navedeno je u saopštenju Osnovnog suda.
Sudija za istragu je odredio pritvor imajući u vidu da je osumnjičeni u periodu od 25. do 31. oktobra bio u bjekstvu, kao i da je ranije pravosnažno osuđivan za krivična djela sa elementima nasilja.
- Ocijenjeno je da postoji realna i konkretna opasnost da bi, ukoliko bi osumnjičeni bio pušten na slobodu, mogao pobjeći i ponoviti isto ili slično krivično djelo, te ponovo ugroziti bezbjednost oštećene ili drugih građana - ističe se u saopštenju suda.
Poručuju da će javnost biti blagovremeno obavještavana o daljem toku postupka i preduzetim radnjama.

Raičević poslat u pritvor zbog opasnosti od bjekstva i mogućeg ugrožavanja bezbjednosti djevojke koju je pretukao i drugih građana

Sudija Osnovnog suda u Beranama Dubravka Popović odbila je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva Berane da se oduzme spomenik Pavlu Đurišiću.
- Osnovnom sudu u Beranama je dana 08. oktobra, prošle srijede, ODT Berane dostavilo predlog za oduzimanje spomen obilježja Pavla Đurišića, u kojem je navedeno da se predmet nalazi u konaku Manastira Đurđevi Stupovi u Beranama. Sutkinja Popović je danas donijela rješenja kojim se taj predlog odbija - saopšteno je iz Osnovnog suda u Beranama.
Kako se navodi u saopštenju, danas je postupajuća sudija donijela rješenje kojim je odbila predlog za privremeno oduzimanje spomenika Pavlu Đurišiću.
Predsjednik Osnovnog suda u Beranama Ivan Došljak je kazao da je protiv ovog rješenja dozvoljena žalba vanraspravnom vijeću ovog suda u roku od tri dana od dana prijema rješenja.
Ovo je već drugi put da sudija Osnovnog suda odbija predlog tužilaštva, a ta odluka je bila promijenjena na vanraspravnom Vijeću.
Policija je 1. oktobra pokušala da zaplijeni spomenik, nakon rješenja koje je tog dana donio sud po zahtjevu tužilaštva, ali ga nije pronašla u Konaku. Policija nije prestresala Manastir, jer je nalog tužilaštva, baziran na saznanjima policije bio za oduzimanje spomenika iz konaka.
Nakon toga, tužilaštvo je dostavilo novi zahtjev sudu, 8. oktobra, koji je odbijen.

Ponovo odbijen prijedlog da se oduzme spomenik Pavlu Đurišiću

Sutkinja Osnovnog suda u Beranama Dubravka Popović ponovo je odbila zahtjev tamošnjeg Osnovnog državnog tužilaštva da se spomenik četničkom komandantu, ozloglašenom ratnom zločincu i koljaču Pavlu Đurišiću privremeno oduzme iz manastira Đurđevi stupovi.
To je Portalu ETV saopštila rukovoditeljka beranskog ODT-a Jadranka Mićović.&nbsp;
Oni, kako nam je kazala Mićović, imaju pravo da izjave žalbu na ovo rješenje - koje će i iskoristiti.
Vanraspravno vijeće suda već je ranije ukinulo ovakvu odluku i vratilo predmet na ponovno odlučivanje, ali Popović nije uvažila njihove sugestije.
Da je spomenik Pavlu Đurišiću iz crkve u Gornjem Zaostru prenijet u manastir u Beranama objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“ prošlog mjeseca.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspomenik-zlikovca-durisica-premjesten-u-durdeve-stupove&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Novinar je tada u reportaži naveo da je „ono što je poznato jeste da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji - komandni štab“.
RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije Metodije Ostojić.
U reportaži nije otkriven tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“.
- Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede - izjavio je on tada.
Činjenica da je ovaj transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, ponovo prošao ispod radara crnogorskih državnih institucija, prije svega bezbjednosnog sektora, dovoljno govori o tome da je Crkva Srbije još jednom pokazala da je jača od države.
Dok su se institucije u javnosti preganjale je li takozvani Temeljni ugovor iznad Zakona o krivičnom postupku, a tužilaštva i policija prebacivali odgovornost jedni na druge zbog čega spomenik zlikovcu i četničkom koljaču Đurišiću nije izuzet kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, „institucija“ koja očigledno ima kontrolu nad dijelom teritorije Crne Gore organizovala je njegov transport na „sigurnije“ mjesto - u manastir u kojem stoluje iguman Danilo Romanov koji je prošle godine Berance nazvao „kriminalcima, kockarima i drogašima“, ali i koji se nedvosmileno pozicionirao kao još jedan glasnogovornik četničke ideologije pod plaštom crkvenog autoriteta.
Osim toga, fotoreporteri Pobjede i Vijesti Stevo Vasiljević i Boris Pejović fizički su napadnuti ispred crkve u Gornjem Zaostru - u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu.
Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnapadnuti-novinari-i-fotoreporteri-pobjede-i-vijesti-ispred-crkve-u-gornjem-zaostru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da, ukoliko bilo što „izađe na Vijesti“ da će ga ubiti golim rukama.
Ovaj skup su „obezbjeđivala“ svega dva policajca u civilu, a cijeli incident se dogodio pred njihovim očima.

Sutkinja ponovo odbila zahtjev ODT-a da se spomenik Pavlu Đurišiću privremeno oduzme iz manastira Đurđevi stupovi

Postupajući sudija u Osnovnom sudu u Beranama odbio je zahtjev beranskog Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) da se spomenik četničkom komandantu, ratnom zločincu i saradniku okupatora Pavlu Đurišiću oduzme iz manastira Đurđevi stupovi u Beranama, ali je onda vanraspravno vijeće beranskog suda uvažilo žalbu tužilaštva na tu odluku i vratilo zahtjev na ponovno odlučivanje.
To je u razgovoru za emisiju "Načisto" na TV Vijesti saopštio predsjednik Osnovnog suda u Beranama Ivan Došljak.
Beranski ODT traži da se spomenik Đurišiću oduzme jer je, pošto je nezakonito postavljen - predmet izvršenja krivičnog djela.
Bista je postavljena u selu Gornje Zaostro kod Berana 8. avgusta, a desetak dana kasnije prenijeta u Đurđeve stupove.
Došljak za Televiziju Vijesti pojašnjava kakva je dalja procedura i naglašava da sve ovo ne bi ovoliko trajalo da je policija odmah oduzela spomenik, kada je nezakonito postavljen.
- Da pođemo od situacije da postupajući sudija donese, uslovno rečeno, istu odluku, pretpostavljamo da će ići žalba tužilaštva na takvu odluku, ako bude ista kao u prethodnom postupku. I nakon toga krivično raspravno vijeće tu može rješenjem odbaciti žalbu, u ovoj situaciji tužilaštva, kao neblagovremenu ili nedozvoljenu, odbiti žalbu kao neosnovanu; ili uvažiti žalbu i rješenje preinačiti ili pak ukinuti, i po potrebi predmet uputiti na ponovno odlučivanje - kazao je on.
Ukoliko postupajući sudija ili vijeće donesu odluku o privremenom oduzimanju spomenika, to znači, potvrđuje Došljak, da bi policija morala automatski izaći na teren i sprovesti tu radnju.
- U krajnjem, hipotetički, bez namjere da prejudiciram odkluku, ako sud eventualno donese odluku o privremenom oduzimanju predmeta, u rješenju se mora označiti i opisati predmet koji će se privremeno oduzeti, ime i prezime lica od kojeg se predmet privremeno oduzima, i mjesto na kojem treba privremeno oduzeti predmet. Lice koje drži predmet dužno je da isti preda - naveo je on.
Na pitanje li bi izbjegli sve ove peripetije i da li je policija imala mogućnost da spomenik zaplijeni na licu mjesta, Došljak odgovara potvrdno.
- Svakako da, jer tako kaže i nalaže zakon - zaključio je on.

Ponovo će odlučivati: Sudija odbio zahtjev da se spomenik Đurišiću oduzme iz manastira, vijeće uvažilo žalbu tužilaštva

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja na kojem je bio postavljen, pa uklonjen spomenik ratnom zločincu i četničkom vojvodi iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, pušten je da se brani sa slobode - potvrdila je za Portal ETV portparolka Osnovnog suda u Beranama Ana Radunović.
Njemu je, kako podsjeća, predsjednik i sudija za istragu Osnovnog suda u Beranama Ivan V. Došljak 10. avgusta, po prijedlogu Osnovnog državnog tužilaštva u tom gradu, odredio pritvor u trajanju do 30 zbog postojanja osnovane sumnje da je učinio krivično djelo povreda i nedozvoljeno podizanje spomen obilježja u saizvršilaštvu.
Pritvor je Dobrašinoviću određen zbog postojanja okolnosti koje su ukazivale na opasnost od uticaja na D. Š. koga je potrebno saslušati u svojstvu svjedoka, a koji ima bliske porodične veze sa osumnjičenim, kao i na nepoznate saučesnike.
&nbsp;- Optužnim prijedlogom Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama predatim Osnovnom sudu 15. avgusta okrivljenom je stavljeno na teret krivično djelo povreda i nedozvoljeno podizanje spomen obilježja u saizvršilaštvu. Predloženo je da se prema okrivljenom produži pritvor zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da će okrivljeni ometati postupak uticanjem na saučesnike - navela je Radunović.
Svjedok D. Š. je, kako dodaje, u postupku istrage saslušan.
- Iskoristio je svoje zakonsko pravo da ne svjedoči - rekla je Radunović.
O prijedlogu za produženje pritvora protiv Dobrašinovića je, kako je navela, odlučivao Viši sud u Bijelom Polju.
- Provjerom kroz Pravosudni informacioni sistem utvrđeno je da je rješenjem Vijeća Višeg suda u Bijelom Polju od 20. avgusta odbijen kao neosnovan prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama za produženje pritvora Dobrašinoviću, po pritvorskom osnovu opasnost od uticaja na saučesnike i njemu je ukinut ranije određeni pritvor - kazala je Radunović i dodala da je okrivljeni pušten da se brani sa slobode.
Protiv ovog rješenja se, kako je precizirala, može izjaviti žalba Apelacionom sudu Crne Gore.
Podsjećamo, Ministarstvo kulture i medija je 7. avgusta, odnosno istog dana kada je u blizini hrama Svete mati Paraskeve u selu Gornje Zaostro u Beranama osvanuo spomenik u čast četničkom komandantu i zločincu iz Drugog svjetskog rata, naložilo uklanjanje ovog nelegalnog spomen-obilježja. Dobrašinović je uhapšen tog dana i u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama su formirali predmet.
Uklanjanje spomenika u noći između 7. i 8. avgusta okupljeni nijesu dozvolili, već su kazali da će nakon osvještavanja spomenika sami to učiniti. Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije je dan kasnije, 8. avgusta, otkrio spomenik Đurišiću u blizini hrama, te rekao da će ga staviti u crkvu, da ga tu neće smjeti rušiti, kao i da očekuje da spomenik bude podignut i u centru Berana.
Tog dana su fotoreporter i novinar Pobjede Stevo Vasiljević i fotoreporter Vijesti Boris Pejović fizički napadnuti ispred crkve u Gornjem Zaostru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsindikat-medija-nadleznima-jesu-li-identifikovani-propusti-i-sankcionisani-policajci-koji-nisu-reagovali-kada-su-napadnuti-fotoreporteri-pejovic-i-vasiljevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Napad se dogodio oko 14:20 sati, u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Novinarske ekipe su tada napadnute, a zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović. kao i novinar Balša Rudović koji nije fizički napadnut, hitno su evakuisani iz Gornjeg Zaostra.&nbsp;
Pejoviću je prijećeno da ukoliko bilo šta “izađe na Vijesti” da će ga ubiti golim rukama.
Cijeli incident dogodio se pred očima policije, koja nije blagovremeno reagovala. Zbog napada je uhapšeno nekoliko osoba.
Zbog postavljanja spomenika, ali i napada na medijske radnike reagovale su brojne nevladine organizacije, institucije, aktivisti i političke partije.
Premijer Milojko Spajić je povodom napada na novinare kazao da su "pojedini religijski velikodostojnici neodgovornim ponašanjem kreirali društveni ambijent u kojem su medijski radnici postali žrtve samo zbog toga što profesionalno obavljaju svoj posao".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-nvo-i-gradanske-aktivistkinje-hitno-ukloniti-nezakoniti-spomenik-pavlu-durisicu-to-je-otvoreno-slavljenje-zla&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je, pored ostalih, istakao da je podizanje spomen-obilježja osobi koja simbolizuje fašističku kolaboraciju, etničku i vjersku mržnju, te masovne zločine nad civilima &nbsp;"direktan pokušaj rehabilitacije ideologije koja je u suprotnosti s temeljnim vrijednostima antifašističke Crne Gore".
Iz Institucije zaštitnika ljudskih prava su kazali da, iako je njihov stav prema zločinu jasan i ne pravi razliku između bilo kog akta mržnje i pogroma usmjerenog prema bilo kojoj naciji, vjeri, rasi, "očigledno je da se suočavamo sa svojevrsnim testiranjem zdravog razuma o tome šta je zločin i kako se postaviti prema zločinu i zločincima".

Jasmina Beharovic

Dobrašinović pušten iz pritvora, svjedok iskoristio pravo da ne svjedoči

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: osnovni-sud-u-beranama