Turbulenta politička godina je za nama. Započela je ustavnom krizom i blokadom parlametna od strane opozicije - koja je okončana sporazumom. Svi izbori zakazani su za jedan dan nakon dogovora vlasti i opozicije o izbornoj reformi. Završnica godine je obilježena zatvaranjem 5 poglavlja u pregovorima sa EU, i uz najave da je u 2026. - pred Crnom Gorom veliki posao. Koji su još značajni momenti u politici obilježili 2025. - u analizi Televizije E.&nbsp;
Odgovornost i ostavke tražene su već u januaru 2025, zbog masovnog ubistva na Cetinju u kojem je stradalo 13 ljudi, među njima dvoje djece. Ostavke do danas niko iz bezbjednosnog sektora nije dao, a premijer Milojko Spajić predlagao je tada da to zatraže novinari. &nbsp;
- Ja mislim da mi treba policiju da podržimo, u ovakvom trenutku. Kakav bih ja to bio premijer da sad pričam loše o policiji i da pričam šta su mogli šta nijesu mogli. Ja sebe uvijek smatram odgovornim za sve što se dešava u Crnoj Gori i dobro i loše. Ja mislim da su bile ostavke poslije Balijagića, promjene su se desile. Bile su ostavke. Ivona: Hoćete li vi predložiti smjenu šaranovića... evo predložite je vi - rekao je ranije premijer Milojko Spajić.&nbsp;
Niti je predložena niti se desila. A na ulicama je neformalna grupa studenta Kamo sjutra tražila odgovornost. U zahtjevima za smjene, ali i za izmjene zakona u oblasti MUP – a, podržali su ih brojni građani. No i pored sastanaka sa premijerom, okupljanja u svim gradovima, zahtjevi studenata nijesu ispunjeni. Dok su ulice bile pune, klupe u crnogorskoj Skupštini bile su prazne. Ustavna kriza i opoziciona blokada parlamenta sa kraja 2024. prelila i u 25. Opozicija je odblokirala parlament u martu, kada je postignut dogovor da se o nezakonitoj smjeni sutkinje Dragane Đuranović izjasni Venecijanska komisija, a na šta su potpise stavili predstavnici PES-a i opozicije
- Što se nas tiče znate ko je stavio potpis na ovaj sporazum, ja mislim da potpisi koji su stavljeni na sporazum garantuju i matematika nam konačno o tome ubjedljivo govori da iza tih potpisa stoji dovoljan broj poslanika. Da niko ne može srušiti ono što su dogovorili Vlada odnosno PES i parlamentarna opozicija - rekao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić.&nbsp;
- Ovaj sporazum postignut je uz značajnu podršku naših evropskih partnera na čemu im zahvaljujem, predstavlja korak ka normalizaciji političke situacije i uspostavljanju pune funkcionalnosti Skupštine - dodao je ranije Đorđe Zenović.
Na lokalnoj političkoj sceni, u aprilu su održani izbori u Nikšiću, nakon kojih je uz podršku Spajićevog PES – a I demokrata Marko Kovačević dobio novi mandat što je proslavljeno uz četničke zastave. U fotelju prvog čovjeka Budve nakon što je 22 mjeseca iz spuškog zatvora, obaveze predsjednika obavljao uhapšeni Milo Božović, uz podršku Evropskog saveza i DPS – a sjeda njegov saradnik Nikola Jovanović. Nakon devet godina vlast u Budvi je promjenjena.&nbsp;
- Svečano se obavezuje da ću dužnost predsjednika Opštine Budva obavljati u skladu sa Ustavom, zakonom i statutom Opštine - kazao je Jovanović.&nbsp;
No, i Kovačeviću i Jovanoviću mandati će biti kraći, dok će nekima od njihovih kolega iz drugih opština biti produženi. Skupština je u julu, pred sam kraj proljećnog zasijedanja postigla dogovor o izborima u jednom danu. Tako će se 13. juna 2027. u svim opštinama birati nova lokalna vlast. Takvom odlukom zadovoljni su i vlast i opozicija, ali i nevladin sektor.
- Da se zna da se lokalni izbori održavaju tačno te sedmice, tačno u tom mjesecu na svake četiri godine i time se postiže više efekata, glavni efekat je politička stabilnost na lokalnom nivou - rekao je tada poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić.&nbsp;
- Zadovoljan sam kad možemo reći da ćemo ući u proces i imati kroz nekih pola godine kao rezultat svega ovoga preofesionalizovane i depolitizovanu Centralnu izbornu komisiju. Djelimično depolitizovane opštinske izborne komisije, razriješena ona pitanja koja su blokirala izborni proces. Da li će biti propusta i da li ima propusta ima svakako i mi ćemo vjerovatno ono što je dobra stvar jeste što ćemo se ponovo vratiti tom izbornom zakonu već od jeseni - istakao je tada politički analitičar i izvršni direktor CEMI-ja Zlatko Vujović.
Najglomaznija Vlada, i kako kažu analitičari najveća vladajuća većina, tokom 2025. iskristalisala je svog lidera, ali to nije premijer Spajić. Opozicija, predsjednik države, politički analitičari na čelu vladajuće većine vide predsjednika crnogorskog parlamenta Andriju Mandića.
- Sve što kaže predsjednik Skupštine ja pretpostavljam da se to govori u ime kompletne parlamentarne većine. Jer da podsjetim građane Crne Gore, predsjednik Mandić je na čelu poziciji gdje je isključivo zahvaljujući podršci predsjednika Vlade Spajića i obrnuto - naveo je predsjednik države Jakov Milatović.
Mandić se, nakon uloge Dalaj Lame kako ga je svojevremeno nazivao i sam premijer Spajić, retorički s vremena na vrijeme vrati svojim utabanim stazama. Tako je sebe predstavio kao ključnog činioca u izboru prvog tužioca, samo zato što je vjerovao da će se baviti slučajevima koje Mandić priželjkuje.
- Najveći krivac gospodine Markoviću, što ste vi VDT je Andrija Mandić. Da nije bilo njega i onih političkih razgovora nikad ne bi bili VDT. Gospodine Markoviću vi ste gori od Ivice Stankovića, on je makar imao znanje a vi nemate ništa - kazao je ranije poslanik DNP-a Milan Knežević.&nbsp;
- Vi ste politički izabrani, nemojte da mislite da ste &nbsp;izabrani što ste bili neka velika firma. Ne, izabrani ste dogovorom partlamentarne većine da budete vrhovni državni tužilac. Ustanite recite, nijesam ispunio očekivanja, povlačim se sa ove funkcije pa ćemo mi ovdje se opet dogovoriti dvotrećinski ko bolje može da odgovori na ove zahtjeve. Ja sam očekivao od vas a čitava Crna Gora to željela da vi uradite nešto vezano za Mila Đukanovića, za Aca Đukanovića, Brana Gvozdenovića, Peđu Boškovića, vi tamo ne smijete da privirite a ovamo se bavite mačkama i ne znam čime se bavite - dodao je Mandić.&nbsp;
Osim kadriranja u tužilaštvu, Mandić pretenduje da mijenja više elemenata Ustava Crne Gore, a za te teme je tokom 2025. uvijek pronašao poseban tajming - napredak Crne Gore na putu ka EU.&nbsp;
- Postoji veliki broj elemenata sadašnjeg Ustava koji su zreli da se upodobe sa sadašnjicom Crne Gore, među kojima se nalazi i želim posebno da istaknem status srpskog jezika - kazao je Mandić.&nbsp;
- On uvijek, vrlo pažljivo bira tajminge kad iz naftalina izvlači ove teme koje duboko dijele crnogorsko društvo uostalom, znate i sami da je prilikom izbora na poziciju predsjednika Parlamenta Mandić kazao da ciljevi ostaju isti, samo su putevi drugačiji..... - dodala je poslanica DPS-a Sonja Popović.&nbsp;
Kraj godine politički je obilježila međuvladina konferencija u Briselu u kojoj je Crna Gora zatvorila 5 pregovaračkih poglavlja, i ušla u najintezivniji dio procesa integracija ka EU koji slijedi.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Presjek političke 2025. godine: Od blokade parlamenta do zatvaranja pet poglavlja

Završetak svake godine je vrijeme za sumiranje i analizu u dometima unutrašnje i vanjske politike i njenih rezultata u praktičnom smislu. Iako je nezahvalno u situaciji kada rijetko što funkcioniše u državi Crnoj Gori baviti se onima koji su na političkoj trpezi najmanje krivi za takvu situaciju, okolnosti nameću da nije moguće izbjeći širu sliku, uključujući i razmjere učinkovitosti suverenističkog političkog bloka i političkih partija koje se deklarišu kao dio tog korpusa. Očito je problem jasne diferencijacije od zla očigledna naklonost EU da Crnu Goru iskoristi kao primjer svoje otvorenosti za proširenje, kao motiv drugim zemaljama Zapadnog Balkana da pojačaju reforme i brže ispune kriterijume za članstvo. Dijelom zbog agresije Rusije na Ukrajinu, a dijelom zbog očitog mekog uticaja Ruske Federacije i Kine na prostorima Zapadnog Balkana, koji se širi i na neke bivše socijalističke zemlje, današnje članice EU. <h2>BURIDANOV MAGARAC</h2> Naklonost EU za prijem Crne Gore i očigledno formalizovanje uslova, bez ulaženja u samu suštinu da li se crnogorsko društvo istinski reformiše ili se radi o providnom simulakrumu, kao da je suverenistički blok stavila u poziciju Buridanovog magarca. Da li je prihvatljiva cijena urušavanja svega u državi zbog otvorene mogućnosti za relativno brzi ulazak Crne Gore u EU, izbjegavajući bilo kakav ozbiljniji otpor otvorenom urušavanju svih demokratskih principa, spajanju sve tri grane vlasti pod kontrolom vladajuće većine i otvorenoj diskriminaciji najbrojnije etničke grupe u Crnoj Gori, sa tendencijom promjene etničke strukture u cilju ostvarenja ideje „srpskog sveta“, kao parafraze Putinove politike o vraćanju istorijske imperijalne politike na prostore bivšeg SSSR-a. Dok, čini se, suverenistički blok mrtvijem snom spava, svodeći svoje aktivnosti samo na nesporno argumentovane govore u Skupštini, vladajuća većina je faktički osvojila svojim uglavnom poluobrazovanim, nesposobnim i autoritativnim kadrovima sve sfere društva: od pravosuđa, kulturnih i obrazovnih institucija, do bezbjednosnog sektora i institucija sile: vojske i policije. Kao da gaje iluzije u opoziciji da će se ulaskom u EU ti problemi vratiti na svoje mjesto, iako nikada nijesu ni bili na svom mjestu, kao što su se gajile iluzije da će pristupom članstvu u NATO Crna Gora riješiti problem svoje suverenosti i odbraniti se od otvorenih nasrtaja spolja. Bojim se da će ta zabluda skupo koštati Crnu Goru i da je sve očiglednije da većinska vlast koristi priliku da otvori sve više pitanja koja zadiru u sami habitus crnogorskog društva i njegov konstitutivni karakter, dok se maše crvenom maramom članstva u EU. Nekako se i može shvatiti strah građanskih političkih elita od konformizma koji odavno krasi pristalice crnogorskog suverenizma, samim tim i od fijaska javnih manifestacija nezadovoljstva, ali je teško razumjeti parlamentarno saučestvovanje u razgradnji ono malo institucionalnog suverenizma što je postignuto za vrijeme predavgustovske vlasti, kao i inertnost u korišćenju međunarodnih sudskih i političkih institucija u procesuiranju očiglednog kršenja osnovnih ljudskih prava i otvorenu diskriminaciju etničkih Crnogoraca i procrnogorskih institucija. Eskapizam ili ambivalencija?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"><figcaption>DRŽI NA OKUPU ROGOVE U VREĆI: Andrija Mandić</figcaption></figure>  Na najvažnije državne funkcije postavljaju se ljudi bez ikakvih profesionalnih perfomansi i značaja, čak i osobe koje više priliče higijenskim radnicima u osnovnoj školi u nekoj crnogorskoj zabiti, nego direktorkama kulturnih ustanova, dok se smjenjuju svi koji ne pripadaju političko–religioznom komplotu koji drži na okupu rogove u vreći od većinske vlasti. Dok vreću drži vojvoda od Krnje Jele, Andrija Mandić. <h2> ZAŠTO ĆUTI OPOZICIJA</h2> Ako se Ustavni sud oglasio kao nenadležan za odlučivanje o tzv. Temeljnom ugovoru države Crne Gore sa Crkvom Srbije, zašto opozicija nije podnijela zahtjev sudu u Strazburu sa osnovnim zahtjevom da se definiše status tog Ugovora, jer on nije međunarodni zato što se međudržavni ugovori sklapaju sa državama, a ne pojedinačnim pravnim subjektima iz drugih država. Zato taj Ugovor nije ni ratifikovan u Skupštini, što bi moralo biti da je međudržavni ugovor. Drugo, kako je moguće ugovorom sa pravnim subjektom iz druge države uređivati unutrašnje pravo u Crnoj Gori, koja ima već donešen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji moraju poštovati svi ugovori sa bilo kojom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori. Zašto opozicija izlaskom iz parlamenta ne problematizuje snižavanje kriterijuma za rukovodeća mjesta u svim javnim oblastima, nepoštovanje konkursa i kriterijuma kvaliteta prilikom izbora kadrova i, konačno, zašto se dikriminušu kadrovi crnogorske nacionalnosti, iako očigledno ispunjavaju profesionalne i druge standarde, višestruko više od onih koji se biraju? Zašto država Crna Gora izdvaja ogroman novac za Crkvu Srbije i srpske manifestacije i institucije, dok procrnogorske institucije su na rubu opstanka, a mnoge se i gase? U kojoj je to zemlji moguće na čelo kulturnih i prosvjetnih ustanova postavljati osobe koje su otvoreni neprijatelji nezavisnosti Crne Gore i otvorene pristalice druge države? Kako je moguće da se u vojsci i policiji Crne Gore sprovodi partijski veting, u kojem nema kriterijuma koji je primaran u svim zemljama svijeta: bezrezervna odanost svojoj zemlji? Kad bi se primjenjivao taj kriterijum bojim se da bi, od ministra pa nadolje, otpala većina zapošljenih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Profirije Perić i Dritan Abazović"><figcaption>TZV. TEMELJNI UGOVOR JE TREBALO DA ZAVRŠI NA SUDU U STRAZBURU: Profirije Perić i Dritan Abazović (Photo: Vlada CG)</figcaption></figure>  <h2> POLITIČKI ZATVORENICI</h2> Zašto se politički ne problematizuje postojanje političkih zatvorenika u Crnoj Gori i postojanja osoba iz vlasti koje su eskulpirane od svake odgovornosti, zahvaljujući tužiocima i sudijama koji su iz redova njihovih pristalica? Svako sa zrnom mozga vidi da su optužbe protiv bivšeg SDT Milivoja Katnića, njegovog bivšeg zamjenika Saše Čađenovića i bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića najobičnije amaterske konstrukcije, nedostojne bilo kojeg brucoša pravnog fakulteta. Kako je moguće da Odbor za pravosuđe u izboru sudija Ustavnog suda postavlja pitanja o nacionalnoj pripadnosti i o tome kako bi presudili u slučaju kolokvijalno nazvanom „državni udar“? Kako je moguće prenebregnuti da je u navedenom slučaju „državni udar“ dokazima potkrijepljen svaki iskaz svjedoka saradnika, počev od materijalnih dokaza, do šifrovanih komunikacija, susreta sa optuženima, novca koji im je predavao, itd? Zašto je jedina odbrana optuženih u predmetu „državni udar“ kredibilitet svjedoka saradnika, kada se proces vodi upravo kako bi se u postupku potvrdilo da li su njegovi iskazi istiniti, što je izvođenjem dokaza nedvosmisleno utvrđeno? Institut svjedok saradnik je i zamišljen tako da osobe iz kriminalnog miljea otkriju tužilaštvu detalje na osnovu kojih oni mogu prikupiti dokaze i formirati optužnicu. Ne samo na osnovu svjedočenja svjedoka saradnika, što očigledni krivci i njihova politička sabraća pokušavaju da podvale. <h2> ISTORIJSKI REVIZIONIZAM</h2> Izostanak institucionalnih promjena sa ciljem sistemske podrške razvoju konsensualne političke kulture i konsekventne konstitucionalizacije i utemeljenja Crne Gore kao građanske, pravno uređene države, pokazuju se kao veoma bitan faktor i indikator nepostojanja stvarne evropeizacije Crne Gore. Sve što podśeća na otvorenost, građanstvo, pluralizam, univerzalizam i multikulturalizam pretrpjeli su krah i vraćaju nas aspektima kobnih posrtanja i sunovrata mračnih devedesetih. Demokratizacija sistema, ispostavilo se, nema neophodni građanski (očigledno daleko precjenjeni) potencijal, a snaga konzervativnih obrazaca je toliko jaka (često potcjenjivana) da je čak prevladala i među partijama vlasti koje se deklarišu kao prozapadne i građanske. Zahvaljujući tim konzervativnim obrascima Crna Gora se sve više odriče svoje antifašističke prošlosti i tradicije i potpada pod uticaj Crkve Srbije i njihovog ničim utemeljenog, zasnovanog samo na bajanju, bez ikakvih argumenata, istorijskom revizionizmu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"><figcaption>ŠTAZIJEVCI I SEKURITATEAVCI IZ DEMOKRATA: Boris Bogdanović (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Istorijski revizionizam – kako ga definiše Todor Kuljić – predstavlja „preradu prošlosti nošenu jasnim ili prikrivenim namjerama pravdanja užih nacionalnih ili političkih ciljeva“. Drugim riječima, u slučaju istorijskog revizionizma na djelu je ne samo prevrijednovanje tj. novo ili modifkovano tumačenje prošlosti, već neposredna prerada (falsifkovanje, izostavljanje, izvrtanje, itd.) istorijskih činjenica i izvođenje odgovarajućih objašnjenja, koja imaju krajnje utilitarnu vrijednost u određenom kontekstu. Čini se kao da ne postoji svijest da iza istorijskog revizioionizma Crkve Srbije ne stoji samo formalna zamjena teza, već duboko ukorijenjena namjera da se promijeni i etnička i istorijska lična karta Crne Gore. U zabludi su suverenističke partije da se istorijski revizionizam Crkve Srbije i velikosrpskih partija može retorički vratiti na deponiju sa koje su ih konzumenti uzeli, jer iza njihovog konzumiranja ne stoji želja za istinom, već upravo suprotno. Neka vas zato ne čude štazijevci i sekuritateavci iz Demokrata, što reče jedna moja prijateljica, što postavljaju popove, vazda lakome na pare, da naprasno volontiraju i trkeljišu po arhivima. Ko zna, možda se jednog dana policija i vojska pojave sa kokardama na kapama. Čudo su volonteri!

Slobodan Jovanović

Eskapizam ili ambivalencija

U Albanskom parlamentu danas je došlo do haosa kada su poslanici opozicije zapalili baklje i bacali vodu tokom sjednice, a sve zbog sukoba oko korupcije u vladi, prenosi Dejli Telegraf.
Dramatične scene iz Tirane prikazuju dim koji se širi dvoranom dok se poslanici guraju, a obezbjeđenje pokušava da uspostavi red. Incident je kulminacija višenedjeljnih napetosti u kojima opozicija optužuje vladu za ignorisanje zahtjeva za istragom o korupcijskim aferama koje potresaju zemlju.
Korupcija je već godinama jedno od ključnih političkih i društvenih pitanja u Albaniji, a međunarodne institucije i organizacije redovno upozoravaju na probleme u pravosuđu, javnoj upravi i sistemu javnih nabavki.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSlavicNetworks%2Fstatus%2F2001683377422807399%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2001683377422807399%7Ctwgr%5E9a3c8864608f6ae0b3329d8096eae9c0a9575ea1%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprkos reformama koje su formalno pokrenute, posebno u pravosuđu uz podršku Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, percepcija raširene korupcije i dalje je snažna u javnosti, piše hrvatski portal Index.
Posebnu pažnju izazivaju slučajevi koji uključuju visoke državne zvaničnike, gradonačelnike i osobe bliske vladajućim strukturama, što dodatno potkopava povjerenje građana u institucije i politički sistem.
Albanska opozicija koristi upravo pitanje korupcije kao glavno uporište kritike vlade premijera Edija Rame, optužujući je za zarobljavanje institucija i selektivnu primjenu zakona.
Oni upozoravaju i na zloupotrebu državnih resursa, pritiske na medije te nedostatak transparentnosti, ističući da bez stvarne borbe protiv korupcije Albanija teško može napredovati prema punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.

(VIDEO) Haos u Albaniji: Poslanici opozicije zapalili baklje i bacali vodu

Tokom plenarne sjednice albanskog parlamenta došlo je do bacanja dimnih bombi i sukoba opozicionih poslanika s pripadnicima Garde, nakon što su članovi Demokratske stranke blokirali govornicu i ministarska mjesta, onemogućivši normalan rad parlamenta, prenosi N1.
U sali za plenarne sjednice albanskog parlamenta u Tirani tenzije su izbile prije i nakon početka sjednice, kada su poslanici opozicione Demokratske stranke (DP) blokirali govornicu i mjesta predviđena za članove vlade.
U salu su bačene i dimne bombe, dok su se članovi opozicije sukobili i sa zaposlenima u Gardi Republike Albanije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkos_data%2Fstatus%2F2001641501504471318%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2001641501504471318%7Ctwgr%5E02e941a0391feb10806a546092076fa148666297%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Tokom tenzija, članovi opozicije pozvali su parlamentarnu većinu da "preda zakonu" zamJenicu premijera i ministarku infrastrukture i energetike Albanije Belindu Balluku.
Specijalni sud prvog stepena za korupciju i organizovani kriminal (GJKKO) odlučio je 19. novembra da suspenduje zamJenicu premijera Balluku sa dužnosti, odluku koju je Ustavni sud suspendovao dok se slučaj ne preispita.

VIDEO - Dimne bombe i sukobi u albanskom parlamentu

Kralj Tajlanda Maha Vadžiralongkorn prihvatio je ponudu premijera Anutina Čarnvirakula da se raspusti parlament te zemlje, što otvara put održavanju prijevremenih izbora u februaru, prenio je Rojters (Reuters).
Anutin Čarnvirakul je po objavi kraljevskog glasnika tokom noći saopštio da "vraća vlast narodu".
Novinarima je rekao da odluka o raspuštanju parlamenta neće uticati na rješavanje sukoba sa Kambodžom.
Njegov potez dolazi u trenutku kada je oružani granični sukob između Tajlanda i Kambodže ušao u peti dan, sa najmanje 20 poginulih, blizu 200 ranjenih i stotinama hiljada raseljenih.
Odluka o raspuštanju Predstavničkog doma donijeta je manje od stotinu dana nakon što je položio zakletvu kao šef manjinske vlade.
Anutina je parlament izabrao za premijera u septembru nakon što je sud smijenio Paetongtara Šinavatru sa funkcije.
Izbori moraju da se održe u roku od 45 do 60 dana.
Uspon donedavnog premijera bio je moguć zahvaljujući dogovoru koji je postigao sa Narodnom strankom da ga podrži, pod uslovom da započne proces izmjene ustava, a zatim raspusti Predstavnički do kraja januara, navodi Rojters.

Premijer Tajlanda raspustio parlament

Kvalitetno odlučivanje parlamenata podrazumijeva pristup relevantnim podacima, razvoj institucionalnih mehanizama provjere informacija i transparentne procedure koje omogućavaju donošenje odluka utemeljenih na činjenicama, ocijenjeno je na sastanku Asocijacije generalnih sekretara parlamenata (ASGP).
Na sastanku, koji je prethodna tri dana održan u Ženevi u okviru 151. zasijedanja Interparlamentarne unije, učestvovao je i generalni sekretar Skupštine Crne Gore Boban Stanišić.&nbsp;
Iz Skupštine Crne Gore saopšteno je da je skup okupio generalne sekretare više od 120 parlamenata iz cijelog svijeta, sa ciljem razmjene iskustava i jačanja stručnih kapaciteta parlamentarnih administracija.&nbsp;
Navodi se da su u uvodnom dijelu zasijedanja učesnici razmijenili stavove o aktuelnim izazovima u organizaciji rada parlamentarnih službi i potvrdili da ASGP ostaje ključna međunarodna platforma za unapređenje profesionalnih standarda i institucionalne saradnje među parlamentima.
Kako se dodaje, prva generalna debata bila je posvećena pitanjima otpornosti i kontinuiteta parlamentarnog rada, sa fokusom na mjere koje zakonodavna tijela preduzimaju radi nesmetanog funkcionisanja u vanrednim okolnostima, poput prirodnih katastrofa, oružanih sukoba, zdravstvenih kriza, bezbjednosnih incidenata i kibernetičkih prijetnji.&nbsp;
- Zaključeno je da otpornost institucija zahtijeva kombinaciju tehničkih, organizacionih i pravnih rješenja, uključujući digitalne platforme za rad i jasno definisane procedure za donošenje odluka u izuzetnim situacijama - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Učesnici su ocijenili da je sistemsko jačanje kapaciteta od presudnog značaja za očuvanje demokratskih procesa i povjerenja građana u institucije.&nbsp;
Navodi se da su učesnici na drugoj generalnoj debati razgovarali o donošenju odluka zasnovanih na dokazima i obezbjeđivanju pouzdanih informacija poslanicima u procesu kreiranja i razmatranja zakona i javnih politika. &nbsp;
Ističu da je diskutovano i o načinima organizovanja istraživačkih i analitičkih službi u parlamentima, kao i o izazovima u obezbjeđivanju njihove nezavisnosti i objektivnosti.
- Istaknuto je da kvalitetno odlučivanje podrazumijeva pristup relevantnim podacima, razvoj institucionalnih mehanizama provjere informacija i transparentne procedure koje omogućavaju donošenje odluka utemeljenih na činjenicama - rekli su iz Skupštine.
Kako su naveli, u okviru posebnih tematskih sesija pažnja je bila usmjerena na pitanja bezbjednosti poslanika i osoblja, upravljanja kadrovskim promjenama i inovacija u radu parlamenata.
- Naglašeno je da savremene prijetnje, bilo fizičke, digitalne ili reputacione, zahtijevaju sveobuhvatan pristup zaštiti i stalnu obuku zaposlenih - dodaju u saopštenju.&nbsp;
Navodi se da su uspješno planiranje sukcesije i prenos institucionalnog znanja ocijenjeni ključnim za očuvanje profesionalne stabilnosti i kontinuiteta rada službi.&nbsp;
- Učesnici su razmijenili primjere dobre prakse u pogledu unapređenja transparentnosti i komunikacije sa javnošću, uz zajedničku ocjenu da inovacije i primjena savremenih tehnologija doprinose efikasnijem i otvorenijem parlamentarnom radu - dodaje se u saopštenju.
Iz Skupštine su kazali da je završna zajednička sesija ASGP-a i Interparlamentarne unije „Parlamenti u svijetu promjena – upravljanje složenošću, neizvjesnošću i izazovima“, bila posvećena ulozi parlamenata u savremenom društvu i potrebi da se njihove procedure i kapaciteti prilagode novim okolnostima.&nbsp;
- Učesnici su istakli da je važno očuvanje institucionalne stabilnosti, profesionalnog integriteta i odgovornog pristupa donošenju odluka kao temelja demokratskog djelovanja - zaključili su u saopštenju.

Za kvalitetno odlučivanje potrebni mehanizmi provjere i transparetne procedure

Ukrajinski parlament produžio je danas ratno stanje u toj zemlji za još 90 dana, odnosno do 3. februara naredne godine.
U saopštenju medijske službe parlamenta navodi se da produženje perioda ratnog stanja počinje 5. novembra i da traje 90 dana, prenosi Anadolija.
Navodi se da su produženje odobrili ukrajinski poslanici nakon konsultacija s predsjednikom države, Volodimirom Zelenskim.
U Ukrajini je ratno stanje na snazi od početka sukoba između Moskve i Kijeva 24. februara 2022. godine.
Zelenski je 25. februara te godine potpisao uredbu o uvođenju opšte mobilizacije, a od tada su vanredno stanje i opšta regrutacija produžavani svakih 90 dana.

Ukrajinski parlament produžio ratno stanje za 90 dana

Biro Narodne skupštine, najviše kolegijalno telo donjeg doma francuskog parlamenta donio je odluku da ne razmatra postupak impičmenta protiv predsjednika Emanuela Makrona, koji je predložila ljevičarska stranka "Nepokorena Francuska" (LFI).
Na današnjoj sjednici pet članova biroa glasalo je za, deset protiv, a pet je bilo uzdržano, prenosi BFM TV.
Nekoliko minuta nakon što je objavljena odluka, Matild Pano, predsjednica poslaničke grupe LFI u Nacionalnoj skupštini, izrazila je nezadovoljstvo zbog uzdržanosti pet poslanika iz partije.
- Opet, kao i obično, Nacionalno okupljanje spasava Emanuela Makrona - izjavila je Pano, optužujući ovu stranku da "na neki način podržava predsjednika".
Prijedlog za impičment Emanuela Makrona podnijela je stranka "Nepokorna Francuska" Žan-Lik Melanšona, nekoliko minuta nakon što je Sebastijan Lekorni, peti premijer u dvije godine, podnio je ostavku na tu funkciju.
Prijedlog je podržalo 104 poslanika. Lekorni je predstavio svoj kabinet 6. oktobra, manje od mjesec dana nakon stupanja na dužnost, ali su ljevičarska i desničarska opozicija odbile sastav vlade.
Trenutno su u toku pregovori o tome ko bi mogao da vodi kabinet, a neke stranke zahtijevaju premijera iz ljevice.
Pregovori između Lekornija i političkih stranaka, uključujući socijaliste, ekologe i ljevice, i dalje traju.
Lekorni će izložiti svoje zaključke Emanuelu Makronu i očekuje se da se francuski predsjednik obratiti javnosti u večerašnjem Dnevniku na France 2 u 20 sati.

Francuski parlament odbio da razmatra pitanje opoziva Makrona

Već dva mjeseca (april i maj) u Skupštini Crne Gore nema premijerskog sata, što je brutalno kršenje Poslovnika po kojem se premijerski sat održava svakog mjeseca tokom redovnog zasijedanja - poručio je šef kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.&nbsp;
Naravno, naglašava Mugoša, suprotno poslovničkim pravilima rada, u aprilu i maju je trebao biti održan i ministarski sat, kao i postavljanje poslaničkih pitanja članovima Vlade.
- Nastavlja se svjesno urušavanje Parlamenta i obesmišljavanje njegove kontrolne uloge od strane neozbiljne fotelja koalicije - poručio je Mugoša.

Mugoša: Nastavlja se svjesno urušavanje Skupštine i obesmišljavanje njene kontrolne uloge

Ovog čovjeka su, u nekoliko dana, za sve ono što priča i čime prijeti, demantovala dva resorna ministra iz sopstvene Vlade - ukazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić reagujući na izjavu premijera Milojka Spajića da bi opoziciju koja blokira parlament trebalo da pošalju na par dana nezasluženog odmora.
Anđušić je istakao da ga je prvo demantovao ministar finansija za isplatu penzija, a potom i ministar ekonomskog razvoja oko bojkota trgovina.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiki_andjusic%2Fstatus%2F1884908357359645010%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ne postoji čovjek u Vladi ili PES-u koji je ovih dana, na poziv medija, htio pristati da raspravlja o ekonomskoj situaciji, budžetu, bojkotu trgovina, sa predstavnicima opozicije i ekonomskim analitičarima. Valjalo bi prvo da počne da se pita u sopstvenoj Vladi, da održi neku sjednicu uživo i pokuša spasiti što se može, počevši od bezbjednosne situacije i štrajkova, ucjene članova Vlade iz reda manjinskih partija do usaglašenosti stavova sa svojim kabinetom i ministrima - naveo je Anđušić.
Predlaže mu, kaže, da sa ministrima koji su mu ostali, dođe u Parlament i pošalje ih na odmor.

Anđušić: Valjalo bi da Spajić prvo počne da se pita u sopstvenoj Vladi, demantuju ga njegovi ministri

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Milanović: Grenland je beskoristan, ne znam je li Trampova administracija na karti vidjela Svalbard

U novom izdanju emisije „Jutro s Majom“ na Televiziji E, gledaoce očekuju zanimljivi sagovornici iz svijeta mode, muzike i umjetnosti.
Gost emisije biće poznati modni dizajner Igor Todorović, prepoznatljiv po autentičnom izrazu i stavu, koji dosljedno njeguje kako u modnim trendovima, tako i u životnim pogledima.
Voditeljka Maja Popović ugostiće i srpskog kompozitora i multiinstrumentalistu Saleta Sedlara, povodom njegove nove pjesme „Svetli beli grad“, koja predstavlja intimni i društveno angažovani muzički portret Beograda – grada koji, uprkos ranama i izazovima, ostaje ponosan, ali polako gubi sjaj po kojem je bio prepoznat.
U emisiji će učestvovati i panelisti: glumica Jovana Brnović, muzičarka Jovana Ćupić i muzičar Lazar Nenezić, koji će sa gostima i voditeljkom razgovarati o aktuelnim temama iz svijeta umjetnosti i društva.

Igor Todorović i Sale Sedlar gosti „Jutra s Majom“ na Televiziji E

Bugarski predsjednik Rumen Radevrekao je u petak da će iduće nedjelje dati mandat za sastavljanje vlade koaliciji desnog centra GERB-SDS, ali analitičari ne vjeruju da će ona dobiti dovoljnu potporu i smatraju da su prijevremeni izbori gotovo neizbježni.
Koaliciona vlada premijera Rosena Željakova, koju je podržavao GERB-SDS, podnijela je prošli mjesec ostavku nakon višenedjeljnih uličnih protesta protiv državne korupcije i novog proračuna koji je predviđao povećanje doprinosa za socijalno osiguranje i nekih poreza, piše Hina.
Vlada je podnijela ostavku uoči ulaska Bugarske u eurozonu 1. januara.
Predsjednik Rumen Radev rekao je da će u ponedjeljak dati mandat GERB-SDS-u, najvećoj skupini u parlamentu, ali ona ima samo 66 zastupničkih mjesta od ukupno 240 i nije velika vjerovatnoća da će dobiti dovoljnu potporu da sastavi novu vladu.
Po bugarskom ustavu, Radev će tada morati dati mandat drugoj najvećoj stranci te zatim trećoj najvećoj. Ako nijedna politička skupina ne uspije okupiti parlamentarnu većinu, slijede prijevremeni izbori.
Koalicija GERB-SDS bila je prva na posljednjim izborima, održanim u oktobru 2024., ali je vlast preuzela tek u januaru 2025. nakon teških pregovora i trebala joj je potpora drugih stranaka u podijeljenom parlamentu.
Bugarska je u posljednje četiri godine imala sedam parlamentarnih izbora.

Tag: parlament