U Baru je proteklih dana nevrijeme uzrokovalo probleme.
Visoki talasi su na šetalište kralja Nikole izbacili otpad, pijesak i grane.
Odmah su se u akciju dali radnici tamošnjeg Komunalnog, koji su za relativno kratko vrijeme ukolinili nanose, tako da je šetalište danas bezbjedno za prolaznike.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Bar: Visoki talasi na šetalište izbacili otpad i pijesak

Otpad iz Termoelektrane Pljevlja i dalje se odvozi na deponije bez adekvatnih zaštitnih mjera – kamioni su obavijeni dimom koji opasno ugrožava zdravlje građanki i građana. Građanski aktivista Pavle Čolović snimo je jutros oko devet sati kamion koji je odvozio pepeo prema Borovičkom jezeru. - Ovo je pepeo iz Termoelektrane Pljevlja koji se prevozi kamionima i prosipa po putu. Pepeo koji se diže pri svakom prolasku auta. Pepeo koji ulazi u pluća djece. Pepeo koji završava u dvorištima, na prozorima, u vodi, u hljebu. I svi znaju. I svi ćute. Termoelektrana IMA načina da pepeo transportuje bezbjedno. Ima tehnologiju. Ima obavezu. Ima dozvole koje to zahtijevaju. Ali izgleda da nema savjest. Institucije? Nema ih. Inspekcije? Ne vide. Vlast? Okreće glavu. Kad građani dišu – ćutite. Kad djeca kašlju – ćutite. Kad se pepeo prosipa po putu – opet ćutite. Ali kad građani ustanu i kažu DOSTA – onda ima pritisaka, poziva, saslušanja – poručio je Čolović u objavi na društevnoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251217171248_b0d5a4d669f23d84375ba116a59edd4ebc73124b38ea3cf8d5b2057448acd2c3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251217171248_b0d5a4d669f23d84375ba116a59edd4ebc73124b38ea3cf8d5b2057448acd2c3" data-rendition-name="original" width="1200" height="808" loading="lazy" alt="kamion otpad TE"> <figcaption>Kamion sa otpadom – pepelom iz Termoelekratne obavijen dimomporrtal etv</figcaption> </figure>  Dodao je da njegova poruka nije politika ili napad, već činjenica snimljena kamerom. - Pljevlja nisu pepeljara. Građani nisu kolateralna šteta. Djeca nisu statistika. Nećemo ćutati. Nećemo se povući. I nećemo da dišemo pepeo da bi se neko pravio da je sve u redu. Vazduh je pravo. Ćutanje je saučesništvo – zaključio je on. Portal ETV objavio je prije neđelju dana video zapise transporta otpada iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac. - Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – kazao je tada Pljevljak koji nam je dostavio snimke, uz konstataciju da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila. U Pljevljima je danas održan protestni skup zbog zagađenja vazduha sa kojeg je zahtijevano zatvranje Termoelektrane do potpune rekonstrukcije. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FUjWp_n-WXWc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Kaćuša Krsmanović

VIDEO: Kamioni u oblacima dima odvoze pepeo iz Termoelektrane

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Gradsko preduzeće Čistoća objavilo je na društvenim mrežama da su kontejneri u Gornjoj Gorici vraćeni na lokaciju, sa koje je prethodno uklonjena velika količina otpada.
Iz preduzeća su apelovali na građane da ne pomjeraju kontejnere za komunalni otpad samoinicijativno, jer se njihovim premještanjem remeti redovan raspored pražnjenja i otežava rad naših službi.
Takođe, napominju da se ovakvim potezima dolazi do još bržeg stvaranja divljih deponija, što je i bio slučaj juče u Gornjoj Gorici.
Ekipe su očistile i lokaciju na brdu Trijebač, gdje jesu neodgovorni pojedinci odložili ogromnu količinu otpada pored kontejnera.
- Ponovo podsjećamo da nepropisno odlaganje otpada narušava izgled zajedničkih prostora i stvara dodatne probleme u održavanju javnih površina - kazali su u Čistoći.
U sklopu današnjih aktivnosti, ekipe angažovane na manuelnom čišćenju, nastavile su pojačane aktivnosti uklanjanja lišća sa javnih površina kako bi se spriječilo zadržavanje vode na saobraćajnicama i trotoarima.

1250x600

Uklonjen otpad i vraćeni kontejneri u Gornjoj Gorici, Čistoća pozvala građane da budu odgovorni

Više od 60 volontera učestvovalo u inicijativi „Nisam turista“ NVO Kompas
Na području spomenika prirode Ratac sprovedena je volonterska akcija čišćenja koju je organizovala NVO Kompas, u okviru inicijative „Nisam turista“, realizovane kroz program „Zajedno za opšte dobro“.
U akciji je učestvovalo više od 60 volontera, koji su zajedničkim radom prikupili 144 džaka otpada.
Cilj akcije bio je podizanje svijesti građana o značaju očuvanja prirodnih vrijednosti i odgovornog odnosa prema životnoj sredini. Ratac, kao zaštićeno prirodno područje i simbol barske obale, posljednjih godina trpi posljedice nesavjesnog odlaganja otpada, što zahtijeva intenzivniju edukaciju, saradnju i uključivanje zajednice.
- Ova akcija pokazuje da svako od nas može doprinijeti čistijem i zdravijem okruženju. Zajedničkim radom stvaramo navike koje čine našu zajednicu otpornijom i odgovornijom prema prirodi - poručili su iz NVO Kompas.
Nakon akcije, Komunalno preduzeće Bar uklonilo je prikupljeni otpad pomoću svoje mehanizacije, dok organizatori planiraju da u saradnji s lokalnim službama iniciraju dodatne mjere zaštite i edukacije građana kako bi se dugoročno očuvalo ovo područje.
Iz NVO Kompas poručuju da očuvanje životne sredine nije samo obaveza pojedinca, već izraz kolektivne odgovornosti prema zajednici i budućim generacijama.
Akcija je sprovedena u okviru inicijative „Nisam turista“, koju realizuje NVO Kompas u saradnji sa Juventasom i UNDP-om, kroz program „Zajedno za opšte dobro – Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica“, koji finansira Fond Ujedinjenih nacija za izgradnju mira (UN Peacebuilding Fund).

Volonterska akcija čišćenja spomenika prirode Ratac: Prikupljena 144 džaka otpada

Na teritoriji opštine Danilovgrad povećane su cijene usluga odvoženja otpada, čija se naplata računa po broju kvadratnih metara stambenog, ili poslovnog prostora - a rezultat su neispražnjeni kontejneri, smeće pored kontejnera, ili puteva, uginule životinje koje završe u kontejneru, ili deponiji - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, odbornik Preokreta u SO Danilovgrad Vuk Iković.
Cijena usluga odvoza otpada se povećava, a novi model naplate je, kaže Iković, zapravo stari model naplate usluge, jer se računa po površini objekta u kom se živi ili posluje.
- Imamo situaciju da imamo jednu osobu u kući od 100 m² koja dobija duplo veći račun od domaćinstva gdje je duplo manji objekat, a gdje su najmanje četiri člana domaćinstva. Urađen je popis stanovništva nedavno, što znači da Opština Danilovgrad ima sve neophodne podatke da izvrši model naplate po broju članova domaćinstva, po vrsti otpada i tek onda po površini objekta. Slično da se uradi sa preduzetnicima i da se sa preduzetnicima porazgovara u smislu davanja određenog stimulansa, što je dobro i za komunalno i za Opštinu i za firme - rekao je Iković.
Smatra da je sistem upravljanja otpadom jedan od glavnih pokazatelja organizovanosti i urednosti grada, a slika Danilovgrada su neispražnjeni kontejneri, odlozen otpad pored kontejnera i pored puta, uginule životinje. Iković podsjeća da je prije tri dana došlo do trovanja pasa u Danilovgradu, među kojima su bili i vlasnički psi.
- Čekali smo tri dana da ih uklone sa ulice, a &nbsp;često se dešava da ti psi završe pored kontejnera i da na kraju ne bivaju zbrinute uginule životinje, nego zajdeno sa ostalim otpadom u Podgoricu na deponiju - istakao je Iković.
Lokalna klanica, podsjeća on, često nepravilno odlaže otpad, pa i taj otpad, kako kaže, često završi u kontejnerima i deponijama.
- Kad bismo imali video nadzor na takvim lokacijama onda bismo imali više uslova da se uspostavi kazneni sistem, odnosno kaznena politika i to je jedan od osnovnih uslova da bi kompletni sistem funkcionisao. Nije dovoljno postaviti kontejner i dostaviti nove račune, treba i razgovarati sa građanima, to je ta strategija komunikacije, jer svaki put kad dobijem račun hoću da uz njega stoji flajer sa uputstvom kako se odlaže pravilno otpad i šta ja dobijam pravilnim odlaganjem otpada - zaključio je Iković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Iković: Nije dovoljno postaviti kontejner i dostaviti račune, treba i razgovarati sa građanima

Iz Nacionalnog parka Skadarsko jezero kazali su da je je iz vode sakupljeno 100 kesa otpada i apelovali da se čuva prirodna i kulturna baština.
Zaposleni u Službi za održavanje ambijentalne higijene zajedno sa volonterima NVO Kompas uklanjali su otpad u rejonu Vranjine, kao i dva kraka rijeke Morače.
- Oni su kajacima prikupljali otpad sa vodene površine i sakupili oko 100 kesa - navedeno je na Fejsbuk stranici Nacionalnih parkova.
Kako su dodali, NP Skadarsko jezero apeluje na sve korisnike zaštićenog prirodnog područja prepoznatog po bogatstvu i raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta da se odgovorno ponašaju i čuvaju prirodnu i kulturnu baštinu nacionalnog parka.
- Poštujte unutrašnji red u NP, bacite otpad na za to predviđena mjesta. Vodena površina jezera i obale rijeka nijesu mjesta za otpad, već dom za zaštićene biljne i životinjske vrste. Čuvajmo prirodne ljepote NP Skadarsko jezero - poručeno je u objavi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 126.1667%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FNparkovi%2Fposts%2F1004250225216900%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Na Skadarskom jezeru sakupljeno 100 kesa otpada, apel korisnicima da čuvaju prirodnu i kulturnu baštinu

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata J.T. i A.K. zbog sumnje da su iz magacina dvije firme ukrali kablove i žicu koju su kasnije prodali na otpadu.
- Osumnjičeni su zajedno i po prethodnom dogovoru sa još dvojicom 11. februara došli vozilom do magacinskog prostora firme "B.", podesnim sredstvom obili katanac i oduzeli četiri bunta kablova veće vrijednosti. Isti osumnjičeni su dana 15. februara došli do magacinskog prostora firme "O.", gdje su ušli i oduzeli kablove vrijednosti preko pet hiljada eura. Oduzete kablove su zapalili i uzeli žicu koju su kasnije prodali na otpadu - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.
Oni se sumnjiče za produženo krivično djelo teška krađa u saizvrsilaštvu.

Zadržavanje osumnjičenima da su ukrali kablove u vrijednosti preko pet hiljada eura

Neadekvatno upravljanje otpadom na kopnu utiče na količinu morskog otpada, koji se generiše u Jadranskom moru, ali i svim svjetskim morima i okeanima, što predstavlja ogroman i ekološki, ekonomski, ali i zdravstveni problem - kala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, direktorica Centra za klimatske promjene Ivana Vojinović.
Evropska unija i Crna Gora zajedno u borbi protiv plastičnog zagađenja pokrenuli su projekat AdriPlast, koji istražuje uticaj plastike na životnu sredinu.&nbsp;
Crna Gora je kroz razna istraživanja identifikovana, kaže Vojinović, kao veliki zagađivač Jadranskog mora, dodaje ona, plastičnim otpadom.
- To je uticaj frekventne turističke sezone, i povećanog broja turista, koji u tokom ljetnih mjeseci borave u Crnoj Gori. Prema istraživanju Međunarodne unije za zaštitu i očuvanje prirode izračunato je da &nbsp;u Crnoj Gori svaki građanin generiše oko 8 kg plastičnog otpada koji završava u moru, za razliku od Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, &nbsp;koje se nalaze na drugom mjestu, i koje generišu po 3 kilograma. To je veliki problem koji upućuje na nekoliko zaključaka a prvi zaključaj je da se neadekvatno borimo sa plastičnim otpadom, jer u Crnoj Gori samo upravljanje otpadom je vrlo problematično, a plastični otpad pretenduje da preuzme prvo mjesto komunalnom otpadu - rekla je Vojinović.
Plastični otpad koji završava u moru, podsjeća Vojinović, generisan je na kopnu, te prema svim istraživanjima, naglašava ona, 88 posto morskog otpada &nbsp;je generisano na kopnu.&nbsp;
- Neadekvatno upravljanje otpadom na kopnu utiče na količinu morskog otpada, koji se generiše u Jadranskom moru, ali i svim svjetskim morima i okeanima, što predstavlja ogroman i ekološki, ekonomski, ali i zdravstveni problem - istakla je Vojinović.
Nedostatak infrastrukture za upravljanje otpadom, objašnjava Vojinović, ali i postupanje građana, ističe ona, ključni su u zagađivanju mora plastikom.
- Predveče imamo one prizore na plažama, koje nam ne služe na ponos, ogromne količine otpada ostaju na plaži, kopnu, i odmah završe u moru. Ne pomažemo moru, a odmažemo nama samima, jer taj otpad koji ode u more završava u morske organizme, jer mikroplastika, i ta plastična vlakna se razlažu i nalaze svugdje, od morske soli, preko morskih organizama, do vode za piće, i sve se to vraća nama. Sva riba, svi morski organizmi, koje i konzumiramo u ishrani, se vraćaju nama i negativno utiče na zdravlje nas koji smo generatori tog otpada - naglasila je Vojinović.
Sva plastika koja završi u moru, objašnjava Vojinović, od plastičnih flaša, čepova, kesa, dodaje ona, utiče na veliki broj uginuća, kako navodi, morskih organizama.
- Problem je veliki, i to je definisano u najnovijoj legislativi Evropske unije, i ribolovni alat, koji se izgubi, namjerno, ili nenamjerno baci. Ribarske mreže su ogroman problem, pored plastičnog otpada koje mi kao građani ostavimo, i oni koji se profesionalno bave ribarskim aktivnostima su takođe identifikovani kao generatori te vrste otpada, i Evropska unija je njih posebno apostrofirala. I mi smo u ovom novom Zakonu o upravljanju otpadom, koji je u aprilu mjesecu donijet, &nbsp;definisali te ribarske aktivnosti, sve smo mi to fino transponovali iz evropskog zakonodavstva u posljednjim unapređenjima zakonskog teksta, ali se vraćamo na teren implementacije, teren izgradnje infrastrukture, i teren adekvatnog postupanja građana, ali i rada nadležnih inspekcijskih organa, odnosno komunalnih službi, da vrlo oštro sankcionišu svako nepropisno odlaganje, bilo koje frakcije otpada, a naročito na plažama plastičnog otpada, jer moramo da budemo.svjesni koji je to ekološki, ekonomski, zdravstveni problem - zaključila je Vojinović.

Vojinović: Svaki građanin Crne Gore godišnje generiše osam kilograma plastičnog otpada koji završi u moru

Tokom prve dvije nedjelje oktobra je sa nelegalno formiranih odlagališta oko kontejnera, uklonjeno 1.841 tona raznog otpada, što je prosječno 130 tona na dnevnom nivou.
I dalje ogromne količine otpada koje pojedinci odlažu na nepropisan način, zbog čega iz gradskog preduzeća Čistoća podsjećaju da na prostoru grada ima pet reciklažnih dvorišta i jedno u Opštini Zeta.
- Mobilno reciklažno dvorište se postavlja u djelove grada gdje nije moguće izgraditi stacionarno reciklažno dvorište, a na odlagalištu Mojanski krst u Opštini Zeta omogućeno je besplatno odlaganje građevinskog šuta i zemljanih iskopa - napominju iz Čistoće.
Pozivom na broj dispečerske službe ovog Društva 067/207-720, građani mogu dobiti informaciju kada će autokiperi i radne mašine biti u određenom dijelu grada, u cilju sakupljanja biljnog i kabastog otpada, i u koordinaciji putem telefona sa poslovođom Čistoće dogovoriti vrijeme i tačnu lokaciju gdje mogu donijeti otpad;
- Pravna lica imaju mogućnost potpisivanja ugovora o besplatnom preuzimanju kartonske ambalaže, a kolege iz privrednog društva "Deponija" omogućili su građanima da, do kraja godine, besplatno odlažu kabasti otpad na Deponiji (više info na www.deponija.me) - navedeno je u saopštenju Čistoće.
Iz tog preduzeća pozvali su građane Podgorice da koriste navedene mogućnosti, dajući na taj način doprinos očuvanju životne sredine i održavanju našeg grada čistim.

Oko kontejnera u Podgorici bačeno 1.841 tona raznog otpada

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: otpad