Međunarodni kongres preventivne pedijatrije Crne Gore predstavlja jedinstvenu priliku za okupljanje najeminentnijih stručnjaka iz različitih država i oblasti, radi razmjene najnovijih naučnih saznanja, iskustava i primjera dobre prakse u oblasti prenatalne pedijatrije, koja je temelj zdravlja najmlađe populacije i time ključ budućnosti države.
To je poručeno na otvaranju 4. EPA-UNEPSA Hot Topics in Europediatrics i 4. Međunarodnog kongresa preventivne pedijatrije Crne Gore u Budvi, koji je organizovala Asocijacija za preventivnu pedijatriju Crne Gore.
Predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju Crne Gore, prof. dr Nebojša Kavarić, istakao je da kongres nije samo naučni skup, već i most prijateljstva i međunarodne saradnje.
- Crna Gora je danas domaćin znanja. Godinama smo putovali širom svijeta kako bismo sticali nova znanja, a danas je svijet, pedijatrijski svijet, došao u Crnu Goru. Na skupu učestvuje 52 predavača iz cijele Evrope, Bliskog Istoka i Afrike, a online su uključeni stručnjaci iz zemalja od Mongolije i Emirata do Sjedinjenih Američkih Država. Ta sinergija doprinosi skupu koji, vjerujemo, može promijeniti pristup nauci, posebno uz podršku Ministarstva zdravlja koje je stalo iza ovog događaja - kazao je Kavarić.
On je podsjetio da stanje u pedijatriji predstavlja izazov, ne samo u Crnoj Gori, već širom Evrope.
- Očekujemo velike rezultate kao posljedicu ovog skupa, koji je okupio izuzetnu energiju, znanje i naučnu posvećenost - poručio je Kavarić.
On se zahvalio svim stručnjacima iz brojnih evropskih i svjetskih zemalja koji su, svojim prisustvom i znanjem, oplemenili događaj i doprinijeli njegovom uspjehu.
Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun kazao je da preventivna pedijatrija danas zauzima centralno mjesto u očuvanju i liječenju zdravlja djece.
- Dokazano je da intervencije u najranijem periodu života imaju veliki uticaj na zdravlje, razvoj i socijalnu dobrobit djece. Svako dijete u sebi nosi ogroman potencijal, a na sistemu zdravstva, obrazovanja, porodicama i zajednicama je da omoguće da taj potencijal raste u zdravlju i sigurnosti - naveo je Šimun.
Smatra da ovaj Kongres predstavlja jedinstvenu priliku da se okupe stručnjaci iz različitih zemalja i oblasti kako bi razmijenili najnovija naučna saznanja, iskustva i primjere dobre prakse u oblasti prenatalne pedijatrije, „koja predstavlja osnov zdravlja naše najmlađe populacije i time budućnost naše države.“
- Ministarstvo zdravlja Crne Gore prepoznaje važnost razvoja brige o djeci od najranijih dana života. Kroz sprovođenje aktivnosti usmjerenih na poboljšanje zdravlja najmlađih, donijeta je Strategija razvoja djeteta, zasnovana na najnovijim naučnim dokazima i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a. Ovaj dokument omogućava multisektorski, integrisani pristup razvoju djeteta, sa posebnim fokusom na određene perioda života - istakao je Šimun.
Ukazao je da je kroz ovaj strateški dokument, Crna Gora otvorila put koordinisanim mjerama politike koje obuhvataju zdravstvenu zaštitu, socijalnu i mentalnu njegu, kao i podršku porodicama i lokalnim zajednicama.
- Prepoznato je da pedijatrijska briga nije samo zadatak zdravstvenog sistema, već i članova zajednice i obrazovnog sistema. Program bolnički orijentisanih intervencija predstavlja jedan od ključnih inovativnih elemenata ove strategije, sa ciljem da se stvori temelj za cjelokupni javni zdravstveni sektor. Ovakav pristup prati savremene trendove u razvoju zdravstvenih politika, pružajući djeci najefikasniju i najproduktivniju zaštitu kroz oblast pedijatrije i preventivne medicine - rekao je Šimun.
Ocijenio je da je ovaj skup izuzetno impozantan i od velikog značaja za crnogorsko zdravstvo.
- Ove godine okuplja više od 400 učesnika iz Evrope i svijeta, među kojima su brojni referentni i eminentni stručnjaci. Poseban akcenat stavlja se na ključne teme iz oblasti pedijatrijske medicine, koje su u potpunosti usklađene sa zdravstvenom politikom Ministarstva zdravlja - rekao je Šimun.
Ukazao je na značaj međunarodne podrške koju je Crna Gora osjetila tokom skupa.
- Ovdje smo osjetili izuzetnu podršku evropskih i svjetskih partnera, što nam otvara dodatne mogućnosti za saradnju i razvoj programa širom EU - naveo je Šimun.
Predsjednik EPA-UNEPSA prof. dr Massimo Pettoello-Mantovani rekao je da je Crna Gora postala centar u Evropi za evropsku pedijatriju kada je predsjednik Međunarodnog pedijatrijskog udruženja, odlučio da svoju prvu posjetu kao predsjednik posveti upravo Crnoj Gori i da se sastane sa preko 16 predsjednika evropskih pedijatrijskih društava.
- Zašto je to važno? Zato što je pod predsjedništvom doktora Kavarića pokrenuta ideja da se adresiraju društvene teme koje su veoma relevantne za djecu, posebno za djecu pogođenu prirodnim i izazvanim katastrofama. Ovo predstavlja početak iz kojeg ćemo razviti, upravo iz crnogorskog sastanka, povelju ili preporuke za djecu pogođenu prirodnim i izazvanim katastrofama — principe kako razviti aktivnosti i strategije za ublažavanje njihove patnje. Okupićemo radnu grupu i mislim da će ime Crne Gore ostati upamćeno u budućnosti kao simbol, kao pokazatelj da postoji zajednica koja brine o djeci - naveo je Mantovani.
Predsjednik Svjetske pedijatrijske asocijacije (IPA) prof. dr Džozef Hadad čestitao je Crnoj Gori zbog smanjenja stope smrtnosti djece i majki, navodeći da je država na pravom putu da ispuni ciljeve održivog razvoja do 2030. godine.
- Posebno želim da vam čestitam na jedinstvenom uspjehu – organizovali ste događaj bez prisustva ijedne kompanije koja promoviše zamjene za majčino mlijeko. To je zaista izvanredno, jer do sada nisam vidio nijedan kongres ili skup bez takvih sponzora. Time ste postali šampioni ove važne politike i to treba da bude primjer svima - naveo je Hadad.
Kazao je da će u ime IPA-e napraviti fotografiju sponzora ovog događaja i istaći će značaj onoga što je Asocijacija za pedijatriju Crne Gore postigla u promociji dojenja u Crnoj Gori.
- Ponosan sam što sam počasni član Asocijacije za preventivnu pedijatriju Crne Gore. Želim vam mnogo uspjeha i nadam se da će ovaj skup povezati sve nas. Mi, zajedno sa Svjetskom pedijatrijskom asocijacijom, činimo porodicu koja mora da dopre do svakog djeteta, svuda, u svakom uzrastu, i da se zalaže za njihovu dobrobit - poručio je Hadad.
Profesorica doktorka Aspazija Sofijanova iz Sjeverne Makedonije osvrnula se na značaj zajedničke prošlosti, ističući uspjehe koje su države regiona postizale u zdravstvenim politikama, posebno u oblasti smanjenja smrtnosti novorođenčadi.
- Ove države su u prošlosti bile zaista jake i radile su izvanredno kada je riječ o smanjenju stope smrtnosti novorođenčadi. Nadam se da ćemo o tome razgovarati i u budućnosti - navela je Sofijanova.
Tokom događaja, doktor Kavarić je uručio povelju o počasnom članstvu u Asocijaciji za preventivnu pedijatriju Crne Gore prof. Mantovaniju i prof. Hadadu za izuzetan doprinos u razvoju preventivne pedijatrije u Evropi i svijetu i za podršku i prijateljstvo sa Crnom Gorom i tom &nbsp;Asocijacijom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Preventivna pedijatrija temelj zdravlja najmlađe populacije i ključ budućnosti države

U duhu praznične tradicije i nesebične pažnje prema najmlađima, Opština Bar je i ove godine obradovala djecu koja se nalaze na odjeljenju pedijatrije Opšte bolnice u Baru, kao i novorođenčad u barskom porodilištu. - Ovim lijepim gestom dodjele novogodišnjih paketića i poklona, lokalna uprava nastoji uljepšati praznične dane našim najmlađim sugrađanima i olakšati im boravak u bolnici. Osmijesi djece i zahvalnost roditelja još jednom potvrđuju važnost zajedništva i podrške u teškim trenucima - saopšteno je iz te lokalne samouprave.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241229121228_d5c97cc92da832b1b0d9a13e1ba9153e3600cc54c1264c83a63deab3e8671cc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241229121228_d5c97cc92da832b1b0d9a13e1ba9153e3600cc54c1264c83a63deab3e8671cc7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Podjela novogodišnjih paketića"><figcaption>Podjela novogodišnjih paketića(Photo: Opština Bar)</figcaption></figure>  Poklone je uručila sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu Svetlana Gažević zajedno sa saradnicima i tom prilikom mališanima poželjela brz oporavak, mnogo zdravlja i srećne praznike. - Zajedno smo na zadatku njegovanja humanosti i solidarnosti, vjerujući da je toplina zajednice ono što praznike čini posebnim - poručuju iz Opštine Bar.

1250x600

Opština Bar: Novogodišnji paketići za djecu na pedijatriji i novorođenčad

Mi ćemo, ukoliko uđemo u Evropsku uniju, vrlo brzo ostati bez ovih mladih pedijatara koje imamo, iz prostog razloga jer će njima biti ponuđeni mnogo bolji uslovi nego što su u Crnoj Gori, što će moći bolje da se ostvare na profesionalnom nivou nego što mogu ovdje, i to je žalosno. O tome bi trebalo da se razmišlja već sada jer nije pet do dvanaest, nego dvanaest i pet! Ko će da nam liječi djecu - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, pedijatrica dr Ranka Mirković.
Problem sa brojem pedijatara u Crnoj Gori, kaže Mirković, nije novi problem, jer je ona od 2004. do 2008.godine bila predsjednik Komisije za nacionalni plan akcije za prava djeteta iz oblasta zdravstva u Crnoj Gori. Tada su shvatili, kako navodi, da sve aktivnosti koje su planirali ne mogu obavljene, kako navod, zbog malog broja pedijatara koje su imali tada.
- Imali smo tada &nbsp;više pedijatara nego sada. Napravljena je studija, koja je već tada pokazala, da ćemo mi za par godina doći u ozbiljnije probleme, a evo kako se vidi, znači kako vrijeme ide dalje ti problemi se samo povećavaju i broj pedijatara koji danas radi u Crnoj Gori, je daleko od toga da je zadovoljavajući - rekla je Mirković.
Materijalna primanja pedijatara trebalo bi država da rješava, cijeni Mirković, jer je ona grana medicine na kojoj počiva zdravlje cijele nacije.
- Živimo u državi gdje poslanici javno kažu da su nesposobni i da im trebaju savjetnici, zatim, &nbsp;bez ikakvog srama, odlučuju da daju prijedlog za povećanje svojih plata, &nbsp;od 600 eura, a to je suma od kojih neke porodice žive čitavi mjesec. I pored toga imate skupštinske službe koje bi mogle da rade te poslove, za to su zaduženi i plaćeni, postoje ljudi koji rade te poslove. I onda dođete u situaciju da se pitate zašto nema pedijatara, zašto pedijatri odlaze?! Prije svega, pedijatrija je jedna ozbiljna stvar, ona je najobimnija od svih predmeta interne grupe, ona je šira od interne medicine, zato što je ona, praktično, medicina razvojnog doba, ona obuhvata brigu o djetetu od trenutka rođenja pa sve dok to dijete ne postane odrasla osoba. Nema ni jedne grane medicine koja ima šire postavljene ciljeve, koja ima veću mogućnost djelovanja i veću odgovornost u svom poslu, nego što je to pedijatrija, iz prostog razloga zato što pedijatrija obuhvata i prevenciju, i liječenje, i rehabilitaciju djece. Da bi naredne generacije odraslih osoba bile zdrave, pedijatrija mora da stoji na čvrstim nogama i mi moramo da imamo odlične pedijatre - istakla je Mirković.
Sagovornica "Budilnika" je svoj radni vijek provela kao pedijatar, ali kao profesor medicine, te je, kako kaže, odškolovala veliki broj studenata i zna da su mnogi studenti bili zainteresovani za pedijatriju.
- Ako imate situaciju da jedan pedijatar ne može da živi od svojih primanja, da taj pedijatar svaki dan ima ogroman broj djece, koju ne može da pogleda kako treba, zato što nema vremena, ako imate situaciju da kad zatražite da se tim ljudima povećaju plate za deset posto, država kaže nema para, onda jednostavno dolazite u situaciju da niko neće da ide na tako duga školovanja. Mi ćemo, ukoliko uđemo u Evropsku uniju, vrlo brzo ostati bez ovih mladih pedijatara koje imamo, iz prostog razloga jer će njima biti ponuđeni mnogo bolji uslovi &nbsp;nego što su u Crnoj Gori, što će moći bolje da se ostvare na profesionalnom nivou nego što mogu ovdje, i to je žalosno. O tome bi trebalo da se razmišlja već sada jer nije pet do dvanaest, nego dvanaest i pet! Ko će da nam liječi djecu - zaključila je Mirković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DEzzSkxvTvAk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mirković: Da bi naredne generacije bile zdrave, pedijatrija mora da stoji na čvrstim nogama

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je govorio o Iranu te je u razgovoru s medijima u nedjelju najavio kako su sve opcije i dalje na stolu.
Na pitanje novinara u avionu Air Force One je li Iran prešao ranije navedenu "crvenu liniju" Tramp je rekao kako je sada prelaze.
- Vrlo ozbiljno razmatramo sve opcije. Vojska to razmatra, razmatramo neke vrlo jake opcije. Donijećemo odluku - poručio je Tramp.
Naveo je i kako Iran želi pregovore.
- Iran me je kontaktirao i predložio pregovore jer razmatramo vrlo snažnu vojnu akciju protiv režima koji se obračunava s demonstrantima - rekao je američki predsjednik.
Naveo je i to kako je Iran umoran od toga da ga, kako ističe, SAD maltretira.&nbsp;
Na pitanje smatra li da Iran njegove prijetnje shvata ozbiljno Tramp je odgovori da je to "glupo pitanje".
"Zar ne biste rekli da vjerovatno to rade u ovom trenutku, nakon što smo godinama prolazili kroz to sa mnom?... Soleimani, al-Bagdadi, iranska nuklearna prijetnja su izbrisana... Kakvo glupo pitanje - zaključio je Tramp.

Tramp se oglasio o Iranu, tvrdi da Teheran želi pregovore: Razmatramo jake opcije, donijećemo odluku

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu i njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrind potpisali su zajedničku deklaraciju kojom se obavezuju na saradnju u oblastima sigurnosti, sajber tehnologija i borbe protiv terorizma.
- Iran i njegovi zastupnici, Hezbolah, Hamas i Huti predstavljaju prijetnju ne samo Izraelu, već i regionalnoj stabilnosti i međunarodnoj sigurnosti - izjavio je Netanjahu prilikom potpisivanja.
Naglasio je da ovaj dokument "prenosi sigurnosnu posvećenost u zajedničko djelovanje".
- Neprijatelji Izraela moraju znati: naše oči su uprte u njih u svakom trenutku i na svakom mjestu - rekao je Netanjahu.
Dodao je da deklaracija "učvršćuje duboku posvećenost Njemačke sigurnosti Izraela i podiže sigurnosno-tehnološku saradnju između dvije zemlje na novi strateški nivo" te da odražava historijsku odgovornost Njemačke nakon Holokausta.

Izrael i Njemačka potpisali deklaraciju o borbi protiv terorizma, Netanjahu zaprijetio "neprijateljima"

&nbsp;Ruska energetska kompanija Gazprom postavila je istorijski rekord u dnevnoj isporuci gasa u Kinu putem gasovoda Snaga Sibira, ističući da su isporuke u prošloj godini premašile ugovorne obaveze za gotovo 800 miliona metara kubnih.
Taj gasovod, sa izvoznim kapacitetom od 38 milijardi metara kubnih gasa godišnje, predstavlja najveći sistem za transport gasa na istoku zemlje, prenose Nezavisne novine.
Prve isporuke ruskog gasa u Kinu ovim gasovodom počele su u decembru 2019. godine u okviru tridesetogodišnjeg ugovora potpisanog 2014. godine između Gazproma i kineske kompanije China Nacional Petroleum Corporation (CNPC).
Gazprom je od 1. decembra 2024. godine doveo Snagu Sibira do maksimalnog projektovanog kapaciteta od 38 milijardi metara kubnih gasa godišnje.
Nakon posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina Kini, krajem avgusta prošle godine, dvije zemlje su potpisale dokumenta o ukupnoj isporuci od 106 milijardi metara kubnih gasa godišnje.
Tokom posjete potpisan je i memorandum o izgradnji gasovoda Snaga Sibira 2, čiji je planirani kapacitet 50 milijardi metara kubnih gasa godišnje. Odlučeno je i da se isporuke preko Snage Sibira povećaju sa projektovanih 38 na 44 milijarde metara kubnih godišnje.

Gazprom oborio rekord dnevnih isporuka gasa u Kinu

Situacija prilikom dva posljednja postupka odlučivanja o izboru kandidata za sudije Ustavnog suda koje je predložio predsjednik države Jakov Milatović najviše u stvari govori o samom toku postupka i načinu izbora sudija Ustavnog suda u Skupštini. Otkriva kako se dolazi do konsensusa o izboru predloženih kandidata. Problem se može posmatrati i sa aspekta odnosa parlamenta prema predsjedniku države. Pri tome, ne mislim na odnos prema predsjedniku lično. Radi se o odnosu prema funkciji predsjednika države, kazao je u razgovoru za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/draskovic-za-pobjedu-izbor-sudija-nije-politicka-trgovina-vec-ustavna-obaveza">Pobjedu </a>bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore Dragoljub Drašković.
Stvar se, prema njegovim riječima, mora sagledavati mnogo šire, prije svega, kao odnos najviših državnih organa.
- Skupštine, koja vrši zakonodavnu vlast, i predsjednika države koji predstavlja Crnu Goru, ali ima i neka ovlašćenja izvršne vlasti, pored cijelog niza niz drugih, „tradicionalnih“ nadležnosti, kao što je i ta ova da predlaže kandidate za sudije Ustavnog suda - kaže Drašković.
On potvrđuje činjenicu da su prilikom posljednjih izbora sudija Ustavnog suda predsjednikovi prijedlozi dosta dugo čekali na postupak u Skupštini.
- Bez jasnog, opravdanog ili javno saopštenog razloga za to. Da bi se zatim na jednom od glasanja čak prvo glasalo o kandidatu Ustavnog odbora, iako je prijedlog predsjednika mnogo ranije prispio u Skupštinu. Slučajno ili ne, kandidat koga je predložio predsjednik tada nije dobio potrebnu većinu - ponovio je Drašković.
Dodaje da postupak izbora sudija Ustavnog suda od Skupštine ne znači da se postupak mora uvijek i završiti izborom.
- Bilo da se radi o kandidatima koje je predložio Ustavni odbor, bilo o onim koje je predložio predsjednik države - kazao je Drašković i dodao da neizbor sudija uvijek ima negativne posljedice.
Prema njegovim riječima, negativne posljedice su očigledne u situacijama kada, zbog nedovoljnog broja sudija koji čine kvorum potreban za odlučivanje, a kakvih je do sada više puta bilo, prijeti blokadom rada institucije Ustavnog suda i nemogućnošću ostvarivanja njene osnovne funkcije, a to je zaštita ustavnog poretka u cjelini i ljudskih prava i sloboda.
- Posebno, neizborom sudija usporava se ostvarivanje načela vladavine prava na kojem je, između ostalog, prema Ustavu država Crna Gora zasnovana - istakao je Drašković.
On je ponovio da situacija prilikom dva posljednja postupka odlučivanja o izboru kandidata koje je predložio predsjednik Milatović najviše u stvari govori o samom toku postupka i načinu izbora sudija Ustavnog suda u Skupštini.
- Otkriva, zapravo, kako se dolazi do konsensusa o izboru predloženih kandidata. O kandidatu koga je predložio Ustavni odbor političke partije parlamentarne većine prilično lako postižu dogovor, političkim kalkulacijama i međusobnim ustupcima - podsjetio je bivši predsjednik Ustavnog suda.
Drašković dodaje da je više puta do sada govorio o tome na osnovu kojih kriterijuma se sudije zapravo biraju.
- Da li je to stručnost, znanje i iskustvo, javno djelovanje i sve druge pozitivne profesionalne i moralne komponente ličnosti kandidata koje ga čine istaknutim pravnikom? Iii su ipak odlučujuća neka druga mjerila? Npr. naklonjenost ideološkoj liniji političkih krugova i povezanost sa određenim političkim strukturama - ponavlja Drašković niz pitanja koja se otvaraju na ovu temu.
Odgovor na pitanje zašto se poslanici ne odlučuju za kandidate koje predlaže predsjednik države Drašković smatra da treba tražiti u postavci političkih aktera.
- Dogovor o glasanju za kandidate koje predlaže predsjednik države očigledno ide teže. U podsvijesti je prisutno da su to kandidati nekog drugog, van parlamenta i njegove većine, pa makar to bio i predsjednik države - kaže Drašković uz ocjenu da je takvo rezonovanje neprimjereno praksi demokratskog parlamentarnog života u bilo kojem modernom ustavnom sistemu. 
Posebno što se radi o izboru kadra i stvaranju uslova za normalno funkcionisanje najviše institucije u državi, smatra on.
Prema njegovim riječima, svi predloženi kandidati, bilo od Ustavnog odbora ili od predsjednika države, moraju imati isti status u svakom segmentu i svakom momentu postupka izbora u Skupštini.
Drašković ističe da se sve nadležnosti Skupštine, pa i izbor sudija Ustavnog suda, moraju vršiti strogo u skladu sa principima utvrđenim u preambuli i Osnovnim odredbama Ustava, prije svega temeljnim utvrđenjem vladavine prava kao jednom od osnovnih vrijednosti države.
- Odnos vlasti, u sistemu podjele vlasti u Crnoj Gori, prema Ustavu počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli. Taj ustavni princip mora biti zastupljen i poštovan u svim slučajevima međusobnog odnosa organa koji pojedine državne vlasti vrše -ocijenio je Drašković.
pitan da prokomentariše prijedlog predsjednika Milatovića za uvođenje otvorenih izbornih lista koje bi doprinijele većoj odgovornosti poslanika prema građanima i da li bi one, u crnogorskom kontekstu, mogle proizvesti nove oblike političke trgovine i unutrašnjih partijskih sukoba, Drašković kaže da bi uvođenje otvorenih lista predstavljalo krupnu i suštinsku promjenu izbornog sistema Crne Gore.
- Otvorene liste bi svakako upotpunjavale ustavno određenje da su izbori slobodni. Ali i doprinosile većoj odgovornosti izabranih prema onima koji su ih birali - smatra Drašković.
Ponavlja da se prema sadašnjem izbornom sistemu građanin birač izjašnjava o kandidatima od kojih većinu najčešće uopšte ne zna, već se opredjeljuje na osnovu sklonosti prema određenim političkim strankama, odnosno njihovim vođama koje utvrđuju liste kandidata i dominiraju izborima.
- Ili se rukovodi ulogom nosioca liste, koji čak uopšte ne mora biti kandidat u njegovoj izbornoj jedinici, pa ni na izborima uopšte. Čak i kada budu izabrani, posebno sa liste političke partije koja ima veliki broj poslanika, birač, član ili simpatizer te partije, ne zna ko su ti izabrani ljudi. Odnos između ukupnog broja glasova koje su birači dali koristeći svoje aktivno biračko pravo i rezultata izbora koje su dobili ostaje netransparentan i nejasan - pojašnjava Drašković.
Prema njegovim riječima, funkcija izbora nije u tome da demokratiju učine više demokratskom, već da omoguće njeno ostvarivanje.
- Zato je potrebno raditi na razvijanju demokratičnosti izbornog sisema. Otvorene liste bi svakako upotpunjavale ustavno određenje da su izbori slobodni. Ali i doprinosile većoj odgovornosti izabranih prema onima koji su ih birali - kaže Drašković.
On ocjenjuje da moderni izborni sistemi teže jačanju uloge birača i punog smisla biračkog prava, u odnosu na dominantan uticaj partijskih rukovodstava na sastav i redosljed kandidata na izbornim listama.
- Umjesto tzv. vezanih lista, kod kojih birač glasa za listu u cjelini, savremeni modeli uvode otvorene liste, omogućavajući biraču da svojim glasom opredijeli konkretne kandidate koje želi da vidi kao svoje predstavnike. Riječ je o preferencijalnom glasanju, koje je već primijenjeno, između ostalog, i prilikom izbora poslanika u Evropski parlament, u skladu sa Zakonom o izborima poslanika u Evropski parlament - pojašnjava Drašković.
Konstatuje da bi uvođenje otvorenih lista predstavljalo nesumnjivo krupnu i suštinsku promjenu izbornog sistema Crne Gore.
- Takva reforma zahtijeva vrijeme i ozbiljnu pripremu, kako normativnu, tako i tehničku. Neophodno je prilagoditi postojeću zakonsku i podzakonsku regulativu – od pitanja naziva i proglašenja izbornih lista, preko njihovog utvrđivanja, pa sve do uređenja brojnih drugih aspekata važnih za organizaciju i sprovođenje izbornog procesa - kaže Drašković.
Ipak, ocjenjuje da se posebno složeno pitanje odnosi na sistem preračunavanja izbornih rezultata, odnosno na način utvrđivanja broja mandata koje će pojedine liste osvojiti i raspodjele tih mandata prema broju preferencijalnih glasova koje su dobili pojedinačni kandidati.
- U takvom sistemu, mandat bi pripao kandidatima sa liste koji su ostvarili najveću podršku birača. Otvoreno ostaje i pitanje dinamike i rokova u kojima bi se sve neophodne pripreme mogle sprovesti. Takođe, još nije sasvim izvjesno da li su, i u kojoj mjeri, političke partije – a prije svega nosioci vlasti i lideri parlamentarne većine – zaista spremni da prihvate ovako duboku promjenu. Određena doza opreza prema novim rješenjima uvijek je prisutna i u određenoj mjeri razumljiva. Ipak, snažniji i dugotrajniji otpor uvođenju otvorenih lista teško bi se mogao opravdati sa stanovišta daljeg unapređenja demokratičnosti izbornog procesa - zaključuje Drašković.

Tag: pedijatrija