Obilne padavine koje su prethodnih dana zahvatile područje Danilovgrada i Podgorice izazvale su izlivanje rijeka i zadržavanje vode na više lokacija. Brojna dvorišta, prilazi i poljoprivredne površine našli su se pod vodom, dok su pojedini putni pravci bili otežano prohodni. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgEQBPn8IuIg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109120116_3324d8ae821f8b3f207f7b800b93e919b6b901f07c82c342bb1fafa01e943a91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260109120116_3324d8ae821f8b3f207f7b800b93e919b6b901f07c82c342bb1fafa01e943a91" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="poplave"> </figure>  Ekipa Media Biroa zabilježila je stanje na terenu, gdje su vidljivi tragovi poplava koje su izmijenile svakodnevni izgled ovih područja. Nabujali vodotoci, poplavljene površine i usporen saobraćaj obilježili su protekle dane.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109120116_d866f2529b362b067bc2b923bb232489ec996f14204fbe38458c02dcce555da6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260109120116_d866f2529b362b067bc2b923bb232489ec996f14204fbe38458c02dcce555da6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="poplave"> </figure>  Iako se voda na pojedinim mjestima povlači jer su padavine stale, prizori sa terena jasno pokazuju razmjere posljedica obilnih padavina, koje su još jednom podsjetile na ranjivost naselja smještenih uz rijeke i nizijska područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109120116_e63845c1e4c9aade86b3cf02fee1c12e19f4d07418a5f385a08982a2a06e5649.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260109120116_e63845c1e4c9aade86b3cf02fee1c12e19f4d07418a5f385a08982a2a06e5649" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="poplave"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109120116_ea013bf78e144abbf580b91be11b0da9c4931e6e4608540b8b5f3aacdd38936c.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260109120116_ea013bf78e144abbf580b91be11b0da9c4931e6e4608540b8b5f3aacdd38936c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="poplave"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109120116_ef962a592292cda54eb9e95e94c4be625bc05fe3168584da01e34253e35c48c3.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260109120116_ef962a592292cda54eb9e95e94c4be625bc05fe3168584da01e34253e35c48c3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="poplave"> </figure>  &nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

(FOTO i VIDEO) Razmjere posljedica obilnih padavina u Podgorici i Danilovgradu

Iako meteorolozi najavljuju slabljenje kiše tokom dana, hidrolozi upozoravaju da je situacija i dalje zahtjevna, te da su vodostaji na metar od maksimuma otkada se vrše mjerenja.
Saobraćaj na više magistralnih puteva zbog odrona i pucanja asfalta je i dalje obustavljen, a hidrolog Ervin Kalač je u "Bojama jutra" TV Vijesti pozvao na opez.
Premijer Albanije Edi Rama saopštio je da su usljed povećanog protoka rijeke Drim, započela kontrolisana ispuštanja vode iz hidroelektrana Koman i Vau i Dejes i upozorio da bi to moglo dovesti do naglog porasta nivoa Skadarskog jezera, ali Kalač kaže da je nivo Skadarskog jezera za sada povoljan i da nema razloga za brigu.
- Što se tiče Danilovgrada, situacija je takva da od početka ovog perioda uopšte nismo imali nikakve padove vodostaja, imali smo juče u jednom periodu malu stagnaciju, a nakon toga opet imamo neki rast, tako da je situacija dosta složena i zahtijeva oprez. U odnosu na ono što je vremenska prognoza, nadamo se da će u toku naredna dva dana doći do smirivanja situacije, ali opet kažem, pitanje su mali slivovi, vodostaji su već poprilično došli, visoki, tako da moramo biti na oprezu - ističe Kalač.

Nivo Skadarskog jezera za sada povoljan, oprez u Danilovgradu

Na osnovu informacija Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS), u narednom periodu očekuju se obilne padavine. Kako su naglasili u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP), svakodnevno će u svim predjelima biti obilne kiše, praćene jakim vjetrom, pa su ponegdje moguće i kratkotrajne vremenske nepogode.
- Najviše padavina je predviđeno za danas. Akumulativno u većini mjesta će pasti najmanje 100-150, a u pojedinim i preko 250l/m2 . U srijedu krajem dana je predviđeno jače zahlađenje - naveli su u MUP-u.
Oni su poručili da se građanima i ustanovama preporučuje da prilagode &nbsp;aktivnosti trenutnim vremenskim uslovima i izbjegavaju boravak na otvorenom tokom najintenzivnijih padavina i udara vjetra, da prate zvanična saopštenja i preporuke nadležnih službi putem medija i zvaničnih kanala komunikacije, da obrate posebnu pažnju na stanje vodotokova, atmosfersku odvodnju i stabilnost objekata, naročito na područjima sklonim poplavama i klizištima, kao i jakim talasima, te da osiguraju slobodan pristup vatrogasnim i spasilačkim službama u slučaju intervencije.
U pripravnosti su, kažu oni, opštinski operativni timovi.
- Trenutno nema ispuštanja vode sa vještačkih jezera na teritoriji opštine Nikšić, te porast nivoa vodostaja rijeke Zete nije u korelaciji sa radom hidroelektrane - istakli su u MUP-u.
OKC 112 je, dodaju oni, u komunikaciji sa nadležnim organima u Albaniji vezano za informisanje o nivou ispusta vode sa brana na rijeci Drim, radi praćenja situacije sa vodostajima na Bojani i Skadarskom jezeru.
- Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova obavještava javnost da ovakva situacija može značajno otežati obavljanje svakodnevnih aktivnosti i izazvati određene posljedice na terenu - naveli su MUP-u.
- Direktorat je proslijedio navedeno upozorenje svim subjektima u sistemu zaštite i spašavanja, uz preporuku za podizanje operativne spremnosti i pojačan monitoring situacije na terenu - naveli su u MUP-u.

MUP: Građnima se preporučuje da izbjegavaju boravak na otvorenom tokom najintenzivnijih padavina i udara vjetra

Za dio Crne Gore danas je na snazi narandžasti meteo-alarm. Očekuje se pretežno oblačno, hladno vrijeme sa padavinama i vjetrom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na primorju se povremeno očekuje kiša, a u drugom dijelu dana i tokom noći i pljuskovi praćeni grmljavinom.&nbsp;
- U većini kontinentalnih predjela snijeg i susnježica, koji će tokom dana u južnim i centralnim, a krajem dana i tokom noći u većini sjevernih predjela preći u kišu - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak, uglavnom južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do pet, najviša dnevna od jedan do 11 stepeni.

Na snazi narandžasti meteo-alarm: Padavine u cijeloj državi, najavljen i jak vjetar

Uslijed obilnih padavina, na području Budve došlo je do izlivanja nekoliko potoka, a situacije je u ovom trenutku posebno kritična u naselju Adok. Kako je potvrđeno Primorskom portalu, sve ekipe Službe zaštite i spašavanja su na terenu. Načelnik Službe zaštite i spašavanja Budva, Dragan Božović potvrdio je našem portalu da su sve raspoložive ekipe na terenu, kako bi se zaštitilo stanovništvo, spriječila dalja eskalacija i materijalna šteta, te da je situacija najkritičnija u Adoku. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FCwDnOoLH56M&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako je Primorskom portalu kazao jedan od stanovnika tog naselja, u tom dijelu grada ovakva situacija je uobičajena kada padne veća količina kiše, a voda se, kako je naveo, izliva iz kanala dalje po naselju, na čijem se jednom dijelu izvode i građevinski radovi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111914118_8af3394eb0129527d0252da8fba318aa37c4ea2440ed18581deb19a0aae9230e.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025111914118_8af3394eb0129527d0252da8fba318aa37c4ea2440ed18581deb19a0aae9230e" data-rendition-name="original" width="1152" height="1536" loading="lazy" alt="nevrijeme u Budvi"></figure>  Prema navodima mještana nabujala je Grđevica u čijem koritu su i „zarobljeni“ automobili.

(FOTO i VIDEO) U Budvi se izlilo nekoliko potoka, posebno kritično u Adoku

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno, povremeno sa padavinama. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na jugu se očekuje kiša, ponegdje pljuskovi, a na sjeveru snijeg i susnježica. 
 
Krajem dana ili tokom noći postepen prestanak padavina. 
 
Vjetar mjestimično umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do deset, najviša dnevna od minus jedan do 14 stepeni.

Sjutra povremeno padavine, do 14 stepeni

Nivo rijeka u Crnoj Gori, naročito u centralnom dijelu države, popodne i večeras rapidno je porastao nakon posljednjih padavina. 
 
Samo tokom ovog popodneva, Morača je narasla pet metara.
U centru Podgorice, nivo te rijeke u 12 sati bio je 532 centimetra, a večeras u 20 časova 939.
I pritoke Morače u Podgorici rastu - nivo Ribnice i Sitnice veći je gotovo za metar nego jutros.
Gotovo identičan rast je registrovan na Cijevni - jutros je bila visoka metar i po, a sada 5,7 metara. Pritom, kod Dinoše je došlo i do izlivanja te rijeke.
Trenutni nivo Zete u Danilovgradu iznosi šest metara, odnosno metar i po više nego jutros.
Bojana je u odnosu na jutros narasla 70 centimetara, baš koliko i Lim u Beranama.

Morača za popodne narasla pet metara, Cijevna se izlila, veći nivo Zete, Bojane, Lima...

Obilne padavine na području Podgorice izazvale su povećanje mutnoće vode na izvorištu Vranjina, saopšteno je iz podgoričkog Vodovoda i kanalizacija.
Stoga preporučuju da stanovništvo, a naročito djeca, trudnice, stari i stanovništvo sa oslabljenim imunim sistemom prokuvavaju vodu prije upotrebe.
Kao bezbjednu alternativu navode i korišćenje vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja (flaširane vode, na odgovarajući način dopremljeno zdravstveno sanitarnu vodu iz drugog vodovodnog sistema, izvorišta i sl.).
<a href="https://www.antenam.net/podgorica/340309-voda-s-mareze-nije-za-pice"> 
&nbsp;</a>

Voda sa izvorišta Vranjina nije za piće

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: padavine