Svijet se još oporavlja od razornog iskustva s pandemijom COVID-19, a stručnjaci upozoravaju da nas nove prijetnje čekaju iza ugla. Posljednjih mjeseci nekoliko međunarodnih institucija objavilo je zabrinjavajuće analize i mjere s jasnom porukom: nova pandemija nije hipotetički scenario, već epidemiološka izvjesnost – i samo je pitanje vremena kada će izbiti. Klimatske promjene, ljudski uticaj na životnu sredinu i globalna povezanost društava otvaraju vrata patogenima koji se brzo šire preko kontinenata.
U aprilu ove godine, direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus poslao je dramatično upozorenje: nova pandemija neizbježno će se dogoditi i globalna zajednica mora biti spremna na nju. Možda će nastupiti za dvadeset godina, ali isto tako može izbiti i sjutra. Gebrejesus je podsjetio na iskustvo sa COVID-om, tokom kojeg je, prema zvaničnim podacima, umrlo oko sedam miliona ljudi, dok se procjenjuje da je stvaran broj žrtava dostigao i 20 miliona. Poruka je jasna - svijet više ne smije sebi dopustiti da ga iznenadi novi talas globalne zaraze.
Upravo iz tog razloga SZO je u septembru revidirala međunarodna zdravstvena pravila kako bi ojačala spremnost država članica. Novi okvir omogućava Organizaciji da proglasi „vanredno stanje zbog pandemije“ kao najviši nivo uzbune kada se pojavi virus koji prijeti širenjem preko granica i ugrožava zdravstvene sisteme i ekonomiju. Cilj je podstaći brzu i koordinisanu reakciju, ali odluke o sprovođenju mjera – poput zatvaranja granica, obaveznog vakcinisanja ili karantina – i dalje ostaju u nadležnosti pojedinačnih država.
Revidirana pravila zahtijevaju od članica da razviju kapacitete za rano otkrivanje, praćenje i suzbijanje patogena, kao i da osnuju nacionalna tijela za koordinaciju. Poseban akcenat stavljen je na borbu protiv dezinformacija, koje su se tokom pandemije COVID-19 pokazale jednako opasnima kao i sam virus. Uz to, u junu je više od 190 država potpisalo novi sporazum o pandemijama, kojim se nastoji obezbijediti pravedna distribucija vakcina, ljekova i medicinske opreme u kriznim situacijama.
Dodatnu težinu ovim mjerama daje istraživanje Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije (JRC), objavljeno u julu u časopisu Science Advances. Naučnici su pomoću mašinskog učenja i satelitskih podataka izradili globalnu mapu rizika od zoonotskih bolesti – onih koje se prenose sa životinja na ljude i imaju potencijal da prerastu u pandemije.
Rezultati su zabrinjavajući: čak 9,3 odsto svjetske kopnene površine nalazi se u visokom ili veoma visokom riziku. Najugroženija područja su Latinska Amerika (27,1 odsto površine) i Okeanija (18,6 odsto), a slijede Azija (6,9 odsto) i Afrika (5,2 odsto). Evropa (0,2 odsto) i Sjeverna Amerika (0,08 odsto) za sada su relativno bezbjedne, ali globalna povezanost znači da se opasnost može brzo preliti s jednog kontinenta na drugi. Oko tri odsto svjetske populacije živi u zonama visokog rizika, a čak 20 odsto u područjima srednjeg rizika.
Na spisku prioritetnih bolesti koje SZO smatra potencijalnim okidačima pandemije nalaze se ebola, zika, krimsko-kongoanska hemoragijska groznica i još nekoliko virusa koji se šire u sredinama pogođenim klimatskim i ekološkim promjenama. Posebno zabrinjava što studija potvrđuje ključnu ulogu ljudskih aktivnosti u povećanju rizika: krčenje šuma, povećanje stočnog fonda, urbanizacija, gubitak biodiverziteta i klimatske promjene zajedno stvaraju idealne uslove za širenje patogena.
Iako su globalne mape rizika i prediktivni modeli sve precizniji, zdravstveni sistemi mnogih zemalja teško prate tempo. Na primjer, istraživanje JRC-a pokazuje da su Papua Nova Gvineja i Kongo među najugroženijima, jer im je spremnost na odgovor minimalna. Takav raskorak između prijetnji i mogućnosti reakcije otvara prostor za katastrofalne posljedice. Zato autori studije naglašavaju potrebu za integrisanim pristupom: jačanje zdravstvenih kapaciteta, prilagođavanje klimatskim promjenama i održivo upravljanje zemljištem moraju biti povezani u jedinstvenu strategiju.
Evropa, iako relativno bezbjedna, putem Agencije za pripravnost i odgovor na zdravstvene hitne situacije (HERA) već razvija medicinske protivmjere i logističke kapacitete. Naglasak je na virusima čija je povezanost s klimatskim promjenama posebno izražena – poput ebole ili zike – jer njihova učestalost raste s porastom globalne temperature i promjenama u obrascima padavina.
Gebrejesus je u aprilu sažeo ključni problem: ne znamo kada će se dogoditi nova pandemija. Možda će se virus pojaviti u udaljenoj tropskoj šumi pa će mu biti potrebno decenijama da se proširi, a možda će već sjutra, u globalizovanom i povezanom svijetu, pronaći put do miliona ljudi u roku od nekoliko nedjelja. Upravo zato SZO, EU i naučna zajednica insistiraju na stalnoj pripravnosti i međunarodnoj solidarnosti.
<h2>Sistemi kasne za prijetnjama</h2>
Iskustvo pandemije COVID-19 pokazalo je koliko su ljudski životi, ekonomije i društva krhki pred nevidljivim neprijateljem. Uprkos napretku medicine, vakcinama razvijenim u rekordnom roku i ogromnim ulaganjima, cijena zakašnjelih reakcija mjerena je milionima izgubljenih života i bilionima eura ekonomskih gubitaka.
Ako nova pravila, sporazumi i naučna upozorenja dobiju političku i društvenu težinu, svijet bi mogao izbjeći najgore posljedice budućih pandemija. Ali ako ih ignorišemo, vrlo je vjerovatno da će se ponoviti scenario u kojem iznenađeni i nespremni ulazimo u novu globalnu zdravstvenu krizu. Poruka je jednostavna, ali ne i utješna: nova pandemija će se sigurno dogoditi. Sve ostalo zavisi od toga hoćemo li je dočekati spremni.
No, pripravnost nije samo pitanje zdravstvenih sistema i međunarodnih institucija. Ona uključuje i svakodnevni život građana - od povjerenja u nauku i vakcine, preko borbe protiv dezinformacija na društvenim mrežama, do spremnosti lokalnih zajednica da poštuju mjere koje mogu spasiti živote. Pandemije su ogledalo društava: pokazuju koliko su solidarna, koliko vjeruju stručnjacima i koliko su sposobna brzo reagovati u krizi. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da su ulaganje u obrazovanje, transparentnu komunikaciju i jačanje povjerenja u institucije jednako važna odbrana kao i laboratorije i bolnice. Na kraju, svijet će novu pandemiju dočekati spreman samo ako u tom zadatku učestvuju i vlade, i naučnici - ali i sami građani.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SZO, EU i naučici upozoravaju: Nije pitanje hoće li, nego kada će izbiti nova pandemija

Sjedinjene Američke Države &nbsp;odbile su sporazum koji su usvojile članice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), a čiji je cilj unaprjeđenje priprema za buduće pandemije, nakon što je globalni odgovor na pandemiju korona virusa bio haotičan, saopštila je američka vlada. 
 
Stejt department i Ministarstvo zdravlja saopštili su da su zvanično prenijeli odbijanje SAD da sprovedu sporazum, koji je usvojen u maju u Ženevi, nakon tri godine pregovora, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Cilj sporazuma je da obezbijedi da ljekovi, terapije i vakcine budu dostupni širom svijeta u slučaju neke buduće pandemije. 
 
Dokument obavezuje farmaceutske kompanije koje učestvuju u sporazumu da garantuju da će 20 odsto vakcina, ljekova i testova biti podijeljeno SZO tokom pandemije, kako bi siromašne zemlje imale pristup tim sredstvima. 
 
Američki pregovarači su napustili pregovore nakon što je predsjednik SAD, Donald Tramp, pokrenuo proces povlačenja SAD iz ove agencije, ubrzo po početku svog novog predsjedničkog mandata. 
 
SAD su najveći finansijski donator SZO-a. 
 
- Terminologija korišćena u amandmanima iz 2024. godine je nejasna i opšta, što ugrožava koordinisani međunarodni odgovor SZO-a, jer se fokusira na političke pojmove poput solidarnosti, a ne na brze i efikasne akcije- navodi se u zajedničkoj izjavi američkog državnog sekretara Marka Rubija i sekretara za zdravstvo Roberta F. Kenedija Mlađeg. 
 
SZO proglasila je korona virus pandemijom 11. marta 2020. godine. 
 
Od tada je više od sedam miliona ljudi preminulo širom svijeta, a najviše žrtava zabilježile su SAD, Indija i Brazil.

SAD odbile sporazum SZO o unaprjeđenju priprema za buduće pandemije

Evropska komisija poručila je da bi EU trebalo da razvije zalihe ljekova, generatora i sirovina kako bi se bolje pripremila za vojnu invaziju, pandemiju ili prirodnu katastrofu.
Izlažući prvu strategiju o gomilanju zaliha, rekli su da bi zemlje članice takođe trebalo da razmotre hitne zalihe proizvoda za prečišćavanje vode, opreme za popravku podmorskih kablova, dronova i mobilnih mostova za korištenje u sukobima.
Ranije ove godine, evropska javnost je pozvana da napravi zalihe hrane, vode i osnovnih potrepština za 72 sata kako bi se izborila sa vojnim napadom, prirodnom katastrofom, nestankom struje ili velikom industrijskom nesrećom.
Kao dio strategije spremnosti EU, zvaničnici rade na tome što bi vlade trebalo da skladište i kako pojačati spremnost za vanredne zdravstvene situacije, kao što su pandemija, otpornost na antimikrobne ljekove, hemijske, nuklearne ili biološke prijetnje.
To je takođe inspirisano nekoliko vlada EU, koje je komisija imenovala kao Finska, Estonija i Češka, za koje se zna da prave zalihe robe.
<h2>Centar za sirovine</h2>
EU namjerava do 2026. godine uspostaviti centar za kritične sirovine za zajedničku kupovinu takve robe u ime zainteresiranih kompanija, koje bi takođe mogle imati zadatak da organiziraju zalihe. EU će imati listu ljekova i medicinskih tehnologija do iste godine kojima će se dati prioritet za skladištenje ili zajedničku nabavku.
- Znamo s kakvim se prijetnjama suočavamo - hibridnim napadima, nestankom struje, ekstremnim vremenskim prilikama i širenjem bolesti. To više nisu daleki rizici. Zato spremnost pomjeramo sa strane na prvu liniju naše odbrane - poručila je komesarka EU za upravljanje krizama Hadja Lahbib.
Najnovija strategija dolazi nakon što je danska premijerka Mete Frederiksen ponovila svoj stav da bi EU trebalo da bude spremna da se brani do 2030. godine.
- Rusko vojno naoružavanje znači da bi ono moglo, u roku od dvije do pet godina, predstavljati vjerodostojnu vojnu prijetnju Evropi i NATO-u - rekla je ona u Evropskom parlamentu u utorak.

EK: Pripremiti zalihe za invaziju, pandemiju ili prirodnu katastrofu

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Poslanici Socijalističke partije neće glasati u parlamentu za dva prijjedloga za izglasavanje nepovjerenja francuskoj vladi zbog njenog neuspjeha da spriječi potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i Merkosura.
- Bilo bi apsurdno kritikovati vladu zbog Merkosura- izjavio je za francusku BFMTV generalni sekretar socijalista Olivije For.
Prijedlozi za izglasavanje nepovjerenja koje su podnijeli ekstremno desničarko Nacionalno okupljanje i radikalno ljevičarska stranka Nepokorena Francuska imaju male šanse da budu usvojeni, ali sudbina premijera Sebastijena Lekornija zavisi od dobre volje socijalista i desničarske stranke Republikanci.
Suočen sa tom prijetnjom, šef francuske vlade je zatražio od Ministarstva unutrašnjih poslova da se pripremi za moguće prevremene parlamentarne izbore istog datuma kada su i lokalni izbori u dva kruga, 15. i 22. marta.
- Da budemo jasni. Ne želim ni glasanje o nepovjerenju, a još manje raspuštanje parlamenta- rekao je u subotu Lekorni za list Parizijen (Le Parisien) i dodao da je njegova „borba za stabilnost i sprečavanje nereda“.
Predlog o nepovjerenju poslao bi dramatičan signal u vrijeme kada tražimo kompromis, i još dramatičniju poruku s obzirom na međunarodnu političku situaciju, rekao je premijer.
Dok se rasprave o budžetu nastavljaju naredne nedjelje u parlamentu, vlada je pozvala sve političke snage, sa izuzetkom Nacionalnog okupljanja i Nepokorne Francuske, na još jedan sastanak u Ministarstvu ekonomije kako bi pokušali da pronađu kompromis.

Socijalisti neće glasati za nepovjerenje francuskoj vladi

I drugog dana vikenda u okviru 14. kola Prve A lige, favoriti nisu dozvolili iznenađenja - Primorje i Jedinstvo ostvarili su pobjede u gostima, kao i Dečić u derbiju začelja nad Vukovima Zeta.
Primorje nastavlja sezonu za pamćenje, sa svega dva poraza u ligi do sada, u derbijima od jedinstva i Sutjeske. Nakon poraza u Nikšiću, Novljani su vezali četiri pobjede, posljednju u gostima nad Teodom 103:95. Bokeljski derbi donio je igru na mahove, pa su Tivćani prvu četvrtinu odigrali bolje (30:22), da bi Primorje odgovorilo u drugoj (32:18), za vođstvo na poluvremenu 54:48. U nastavku se ponovo igralo u egalu, Teodo je uspijevao da dođe do vođstva tri puta tokom treće četvrtine, a u četvrtoj su imali neriješen rezultat posljednji put na 7 minuta do kraja, nakon čega Primorje kontroliše vođstvo i uvećava ga dovoljno da izbjegne neizvjesnu završnicu.
Aleksandar Danilović bio je najbolji kod gostiju sa 26 poena i 9 skokova, vanja gazibegović je postigao 23 poena, a Nikola Rakočević 20, dok je Ognjen Mićović zabilježio čak 15 asistencija. U ekipi Teoda Džejden Tarner je bio najefikasniji sa 20 poena.
Jedinstvo je nastavilo da u stopu prati Novljane, sa svega jednim porazom više (kao i Sutjeska, kojoj je četvrti poraz u sezoni od SC Derbija, a ti rezultati se ne računaju u konačnoj tabeli). Bjelopoljski tim slavio je na gostovanju Ibru 93:85. U Rožajama je viđeno ujednačeno prvo poluvrijeme u kojem su i jedni i drugi bili napadački raspoloženi, pa je na odmoru bilo 50:52. U trećoj četvrtini Jedinstvo je uspjelo da ode na dvocifrenu prednost, koju je zadržalo do kraja treće četvrtine (78:65), a u posljednjoj su sve riješili kada su otišli na 21 poen prednosti (89:68), na više od 6 minuta do kraja.
Milan Lužajić je bio najefikasniji kod Bjelopoljaca sa 27 poena, a nekadašnji mladi reprezentativac Marko Kljajević postigao je 21 i imao 10 skokova. U ekipi Ibra najefikasniji je bio nekadašnji igrač Jedinstva, Nenad Vuković sa 26 poena.
U posljednjem meču dana, u derbiju začelja, Dečić je kao gost savladao ekipu Vukova Zete 101:95 i tako se izjednačio sa Zećanima na tabeli sa po 4 pobjede, s tim što Vukovi imaju utakmicu manje. Igrao se danas ujednačen meč do sredine druge četvrtine, kada nakon rezultata 34:34 gosti parcijalno prave 16:4 za 12 poena razlike, ali domaći do odmora to spuštaju na 4 razlike (51:55). U nastavku je Dečić uspio ponovo da ode na plus 10, ali i Vukovi da na kratko preokrenu u posljednjoj četvrtini, da bi u završnici gosti bili sigurniji i došli do važne pobjede.
Znalo se da će Dečiću prijati povratak Marka Koljevića sa 3x3 turneje, a lider Tuzana je to potvrdio ubacivši 25 poena uz 7 asistencija, dok je kod domaćih Luka Kovačević postigao 24 poena uz 8 skokova.

Tag: pandemija