Pedeset od 303 učenika ranije otetih iz katoličke škole u ​​Nigeriji pobjeglo je i sada je sa svojim porodicama, saopštila je danas uprava škole.
Predsjednik Hrišćanskog udruženja Nigerije i upravnik škole Bulus Dauva Johana rekao je da su učenici, uzrasta između 10 i 18 godina, pobjegli pojedinačno između petka i subote.
- U to smo mogli da se uvjerimo kada smo odlučili da kontaktiramo i posjetimo neke roditelje - rekao je Johana.
On je dodao da otmičari još drže 253 učenika i 12 nastavnika.
Učenike su zajedno sa nastavnicima iz rimokatoličke škole Svete Marije, u udaljenoj zajednici Papiri u državi Niger, u petak otele naoružane osobe.
Nijedna grupa još nije preuzela odgovornost za otmice, a vlasti su saopštile da su taktički odredi raspoređeni zajedno sa lokalnim lovcima kako bi spasili djecu.
Nije poznato gdje su djeca držana i kako su uspjela da se vrate kući.
Nigerijska vojska i policija nisu odmah dale komentar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pobjeglo 50 učenika otetih u Nigeriji, u zarobljeništvu još 253 djece i 12 nastavnika

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat su rasvijetlili otmicu Tivćanina u januaru i zbog sumnje da su počinili ovo krivično djelo podnijeli krivične prijave protiv četvorice Kotorana - M. V. (26), V. T. (19), B. P. (23) i T. V. (28), saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se sumnja, M. V. i V. T. su 24. januara oko pola sata iza ponoći došli u kuću oštećenog lica gdje su ga fizički napali, zadajući mu više udaraca zatvorenim šakama i nogama u predjelu glave i tijela.
Zatim su ga, kako dodaju, nasilno i protivno njegovoj volji ugurali u putničko motorno vozilo i odveli u šumu u mjestu Radovići u opštini Tivat, u namjeri da od njega iznude novac u iznosu od 1.500 eura.
Do ovog odredišta su ih drugim vozilom pratili B. P. i T. V.
. Sumnja se da su potom četvorica osumnjičenih nastavila sa fizičkim napadom na oštećenog i od njega oduzeli mobilni telefon i novčanik sa dokumentima i novcem - kazali su iz Uprave policije.
Preduzimajući brojne operativne, istražne, forenzičke i ostale policijsko-tužilačke mjere i radnje, policijski službenici su došli do osnova sumnje da su oni izvršili otmicu Tivćanina, te je po nalogu postupajućeg tužioca protiv njih podnijet poseban izvještaj kao dopuna krivične prijave prethodno podnijete po nepoznatom izvršiocu.

Četvorica Kotorana osumnjičena za otmicu Tivćanina: Fizički ga napali, odveli u šumu i uzeli mu telefon i novčanik sa novcem i dokumentima

Naoružani pripadnici kriminalne bande oteli su 18 žena i djece na sjeverozapadu Nigerije, saopštili su lokalni zvaničnici i očevici.
Muškaraci iz bande specijalizovane za krađu stoke i otmice radi otkupa napali su selo Birnin Zarma juče u zoru.
Otmica je bila u državi Zamfara, koja je kao i druge države na sjeverozapadu i u centralnoj Nigeriji, godinama na meti smrtonosnih napada grupa koje pljačkaju, pale i kidnapuju stanovnike.

Kriminalna banda otela 18 žena i djece u Nigeriji

Službenici Uprave policije uhapsili su u Podgorici državljane Avganistana R.M. (26), A.O. (22) i maloljetnika starog 17 godina, koji slove za pripadnike organizovane kriminalne grupe "Avganistanska", poznatoj po otmicama, krivičnim djelima sa elementima nasilja, i iznudama, a koja djeluje na teritoriji više država u regionu i okruženju, a koja je, između ostalog.
Tom prilikom, kako je saopšteno iz Uprave policije, spašeno je pet državljana Pakistana, među kojima i dva maloljetnika koja su bila protivpravno zatvorena i izložena nasilju uz upotrebu prijetnje oružjem radi iznude novca.
- Na ovaj način nedvosmisleno se potvrđuje da je prekinut lanac međunarodnih krijumčara migrantima koji se bave ovim nelegalnim aktivnostima i koja djeluju na Zapadnobalkanskoj ruti, odnosno na međunarodnom nivou - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Naime, u nastavku predmeta kodnog naziva „Pruga“ koju vodi crnogorski Operativni policijski tim za razbijanje mreža krijumčara ljudi, nakon niza preduzetih aktivnosti, policijski službenici Sektora granične policije su u saradnji sa Grupom za suzbijanje krivičnih djela krijumčarenja i trgovine ljudima i ilegalnih migracija i Regionalnim centrom bezbjednosti „Centar“, su u podrumu jednog stambenog objekta u Podgorici, locirali R.M, A.O. ( i sedamnaestogodišnjaka koji se prema međunarodnim operativnim podacima vode kao pripadnici pomenute organizovane kriminalne grupe iz Avganistana.
- Kriminalističkom obradom koja je sprovedena uz podršku policijskih službenika Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, policijski službenici Sektora granične policije i Sektora za borbu protiv kriminala su došli do sumnje da su ova lica krijumčarila žrtve iz Albanije u Crnu Goru, a potom im uz upotrebu prinude, sile i prijetnje oduzeli novac, kao i da su od njihovih porodica zahtijevali dodatne iznose novca putem uplata, a koji je dio i realizovan - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Od osumnjičenih je oduzeto više sredstava za komunikaciju, dok su od oštećenih lica pribavljeni dokazi koji nedvosmisleno upućuju na sumnju da su ista žrtve krivičnih djela za koja se izvršioci i terete.
Osim toga, u toku su pretresi prostorija za koje se sumnja da su ova lica koristila na više lokacija.
O svim preduzetim koordinisanim aktivnostima je obaviješten tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je kvalifikovao krivično djelo nedozvoljeni prelazak državne granice i krijumčarenje ljudi i krivično djelo otmica, zbog kojih su R.M., A.O. i maloljetnik uhapšeni.
Oštećeni su smješteni u Prihvatni centar u Spužu, gdje će im, kako su rekli u policiji, biti pružena adekvatna zdravstvena i druga zaštita i obezbijeđena procedura daljeg postupanja.
- Uprava policije nastavlja intenzivno preduzimanje sveobuhvatnih, koordinisanih mjera i radnji na sprečavanju krijumčarenja ljudi, trgovine ljudima i otmica i rasvjetljavanju ovakvih i sličnih krivičnih djela protiv sloboda i prava čovjeka, a sve u cilju zaštite života i bezbjednosti građana, suzbijanja organizovanih kriminalnih aktivnosti i nastavka sprovođenja efikasne saradnje sa međunarodnim partnerima - poručeno je iz policije.

U Podgorici uhapšeni članovi OKG iz Avganistana: Sumnja se da su oteli pet pakistanskih državljana i iznudili im novac

Turski državljanin F.K. (25) uhapšen je u Podgorici, dok se za troje još traga, zbog sumnje da su dva sunarodnika oteli i fizički zlostavljali.
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica postupali su po prijavi dva turska državljanina koji su prijavili da ih je više lica, na nasilan način, protiv njihove volje, odvelo na nepoznatu lokaciju, gdje su bili zadržani, vezani i fizički zlostavljani, te u koordinaciji sa državnim tužilaštvom identifikovali četiri lica i lišili slobode jedno lice, takođe turske državljane - saopšteno je iz policije.
Naime, turski državljanin E.C.(23) prijavio je policiji da su ga A.O.A.(25) kod kojeg je bio zaposlen na poslovima uređivanja web sajta za sportsko klađenje, i još tri nepoznate osobe, nasilno ubacile u vozilo nepoznatih registarskih oznaka u Siti kvartu, zatim pošli do njegovog druga T.E. (23) u istom kvartu, i isto učinili njemju. Potom su se, kako su kazali u policiji, odvezli van grada - do jedne vikendice na njima nepoznatoj adresi.
- Nakon što su, koristeći nepažnju ovih lica, E.C. i T.E. uspjeli da pobjegnu u različtim pravcima, oni su uz pomoć slučajnih prolaznika, pozvali policiju. Oštećena lica su u prikupljenim obavještenjima izjavila da su im, tokom boravka u pomenutom objektu, A.O.A. i ostala nepoznata lica, vezali ruke i stavili povez preko očiju, te zadali udarce po tijelu uz prijetnje nožem, zbog navodnog duga oštećenih lica u iznosu od 20.000 eura prema licu A.O.A - istakli su u policiji.
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je djelo kvalifikovao kao protivpravno lišenje slobode.
- Sprovodeći dalje operativno-taktičke i kriminalističke mjere i radnje, identifikovani su kao osumnjičeni turski državljani: F.K(25), K.O.B.(28), B.A.Y. (29) i A.O.A.(25), za koje se sumnja da su počinili krivično djelo protivpravno lišenje slobode na štetu lica T.E. i E.C, na teritoriji opštine Zeta u jednoj iznajmljenoj vikendici u blizini Aerodroma Podgorica. Ubrzo nakon identifikacije lociran je i lišen slobode osumnjičeni F.K, nakon čega je priveden postupajućem tužiocu, dok je za licima A.O.A, K.O.B i B.A.Y. raspisana lokalna portaga od strane Odjeljenja bezbjednosti Podgorica - kazali su u policiji.

Turski državljanin uhapšen, za troje se još traga zbog sumnje da su oteli i zlostavljali dvojicu sunarodnika

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu protiv državljanina Pakistana Z.A., zbog sumnje da je u saizvršilaštvu izvršio krivično djelo otmica, saopšteno je iz ODT-a.
Kako se navodi, krivično djelo je počinjeno u decembru 2024. godine u Podgorici, kada je Z.A., zajedno sa za sada neidentifikovanim saučesnikom, navodno obmanuo pet državljana Indije, doveo ih u zabludu i odveo na lokaciju gdje su silom i prijetnjom zadržani, s ciljem da im se iznudi novac.
Tužilaštvo je, nakon sprovedene istrage, utvrdilo da postoje osnovi sumnje da su osumnjičeni postupali sa umišljajem, te je protiv Z.A. podignuta optužnica pred nadležnim sudom.
Postupak protiv njegovog saučesnika se nastavlja, a istraga u tom pravcu je i dalje u toku.

Podignuta optužnica protiv državljanina Pakistana zbog otmice u Podgorici

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv suspendovanog službenika Uprave policije Petra Lazovića koji se tereti za otmicu Gorana Brajovića.
Na ročištu za kontrolu optužnice Lazović je rekao da nije kriv ali da je u Crnoj Gori postala praksa da za sve što se dešava optuže njega bilo da je mučenje, otmica i hapšenje.
Njemu se na teret stavlja da je 1. avgusta 2020. oteo Gorana Brajovića.
Njegova branilac advokat Nikola Martinović kazao je tada da optužnica ne sadrži nijedan dokaz da je Petar Lazović 1. avgusta 2020. godine bio u Nikšiću, a kamoli da je imao kontakt sa Brajovićem a tako se on zjasnio.

Marija Žižić

Potvrđena optužnica protiv Petra Lazovića za otmicu

Vijeće Vrhovnog suda produžilo je pritvor za dva mjeseca Pakistancu A.Z. koji se sumnjiči da je, u dogovoru sa još jednom osobom, oteo pet državljana Indije u namjeri da od njih iznudi novac.
Kako su naglasili u Vrhovnom sudu, pritvor mu je produžen zbog opasnosti od bjekstva.
Isprva mu je određen rješenjem sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici 4. februara, a produžen rješenjem vijeća tog suda 31. marta 2025. godine.
- Tako da po Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore pritvor može trajati do 2. jula - naglasili su oni.

Za dva mjeseca produžen pritvor Pakistancu koji je oteo državljane Indije u Podgorici

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva uhapsili su dvojicu pripadnike jedne organizovane kriminalne grupe koji su osumnjičeni da su juče na šetalištu u Budvi pokušali otmicu jedne osobe.
Prema saznanjima TV E, radi se o Dušanu Dudiću i Ljubomiru Krivokapiću, koji prema policijskoj evidenciji važe za pripadnike škaljarskog klana.
Službenici budvanske policije su, kako se navodi u saopštenju, juče oko 15 sati dobili telefonsku prijavu oštećenog Budvanina, u kojoj je naveo da su tri osobe pokušale da ga nasilno uguraju u vozilo ispred jednog ugostiteljskog objekta, kojom prilikom je zadobio tjelesne povrede.
- Od oštećenog je prikupljeno obavještenje na okolnosti događaja nakon čega su preduzete sve operativno-taktičke mjere i radnje na identifikaciji učesnika događaja i u kratkom roku locirana dvije osobe iz Kotora: D. D.(31) i Lj. K.(33), pripadnici jedne organizovane kriminalne grupe - kazali su iz Uprave policije.
Po završetku kriminalističke obrade, a po nalogu tužioca, policijski službenici su uhapsili D. D. i Lj. K. zbog sumnje da su počinili krivično djelo otmica u pokušaju u saizvršilaštvu i protiv istih podnijeli krivične prijave.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva tragaju za još jednom nepoznatom osobom, koja je upravljala vozilom korišćenim prilikom izvršenja krivičnog djela - kazali su iz Uprave policije.
Policijski službenici su sinoć izvršili pretrese na više lokacija u Kotoru, dok se nastavljaju intenzivne policijsko-tužilačke aktivnosti na potpunom rasvjetljavanju krivičnog djela, lociranju i procesuiranju izvršilaca.
Dudić je, podsjećamo, dio grupe Stefana Đukića i Emila Tuzovića koja je, prema potvrđenoj optužnici iz 2022, planirala da ubije bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužioca Saše Čađenovića i da prebije sutkinju Višeg suda Biljanu Uskoković.
Ovaj postupak i dalje traje pred Višim sudom u Podgorici.

Ivona Đokić

1250x600

1084x550

Uhapšeni Dudić i Krivokapić: Osumnjičeni da su pokušali otmicu na šetalištu u Budvi

Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo odredilo je zadržavanje do 72 sata Z.A. zbog sumnje da je po dogovoru i sa jednom osobom oteo pet indijskih državljana - i umjesto u Budvu ih prevezao do kuće u Podgorici gdje su ih zatočili, tukli i prijetili im nožem i pištoljem kako bi od njih dobili novac.
- Osumnjičeni je 18. decembra 2024. godine oko 18 sati, zajedno i po prethodnom dogovoru sa izvjesnim licem, stao kombijem bijele boje na autobuskom stajalištu gdje su čekali oštećene - pet indijskih državljana i ponudili im prevoz do Budve. Nakon toga su oštećene umjesto u Budvu odveli u kuću u Podgorici - gdje su ih zatvorili, udarali drvenom palicom i rukama, prijetili nožem i pištoljem - saopšteno je iz ODT Podgorica.
Nakon četiri dana su ih, dodaju u podgoričkom ODT-u, doveli blizu graničnog prelaza sa Bosnom i Hercegovinom i predali drugim licima.
- Koja su ih držala danima zatočenim, iznuđujući od njihovih porodica iz Indije novac koji su uplaćivali na račun jednog od lica koje ih je čuvalo - dodali su u ODT.

Oteli, tukli i oružjem prijetili indijskim državljanima da bi od njih iznudili novac

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: otmica