Skupštinski Odbor za antikorupciju jednoglasno je podržao Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Predsjedavajući Odbora Jevto Eraković predložio je Skupštini usvajanje ove odluke.
Za izvjestioca Odbora proglašen je Dritan Abazović, s obzirom na to da je je inicijativa o parlamentarnoj istrazi u ovom slučaju potekla iz njegovog GP URA.
Iz Građanskog pokreta URA su ranije saopštili da su aktivnosti u vezi sa Možurom završene 2015. godine, zbog čega postoji opasnost od zastare.
- Vjetroelektrana Možura kod Ulcinja, čija je vrijednost oko 90 miliona EUR, puštena je u rad u novembru 2019. godine tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS). Investiciju je realizovala malteška državna kompanija Enemalta i kompanija Malta Montenegro Wind Park, a &nbsp;glavni izvođač bila je kineska kompanija Shangai Electric Power Engineering - rekli su iz Građanskog pokreta URA.
Oni su dodali da ugovorom o zakupu zemljišta, vjetroelektrana treba da pređe u vlasništvo Crne Gore 2035. godine.&nbsp;
- Projekat je započet 2010. godine kada je konzorcijum španske firme Fersa Energías Renovables i crnogorske kompanije „Čelebić“ sklopio ugovor s crnogorskom Vladom. Fersa i „Čelebić“ prodali su udio firmi Cifidex, registrovanoj na Sejšelima, po znatno nižoj cijeni od one za koju je taj udio nekoliko mjeseci kasnije preprodat malteškoj državnoj energetskoj kompaniji Enemalta - kazali su ranije u URA-i.
Iz Građanskog pokreta URA su kazali da je Cifidex finansiran od offshore firme 17 Black, koju kontroliše malteški biznismen koji je dovođen u vezu i sa organizacijom ubistva novinarke na Malti, Dafne Karuana Galicije, koja je istraživala taj posao.
- Vlada Crne Gore nikako nije mogla da prebaci ugovor sa španske kompanije Fersa na Enemalta, koja sada upravlja vjetroelektranom, na način kako je to uradila, jer je jedna firma bila posrednik. Preko nje je izvučen novac građana Crne Gore, koji su se kasnije kroz neke konsultantske ugovore vraćali ljudima tada bliskim režimu DPS-a. Dva bivša crnogorska premijera, Duško Marković i Milo Đukanović, nijesu vidjeli ništa sporno u tom projektu, iako su lica bliska jednom ministru od prije 2020. imali konsultantski ugovor od 40 hiljada eura mjesečno, a tim novcem je kupljena parcela u Porto Montenegru - saopštili su iz Građanskog pokreta URA.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Jednoglasna podrška parlamentarnoj istrazi i formiranju Anketnog odbora za slučaj "Možura"

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je sve nadležne institucije da daju precizne zvanične odgovore na pitanje kako je moguće da nelegalno postavljeni spomenik Pavlu Đurišiću, koji je bio u postupku, bio fotografisan i medijski dokumentovan, iznenada prestane da postoji u institucionalnom vidokrugu, i zašto se u ovom slučaju zakoni i obaveze državnih organa mjesecima ne primjenjuju. 
Takođe, u CDT-u su pozvali poslanike i poslanice Skupštine Crne Gore, da bez obzira na partijsku pripadnost i bez bilo kakve politizacije ovog slučaja, pokrenu postupak kontrole postupanja državnih organa u ovom slučaju. Smatraju da je ovo tema od prvorazrednog javnog interesa i da se u državi, koja je “na pragu EU”, mora utvrditi činjenično stanje o postupanjima u ovom slučaju. 
- Ove činjenice je dodatno važno utvrditi nakon što je, prema pisanju Vijesti, ANB saopštila da je nadležnima blagovremeno dostavljala informacije u vezi sa dešavanjima u Gornjem Zaostru, što dodatno otvara pitanje kako je uprkos tome došlo do ovakvog ishoda i zahtijeva jasno objašnjenje institucija - kazao je izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica.
Umjesto jasnog i odgovornog postupanja, Koprivica konstatuje da već mjesecima gledamo sliku nemoći koju institucije same proizvode.
- Nestanak spomenika postao je simbol nestajanja pravne države: svi znaju gdje je spomenik bio, svi znaju ko ga je postavio, svi znaju da je stajao u prostoru manastira, ali ga, po službenoj verziji, niko ne može pronaći. Nevjerovatno je da bezbjednosne institucije, koje redovno obavještavaju javnost da prate situaciju i poznaju aktivnosti ekstremističkih grupacija, sada nijesu u stanju da utvrde ni elementarnu činjenicu - gdje je završio predmet javne kontroverze - istakao je Koprivica.
On podsjeća da je riječ o masivnoj bronzanoj statui, fizički većoj od prosječne osobe, kakvu je nemoguće neprimijećeno izmjestiti. 
- Ipak, prema institucionalnim verzijama, ovaj predmet je jednostavno “nestao”, kao da se radi o nečemu što se može skloniti u fioku, a ne o veoma masivnoj konstrukciji. Ako naše bezbjednosne službe nijesu u stanju da utvrde gdje je završilo ovako veliko i teško obilježje, teško je imati povjerenje u njihove sposobnosti da se nose sa ozbiljnijim bezbjednosnim izazovima - navodi Koprivica.
Prema njegovim riječima, dodatnu zabrinutost izaziva niz kontradiktornih odluka i postupanja nadležnih organa, u kojima se institucije čas pozivaju na svoje nadležnosti, čas ih prebacuju jedne na druge, ostavljajući javnost bez mogućnosti da shvati šta se zapravo dešava i ko je u pravu, kao da je cilj da se stvori što veća konfuzija.
- Ovo odavno ne liči na pravnu dilemu, nego na političku procjenu - da je lakše povući se nego preuzeti odgovornost i suočiti se sa radikalnom desnicom - naglasio je on.
Koprivica kaže da se u ovom slučaju posebno vidi društvena selektivnost u reagovanju na ekstremizam. 
- Kada su navijači na nedavnoj utakmici uzvikivali ustaške parole, reakcije su bile ispravne, brze, glasne i jedinstvene. Ali kada se veliča četnički komandant odgovoran za saradnju sa fašistima i nacistima i za masovne zločine nad civilnim stanovništvom, nastaje neprirodna i veoma neprijatna tišina i beskrajno razvlačenje postupaka. Takva dvostruka mjerila normalizuju ekstremizam koji je politički prihvatljiv dijelu vlasti i pokazuju da se deklarisane vrijednosti primjenjuju selektivno - kazao je Koprivica.
Ako se ovome doda da je u čitavom slučaju bilo i nasilja nad novinarima, koje je naknadno negirano, Koprivica ističe da dvostruki aršini postaju nešto što ne smije biti tolerisano. 
On poručuje da Crna Gora ne može graditi demokratiju i vladavinu prava na praksama u kojima jedni oblici ekstremizma izazivaju hitnu institucionalnu reakciju, dok se drugi pretvaraju u višemjesečnu institucionalnu avanturu koja završava “nestankom” dokaza.
- Vladavina prava podrazumijeva jednaku zaštitu žrtava, jednako sankcionisanje veličanja zločina i jasnu granicu prema onima koji relativizuju nasilje i istorijske činjenice. Ovo više nije pitanje jedne biste. Ovo je pitanje povjerenja u institucije, njihove sposobnosti da zaštite javni interes i njihove spremnosti da se suoče sa ekstremizmom, bez kalkulisanja i dvostrukih aršina - poručio je Koprivica.

1250x600

Koprivica: Postupanje institucija u slučaju spomenika Pavlu Đurišiću zahtijeva parlamentarnu istragu

Skupština Crne Gore je glasovima poslanika parlamentarne većine usvojila odluku o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas i napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca.
Glasalo je 44 poslanika i svi su bili za. Sjednici nijesu prisustvovali poslanici opozicije kojima je izrečena mjera udaljenja 15 dana zasijedanja.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je na sjednici, koja je trajala 15 minuta, rekao da je ovo važan trenutak za demokratizaciju zemlje i suočavanje sa prošlošću.
- Ova odluka je u interesu svih građana Crne Gore - naglasio je Mandić.
Došlo je vrijeme, navodi on da se i parlament suoči sa mračnim sjenkama ubistava i prebijanja koji su se, kako kaže, dešavali tokom vladavine bivšeg režima.
- Postoje razne zemlje i raznovrsih kriminala u njima. Od svih tih silnih Kolumbija, Pablovih feuda, ni u jednoj od njih nikada vlast nije bila tako jedinstveno motivisana u zaštiti trafikinga droge i cigareta i ostalih zabranjenih roba, kao što je to bilo u našoj do skoro privatnoj zemlji. Pablo Eskobar se jedva izborio da bude poslanik u nacionalnoj skupštini, a kod nas se predsjednik države pominjao u komunikaciji najvećih klanova kao onaj koji odlučuje, dok isti ti klanovi koji su među najvećim proizvođačima i prodavcima droge u svijetu, prema sopstvenim priznanjima, ne skrivaju da utiču na izbore u zemlji i čine sve da njihov predsjednik, sada počasni, opstane i preživi talas demokratije - naglasio je Mandić.
Crna Gora je postala jedina zemlja na svijetu u kojoj je, kako je rekao, kriminal vladao i u kojoj su kriminalci imali faktičku i institucionalnu kontrolu.
- Imali su državu koja ih navodno traži, a zapravo čuva, koja im je utočište, a ne zatvor. Stvorili su zemlju u kojoj je slobodna misao i borba za slobodu medija značilo smrt za one koji posumnjaju i pokušaju da se suprotstave kriminalnoj oligarhiji. U takvoj Crnoj Gori izdajnik je bio svako ko izgovori čak i jednu slobodnu riječ ili odbije poslušnost i korumpiranost - dodao je Mandić.
Prema njegovim riječima, klicanje demokratiji, Zapadu, multietničnosti i ostale kamuflaže kojima se, kako je rekao, maskirala duboko razorena zemlja, "služili su da sakriju kriminalni raj u srcu Evrope".
- Sve je to, nažalost, bilo pozdravljeno jer su u svojoj apsolutnoj kontroli uspostavili narativ da zapravo čuvaju zapadne vrijednosti, demokratiju od unutrašnjeg i spoljenjeg neprijatelja, da su na braniku slobode - kazao je Mandić.
Poručuje da je vrijeme da se kaže dosta.
- To u ovom parlamentu i činimo. Moramo da pokažemo sebi, Evropi i svijetu kakav je bio ovaj opaki sistem i da ga jednom zauvijek uništimo - naveo je Mandić.
Zato je, dodaje Mandić, neophodan Anketni odbor koji, kako kaže, nije puka procedura.
- Već istorijska misija koja je pripala nama. Moramo da raskrinkamo mračnu prošlost, da ukaljana imena pravde i časti očistimo od sramote i da Crnoj Gori vratimo dostojanstvo - poručio je Mandić.
On je rekao da će Anketni odbor imati dovoljno širine da se bavi i onim napadima i, kako je istakao, stravičnim operacijama koje su targetirale bošnjačku i albansku nacionalnu zajednicu.
- Prvenstveno mislim na operaciju Lim i Orlov let. Moramo da se suprotstavimo tom mraku koji je držao Crnu Goru okovanom, da pokažemo javnosti da to zlo nije poznavalo granice i da se bez straha i kompromisa uhvatimo u koštac sa njegovim nasljeđem koje nas je držalo u okovima. Ovo nije borba za jedan mandat ili zakon, već za dušu naše zemlje - kazao je Mandić.
Šef parlamenta je istakao da je potrebno nastaviti da se radi hrabro i odlučno, kao i prethodnih mjeseci i kao što rade tužilaštvo i policija.
- Ne dozvolimo da se više ikad ponovi ono kroz šta je prošla ova zemlja. Crna Gora je konačno odabrala budućnost u kojoj kriminalci neće imati gdje da se sakriju osim iza rešetaka. Ovo je odsudna bitka koju vodimo - zaključio je Mandić.

Tamara Klikovac

Poslanici većine podržali formiranje Anketnog odbora o tzv. "crnim trojkama"; Mandić: Odsudna bitka i važan trenutak za demokratizaciju zemlje

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu podržao je otvaranje parlamentarne istrage i formiranje Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas i napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca.
Današnjoj sjednici prisustvovali su članovi Odbora iz skupštinske većine koji su jednoglasno podržali ovaj prijedlog.
Poslanik Dragan Đurović je, ispred predlagača, kazao da je u najvećem javnom interesu i velike važnosti prikupljanje saznanja i činjenica o dešavanjima koja su prethodnila nakon ovih događaja.
- Od presudnog značaja je za razvoj demokratije i promovisanje dostojanstva i nepovredivosti ličnosti i slobode govora da Skupština kao ustavnotvorni i zakonodavni organ prikupi adekvatna saznanja i činjenice kojim će se baviti ovaj anketni odbor. Nažalost, da je bilo pravde odgovornog režima u Crnoj Gori do ovoga ne bi dolazilo.
Đurović smatra da bi ovom parlamentarnom istragom Skupština dala nemjerljiv doprinos zaštiit slobode građana, poslanika, novinara, te da bi bila najveća podrška nosiocima javne riječe i medijima da slobodno i bez straha budu korektiv rada i podsjetnik savjesti za nosioce javne funkcije.
- Takođe, u cilju otklanjanja od politike iza koje se skriva jasno vidljiv organizovan kriminal koji je poprimao razmjere državnog, neophodno je sa vremenske distance u sadašnjem političkom momentu, kada je došlo do promjene vlasti i jedan period nakon promjene vlasti, prikupiti činjenice i određene političke i druge odgovornosti. Ukoliko parlamentarna istraga, na osnovu svjedočenja i istraga koje Anketni odbor bude razmatrao, na to bude upućivala, onda treba da se uključe nadležni organi od SDT-a, pa nadalje - kazao je, pored ostalog, Đurović.
Poslanik Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin stava je da je prijedlog odluke o formiranju anketnog odbora veliki demokratski iskorak paralementa jer, kako je rekao, pravda ne može biti zadovoljena dok se ne utvrde odgovornost i krivci.
- Sumnja se da iza svega toga stoji politička pozadina, i otuda ovaj Anketni odbor koji će dati doprinos demokratskom sazrijevanju - rekao je Rovčanin.
Predsjedavajući Odbora Vladislav Bojović rekao je da "sprega vlasti i mafije mora biti rasvijetljena u svim njenim pojavnim oblicima".
- Ovaj Anketni odbor treba da ima efikasan rad i rezultira konkretnim koracima i procesima koje nadležne institucije treba da preduzmu u konkretnim slučajevima koje treba do kraja rasvijetliti i razotkriti do kraja spregu kriminala i vha države vlasti. Vjerujem u efikasan rad ovog odbora, na svima nama je posebno važan zadatak da rezultira konkretnim potezima i mjerama i postupcima pred pravosudnim organima zbog budućnosti Crne Gore i generacija koje dolaze - kazao je Bojović.
T.K.

Odbor podržao formiranje Anketnog odbora o tzv. "crnim trojkama"

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: parlamentarna-istraga