Građanski pokret URA saopštio je da na današnjoj sjednici poslanici vlasti nijesu glasali za Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, odnosno, o obeštećenju bivših zaposlenih firmi koje su otišle u stečaj.
Prijedlog zakona potekao je od poslaničkog kluba URA-e, nakon, kako kažu u toj partiji, opsešnih konsultacija sa brojnim nekadašnjim radnicima državnih preduzeća.
Ovakvim glasanjem, kazali su iz GP URA, poslanici vlasti su još jednom pokazali nebrigu prema svim radnicima koji su bili žrtve tranzicije, a prema kojima je država dužna da ispravi nepravdu.
Iz URE podsjećaju da se njihovo zakonsko rješenje odnosilo na obeštećenje svih bivših zaposlenih koji su radili u državnim firmama koje su pošle u stečaj, izuzev radnika koji su već obuhvaćeni prethodnim zakonima, a koji su radili u rudarskoj, metalskoj, drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji.
- Prijedlogom zakona predviđeno je obeštećenje svih bivših zaposlenih koji do sada nijesu dobili otpremnine u iznosu od 12.000 eura po zaposlenom. Dok bi pravo na obeštećenje imali svi bivši zaposleni državnih preduzeća koji su zbog stečaja ostali bez posla ili su morali poći u privremenu penziju. Takođe, bivši zaposleni koji su dobili obeštećenje u manjem iznosu od 12.000 hiljada eura imaju pravo da prime obeštećenje koje će pokriti tu razliku do 12.000 hiljada eura. Predlog zakona je predviđao i da u slučaju ako je bivši zaposleni preminuo da pravo na obeštećenje imaju njegovi zakonski nasljednici - ističu iz URA-e.
Poručili su da sa ovim borba za ostvarivanje prava bivših radnika nije završena i da je njihova moralna i ljudska obaveza da istraju u ovoj borbi kako bi nakon više decenija nepravde država makar malo vratila dug prema svim onim ljudima koji su gradili našu zemlju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

URA: Poslanici vlasti pokazali nebrigu prema bivšim radnicima glasanjem protiv otpremnina

Šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) u Glavnom gradu Andrija Klikovac objavio je fotografiju ugovora kojim je predviđeno da se Aleksandru Vučkoviću nakon razrješenja sa pozicije direktora Sportskih objekata isplati „onoliko bruto zarada koliko bi mu pripalo da je funkciju obavljao do dana prestanka mandata - tj 1.4.2028. godine“.
- Nakon što razriješe direktora Sportskih objekata doo A. Vučkovića građani Podgorice će isplatiti slučajnom direktoru najmanje 50 hiljada eura otpremnine - vjerovatno jer je doveo preduzeće pred stečaj - napisao je Klikovac na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Ovako se, kako je dodao, direktori čašćavaju za nerad.
- Odlaskom Vučkovića saznaćemo i detalje iz ugovora sa M-tel oko brendiranja Sportskog centra Morača - ne može ugovor biti tajan. Da se sazna ko je dobio povlastice od M tel-a, a sve na račun građana Podgorice - zaključio je Klikovac.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaKlikovac%2Fstatus%2F1938845578638553307%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1938845578638553307%7Ctwgr%5E1f30c12fd2ae7f6d89a4e480bca74aa3a71807c3%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Klikovac objavio fotografiju ugovora: Građani će Vučkoviću nakon razrješenja isplatiti najmanje 50 hiljada eura otpremnine

Američka tehnološka kompanija Gugl pokrenula je novu rundu smanjenja troškova i ponudila dobrovoljne otpremnine zaposlenima u nekoliko svojih ključnih odjeljenja, uključujući pretragu, oglašavanje, istraživanje i inženjering.
Za sada nije poznato koliko je radnika pogođeno ovom mjerom, ali Gugl je potvrdio da se program odnosi na zaposlene u Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi AP.
- Određeni timovi su pokrenuli program dobrovoljnog odlaska uz otpremninu za zaposlene u SAD, a sada još nekoliko timova nudi istu mogućnost kako bismo podržali naš dalji važan rad - izjavila je portparolka firme Kortni Mensini.
Kompanija je takođe saopštila da pojedini Guglovi timovi zahtijevaju od zaposlenih koji rade na daljinu, a žive u blizini kancelarija firme, da se vrate na hibridni model rada kako bi se poboljšala saradnja uživo.
Gugl je još početkom 2023. godine započeo sa smanjenjem broja zaposlenih, kada je otpustio oko 12.000 ljudi, što je tada činilo približno šest odsto globalne radne snage.

Nova runda smanjenja troškova: Gugl ponudio otpremnine zaposlenima u više sektora

Bivša vršiteljka dužnosti izvršne direktorice pljevaljskog Vodovoda Biljana Đondović u dva navrata pretprošle godine dostavljala je zahtjev nekadašnjem direktoru ovog preduzeća Milanu Lekiću za povraćaj otpremnine, prvi je vraćen „jer lice nije pronađeno na adresi“, dok je drugi od 5. decembra 2023. uručen, ali on do danas nije odgovorio kada će vratiti 8.000 eura koje je dobio nakon što je sporazumno raskinuo radni odnos u ovoj firmi. Portalu ETV ovo je saopštio izvršni direktor Vodovoda Mladen Jaćimović, dostavljajući nam odgovor koji je uputio nezavisnom odborniku u Skupštini Opštine Pljevlja Saši Ječmenici koji je nedavno obavijestio javnost da Lekić nije vratio otpremninu koju je uzeo nakon napuštanja funkcije prvog čovjeka lokalnog Vodovoda. Objasnio je da je Lekić u Rudniku uglja Pljevlja radni odnos zasnovao 12. aprila 2021. godine, prije proteka roka od pet godina od 9. februara 2017. – dana kada mu je isplaćena otpremnina u iznosu od 8.000 eura po prestanku radnog odnosa u Vodovodu. - Prije svega istaći ću činjenicu da doo Vodovod Pljevlja već godinu dana u svom sastavu nema zaposlenog nijednog pravnika što značajno meni kao izvršnom direktoru otežava rad i odlučivanje. U toku 2024. godine Ministarstvo finansija Crne Gore je na naš zahtjev za zapošljavanje pravnika dalo negativno mišljenje što nam je storilo dodatno opterećenje - saopštio je Jaćimović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217210236_3dcc5d8b9f35c9edb2dfa477fd0fb4cde496cb35b14ed2ecd0441eed347dce0a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250217210236_3dcc5d8b9f35c9edb2dfa477fd0fb4cde496cb35b14ed2ecd0441eed347dce0a" data-rendition-name="original" width="1536" height="864" loading="lazy" alt="Mladen Jaćimović"><figcaption>ČEKA STAV PRAVNIKA: Mladen Jaćimović(Photo: Foto: TV Pljevlja)</figcaption></figure>  Istakao je da je o Lekićevoj otpremnini upoznao i Odbor direktora, na sjednici održanoj 31. januara ove godine, na kojoj je donešen zaključak „kojim se konstatuje da su u prethodnom periodu preduzete mjere tj. poslati zahtjevi na koje do sada nije bilo odgovora, te da isti nije potrebno opet slati“. - Usljed nedostatka stručnog kadra konsultovao sam se sa više advokatskih kancelarija gdje sam dobio oprečna mišljenja i stavove na osnovu kojih nijesam mogao utvrditi konkretne i precizne korake za dalje postupanje. Naime, dobio sam različite stavove po pitanju nadležnosti sprovođenja pravnog postupka povraćaja otpremnine tj. da li je za to nadležno doo Vodovod Pljevlja, novi poslodavac ili je to obaveza drugih nadležnih organa. Odgovor na ovo pitanje još čekamo - istakao je Jaćimović, uz konstataciju da je i od Ječmenice, „kao pravnika sa dugogodišnjim iskustvom tražio pomoć u vidu dostavljanja postupka koji se sprovodi u ovakvim slučajevima“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217210236_74f32ca18327a82d4f578138ce8bca42d476c05af5d209f9b0a6488b3073214f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250217210236_74f32ca18327a82d4f578138ce8bca42d476c05af5d209f9b0a6488b3073214f" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Saša Ječmenica"><figcaption>UPOZORIO DA LEKIĆ NIJE VRATIO OTPREMNINU: Saša Ječmenica</figcaption></figure>  Milan Lekić slovi za „lokalnog šerifa“ u Pljevljima, ali unazad dvije godine, zbog bahatog ponašanja gubi pozicije, moć i uticaj. Gubi uticaj i u partiji - Novoj srpskoj demokratiji, na čijem je čelu u Pljevljima i koja je na vlasti u ovom gradu, a izvori Portala ETV kažu da će lider ove stranke Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, morati da ga se odrekne, „ako misli da zadrži birače“. Prema nezvaničnim informacijama u lokalnom odboru NSD je raskol, jedni podržavaju predsjendika Opštine Daria Vraneša, koji je uskratio poslušnost Lekiću, dok je dio odbora još uz Lekića. - Međutim, njegovom „patronatu“ nad gradom počeo je da se bliži kraj, jer je, u međuvremenu, pozicije ojačao i Vraneš, pogotovo u seoskom području gdje ima ogromnu podršku, tako da Lekić gubi pozicije. Dodatno je svoj položaj u stranci ugrozio nedomaćinskim upravljanjem Rudnikom uglja, zbog čega je smijenjen, iako je šef partije Andrija Mandić pokušao da ga spasi postavljanjem na čelo Odbora direktora kada je razriješen sa mjesta izvršnog direktora. No nije uspio da se zadrži ni na toj funkciji. Prvo je „uhavćen“ da pijan vozi službeni automobil, a onda je to skupo vozilo nekoliko mjeseci kasnije uništio u saobraćajnom udesu, koji je, takođe, izazvao pijan - kazao je ranije nezvaničan sagovornik Portala ETV iz Pljevalja. Vraneš je prošle sedmice našem portalu rekao da on ne vodi „nikakav rat sa bilo kim, ni unutarpartijski, ni vanpartijski“. Da je Lekić „potpuno izgubio kompas“, prema riječima našeg nezvaničnog sagovornika iz Pljevalja, potvrđuje i nedavni događaj kada je, dok je vatrom krčio livadu u selu, zapalio službeni automobil Rudnika koji mu je posudio na korišćenje novoizabrani predsjednik Odbora direktora Rudnika Dragoljub Krezović. Ovu aferu, prema našim nezvaničnim saznanjima, Lekić pokušava da zataška tako što bi odgovornost preuzeo službnik RUP-a koji je formalno dužio taj automobil. Kako smo pisali, sukob u NSD u Pljevljima objelodanjen je još u septembru prošle godine kada je iznenadno prekinuta sjednica lokalnog parlamenta, a nakon što se, poslije pauze, u salu nijesu vratili odbornici vladajuće koalicije, jer se nijesu mogli usaglasiti o dopuni dnevnog reda - razrješenju Vraneša, što je bila inicijativa Lekića. - Zadnje što je potrebno srpskom narodu u Pljevljima, koji je najbrojniji u toj opštini, je budvanski scenario - zavapio je tada Andrija Mandić, čije arbitriranje između zavađenih Lekića i Vraneša, očigledno nije dalo rezultat. Prema tvrdnjama izvora Portala ETV sukob je sada na tom nivou da „više nema toga Mandića koji će ih izmiriti, niti primiriti“.

Kaćuša Krsmanović

Lekić ćuti na raniji zahtjev Vodovoda da im vrati otpremninu - 8.000 eura

Nezavisni odbornik u Skupštini Opštine Pljevlja Saša Ječmenica poslao je tamošnjoj „Čistoći“ zahtjev da mu dostave podatke o tome kako su Vidan Vuković i Dražen Petrić, koji su prije isteka roka od pet godina ponovo zasnovali radni odnos u javnom sektoru, njihovom preduzeću vratili otpremninu koja je isplaćena po završetku radnog odnosa.&nbsp;
Ječmenica je ovaj potez povukao kako bi se pokrenuo postupak za povraćaj otpremnine Milana Lekića koji je u Rudniku uglja Pljevlja radni odnos zasnovao 12.4.2021. godine – prije proteka roka od pet godina od 9.2.2017. – dana kada mu je isplaćena otpremnina u iznosu od 8.000 eura po prestanku radnog odnosa u Vodovodu.
Lekić je, kako je naglasio Ječmenica, tim prilikom „pritajio“ novom poslodavcu da za zasnivanje odnosa postoji zakonska smetnja - pošto je nesumnjivo bio dužan da povrati otpreminiu Vodovodu i tako otkloni zakonsku smetnju za zasnivanje novog radnog odnosa.
Ječmenica je u dopisu ustvrdio i da je izvršni direktor Vodovoda na sjednici lokalnog parlamenta dao javno obećanje da će pokrenuti postupak za povraćaj otpremnine Lekića – te da ga je kao odbornika i bivšeg izvršnog direktora Čistoće pozvao da mu dostavi primjer kako je to učinjeno u tom preduzeću u prethodnim slučajevima – a kako bi do 31. januara pokrenuo postupak za povraćaj Lekićeve otpremnine.
U članu 48c Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru jasno je propisano: „Zaposleni kome prestane radni odnos na osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa, a ostvari pravo na otpremninu u skladu sa članom 33 stav 1 tačka 3 ovog zakona, ne može zasnovati radni odnos u javnom sektoru, uključujući sve institucije, pravna lica i privredna društva obuhvaćena članom 41 ovog zakona, u periodu od pet godina od dana sporazumnog prestanka radnog odnosa“.
Dodaje se da se ograničenje iz stava 1 ovog člana ne odnosi na zaposlenog koji vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.
- Kako je Milan Lekić obavljao funkciju izvršnog direktora DOO „Vodovod“ u periodu do 2014 godine, i pod čijim je rukovođenjem nastalo gotovo 2.000.000 poreskog duga, složićete se da je neophodno pomoći izvršnom direktoru Mladenu Jaćimoviću da povrati nezakonito zadržan iznos otpremine od strane Milana Lekića u iznosu od 8.000 eura, sa pripadajućom zakonskom kamatom od dana njegovog nezakonitog imenovanja na poziciju izvršnog direktora Rudnika uglja AD Pljevlja do dana povraćaja otpremnine u 2025. godini – istakao je Ječmenica u dopisu.
Dodao je da se nada da razumiju u kakvom je finansijskom problemu Vodovod, te da smatraju neprihvatljivim da direktor koji je odgovoran za loše stanje u tom društvu nezakonito zadržava više godina isplaćenu otpremninu od 8.000 eura.
- Uvjeren sam da ćete tražene podatke za povraćaj otpremnine gospode Vukovića i Petrića dostaviti bez odlaganja – kako bi svi pred zakonom bili jednaki, a ne neki jednakiji – zaključio je Ječmenica.&nbsp;

Ječmenica od „Čistoće“ traži dokaze kako su odgovorni vraćali otpremninu po zakonu - za razliku od Milana Lekića „Vodovodu“

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Tag: otpremnina