Ulaganje u ljudski kapital kroz obrazovanje, digitalne vještine, inkluzivnost i međusektorsku saradnju ključno je za održivi razvoj Crne Gore i zadržavanje mladih u državi, jer omogućava stvaranje pravednijeg društva, konkurentne ekonomije i bolje perspektive za sve građane.
To je poručeno na konferenciji "Razvoj ljudskog kapitala 2025", koju su organizovali Savjet stranih investitora u Crnoj Gori (MFIC) i Privredna komora Crne Gore.
Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naida Nišić istakla je odlučnost Vlade da gradi moderno, inkluzivno i održivo tržište rada koje stavlja čovjeka u centar razvojnih politika.
Ona je naglasila da Ministarstvo ne vidi tržište rada samo kao ekonomski prostor, već kao priliku za ostvarenje individualnih potencijala i izgradnju pravednijeg društva.
Govoreći o reformama, Nišić je istakla izmjene Zakona o radu koje podrazumijevaju fleksibilnije modele zapošljavanja, bolju zaštitu zaposlenih i podsticanje ravnoteže između privatnog i profesionalnog života. Poseban fokus stavljen je na unapređenje položaja žena kroz mjere kao što su neprenosivo roditeljsko odsustvo i podrška tokom porodiljskog odsustva.
- Ne rješavamo samo pitanje zaposlenosti, već mijenjamo kulturu rada ka ravnopravnijem, humanijem i efikasnijem sistemu - poručila je Nišić.
Ukazala je na program „Garancija za mlade“, koji se trenutno sprovodi u tri pilot opštine, a ima za cilj da mladima obezbijedi šansu za obrazovanje, obuku ili zaposlenje u roku od nekoliko mjeseci.
- Plan nam je da program uskoro obuhvati čitavu teritoriju Crne Gore - kazala je, dodajući da je ključna saradnja sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija na razvoju cjeloživotnog učenja i digitalnih vještina usklađenih sa potrebama tržišta rada.
Predsjednica Privredne komore Crne Gore, dr Nina Drakić kazala je da globalni i regionalni izazovi u ovoj oblasti nikad nijesu bili kompleksniji, te usljed brzog tempa industrijskog razvoja, geopolitičkh okolnosti i sveprisutnih, gotovo svakodnevnih promjena organizacije rada, postaje sve teže izboriti se sa njima.
- Stoga ulaganje u ljudski kapital treba razumjeti kao investiciju u otpornost našeg društva, konkurentnost privrede i dugoročnu perspektivu svakog građanina - navela je Drakić. 
Ocijenila je da privatni sektor ima ključnu ulogu u ovom procesu.
- Kroz saradnju sa obrazovnim institucijama možemo i moramo razvijati programe obuke koji odgovaraju potrebama tržišta rada. Takođe, kompanije imaju odgovornost da ulažu u svoje zaposlene kroz programe kontinuiranog obrazovanja i profesionalnog razvoja - rekla je Drakić.
Prema njenim riječima, poseban fokus treba staviti na mlade ljude, kao nosioce budućih promjena.
- Neophodno je stvarati okruženje koje podstiče inovacije i preduzetništvo među mladima, uz podršku startap inkubatorima i adekvatne finansijske podsticaje. Na taj način možemo zadržati talente u zemlji i spriječiti odlazak mladih misleći na našu budućnost - poručila je Drakić.
Predsjednik Odbora direktora MFIC, Tamaš Kamaraši istakao je da ulaganje u ljude postaje ključno u svijetu u kojem su promjene sve brže, a sticanje novih vještina obavezno,
- Zato pitanje ljudskog kapitala za nas u Savjetu ima posebnu važnost jer usmjerava način razvoja Crne Gore - naveo je Kamaraši.
Kazao je da su u Savjetu stranih investitora ponosni na članice te asocijacije, kompanije koje već decenijama posluju u Crnoj Gori.
- One njeguju najbolje međunarodne korporativne prakse u oblasti razvoja zaposlenih. Ulažu u obuke, u unapređenje vještina, u stvaranje radnog okruženja koje motiviše i podstiče inovacije - naveo je Kamaraši.
Istakao je da su u Savjetu stranih investitora postavili sebi jasan cilj: da doprinesu tome da Crna Gora postane najnaprednija i najkonkurentnija ekonomija u regionu Jugoistočne Evrope, „država u kojoj investitori i talenti sarađuju i rade u najboljem interesu cijelog društva“.
Tokom prvog panela „Crna Gora i ljudski kapital - Gdje smo danas?“, profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore prof. dr Maja Baćović, je ukazala na dva ključna indikatora ljudskog kapitala. Prvi se odnosi na indeks HUMANOG KAPITALA koji je razvila Svjetska banka, a koji obuhvata period od 2010. do 2020. godine.
- Prema ovom indeksu, Crna Gora se nalazi u sredini međunarodne rang-liste, sa vrijednošću od 0,63 u 2020. godini. Srbija ne nešto bolja u odnosu na nas sa 0,65, Albanija je na istom nivu kao mi, a nešto nižu vrijednost imaju Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija su nešto niže – sa 0,58 i 0,56. Razvijenije države EU imaju značajno više rezultate. Slovenija, na primjer, ima vrijednost 0,77, Hrvatska 0,71, dok je Finska, država sa jednim od najkvalitetnijih obrazovnih sistema, na nivou od 0,80. Crna Gora se tako svrstava u grupu zemalja sa višim srednjim nivoom dohotka - navela je Baćović.
Drugi indikator na koji se osvrnula jeste udio stanovništva u radno sposobnoj dobi (15–64 godine) koje ima visoko obrazovanje.
- Prema Eurostat podacima, oko 22 odsto crnogorske populacije u toj starosnoj grupi ima visokoškolsko obrazovanje, dok ukupno, uključujući i starije od 65, taj procenat iznosi 26 odsto. U poređenju sa prosjekom EU od 31,7 odsto, Crna Gora zaostaje oko devet odsto - rekla je Baćović. 
Kao pozitivan primjer, navela je Irsku, gdje 48 odsto stanovnika ima visoko obrazovanje, ističući kako je ulaganje u pametne usluge i znanje dovelo do izuzetnog privrednog rasta.
Govoreći o emigracijama, Baćović je upozorila na zabrinjavajući trend odliva kadrova.
- Prema analizama Društva statističara i demografa Crne Gore, godišnje iz države emigrira oko 8.000 građana. Od toga, podaci Evropske komisije pokazuju da oko 4.000 njih godišnje dobije dozvolu za boravak u državama EU. Ostatak se seli u druge države, uključujući SAD i azijske države - navela je Baćović.
Ukazala je da su motivi emigracije većinom ekonomski.
- Oko 50 odsto emigranata odlazi zbog zaposlenja, dok 10–15 odsto migrira zbog obrazovanja. Ostatak čine porodični razlozi - precizirala je Baćović.
Ona je naglasila da bi smanjenju emigracija doprinijelo ekonomsko osnaživanje Crne Gore, stvaranjem atraktivnijeg ambijenta za rad i život mladih i obrazovanih ljudi.
Baćović je upozorila i na činjenicu da se broj emigranata u EU povećava – 2014. godine bilo ih je 1.600, dok ih je 2022. bilo oko 4.000.
- Uz ulazak Crne Gore u EU, koji se očekuje, otvoriće se i evropsko tržište rada, što će dodatno povećati konkurenciju. Zato se mora strateški pristupiti jačanju ljudskog kapitala - istakla je Baćović.
Poručila je da su za izgradnju ljudskog kapitala odgovorni su svi – država, kroz obrazovni sistem; pojedinci, kroz vlastitu motivaciju i ulaganje; i kompanije, kroz kontinuirano obrazovanje i usavršavanje zaposlenih.
- Ulaganje u ljudski kapital više od finansijskog troška – ono uključuje i vrijeme, odricanja i odlučnost pojedinca. Zato je ključno da svi akteri sistema prepoznaju svoj dio odgovornosti u ovom procesu, kako bi Crna Gora mogla konkurisati na evropskom i globalnom tržištu znanja i vještina - zaključila je Baćović.
Generalna menadžerka Univerziteta Donja Gorica (UDG) doc. dr Sandra Tinaj, smatra da je u vremenu kada su političke i ekonomske teme dominantne, posebno važno razgovarati o ljudskom kapitalu, „kao fundamentalnom pitanju održivog razvoja društva, a ne samo ekonomije.“
Ona je istakla da se ljudski kapital najčešće vezuje za obrazovanje, ali da njegova suština leži u četiri ključne komponente: intelektualni kapital (znanje, obrazovanje, inovacije), zdravstveni kapital (mentalno i fizičko zdravlje), emocionalni kapital (solidarnost, empatija, međuljudsko povjerenje) i socijalna kohezija.
Tinaj je naglasila da mladi danas pokazuju veću senzibilnost za sve te komponente, što je ohrabrujuće.
- Nažalost, to nisu problemi koji se rješavaju instant mehanizmima. Potrebna su sistemska, dugoročna rješenja – dio šire kulturne i duhovne klime - rekla je Tinaj, upozorivajući na zabrinjavajuće društvene pokazatelje poput rekordno niske stope nataliteta i sveprisutnog osjećaja nepovezanosti mladih sa društvom.
Govoreći o odgovornosti obrazovnog sistema, Tinaj je naglasila da kvalitetno obrazovanje ne može biti izolovani mehanizam koji automatski rješava izazove tržišta rada.
- Univerzitet Donja Gorica u partnerstvu s brojnim hotelima u Crnoj Gori sprovodi program u kojem podjednako učestvuju i profesori i menadžment hotela. Rezultati su izvrsni – studenti već na startu dobijaju značajne početne pozicije - kazala je Tinaj.
Ona je upozorila i na praksu da se sva odgovornost prebacuje na obrazovne ustanove.
- To nije realno. Cijelo društvo mora raditi na razvoju radnih navika i sistema vrijednosti kod mladih ljudi - poručila je Tinaj.
Poseban naglasak stavila je na važnost cjeloživotnog učenja i digitalne pismenosti.
- Digitalne vještine nijesu samo kurs, to je stil života. Potrebna je agilnost, spremnost da se prilagodimo i odgovorimo na promjene - rekla je Tinaj.
Smatra da je vrijeme da svi zajedno– obrazovne ustanove, poslodavci i društvo preuzmemu dgovornost i zajednički kreiraju ambijent u kojem mladi neće tražiti šansu van Crne Gore, „nego u njoj vidjeti prostor za rast, razvoj i život dostojan obrazovanog, vrijednog i odgovornog čovjeka“.
Izvršna direktorica NVO Roditelji, Kristina Mihailović je, govoreći o PISA testiranju, naglasila da Crna Gora već godinama bilježi loše rezultate, a da učenici ne uspijevaju da primijene naučeno gradivo u stvarnom životu.
- Naši učenici i dalje uče napamet, uče lekcije i najveći dio pažnje se posvećuje takvom načinu usvajanja znanja. Funkcionalno znanje nedostaje, i to je ono što testiranja pokazuju - rekla je Mihailović.
Dodala je da iako je primijećeno da su se institucije ovoga puta pripremale za PISA testiranje, istinski uzroci problema nisu suštinski adresirani.
- Nećemo promijeniti znanje naše djece ako ih budemo samo motivisali da test shvate ozbiljno. Moramo mijenjati način prenošenja i usvajanja znanja - poručila je Mihailović i dodala da predstoji težak, ali nužan put obrazovne reforme.
Osvrnula se i na nedavno usvojenu Strategiju reforme obrazovanja, izražavajući nadu da će ona u narednih deset godina pomoći u rješavanju ključnih problema.
Međutim, upozorila je da izdvajanja iz budžeta za obrazovanje i dalje nijesu na nivou evropskih preporuka i da obrazovanje još uvijek nije prepoznato kao stvarni prioritet.
Mihailović se osvrnula i na odnos između nastavnika i roditelja.
- Ako pitate nastavnike, reći će vam da roditelji ne žele da uče sa djecom. Ne znam kako smo došli do toga da roditelji treba da uče sa djecom. I ako pitate roditelje – više od 80 odsto njih plaća privatne časove djeci - kazala je Mihailović, pozivajući se na podatke iz velike ankete sprovedene u saradnji sa UNICEF-om i Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, u kojoj je učestvovalo oko 6.000 roditelja iz cijele Crne Gore.
To je, kako je dodala, izuzetno velika brojka.
- Pokazuje da postoji problem i u načinu izvođenja nastave, i u obimu časova, i u samom pristupu. Sve to dovodi do poražavajućih podataka – da djeca ne razumiju gradivo dovoljno, pa im treba dodatna pomoć - zaključila je Mihailović.
Izvršni direktor konsultantske kuće Inteligencija MNE, mr Mirza Mulešković, je govoreći o analizi Savjeta stranih investitora, naglasio da je prosječna ocjena ljudskog kapitala u Crnoj Gori u 2024. bila svega 5,5 (na skali od 1 do 10), što pokazuje da je veza između obrazovanja i privrede izuzetno slaba.
- Imamo problem praćenja i slušanja tržišnih trendova, ali i razumijevanja naše ekonomske strukture, jer obrazovni sistem zavisi upravo od nje. Bez jake i diversifikovane ekonomije nema napretka obrazovanja, niti društva u cjelini - ocijenio je Mulešković.
On je naveo i podatke iz istraživanja Američke privredne komore i Unije poslodavaca prema kojima 65 odsto članica AmCham-a je nezadovoljno kvalitetom radne snage, dok 76 odsto crnogorskih poslodavaca smatra da kadrovi koji dolaze iz obrazovnog sistema nisu spremni za tržište rada."
- Ovo nisu samo poruke za donosioce odluka, već i za sve aktere – potrebne su sistemske, duboke promjene, koje mijenjaju način razmišljanja o obrazovanju - kazao je Mulešković, dodajući da Crna Gora mora da prati globalne trendove i ne smije se zadovoljiti prosjekom.
Smatra i da je neophodno mnogo više dijaloga i saradnje – i sa velikim i sa malim privrednicima, navodeći da oni čine 95 odsto naše ekonomije.
- Nije obrazovni sistem jedini odgovoran. Ne može se problem riješiti ako se svi ne uključe – od privrede, institucija, do civilnog sektora - poručio je Mulešković.
Istakao je da državu, bez kvalifikovane radne snage, investitori neće prepoznati kao destinaciju, navodeći da je jedan od osnovnih faktora za investitore kvalitet ljudskog kapitala.
Govoreći o odlasku mladih iz Crne Gore, Mulešković je rekao da glavni razlog nije obrazovanje ili zarade, već kvalitet života.
- Ljudi odlaze jer ne vide perspektivu, jer ne osjećaju stabilnost i nemaju mogućnosti da kvalitetno provedu slobodno vrijeme. Ako želimo da ih zadržimo – moramo unaprijediti sve segmente društva - jasan je Mulešković.
Osvrnuo se i na značaj digitalne transformacije i vještačke inteligencije.
- Neće nas AI zamijeniti, ali će nas natjerati da naučimo kako da razvijamo sopstvene kapacitete. Takmičili smo se sa mašinama, sada učimo kako da ih koristimo da bismo napredovali. Moramo da budemo konkurentni, a to zahtijeva zajednički rad obrazovanja, ekonomije i svih društvenih činilaca - rekao je Mulešković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ulaganje u ljudski kapital kroz obrazovanje, digitalne vještine, inkluzivnost ključno za održivi razvoj države

U crnogorskim srednjim školama u toku je PISA testiranje namijenjeno učenicima prvog razreda koje je prvenstveno fokusirano na nauku.&nbsp;
- Loši rezultati ostvareni u prethodnim godinama odraz su nedovoljno ozbiljnog pristupa pojedinaca testu koji treba da pokaže zajednički rezultat- smatra Biljana Đurišić, direktorica Gimnazije “Podgorica”, prve privatne gimnazije u Crnoj Gori.
Za Portal Analitika ona ukazuje da priprema za PISA testiranje mora da bude kontinuirana, da se radi na motivaciji, posebno na fokusu učenika koji je, kako ocjenjuje, iz godine u godinu sve manji.
- Smatram da znanje nije na niskom nivou. Vjerujemo da će rezultati biti mnogo bolji, da će pripreme naših nastavnika i učenika pokazati značajan pomak u ovoj vrsti testiranja. Rad sa učenicima traži kontinuitet, upornost, strpljenje, pronalažanje efikasnih metoda i načina u pristupu, kako bi dali rezultate- ističe Đurišić.&nbsp;
Osim metoda rada, kaže, važnu ulogu ima i motivacija.&nbsp;
- Zato je važno da učenika motivišemo i da im ukazujemo na važnost ovakvog predstavljanja države- ističe Đurišić.
<h2>Programi dobri, primjena mora biti inovativnija</h2>
Komentarišući loša postignuća crnogorskih učenika u prethodnim ciklusima testiranja, Đurišić zaključuje da je očigledno da nešto u našem obrazovnom sistemu nije najbolje.&nbsp;
- Smatram da su naši programi dobri, ali da njihova primjena mora biti inovativnija, da metode rada treba uskladiti sa bržim usvajanjem znanja i vještina. Naši nastavnici jesu posvećeni, ali je neophodno da u kontinuitetu radimo na obuci nastavnika i motivaciji učenika- ocijenjuje ona.&nbsp;
<h2>Motivacija đaka za testiranje ključna</h2>
Kada je riječ o Gimnaziji “Podgorica”, kaže, pripreme za PISA testiranje traju tokom čitave školske godine do samog testiranje koje je u ovoj školi zakazano za 29. april.&nbsp;
- Oformljen je Tim za PISA- Nauka u fokusu koga čini koordinator i četiri člana koji se bave pripremom djece rođene 2009. godine za ovu važnu aktivnost. Oni su do sada održali niz radionica i časova na kojima su akcenat stavili na tabelarne i grafičke prikaze kada je matematika i informatika u pitanju, kao i zadatke sa prethodnih PISA testiranja. Profesori u kontinuitetu rade na razvijanjusvih vrsta čitalačke pismenosti - informatičke, medijske i digitalne. Naravno, ono što je veoma bitno je i rad na motivaciji učenika za ovakvu vrstu testiranja- ponavlja Đurišić.
<h2>Eksterna testiranja neophodna, treba smanjiti stres kod učenika</h2>
Uporedo sa PISA testiranjem, radi se i na pripremi eksternih testiranja maturanata. Testiranje iz crnogorskog, srpskog, bosanskog, hrvatskoj jezika i književnostiveć je odžano, a maturante očekuju još dva testa – iz engleskog/matematike i stručnih tj. izbornog predmeta. Slično testiranje očekuje i polumaturante.
Dešavanja prethodnih godina, od curenja testova do masovnog prepisivanja, bacila su, kaže sagovornica Analitike, sjenku na organizaciju eksterne provjere znanja, što je, dodaje, urušavalo ugled ne samo institucija sistema, već i nastavnika koji su učestvovali u procesu realizacije.
- Ako mislimo da unapređujemo sistem, onda je važno povjerenje, ali ono je u slučaju eksterne provjere znanja poljuljano, pa očekujem da će unapređenje organizacije donijeti i nove okolnosti. Eksterna testiranja jesu pokazatelj znanja i neophodna su kao važan indikator postignuća učenika. Istina, stres može biti jedan od faktora koji utiču na loše rezultate, ali i na tome treba raditi tokom priprema, kako bi učenici mogli i sa tim izazovom da rade. Puno vježbe i dodatnog rada sa učenicima može biti odgovor- zaključuje Đurišić.

Đurišić: Znanje nije na niskom nivou, loši PISA rezultati slika su sistema koji ne motiviše, rad sa učenicima traži kontinuitet

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: pisa-testiranje

Ulaganje u ljudski kapital kroz obrazovanje, digitalne vještine, inkluzivnost ključno za održivi razvoj države

Đurišić: Znanje nije na niskom nivou, loši PISA rezultati slika su sistema koji ne motiviše, rad sa učenicima traži kontinuitet

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

PRATITE TVe UŽIVO