Više od dvije sedmice nakon smrti pape Franja, 133 kardinala okupiće se danas u Sikstinskoj kapeli na konklavi koja bi mogli da traje satima, danima ili čak mjesecima.
Sa kardinalima iz 70 zemalja sa pet kontinenata, ova konklava je najveća ikada organizovana.
Kardinali su se zakleli na tajnost, pod kaznom ekskomunikacije ako otkriju što se dešava na konklavi. Zabranjeno im je da komuniciraju sa spoljnim svijetom dok ne izaberu novog poglavara.
Vatikan je juče saopštio da će prekinuti telefonski signal tokom konklave unutar zgrada, ali ne na Trgu Svetog Petra. Kardinali, koji će morati da ostave svoje mobilne telefone na početku konklave, obavijestiće svijet o svom radu paljenjem glasačkih listića kako bi pustili dim, crni ako nema odluke, bijeli ako je izabran novi papa.
Ljekari, vozači, kuvari i čistači položili su takođe zakletvu o obavezi držanja tajnosti.
Osim gašenja signala, tehničari u Vatikanu su već isključili i kamere kao i senzore koji se koriste na području Vatikana.
<h2>Favoriti</h2>
Italijan Pjetro Parolin i Filipinac Luis Antonio Tagle, najizgledniji su kandidati za sljedećeg poglavara Rimokatoličke crkve, smatraju analitičari i kladioničari, prenosi Index.
Kardinal Pjetro Parolin, iskusan diplomata koji je 12 godina radio sa papom Franjom, dobro je poznat u Rimu i inostranstvu i ozbiljan je kandidat za sljedećeg papu.
Sedamdesetogodišnji Italijan je tokom skoro cijelog pontifikata pape Franje obavljao funkciju državnog sekretara, druge najviše pozicije u Vatikanu, i bio je njegov najvidljiviji predstavnik na svjetskoj sceni.
Favorit za novog papu iz Azije, filipinski kardinal Luis Antonio Tagle je harizmatični umjereni čovjek koga često nazivaju „Franciskom Azijskim“.
Šezdesetsedmogodišnji Tagle, koji sa Franjom dijeli istoriju zalaganja za siromašne, migrante i druge marginalizovane grupe, poznat je po svom misionarskom duhu i pastirskom fokusu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Danas počinje konklava za izbor novog pape

Italijanski kardinal Anđelo Beču, koji je osuđen zbog pronevjere, saopštio je da neće učestvovati u konklavi za izbor novog pape.
Beču, najviši zvaničnik Katoličke crkve ikada optužen i osuđen pred vatikanskim krivičnim sudom, rekao je da se povlači iz učešća u konklavi, prenio je Rojters.
U decembru 2023. godine, Beču je osuđen na 5,5 godina zatvora zbog pronevjere, međutim, on je negirao sve optužbe i trenutno na slobodi čeka apelaciju.
- Sa pažnjom prema dobrobiti Crkve... odlučio sam da poslušam, kao i uvijek, volju pape Franja i da ne uđem u konklavu, ostajući ubjeđen u svoju nevinost - naveo je Beču u saopštenju.
Papa Franjo, koji je preminuo 21. aprila, smijenio je Beču sa visoke vatikanske pozicije 2020. godine i optužio ga za malverzacije.
Iako mu je omogućeno da zadrži svoje crkveno zvanje i vatikanski apartman, Beču je izgubio, prema rečima Vatikana, "prava koja dolaze sa kardinalskim zvanjem".
Ta formulacija ostavila je nejasnoće u vezi sa tim da li Beču ima pravo da učestvuje u konklavi za izbor novog pape.
Kardinali Katoličke crkve, koji se ove sedmice okupljaju kako bi razgovarali o pitanjima koja se tiču globalne crkve prije nego što počne glasanje za novog papu, diskutovali su o Bečuovom slučaju.
Konklava će početi 7. maja.

1084x550

Kardinal osuđen zbog pronevjere povukao prijavu za učešće u konklavi

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović osudio je činjenicu da Televizija Crne Gore juče nije prenosila ceremoniju sahrane pape Franja.
Vuksanović, koji je kao član delegacije Skupštine Crne Gore prisustvovao u Vatikanu sahrani pape, kaže da je za njih to uvreda.
- To što javni servis Crne Gore, svih građana u Crnoj Gori, nije prenosio sahranu pape Franje je jedan neprimjeren odnos, ne samo prema katoličkoj zajednici u Crnoj Gori, već i puno šire, jer svjedoci smo da papa Franjo nije stekao simpatije samo katolika diljem svijeta, već i brojnih drugih ljudi - kazao je Vuksanović.&nbsp;
On je dodao i da je papa Franjo zaslužio to svojom duhovnom blizinom i svojom emocijom prema marginaliziranim skupinama u društvu i zbog toga, dodaje, ovo doživljavamo kao uvredu.

TVCG propustila prenos sahrane pape Franja; Vuksanović: To je uvreda

Papa Franjo, koji je preminuo u ponedjeljak ujutru u 88. godini, biće sahranjen danas u Rimu.&nbsp;
Očekuje se da sahrani prisusutvuju delegacije iz 170 država svijeta, uključujući i Crnu Goru, i desetine hiljada vjernika. Prisustvo su najavili svjetski lideri poput Donalda Trampa, Emanuela Makrona, Volodimira Zelenskog, Kira Starmera i princa Vilijama. U ime Crne Gore, sahrani će prisustvovati predsjednik države Jakov Milatović sa suprugom i minstar Maraš Dukaj, kao predstavnik Vlade.
Ceremonija sahrane počeće na Trgu Svetog Petra u Rimu u 10 sati po lokalnom vremenu, a predvodiće je kardinal Đovani Batista Re. Pogrebna povorka kretaće se centralnim ulicama Rima u procesiji koja bi trebalo da traje oko sat.
Zbog sahrane pape Franja Italija je pojačala mjere bezbjednosti te uvedela zabranu letjenja. U Rimu su prisutni protivdron sistemi i više od 4.000 policajaca, uz dodatnu pomoć saobraćajne policije i specijalnih jedinica. Do sinoć se od pape oprostilo 250.000 vjernika, a očekuje se da će sahrani prisustvovati oko 200.000 ljudi, javlja Ansa.
Papa Franjo je želio jednostavnu sahranu, bez raskoši. Biće sahranjen u običnom drvenom kovčegu, a ne u tradicionalna tri. Time je nastavio svoju praksu jednostavnosti i skromnosti. Papa je testamentom prekršio još jednu vjekovnu tradiciju – umjesto u grobnicama ispod Bazilike Svetog Petra, Franjo će biti sahranjen u Bazilici Santa Marija Mađore, van Vatikana, koja mu je, kako je sam tvrdio, bila posebno draga.
 
&nbsp;

Danas sahrana pape Franja: Predsjednik Milatović, ministar Dukaj i potpredsjednik skupštine Camaj prisustvuju u ime Crne Gore

Vlada je danas na 78. sjednici odredila ministra javne uprave Maraša Đukaja da u ime Vlade prisustvuje sahrani pape Franja u Vatikanu 26. aprila.&nbsp;
Podsjetimo, ranije je saopšteno da će predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sa suprugom prisustvovati sjutra sahrani Njegove Svetosti pape Franja.&nbsp;
U delegaciji koju predvodi predsjednik Milatović biće i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVladaCG%2Fstatus%2F1915764801382318282%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1915764801382318282%7Ctwgr%5E70ddcc32d384c0a5e2b890ea1f59da8236ee588d%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Dukaj će u ime Vlade prisustvovati sahrani pape Franja

Oko 50 šefova država i deset vladajućih monarha do sada je potvrdilo prisustvo na sahrani poglavara Rimokatoličke crkve, pape Franja, koja će biti u subotu na Trgu Svetog Petra u Rimu, saopštio je danas Vatikan.
- Za sada je potvrđen dolazak 130 (stranih) delegacija na sahranu pape Franje - navodi se u saopštenju.
Sahrani će prisustvovati, između ostalih, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp, francuski predsjednik Emanuel Makron, kao i kralj i kraljica Španije.
Papa je preminuo u ponedeljak u 89. godini.

Oko 50 šefova država i deset monarha potvrdilo prisustvo na sahrani pape Franja

Pravoslavna crkva Crne Gore oplakuje upokojenje Svetog Oca Franja, velikog apostola za jedinstvo hrišćana i za odbranu tvorevine, naveo je u pismu saučešća arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo Dedeić, povodom smrti pape Franja. 
- Neka ga Gospod primi u svoju slavu i da nama snage da slijedimo Njegov sveti primjer - kazao je on.

Mitropolit Mihailo uputio pismo saučešća povodom smrti pape Franja

Italijanska vlada proglasila je petodnevnu žalost zbog smrti pape Franja.
Period žalosti će trajati do subote, kada će papa biti sahranjen u Bazilici Santa Maria Mađore u Rimu.
Kovčeg pape Franja biće izložen od srijede u 7.00 u Bazilici Svetog Petra u Rimu.
Ceremonija sahrane pape Franja će početi u subotu u 10.00 sati po lokalnom vremenu, &nbsp;na Trgu Svetog Petra, saopštio je Vatikan.
Kovčeg će potom biti prebačen u Baziliku Santa Maria Mađore u centru Rima, gdje će papa biti sahranjen, navodi se u saopštenju.

Petodnevna žalost u Italiji nakon smrti pape

Odnosi s Vatikanom važni su svakoj državi svijeta bez obzira na to koja je vjeroispovijest u njoj dominantna. Ogroman uticaj i vrhunska diplomatija Svete Stolice posebno se izučavaju. U diplomatiji se vrhuncem karijere ne smatra ambasadorsko mjesto u SAD, UK, Rusiji ili Kini. Nego pri Svetoj Stolici. Crna Gora je konkordat, dakle međudržavni ugovor s Vatikanom, zaključila još 1886, nakon osmogodišnjih pregovora. Odnosi su se razvijali uspješno sve vrijeme postojanja države Crne Gore. Nestankom naše zemlje 1918. i njenom obnovom formiranjem federativne države nakon II Svjetskog rata ti odnosi bili dio odnosa tadašnje Jugosavije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130452_ae2d18edeb6eadf877f153857cae136b5d57c30096c873863da14eb677a23056.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250422130452_ae2d18edeb6eadf877f153857cae136b5d57c30096c873863da14eb677a23056" data-rendition-name="original" width="639" height="430" loading="lazy" alt="Vatikan, 29. mart 1971. Josip Broz Tito i papa Pavle VI nakon obnove odnosa Jugoslavije i Svete Stolice"> <figcaption>Vatikan, 29. mart 1971. Josip Broz Tito i papa Pavle VI nakon obnove odnosa Jugoslavije i Svete StoliceStandard</figcaption> </figure>  Obnovom nezavisnosti steki su se uslovi da Crna Gora ponovo sama razvija odnose sa Svetom Stolicom u skladu sa svojim interesima. Ti odnosi su napredovali među ostalim i zaključenjem Temeljnog ugovora Crne Gore i Vatikana kojim je 2011. uređen položaj Katoličke crkve u našoj zemlji. U godinama koje su uslijedile odnosi su produbljivani dok se najzad nijesu stekli uslovi da se razmišlja o posjeti Pape Crnoj Gori. Posjete poglavara Katoličke crkve i vatikanske države nijesu samo posjete jednog vjerskog poglavara. One imaju daleko dublji, politički i društveni značaj što je potvrđeno stotinama puta, od Jovana Pavla II u Poljskoj 1979, do Franja u Jordanu, Izraelu i Palestini 2014. i Kubi 2015. Papa Franjo, koji je u Katoličku crkvu unio revolucionarne promjene očito je bio prava ličnost u pravom vremenu. Bio je dobar poznavalac Crne Gore zahvaljujući slučajnosti da ga je zaredio argentinski nadbiskup Emilo Ognjanović, crnogorkog porijekla, što je rado isticao u razgovorima s našim zvaničnicima. Delikatni odnosi Crne Gore sa Crkvom Srbije usovljavali su da se posjeta Pape Crnoj Gori planira i priprema diskretno. Tim prije što je Papa u prošloj deceniji prihvatio prijedlog Crkve Srbije da s Hrvatskom biskupskom konferencijom formira „mješovitu komisiju“ za razmatranje proglašenja svetim zagrebačkog nadbiskupa Alozija Stepinca, jer se Crkva Srbije tome izričito protivila. Prema analizama poznavalaca situacije Papa je na ovaj prijedlog pristao vjerovatno želeći da napravi most prema Ruskoj pravoslavnoj crkvi, ali je „mješovita komisija“ okončala rad nakon šest sastanaka bez ikakvog rezultata. No, veze s Crkvom Srbije su ostale.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130452_28efde2198c4ddbdfff74ad849ba94357a2ab25d8af86257468ac52ec2f68b84.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250422130452_28efde2198c4ddbdfff74ad849ba94357a2ab25d8af86257468ac52ec2f68b84" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Podgorica, 27. jun 2018: Kardijal Pjetro Parolin i premijer Duško Marković"> <figcaption>Podgorica, 27. jun 2018: Kardijal Pjetro Parolin i premijer Duško MarkovićGov.me</figcaption> </figure>  U skladu sa uobičajenim pravilima prvi formalni korak pripreme Papinog dolaska u Crnu Goru bila je posjeta druge po rangu ličnosti Vatikana našoj zemlji. Državni sekretar Svete Stolice, kardinal Pjetro Parolin doputovao je 27. juna 2018. u zvaničnu posjetu Crnoj Gori. Čelnik izvršne vlasti Svete Stolice je tokom višednevne posjete razgovarao s najvišim crnogorskim zvaničnicima i služio svete mise u Podgorici, Baru i Kotoru. Crkva Srbije, koja je s Vatikanom održavala odnose preko više posrednika, ovu posjetu nije mogla osujetiti, ali je pokušala relativizovati. Zatraženo je da se kardinal Parolin tokom zvanične posjete Crnoj Gori sastane i s najvišim velikodostojnikom Crkve Srbije u Crnoj Gori, mitropolitom Amfilohijem Radovićem. Sastanak bi potvrdio na djelu tezu Crkve Srbije i zvaničnog Beograda da Crna Gora ne može razvijati odnose sa Svetom Stolicom (ni sa drugim vjerskim zajednicama) mimo znanja i odobrenja Beogradske patrijaršije. Namjera je osujećena samo zahvaljujući renomeu i konekcijama tadašnjeg ambasadora Crne Gore pri Svetoj Stolici Miodraga Vlahovića koji je direktno kazao kardinalu Parolinu da takav eventualni razvoj događaja domaćin ne bi smatrao adekvatnim.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130452_6f130cee3980b38319586bb8ae7dd394ae02c0a7dd506f078bc9387749b7aa4f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250422130452_6f130cee3980b38319586bb8ae7dd394ae02c0a7dd506f078bc9387749b7aa4f" data-rendition-name="original" width="800" height="511" loading="lazy" alt="Cetinje, 28. jun 2018: Miodrag Vlahović, Pjetro Parolin, Aleksandar Bogdanović"> <figcaption>Cetinje, 28. jun 2018: Miodrag Vlahović, Pjetro Parolin, Aleksandar BogdanovićBojana Cupic</figcaption> </figure>  Posjeta Državnog sekretara Svete Stolice završena je veoma uspješno, te je neposredno nakon toga počela priprema sljedećeg koraka – posljednjeg pred dolazak Pape u Crnu Goru – zvanične posjete Predsjednika Vlade Crne Gore Svetoj Stolici. Duško Marković je bio u Vatikanu sredinom decembra 2019. Crkva Srbije je posjetu pokušala osujetiti najprije nizom tekstova plasiranih preko njemačko-austrijskih kanala unutar informativne službe Katoličke crkve, a kada to nije uspjeo onda i tvrdnjama da Crna Gora uvodi po vjerske zajednice diskriminirajući zakon izrečenim u pismu tadašnjeg patrijarha Irineja papi Franju objavljenom dva dana pred posjetu. No, posjeta je uprkos ovim naporima Beograda bila uspješna. Štoviše, tom prilikom je papa Franjo direktno saopštio premijeru Markoviću da planira da naredne godine posjeti Crnu Goru. Kardinal Parolin je najavio otvaranje Papske nuncijature, dakle rezidentnog predstavništva, Svete Stolice u našoj zemlji. To bi i praktično i formalno bila negacija teze zvaničnog Beograda i Crkve Srbije da se ona mora pitati za svako djelovanje Vatikana u Crnoj Gori. Nije bilo medija u regionu koji nije na naslovnici objavio vijest da Papa planira da posjetu našu zemlju. Poneki beogradski paradržavni tabloid je zavrištao naslovom poput „Milo ignoriše Irineja, a Papu oduševljeno dočekuje“, ali je stvar očito i u Beogradu smatrana dogovorenom. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVladaCG%2Fstatus%2F1205807628997279744%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1205807628997279744%7Ctwgr%5Eeb55d90e2d13655b71b2ae20bd9d4caf4ce06f82%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Međutim, 2020. godina planirane posjete, bila je godina corona virusa. Papa je više puta izjavljivao da se nosi s koronom, ali da mu nedostaju kontakti s ljudima i putovanja. U Crnoj Gori su u međuvremenu počele povorke protesta protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti koje je organizovala Crkva Srbije. Papa Franjo se jednom oglasio na temu Zakona rekavši novinarima da Crna Gora ima pravo da donese takav zakon i da on tu ne vidi ništa sporno. Kada je pandemija prošla i kada više nije bilo zdravstvenih prepreka za putovanja, u Crnoj Gori nije ništa više bilo isto. Na vlast je zasjelo militantno svetosavlje na čelu s Vladom koju je skrojila Crkva Srbije. Sveta Stolica je posjetu Pape Crnoj Gori stavila ad-acta. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović bio je u Vatikanu marta 2024. Objavio je da je pozvao papu Franja da posjeti Crnu Goru. Ni slova nije objavljeno o stavu Svete Stolice o tome. U kontaktima koji su uslijedili sa zvaničnicima nove vlasti govori se ponovo o otvaranju Nuncijature, što je već dogovoreno i što je Vatikan najavio još prije šest godina. Posjeta se više, očito, ne razmatra. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1771254940553359402%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1771254940553359402%7Ctwgr%5Eeb55d90e2d13655b71b2ae20bd9d4caf4ce06f82%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zašto papa Franjo nije posjetio Crnu Goru?

Predsjednik SAD-a Donald Tramp i prva dama Melanija Tramp prisustvovaće sahrani pape Franja, objavio je predsjednik SAD-a na svojoj mreži Truth Social.
- Melanija i ja ćemo ići na sahranu pape Franja u Rim. Radujemo se što ćemo biti tamo - napisao je Tramp.
Tramp je potpisao izvršnu naredbu kojom se naređuje da se sve savezne i državne zastave vijore na pola koplja u znak sjećanja na Franja, koga je nazvao „dobrim čovjekom“ koji je „volio svijet“, prenio je The Hill.
Datum sahrane određuju kardinali, ali se obično održava između četiri dana i šest dana nakon papine smrti. Uključuje misu u bazilici Svetog Petra, gdje će kovčeg biti lociran za javno razgledanje prethodnih dana.
Sahrana pape Jovana Pavla II 2005. održana je šest dana nakon njegove smrti. Tadašnji predsjednik Džordž Buš i bivši predsjednici Klinton i Džordž H. Buš, kao i drugi američki zvaničnici, prisustvovali su sahrani.
Nakon sahrane, katolički kardinali bivaju pozvani u Rim da učestvuju u onome što je poznato kao konklava, tokom koje tajnim glasanjem biraju novog papu.&nbsp;

Tramp objavio: Melanija i ja ćemo ići na sahranu pape Franja u Rim

11.01.
15:49h
Vidio sam oko podne da će dan biti pogodan za pisanje. Vjetrovito, hladno, a Dritanu povrijeđena čast, ugled. Dostojanstvo.
Za to je topao kutak dušu dao - ne da može da se piše, nego, mora da se piše.
Jer, veli komšija da ga je obrukao direktor policije kazavši da je švercovao cigarete i da će zbog toga u zatvor.
 
Neće, ni da jaki Bog. Ako ništa drugo, on zatvor nikome nije nikada poželio.
 
To i sami znate.
 
I tako mu je Šćepanović narušio ugled, dostojanstvo, dignitet, bez ijednog dokaza, kako reče.
 
Što ga je pogodilo. Teško. Jer nikada nije, kako navede u tužbi, bio osuđen. I borio se protiv kriminala. Nudeći za svoje tvrdnje dokaze.
 
Zar nije pet godina pružao dokaze kako Bemax kao vrh krimi piramide švercuje kokain i cigare?
 
I uopšte time nije difamirao, pljuvao, unižavao najrespektabilnije pravno lice u Crnoj Gori.
I to širom Evrope.
 
A to nije kazao direktor policije, što kod Dritana ima posebnu težinu, već lično premijer.
Zar nije kazao da su Lazović i Ubović htjeli da ga ubiju, pa su zakasnili. Nudeći za to, je li tako, dokaze. Da bih ga ja pitanjima, ništa specijalno pametnim, natjerao da pred sudom u Ulcinju laže i kaže kako to nikada nije rekao.
 
Što nije natjeralo jednu TV kuću da ga pita - zašto ste rekli da nijesu htjeli - kada ste ovdje kazali da jesu?
 
Čuvao je obraz, pretpostavku nevinosti, a posebno fakat da nijesu osuđivani (u tužbi kazao kako nije osuđivan, a Šćepanović tako za njega) čast, dostojanstvo Ubovića i Lazovića.
Za kokain i cigarete.
 
Čuvao je tako što je za njih podastirao dokaze. To već znate.
 
Sada te iste od Šćepanovića traži.
 
Zar nije kazao da je Bemax mogao da zarati sa Rusijom koliko je toga od oružja nađeno u njihovom podrumu. I za to ponudio dokaze. Uz pomoć onomadne policije sa kojom je zajedno spakovao tu bezočnu laž.
 
Zaboravlja komšija koliko daleko ide kada manipuliše. Tako je, nakon što je uhapšen Ubović da je "oprao" 400 hiljada evra (toliko mu je taman bilo keša potrebno da se materijalno obezbjedi), na RTCG kazao da je iz šeme o švercu, koju je sam sastavio i sam sebi predao u kabinetu, da je uhapšen i poslednji iz šeme o švercu duvana, bezočno manipulišući kako je i Ubović uhapšen zbog cigareta.
 
P.S: Ima jedna stara izreka koju ću napisati u originalu, ali će je ovi iz redakcija skratiti zvjezdicama, iako ništa nije van Vukovog rječnika.
Ne p*di onome, ko ima gu*icu.
 
P.S. 1: I da se ne čudi za ove tekstove drugi dan za redom.
Zaborav je za gerijatriju, nije za ljude.
Za ljude je - pamćenje.

Za ljude je pamćenje

Žabljak je danas ponovo pod snijegom. Padavine su brzo prekrile ulice i planinske predjele, donoseći prave zimske uslove.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Saobraćaj se odvija otežano, a vozačima se preporučuje oprez zbog klizavih kolovoza.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Pogledajte kako Žabljak izgleda iz vazduha kroz spektakularne prizore snimljene dronom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJaVTKpweYJw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sniježna idila na Žabljaku

Zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević kazao je da je kanal Mareze, na mjestu gdje je postavljen pontonski most, od danas ponovo prohodan.
Spalević je poručio da je današnjim obilaskom kanala Mareza nakon uklanjanja prepreka na mjestu gdje je sada privremeno postavljen pontonski most, kanal ponovo prohodan.
- Glavni grad će dovesti kanal u potpunosti u njegovu osnovnu i namjensku funkciju- , napisao je na svom Instagram profilu Spalević.
Podsjetio je da je kanal na tom mjestu juče bio potpuno neprohodan, te da danas voda slobodno protiče.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDTXg-W2DfW6%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ponovo funkcionalan kanal Mareze

Posljednji kurdski borci povukli su se iz sirijskog grada Alepa, nakon što je rano jutros objavljen sporazum o prekidu vatre.
&nbsp;Čelnik Kurdom predvođenih Sirijskih demokratskih snaga (SDF), Mazloum Abdi, izjavio je da je uz međunarodno posredovanje postignut dogovor kojim je osigurana sigurna evakuacija „mučenika, ranjenika, zarobljenih civila i boraca” iz grada.
Prema izvještajim lokalnih medija, autobusi koji su prevozili posljednje pripadnike kurdskih SDF-a viđeni su kako napuštaju većinski kurdsku četvrt Sheikh Maqsoud.
Najnoviji sukobi u Alepu započeli su ranije ove sedmice, nakon što su pregovori o integraciji Kurda u novu sirijsku vladu zapeli u "slijepoj ulicu", piše N1.
&nbsp;U najnovijem talasu nasilja poginulo je najmanje 12 osoba, a desetine hiljada civila bili su prisiljeni napustiti svoje domove i pobjeći iz četvrti Sheikh Maqsoud i Ashrafieh.Sirijska vojska granatirala je to područje u srijedu poslijepodne, nakon što je četvrti proglasila „zatvorenim vojnim zonama”, kao odgovor na, kako tvrdi, napade naoružanih grupa u tom području.
&nbsp;Prekid vatre proglašen je ranije ove sedmuce ali su kurdske snage odbile napustiti posljednje uporište u Sheikh Maqsoudu prema tadašnjem dogovoru.

Tag: papa-franjo