Predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj ocijenio je da odluka predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da ne potpiše Zakon o porezu na nepokretnost predstavlja politički, istorijski i ekonomski udar na fiskalnu samostalnost Opštine Tuzi, te kazao da se ne radi o pravnoj nejasnoći, već o produženoj nepravdi prema građanima Malesije.
Đeljaj naglašava da se pitanje poreza na nepokretnost ne može tretirati kao tehničko već kao političko i sistemsko pitanje koje zadire u decenije zanemarivanja i marginalizacije te opštine.
- Nepotpisivanjem zakona, predsjednik Milatović nije samo zaustavio jedan pravni akt već je, nažalost, stao na stranu onih koji smatraju da Tuzi ne treba da raspolažu sopstvenim resursima i da ne zaslužuju fiskalnu autonomiju - istakao je Đeljaj.
On je ukazao na neujednačene procjene vrijednosti zemljišta u Tuzima, koje, kako tvrdi, zavise od interesa onih koji ih vrše.
- Zašto vrijednost zemljišta raste kada se ekspropriše za potrebe države, ali pada kada Opština traži realnu osnovu za porez? - pita Đeljaj.&nbsp;
Prema njegovim riječima, a kako je podsjetio, značajan dio zemlje je u Malesiji oduzet bez nadoknade tokom šezdesetih i sedamdesetih godina, pod izgovorom razvoja.
Đeljaj navodi da „Plantaže“ prijavljuju vrijednost zemljišta od 0,56 do 6,71 eura po kvadratu, nezavisna procjena koju je tražila Opština Tuzi iznosi 17 eura, dok se za eksproprijaciju zemljišta za javne potrebe pored istih parcela isplaćuje 75 eura po kvadratu.
- Ove brojke ne odražavaju tržište, već selektivnu politiku i svjesnu manipulaciju, kao i nastavak institucionalne kontrole nad prihodima naše opštine - poručuje Đeljaj.
Predsjednik Opštine Tuzi podsjeća da je isti zakon o porezu na nepokretnost bio na snazi u Crnoj Gori više od 30 godina, dok Tuzi nije imao status opštine, i da tada niko nije problematizovao njegovu primjenu.
- Ako predsjednik Milatović ne zna zašto je zakon promijenjen 30. decembra 2021. godine, može da pita svog savjetnika. Možda će dobiti odgovor koji će mu objasniti zašto se zakon problematizuje tek kada koristi može imati i Opština Tuzi - kazao je Đeljaj.
Dodaje da možda i nije loše što zakon nije potpisan jer se sada, kako kaže, otvara prostor da Specijalno državno tužilaštvo (SDT) provjeri poslovanje „Plantaža“, uključujući procjene zemljišta, vlasničke promjene i raspolaganje državnim resursima.
Đeljaj poručuje da Opština Tuzi neće prihvatiti fiskalnu diskriminaciju.
- Ne tražimo ništa više od onoga što imaju svi, ali nećemo pristati na išta manje od onoga što zaslužujemo. Osporava se zakon koji je vrijedio za sve osim za nas. Suština je jasna: neko i dalje želi da nas vidi kao nesposobne i zavisne - zaključio je Đeljaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đeljaj: Otvara se prostor da SDT provjeri poslovanje „Plantaža“, uključujući procjene zemljišta, vlasničke promjene i raspolaganje državnim resursima

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj, naveo je da saopštenje iz Kabineta predsjednika Crne Gore predstavlja pokušaj da se opravda odluka koja nije vođena ustavnim razlozima, već privatnim dogovorima i ličnim interesima pojedinaca iz njegovog kabineta.
- Institucije rade zajedno za javni interes. Skupština Crne Gore, Vlada Crne Gore i Opština Tuzi partnerski učestvuju u projektu oporavka Plantaža, kako bi se kompanija izvukla iz višegodišnje krize i ponovo postala uspješna i održiva. Pokušaji da se ovaj proces uspori zarad privatnih interesa neće uspjeti - naveo je Đeljošaj.&nbsp;
On je kazao kako će se Plantaže oporaviti nakon godina propadanja koje su obilježile uprave Verice Maraš i Nebojše Vuksanovića i političke odluke Jakova Milatovića, koje su išle na štetu građana Tuzi, Plantaža i državne imovine.
- Naša opština nije poligon za privatne dogovore. Od 2021. godine svjedočimo pokušajima da se budžet Tuzi oslabi kako bi pojedinci ostvarivali ličnu korist. Albanski forum je i tada, i sada, jedina brana takvim zloupotrebama, i taj stav se neće promijeniti bez obzira na političke pritiske - dodaje Đeljošaj.&nbsp;
Prema njegovim riječima, izmjena zakona koju je inicirao Nebojša Vuksanović 2021. godine za Milatovića nije problematična, jer je to, kako kaže, bio zakon samo za jedan cilj: finansijski uništiti Opštinu Tuzi i obezbijediti procenat za ekipu iz kabineta Milatovića.
On je istakao i da je podrška Plantažama jasna i nedvosmislena.&nbsp;
- Novo rukovodstvo, predvođeno Nikolom Tripkovićem, ima znanje i integritet da kompaniju vrati na pravi put. Opština Tuzi je spremna da pruži svu podršku, uključujući privremeno oslobađanje od poreza, kako bi se kompanija stabilizovala i poslovala pozitivno, u interesu svih građana, a ne privilegovanih pojedinaca. Pitanje đedovine neće biti zaboravljeno. Naravno da ćemo biti istrajni da se provjeri kako je naša đedovina prešla iz statusa korišćenja na trajno vlasništvo Plantaža. Kroz institucije sistema tražićemo povraćaj te imovine ili adekvatnu kompenzaciju. To je proces u kojem ćemo istrajati, jer niko nema pravo da otima ono što pripada našim precima i našoj zajednici - istakao je Đeljošaj.&nbsp;
On smatra i da su politički pritisci na institucije neprihvatljivi.&nbsp;
- Pokušaji da se policija i tužilaštvo koriste za obračun sa predstavnicima naše zajednice predstavljaju opasan presedan i zloupotrebu državnih organa. Albanski forum očekuje da institucije ostanu nezavisne i da štite zakon, a ne privatne interese - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Nemoralno je, kako kaže Đeljošaj, govoriti o prijetnjama koje ne postoje.&nbsp;
- Sve što sam napisao u privatnoj komunikaciji sa predsjednikom već se desilo – reagovali su svi nivoi, od Crne Gore do Sjedinjenih Američkih Država, i reagovaće uvijek dok god bude pokušaja da se opština Tuzi finansijski ugrozi. To nijesu prijetnje, to je legitimna i demokratska reakcija na nepravdu - istakao je on.&nbsp;
Prema njegovim riječima, kultura i moral državnog rukovodstva ogledaju se u postupcima.&nbsp;
- Objavljivanje privatne komunikacije sa mnom putem “screenshotova” samo potvrđuje nivo političke kulture i odgovornosti aktuelnog predsjednika Crne Gore - naglasio je Đeljošaj.&nbsp;
Nažalost, istile, taj čin je slika i prilika stanja institucije predsjednika i onoga ko je trenutno obavlja.
- Zamislite da imam nivo porodičnog vaspitanja i kulture kao Milatović i objavim šta mi sve piše privatno o ljudima koji su ga i doveli na mjesto predsjednika?! Javnost mora znati, odluke o porezu na nepokretnost donosi nadležni organ lokalne uprave, a ne predsjednik opštine. Svaki pokušaj da se kao ovo radi za moju neku odgovornost i nezakonito postupanje veže za mene kao nekadašnjeg predsjednika je namjerna manipulacija radi skretanja pažnje sa pravih razloga vraćanja zakona - dodao je on.&nbsp;
Što se tiče zahtjeva za njegovu smjenu, on ističe da mu funkcija nije poklonjena, već je dobio povjerenjem građana na izborima, koje je, kako dodaje, dobijao više puta zaredom.&nbsp;
Funkcija je za mene odgovornost prema građanima, ne privilegija. Ako jednog dana, zaslugom, a ne političkim kalkulacijama iz rezervne klupe, dobijete podršku kakvu sam ja dobio, možda ćete razumjeti značenje pravog legitimiteta i odgovornosti. Albanski forum će nastaviti da štiti interese građana Tuzi i cijele albanske zajednice i doprinjeti razvoju Crne Gore. Nećemo dozvoliti blokadu razvoja naše opštine, niti pokušaje političkog disciplinovanja Albanaca. Javni interes nije na prodaju, a Plantaže će postati uspješna kompanija zahvaljujući saradnji države, opštine i novog menadžmenta, uprkos svim pokušajima da se proces oporavka zaustavi - zaključio je Đeljošaj.&nbsp;
Podsjetimo, Ministarstvo finansija dalo je negativno mišljenje na Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti, ocijenivši da predložene promjene nijesu opravdane i da bi mogle imati negativne posljedice po poreske obveznike, naročito poljoprivrednike.&nbsp;
Ovo mišljenje je na Iks mreži objavio predsjednik države Jakov Milatović, koji je u prethodnim danima ukazivao na neustavnost i nezakonitosti ovog Zakona.
Podsjećamo i da je Milatović zbog vraćanja Zakona na ponovno odlučivanje dobio i prijetnje od Đeljošaja.
- Očekuj kao nikad reakciju Albanaca iz svih nivoa, dobićeš odgovor kakav zaslužuješ - naveo je tada Đeljošaj u poruci upućenoj Milatoviću.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fministarstvo-finansija-predlog-o-izmjeni-i-dopuni-zakona-o-porezu-na-nepokretnosti-ne-treba-prihvatiti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-objavio-prepisku-sa-deljosajem-ocekuj-kao-nikad-reakciju-albanaca-iz-svih-nivoa-dobices-odgovor-kakav-zasluzujes&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1084x550

Đeljošaj: Odluka Milatovića nije vođena Ustavom već privatnim interesima

Funkcioner Evropskog saveza i bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša objavio je da su Plantaže ovih dana ponovo objavile prodaju zemljišta na šest lokacija.
Plantaže su na prodaju stavile parcelu površine 3.125 metara kvadratnih u Donjim Kokotima. Najniža početna cijena nepokretnosti, kako je navedeno u javnom pozicu je 97 eura po metru kvadratnom, odnosno 303.125 eura.
Kako je Mugoša naveo na mreži X, prethodnu prodaju kompanija je dala za plate.
Mugoša pita dokle će Vlada tolerisati rasprodaju imovine nelegalno upisane.
- Dokle će Lješkopoljci, Bjelopavlići i ostali gledati kako im se krčmi imovina. Ovo nije radila ni jedna vlast - poručio je Mugoša na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBudimirMugosa%2Fstatus%2F1932739227261022445&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Plantaže prodaju zemljište na šest lokacija; Mugoša: Dokle će Vlada tolerisati rasprodaju nelegalno upisane imovine?

Kompanija Plantaže ostvarila je u prošloj godini pozitivan neto rezultat od 1,05 miliona eura i najveći prihod u posljednjoj deceniji u iznosu od 34,9 miliona eura.
Kompanija je, kako je saopšteno nakon usvajanja finansijskog izvještaja za prošlu godinu, ostvarila značajan napredak u ključnim poslovnim segmentima, što se najbolje reflektuje kroz pozitivan rezultat poslovanja ostvaren u prošloj godini.
- Fokus na efikasno upravljanje resursima, optimizaciju poslovnih procesa i održiv rast rezultirao je najboljim poslovnim rezultatom u posljednjih pet godina, najvećim nivoom prihoda u posljednoj deceniji, stabilizacijom troškova uprkos izazovu rastuće inlfacije, dobrim rezultatima na strateški važnim tržištima i značajnim smanjenjem finansijskih obaveza - navodi se u saopštenju kompanije.
Kompanija je prošlu godinu zaključila sa pozitivnim poslovnim rezultatom koji prije oporezivanja, iznosi 230 hiljada eura, a nakon oporezivanja 1,05 miliona eura. 
 
- Na ovakav rezultat značajno je uticalo, između ostalog, rast prihoda, kontrola troškova i povećanja vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda od 800 hiljada eura - rekli su iz Plantaža.
EBITDA, kao ključni pokazatelj operativne efikasnosti, nastavlja svoj pozitivan trend. Nakon što je u 2022. godini bila negativna preko četiri miliona eura, u 2023. godini je prešla u pozitivnu zonu od 800 hiljada eura, dok se u prošloj godini bilježi dalji rast i značajno bolji rezultat u odnosu na prethodnu godinu od 5,4 miliona eura, čime se potvrđuje održivost poslovnog modela i jačanje finansijske stabilnosti.
- Rast EBITDA ne samo da potvrđuje da je kompanija stabilizovala poslovanje, već i osigurava finansijsku fleksibilnost potrebnu za dalji razvoj, investicije i jačanje tržišne pozicije - dodaje se u saopštenju.
Na kraju prošle godine ukupne obaveze kompanije smanjene su gotovo milion EUR u odnosu na prethodnu godinu. Ovi rezultati, kako se poručuje, nedvosmisleno potvrđuju odgovorno upravljanje finansijama i posvećenost dugoročnoj stabilnosti kompanije, što dodatno učvršćuje poziciju kompanije na tržištu.
Plantaže su u prošloj godini ostvarile najveći prihod u posljednjoj deceniji u ukupnom iznosu 34,9 miliona eura, što je sedam odsto više u odnosu na 2023.
- U prošloj godini zabilježen je snažan rast prihoda od prodaje flaširanih proizvoda, koji su na svim tržištima porasli deset odsto, kao rezultat dobre poslovne strategije i prilagođavanju tržišnim trendovima. Na domaćem tržištu u prošloj godini zabilježen je rast prihoda osam odsto, dok su međunarodna tržišta zabilježila rast od 12 odsto - rekli su iz Plantaža.
Posebno značajan rezultat postignut je na ključnim tržištima Crne Gore i Srbije, gdje je premašen nivo prodaja iz 2019. godine, što dodatno potvrđuje snagu i prepoznatljivost brenda Plantaža.
- U prošloj godini ostvaren je značajan napredak u segmentu ugostiteljstva i vinskog turizma. Prihod od ugostiteljstva u prošloj godini višestruko je veći od prihoda ostvarenih ranijih godina, odnosno 21 odsto veći od prihoda ostvarenih u 2023, što potvrđuje da ugostiteljska djelatnost postaje sve značajniji generator prihoda za kompaniju. Ovi rezultati potvrđuju uspješnu diversifikaciju izvora prihoda i kontinuirani razvoj svih segmenata poslovanja - navodi se u saopštenju.
Uprkos nepovoljnim klimatskim prilikama koje su dramatično uticale na proizvodnju vina širom Evrope, pri čemu su mnoge zemlje zabilježile značajno smanjenje proizvodnje u odnosu na prethodne godine, proizvodnja grožđa bilježi oporavak u odnosu na prethodnu proizvodnu godinu. U odnosu na 2023. godinu proizvodnja vinskog i stonog grožđa u prošloj godini bila je 30 odsto veća, sa veći prinosima grožđa u odnosu na zemlje regiona.
- U odnosu na 2023. godinu, proizvodnja breskve i nektarina bila je na nivou prethodne. Proizvedeno je i 185 tona ploda masline, što je skoro četiri puta veći prinos od prinosa iz 2023. godine. Proizvodnja maslina i maslinovog ulja sa desetak tona, prije samo sedam do osam godina, stigla je do respektabilne godišnje proizvodnje od preko 100 tona, koja će u narednim godinama, kako novozasađena stabla masline budu ulazila u fazu rodnosti, u kontinuitetiu rasti - precizira se u saopštenju.
Ulaganja u razvoj i modernizaciju poslovanja bila su jedan od ključnih fokusa Plantaža u prošloj godini, što potvrđuje i činjenica da je realizovan investicioni ciklus vrijedan preko tri miliona eura.
- Ovo predstavlja rast od 76 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Investicije su bile usmjerene, prije svega, na podizanje novih zasada, modernizaciju opreme i sprovođenje građevinskih radova koji povećavaju efikasnost i proizvodne kapacitete - kazali su iz Plantaža. 
 
Ukupni rashodi u prošloj godini iznose 35,4 miliona eura i blago su ispod nivoa iz 2023. godine.
- U strukturi ukupnih rashoda dominiraju troškovi radne snage, kao i troškovi materijala i energije. U prošloj godini u odnosu na prethodnu, trošak bruto zarada stalno zaposlenih veći je šest odsto u odnosu na 2023. godinu. Razlozi za to su objektivni i posljedica su: uvećanje obračunske vrijednosti boda osam odsto od maja 2023. godine, primjena novog kolektivnog ugovora od početka prošle godine, uvođenje obaveze plaćanja rada nedjeljom, nakon stupanja na snagu novog Opšteg kolektivnog ugovora, uvećanje troškova sezonske radne snage zbog globalnih i tržišnih uslova rada u sektoru poljoprivrede i vinogradarstva. Ipak, u poređenju sa 2019. godinom, ukupni troškovi radne snage su niži preko dva miliona eura navodi se u saopštenju.

Pozitivan neto rezultat Plantaža

U Upravnom odboru Plantaža nema nijednog stručnjaka iz vinskog svijeta, a to nije ni izvršni direktor Igor Čađenović. Izbor vrhunskih profesionalaca je prvi i najvažniji korak na početku oporavka Plantaža, poručili su iz udruženja STEGA.
Udruženje STEGA već duže vremena upozorava na izuzetno loše poslovanje Plantaža i nestručan rad njenog rukovodstva. 
- Već više godina slušamo samohvalisenje rukovodstva Plantaza o „izuzetnim rezultatima“, a koje zaista teško bilo ko iz struke može razumjeti. Široj javnosti se plasiraju informacije od izvršnog direktora Igora Ćađenovića koje prikrivaju činjenice i realno stanje, a odmah poslije toga i saopštenje Plantaža o navodnim netačnim podacima koje iznosi STEGA. Pritom, nema konkretnog demantovanja ni jednog podatka koje smo iznijeli. Na taj način se svjesno stvara lažna slika o poslovanju ove kompanije - navedeno je u saopštenju STEGE.
Poslije, kako su rekli, „uspješne“ 2022. i 2023. godine po mišljenju uprave Plantaža, i 2024. se završila sa „fenomenalnim i istorijskim rezultatima". Stoga, u STEGI su postavili nekoliko pitanja i iznijeli činjenice.
- Predstavili ste kao veliki uspjeh to što ste 2023. ostvarili negativno poslovanje od oko šest miliona eura, i da je to značajno manji gubitak od 12 miliona eura ostvarenih u 2022. godine. Pitamo da li ijedna firma na svijetu ovakve rezultate prestavlja kao istorijski uspjeh? Hvalite se da su Plantaže ostvarile u 2024. pozitivno poslovanje od oko 300 hiljada eura, pa nas interesuje da li je Bord direktora kao najveći organ upravljanja firme odobrio planove da poslujete sa milionskim gubicima, ili minimalnim pozitivnim rezultatom koji se ostvaruje prodajom zemljišta Plantaža, i da li i oni proslavljaju ovakve rezultate - pitaju u ovom udruženju.
Takođe, postavljaju pitanje da li je dobar rezultat poslovanja što Plantaže duguju državi poreze i doprinose u iznosu od 15,4 miliona eura da bi se namirivale kratkoročne obaveze koje se ne mogu redovnim poslovanjem pokrivati. 
- Saopšteno je da ste naslijedili poreske dugove od stare uprave. Korektno i tačno bi bilo da su na kraju 2019. godine bila izmirena sva poreska dugovanja prema državi, i da je tada uslijedila korona i spriječenost u 2020. godini da se obaveze isplate, a koje su na kraju te godine iznosile oko 4,7 miliona eura. Trebalo je iznijeti i tačan podatak da su obaveze prema državi periodu 2021-2024. povećane za oko 11 miliona eura - naglašeno je u saopštenju.
<h2>Proizvodnja</h2>
STEGA konstatuje da su vinogradarski zasadi suština Plantaža, te da rezultat ne može biti dobar dok je vinogrdaima stanje loše. 
- Ističete samo da je berba 2024. godine bolja od 2023, zaobilazeći podatak da je 2023. bila najgora berba u istoriji Plantaža kada se ubralo svega osam miliona kg grožđa, što je za devet miliona kg manje od nekadašnjeg prosjeka, a u 2024. šest miliona kg manje takođe od ranijeg prosjeka. Za vrijeme Vašeg upravljanja je iskrčeno, pripremljeno za krčenje i zapušteno na stotine hektara vinograda zahvaljujuću, prije svega, i izgubljenoj kvalifikovanoj radnoj snazi. Loše berbe su dovele i do najmanje proizvodnje vina u istoriji Plantaža, pa je tako u 2024. i 2023. u odnosu na 2019. godinu proizvedeno manje 2,5 miliona litara,m odnosno četiri miliona litara - ističe se u saopštenju.
<h2>Prodaja</h2>
STEGA podsjeća da su se Plantaže pohvalile istorijskom prodajom flaširanih proizvoda, a tačno je, navode, da prodaja količinski nije dostigla 2019. godinu. Prema informacijama tog udruženja, prodaja 2023. godine bila je manja oko 700 hiljada litara, a 2022. iznosila je oko 1,6 miliona litara. Konačno, kažu, i u količinski prodaja je manja. 
- Što se tiče finansijskih iznosa znamo, da je zbog ekonomskih kretanja prosječna vrijednost skoro svake robe porasla od 2019. do 2024. za nekih 50 odsto, pa su tako ii proizvodi Plantaža povećali cijene proizvoda u prosjeku za nekih 30 odsto. Zar ne bi bilo logično da je finansijski prodaja trebalo više da raste, pa tako od prihoda prodaje iz 2019. godine od 25 miliona eura , sa povećanjem cijena od oko 30 odsto, trebalo je biti barem oko 32 miliona eura, a ne oko 27 miliona eura koliko je ove godine ostvareno - konstatuje se u saopštenju.
Podsjećaju i da su u Plantažama rekli da je prodaja usmjerena ka profitabilnosti i većoj prodajnoj cijeni, a ne u količinskoj realizaciji. Međutim, STEGA obavještava da su proizvodi Plantaža od 2021. do polovine 2024. g. bili jeftiniji od vina mnogih proizvođača koji su u prethodnim godinama bili jeftiniji od Plantaža. 
- Takođe su na mnogim tržištima prisutni popusti - akcije na Plantažina vina od punih 50 odsto, pa nas zaista čudi kako ste to vodili računa o većim prodajnim cijenama i profitabilnosti. Svakako je bilo lakše prodavati vina po bilo kojim cijenama kada vam je na zalihe ostalo preko 19 miliona litara, ili 42 miliona eura iz 2020. godine - navodi se u saopštenju.
Kada Plantaže komentarišu „istorijsku“ prodaju u Crnoj Gori, treba da znaju, kažu u uddruženju STEGa, da je vrijednost uvoza vina u Crnu Goru u 2024. godini povećana u odnosu na 2019. za oko 7,5 miliona eura, dok su Plantaze u 2024. imale minimalno povećanje prodaje u Crnoj Gori u odnosu na 2019. To je, kažu, za brigu. 
- Izvozna tržišta se posljednjih godina drastično gube, poput Kine koja bilježi veliki pad prodaje, kao i sveobuhvatno izvoz koji Plantaže ostvaruju mimo zemalja regiona - konstatuje se u saopštenju.
<h2>Finansiijski rezulati</h2>
STEGa se osvrnula i na tvrdnje Plantaža o istorijskom uspjehu kompanije sa prihodima od 35 miliona eura, ili za oko 1,5 miliona eura viši nego 2019. godine.
- Ali ne navodite da je u te prihode ušla všsemilionska prodaja zemljišta, pa bi bilo korektno da makar iznesete da vam je prodaja zemljišta obezbijedila pozitivan godišnji finansijski rezultat. Ne spominjete ni da je u 2023. i 2024. postignut baš istorijski rezultat, ali u povećanju troškova poslovanja, koji su inace u odnosu na 2019. veći za oko 5,5 miliona eura - navode iz tog udruženja.
Istaknuto je, podsjećaju, da je finansijski dug kompanije 2024. ggodine smanjen, i to prema bankama 3,6 miliona eura, a ukupni dug jedan milion eura.
STEGA pita zašto kompanija u analizi dugovanja firme ne navede da su povećali dugovanja na nekoj drugoj strani od 2,6 miliona eura, vjerovatno prema dobavljačima, ili državi.
- Navodite da ste posljednje četiri godine smanjili dug prema bankama sa 23,4 miliona na 16,5 miliona eura, a ne saopštavate da ste u tom periodu dug prema državi povećali za oko 11 miliona eura. Iznosite da je kompletan dug prema poslovnim bankama naslijeđen, iako treba da znate na koji način je potrošen taj kreditni novac. Tada su ostvarene značajne investicije: nova hladnjača, nova linija za flaširanje, podizanje vinograda itd. Za vrijeme Vašeg upravljanja prodato je više miliona eura zemljišta, a da nijedna ozbiljna investicija nije realizovana - naglašeno je u saopštenju.
Pošto se Čađenović, kažu u STEGI, pohvalio velikim uspjehom povećanjem investicija u 2024. od 1,5 miliona eura, ističu da su investicije zbirno gledajući za vrijeme njegovog upravljanja od tri godine iznosile oko 5,3 miliona eura, dok su investicije u periodu 2017-2019. iznosile oko 12,3 miliona eura. 
- Tvrdnja da se ste finansirali investicije iz sopstvenih sredstava, a s obzirom da državi dugujete 15,4 miliona eura i da ste prihodovali od prodaje zemlje 5,4 miliona eura, upućuje da se ipak može zaključiti da se finansirate iz „tuđih izvora“ - navedeno je u saopštenju.
Navođenje kao rješenje za plaćanja obaveza državi kroz valorizaciju zemljišta koje se decenijama ne koristi je, kažu u STEGi, nedopustivo jer ni proslije upravljačke strukture blizu 60 godina nisu prodavale zemljište u desetinama miliona eura za plaćanje poreza i doprinosa državi.
- Da li je istina da ste na tenderima u 34 javna poziva od 2022. do 2024. godine dali na prodaju preko 250.000 metara kvadratnih sa početnom cijenom od oko 17,5 miliona eura. Za period 2023/2024. na prodaju je ponuđeno oko 13 miliona eura zemljišta. Da li je istina da ste u milionskom iznosu prodali zemljište Plantaža u 2024. godini što je uticalo na značajno povećanje prihoda u 2024. godini? Da li smatrate da se treba hvaliti istorijskim prihodima na račun prodaje Plantažine zemlje? Da li je istina da ste imali zahtjev prema ministru poljoprivrede da se 30 hektara Plantažinog zemljišta prebaci sa poljoprivrednog na građevinsko, i na taj način omogući prodaja zemljišta u više desetina miliona eura? O Vašoj izjavi „mi ne prodajemo nacionalno blago i želimo da ga sačuvamo u naslijeđe budućim generacijama“ je nešto o čemu ce šira javnost donijeti sud. Za nas je najgora vrsta manipulacije - ističe se u saopštenju.
Poručuju da je Plantažama potreban menadžment i Upravni odbor koji su vinski znalci i vrhunski profesionalci. 
- U Upravnom odboru nema nijedan stručnjak iz vinskog svijeta, a nijeste to ni Vi. Izbor vrhunskih profesionalaca je prvi i najvažniji korak na početku oporavka Plantaža. Zato će se STEGA i dalje boriti za bolje Plantaže - zaključeno je u saopštenju.

STEGA: "Plantaže" obmanjuju javnost, Čađenović svjesno stvara lažnu sliku o poslovanju kompanije

Ekonomska redakcija Stege u sastavu Vladimir Nikaljeviš dipl ecc i prof. dr Vesna Maraš, danas je upoznala ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića sa rezultatima poslovanja AD Plantaže i izrazili zabrinutost za budućnost ove kompanije kao nosioca vinogradarskog sektora u Crnoj Gori i našeg najznačajnijeg brenda, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Ukazano je, ističu, i na aktivnosti Stege, kojima je upozoravana Vlada, da uvođenjem akciza na mirna vina za domaća vina, čine manje konkurentnom njihovu ponudu, tim prije što ni jedna država u okruženju nema akcize.&nbsp;
Joković je izjavio da sagledavajući podatke i suprostavljene zaključke da će se direktno upoznati u Plantažama o ukupnim podacima konstatujući da je u pitanju teško stanje i da se traži pravi model prevazilaženja stanja pozivajući i Stegu da da doprinos.&nbsp;
Stega, cijeneći značaj vinogradarstva za ukupnu ekonomiju Crne Gore poziva Skupštinu Crne Gore da na temu: Budućnost crnogorskog vinogradarstva, shodno članu 108 Ustava, pokrene postupak interpelacije o radu Vlade u ovoj oblasti.&nbsp;
Oni će, kako su saopštili, povodom reakcije menadžmenta Plantaža, objavljene u medijima izaći sa novim podacima narednog dana.&nbsp;

Stega upoznala Jokovića sa rezultatima poslovanja Plantaža, u pitanju loše stanje

Prinosi grožđa „Plantaža“ su na istorijskom minimumu od 2021. godine – pošto su u prosjeku, za posljednje četiri godine od kad je došla „nova uprava“, godišnje manji za 5.1 milion kilograma – ili 40 odsto od prethodnog prosječnog četvorogodišnjeg prinosa za period prije njihovog dolaska.
To su ukazali u ekonomskoj redakciji STEGA napominjući da su ministru poljoprivrede Vladimiru Jokoviću pisali o alarmantnom stanju jednog od najvećih crnogorskih brendova.
Kažu da je proizvodnja vina manja u višemilionskim iznosima - u prosjeku godišnje za oko četiri miliona litara.
- Došlo je do krčenja i uništavanja nekoliko stotina hektara vinograda. Prodaja vina u 2023. godini pada količinski na svim tržištima u odnosu na 2019. godnu, a pored povećanja cijena proizvoda prodaja 2023. još nije finansijski dostigla 2019. godinu – navode oni.
Dolazi, kažu, do sve veće prodaje jeftinih vina u strukturi vina - a u padu je prodaja premijum vina 2023. je u odnosu na 2019. godinu.
- Izvoz vina „Plantaža“ količinski pada - i to na svim tržištima, a uvoz inostranih vina u Crnoj Gori drastično raste. Tako se u Crnoj Gori 2024. u odnosu na 2019. godinu uvoz vina povećao za oko 90 odsto - ili za 6.5 miliona eura - dokle je izvoz vina „Plantaža“ 2023. u odnosu na 2019. godinu manji za 400 hiljada eura i pored značajnog povećanja cijena proizvoda – istakli su u STEGA.&nbsp;
Količinski je, kažu, pad prodaje vina „Plantaža“ u izvozu oko 10 odsto.
- Tako je 2019. godine uvoz vina u Crnoj Gori bio oko sedam miliona eura, a izvoz 13.6 - dokle je 2024 uvoz oko 13.4 miliona eura, a izvoz 16.3 - što je zaista zabrinjavajući trend – ocijenili su u STEGA.
Ocijenili su i da je drastično manji broj nagrada na tri najprestižnija svjetska takmičenja (Decanter, Mundus Vini, Decanter Asia).
- 2017-2020 broj nagrada 60, 2021-2024 broj nagrada 23 – naveli su oni.
Podvlače da obaveze prema državi za poreze i doprinose sve više rastu i da su dostigle oko 15 miliona eura.
- Novo rukovodstvo sve više prodaju zemljište „Plantaža“ i iz te prodaje finansiraju kratkoročne obaveze koje ne mogu pokrivati iz redovnog poslovanja. Posljednje četiri godine su prodali oko 15 miliona vrijednosti zemljišta, i to visoko potencijalnog i važnog za buduće poslovanje ove firme – naveli su u STEGA.
<h2>TJERAJU KADROVE, A TROŠKOVI ZA PLATE RASTU</h2>
Cijene i da rukovodstvo „Plantaža“ protjeruje, degradira i omalovažava iskusne kadrove koji su desetinama godina radili u ovoj kompaniji.
- „Plantaže“ je napustio veliki broj stručnih kadrova, koje će biti teško nadomjestiti. Njihov nedostatak se manifestuje kroz negativne rezultate kompanije. Pored dosta datih otkaza radnicima i njihovih odlazaka zbog nezadovoljstva iz firme, ne smanjuju se broj zaposlenih, već je sve više partijskih zapošljavanja i to većinom onih bez iskustva i potrebnog znanja – kazali su u STEGA ukazujući da tako rastu troškovi za plate. Za primjer su dali 2023. godinu kad je u odnosu na prethodnu u pitanju bilo 1.3 miliona eura iako se, kako su kazali, rezultati poslovanja iskazuju visemilionskim gubicima poslednjih godina.
Ističu da rukovodstvo „Plantaža“ i pored takvih gubitaka (samo 2022/2023 oko 19 miliona eura) prima redovne plate i to u vrijednostima nekoliko hiljada eura.
- A izvršni direktor jednu od najvećih plata koje se daju u firmama sa većinskim državnim vlasništvom - preko 3.000 eura – dodali su u STEGA.
<h2>BUNAR BEZ DNA</h2>
Navode i da investicija posljednje četiri godine skoro i da nema.
- I pored velike prodaje zemljišta, tako da su manje godišnje u prosjeku za oko tri miliona eura u odnosu na period prije dolaska nove uprave. Novoj upravi je u momentu odlaska stare uprave na zalihe ostalo 20 miliona litara vina ili oko 43 miliona eura vrijednosti početkom 2021. godine - koje je nova uprava posljednje četiri godine poprilično rasprodavala – ocijenili su u STEGA.
Tako su, kažu, prinosi u milionima kilograma manji, proizvodnja vina u milionima litara manja, a ukupni troškovi značajno rastu.
- 2023. u odnosu na 2019 godinu plus 2,4 miliona eura, gdje troškovi plata u 2023. rastu u odnosu na 2022.godinu plus 1.3 miliona eura. Na drugoj strani su 2023. godine prihodi smanjeni i pored povećanja cijena, i to prije svega zbog slabe prodaje vina i sve veće prodaje jeftinih vina. Onda je zaista teško povjerovati da ovakav način upravljanja i ovakve rezultate država kao većinski vlasnik podržava. Da li je moguće da ovakva uprava, koja godinama dovodi „Plantaže“ u ogromne milionske gubitke u poslovanju, prima plate u iznosima hiljada eura!? Da li prihvatljivo od države da se ovako loši rezultati nove uprave pokrivaju milionskom prodajom zemljišta (oko 15 miliona eura) i ujedno daje podrška firmi kroz mogućnost neplaćanja višemilionskih obaveza prema državi (oko 15 miliona eura)? - naveli su oni.
Kažu da je na ovaj način za četiri godine država omogućila podršku firmi &nbsp;za oko 30 miliona eura, a da se pritom ostvaruju katastrofalni rezultati.&nbsp;
- Ako na sve ovo dodamo i 42 miliona eura vrijednosti zaliha vina koje je nova uprava naslijedila, onda ne možemo reći da nova uprava nije imala značajne podrške u ovome četvorogodišnjem periodu – naveli su u STEGA.
I pored takve podrške došlo je, ukazuju, do uništavanja stotina hektara vinograda, gubljenja tržišta, neinvestiranja, protjerivanja kadrova i povećanja troškova.
- Očigledno da se bivši Demokratski front (DF), kome su dodijeljenje „Plantaže“ kao politički plijen, nije baš najbolje snašao. Najgore u svemu će biti što će se dalje poslovanje firme pokrivati iz već najavljene, i još veće, prodaje zemljišta „Plantaža“ - ili nekih kreditnih aranžmana koji se ne mogu otplaćivati sa ovakvim poslovanjem – ocijenili su oni.
Tako će, dodaju, „Plantaže“ nažalost i dalje biti „bunar bez dna“ koji će finansirati država sve dok ne postavi dorasli - stručni i profesionalni menadžment.
- Radujemo se zlatnim medaljama koje su „Plantaže“ na posljednjem ocjenjivanju Mundus vini ostvarile, ali s obzirom da su četiri vina od sedam - i to iz najvišeg cjenovnog ranga, stvarana u periodu prethodne upravljačke strukture, nadamo se da će i ovo novo rukovodstvo imati što da ostavi budućim vremenima. Na kraju, dobronamjerna sugestija marketingu Plantaža je da kada obavještavaju javnost o priznanjima, kako na svom sajtu - tako i svim drugim kanalima za oglašavanje, napišu i godine berbi vina - što je elementarno vinsko pravilo – zaključili su u STEGA.

STEGA: Katastrofalni rezultati nove uprave „Plantaža“, prinosi grožđa na istorijskom minimumu, proizvodnja vina godišnje manja za četiri miliona litara...

Vina Plantaža ostvarila su istorijski uspjeh na prestižnom ocjenjivanju Mundus Vini Spring Tasting 2025, osvojivši ukupno sedam zlatnih medalja, uključujući dvije velike zlatne medalje i prestižno priznanje Best of Show - Montenegro. 
 
Iz kompanije su kazali da na taj način ne samo da je dodatno učvršćen status lidera vinske industrije regiona, već su Plantaže potvrdile izuzetnost crnogorskog Vranca na svjetskoj sceni. 
 
Oni su saopštili da su velike zlatne medalje osvojili Grand reserva – ekskluzivno arhivsko vino koje svjedoči o vrhunskoj eleganciji i potencijalu crnogorskog terora i Crnogorski premijer, koji je ponio i titulu Best of Show - Montenegro, čime je zvanično proglašeno za najbolje crnogorsko vino na ocjenjivanju. 
 
Zlatne medalje osvojili su i premium bijelo vino Nota i premium crvena vina Epoha, Vladika, Vranac Barrique i Vranac Pro Corde. 
 
Na Mundus Vini Spring Tastingu, održanom u njemačkom Nojštatu, više od 250 vinskih eksperata iz 55 zemalja ocjenjivalo je vina iz 45 zemalja. 
 
- U tako prestižnoj konkurenciji, ovaj rezultat svjedoči o vrhunskom kvalitetu vina Plantaža. Posebno je značajno što su Plantaže, uz samo dvije vinarije iz regiona bivše Jugoslavije uspjele da osvoje velike zlatne medalje i dostignu ovaj nivo priznanja - rekli su predstavnici Plantaža. 
 
Oni su dodali da su oba velika zlata pripala vinima proizvedenim od autohtone sorte Vranac, što dodatno ističe njegovu superiornost na međunarodnoj sceni. 
 
- Ovo istorijsko priznanje za Vranac je potvrda naše posvećenosti vrhunskom kvalitetu. Posebno nas raduje što su međunarodni eksperti prepoznali i potvrdili vrhunski potencijal Vranca, sorte koja je srce crnogorskog vinogradarstva - naveli su iz Plantaža. 
 
Plantaže, kako su kazali, dosljedno potvrđuju visoke standarde kvaliteta, jačajući na taj način prepoznatljivost crnogorskih vina na svjetskoj vinskoj mapi. 
 
- Vina kojima svijet vjeruje, i u kojima uživaju milioni potrošača širom svijeta, još jednom su dokazala svoju izuzetnost i autentičnost - poručili du iz kompanije.

Plantaže osvojile sedam zlatnih medalja na Mundus Vini Spring Tastingu

“Tuča” tridesetovagustovaca oko jednog od najvećih crnogorskih brendova, kompanije “Plantaže” traje od uspostavljenja nove vlasti 2020. godine do danas. Tadašnji Demokratski front, kao najuticajniji subjekt u novoj strukturi vlasti je na čelo Plantaža instalirao provjereni i lojalni kadar, pa je nakon više peripetija, upravljanje kompanijom preuzeo Igor Čađenović, čija je jedina preporuka bila to što je brat vozača lidera NSD i predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Drugih reference nije imao, jer u svojoj biografiji nema nijede stavke koja može imati i ima dodira sa upravljanjem kompanijom, a posebno nema stručnih referenci. Osim toga, u više navrata označavan je kao neko ko je kupio diplomu ekonomskog fakulteta na jednoj od mnogobrojniih destinacija u regionu. Pokušaji da se ustanovi činjenično stanje, provjeri diploma, nakon više prijava, za sada ne daje rezultate. Standard je došao u posjed dokumenta koji pokazuje da su iz Uprave za inspekcijske poslove pokušali da “ostvare uvid” u personalni dosije Čađenovića, ali su u tome spriječeni, jer dosije nije bio u “Plantažama” već negdje u policijskim i tužilačkim fiokama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306140324_0550669ac0775566c1d45309ba1fcc19ebb726dc4007fd09a93526f6938a47c8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306140324_0550669ac0775566c1d45309ba1fcc19ebb726dc4007fd09a93526f6938a47c8" data-rendition-name="original" width="1022" height="1443" loading="lazy" alt="dokument"></figure>  Postupajući po predmetnoj inicijativi, od strane lica prisutnog kontroli i odgovornog lica u pravnor licu, data je izjava da se personalni dosije izvršnog direktora 13 JUL-PLANTAŽE AI PODGORICA, i dalje nalazi kod Ministartava unutrašnjih poslova, Uprave policije Cme Gore, Stanice kriminalističke policije za suzbijanje ekonomskog kriminaliteta, te da do dana 29.04.2024.godine (dan vršenja inspekcijskog nadzora), nije vraćen u 13 JUL-PLANTAŽE AI PODGORICA”, napisali su inspektori nakon drugog pokušaja da utvrde validnost diplome Čađenovića. Svjedoci kontrole su inspektorima Uprave za inspekcijske poslove pokazali Potvrdu o privremeno oduzetim predmetima od 27.04.2023.godine, izdatu od strane Ministarstva unutrašnjih poslova. - Na osnovu gore navedenog, te kako postupajući inspektor nije mogao ostvariti uvid u personal dosije zaposlenog, to će isti u okviru vršenja inspekcijskog nadzora, obratiti se za saradnju Ministarstvu unutrašnjih poslova, Uprave policije, Regionalnom centru bezbijednosti Centar, Odjeljenju bezbijednosti Podgorica. Stanici kriminalističke policije za suzbijanje ekonomskog kriminaliteta, radi dostavljanja dokumentacije neophodne za pravilno utvrdivanje činjeničnog stanja - najavili su inspektori. Godinu kasnije, tog odgovora od MUP-a i ostalih instance navedenih u dopisu, nema. Ili je odgovor možda stigao ali se brižljivo čuva u nekoj od sklonjenih ladica Uprave za inspekcijske poslove. Standard je uputio pitanja ali nije dobio odgovor u vezi sa ovim predmetom ni od policijske instance, niti od Uprave za inspekcijske poslove. Nema odgovora na pitanje – da li je MUP CG vratio personalni dosije izvršnog direktora “Plantaža” Igora Čađenovića jer ste u izvještaju o nadzoru iz aprila prošle godine utvrdili da je pomenuti dosije izuzet od strane MUP-a, niti odgovora o tome da li je UIP dobio odgovor od MUP-a u vezi sa predmetom. Dakle, tu je sve stalo i ovom trenutku nemoguće je utvrditi da li neka institucija radi na provjeri diplome čovjeka koji upravlja jednim od najvećih resursa Crne Gore.

Diploma direktora Plantaža “zaglavila” u MUP-u ili UIP-u

Poslanici opozicije Oskar Huter, Aleksandra Despotović, Drita Llola (DPS), Branislav Nenezić (SD) i Ana Novaković-Đurović (GP URA) podnijeli su Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planitanje zahtjev za kontrolno saslušanje premijera Milojka Spajića i ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Vladimira Jokovića zbog neodgovornosti Vlade u upravljanju imovinom preduzeća „13. jul Plantaže“.
- Rasprodaja 19 parcela i preko 10.000 kvadratnih metara, uz prateću imovinu, izaziva ozbiljna pitanja o zakonitosti, transparentnosti i svrsi ovog postupka, posebno u svjetlu ranijeg uvođenja akciza na mirna vina koje je značajno pogodilo crnogorsko vinogradarstvo. Vlada, koja ima vlasnička prava u Plantažama, nije pružila jasan stav niti obrazloženje o prodaji - navodi se u obrazloženju zahtjeva
Poslanici opozicije ukazuju da to otvara sumnje u upravljanje državnom imovinom i ukazuje na moguću namjeru prikrivanja gubitaka u poslovanju.
- Kao poslanici zahtijevamo odgovore na pitanja o motivima prodaje, njenim posljedicama po javni interes i strategiji Vlade za očuvanje ove strateški važne privredne djelatnosti. Shodno navedenom, u najkraćem roku zahtijevamo sazivanje sjednice Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje radi zaštite interesa građana i državnih resursa - zaključili su Huter, Despotović, Llola, Nenezić i Novaković-Đurović.

Poslanici opozicije traže kontrolno saslušanje Spajića i Jokovića zbog Plantaža

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: plantaze