Obilne padavine na području opštine Plav dovele su do izlivanja rijeke Ljuče, glavne istoke Plavskog jezera.
Kako javlja stranica Plav On Line, poplavljena su imanja u okolini rijeke.
Postoji i ozbiljna pretnja za stambene objekte.
Prema vremenskoj prognozi, padavine će se nastaviti, što može dodatno pogoršati situaciju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Plav: Izlila se rijeka Ljuča, voda prijeti kućama

Š.M. iz Plava uhapšen je zbog sumnje na nasilje u porodici, a nakon što je policija pretresom njegovog stana pronašla lovačku pušku, 19 komada municije i lovački nož.
Njemu se na teret stavlja krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu koji se izjasnio da se u radnjama Š.M. stiču elementi krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija i protiv njega je podnijeta krivična prijava - kazali su u policiji.

1250x600

Plav: Muškarcu krivična prijava zbog sumnje na nasilje u porodici, kod njega pronađena lovačka puška, municija i lovački nož

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Plav uhapsili su vozača automobila K. Đ. zbog vožnje pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, kao i njegovog suvozača D. A. kod kog je pronađena staklena tegla sa sadržajem opojne droge marihuana, plastična drobilica i dva pakovanja takovaznih rizli, saopšteno je iz Uprave policije.
Ova dva Podgoričanina su, kako se navodi u saopštenju, kontrolisana u okviru planskih aktivnosti na sprečavanju i otkrivanju svih oblika zloupotreba opojnih droga, a u sklopu aktivnosti na otkrivanju prisustva alkohola i psihoaktivnih supstanci u organizmu učesnika u saobraćaju.
- Kontrolom jednog od tih vozila kod suvozača D. A. iz Podgorice je pronađena staklena tegla sa sadržajem opojne droge marihuana, plastična drobilica i dva pakovanja tzv. rizli. Kriminalističkom obradom ove osobe došlo se do sumnje da je on prethodno omogućio uživanje droge osobama koje su se sa njim nalazile u vozilu - kazali su iz Uprave policije.
On je uhapšen i biće, uz krivičnu prijavu, priveden državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu zbog sumnje da je počio krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih droga.
- Na test na prisustvo psihoaktivnivnih supstanci bio je pozitivan vozač ovog vozila K. Đ, a utvrđeno je prisustvo benzodiazepina, amfetamina, marihuane i kokaina u organizmu - precizirali su iz Uprave policije.&nbsp;
I on je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima i u zakonom predviđenom roku će, uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, biti sproveden nadležnom sudiji Suda za prekršaje.
- Policijski službenici će nastaviti sa sprovođenjem aktivnosti koje se odnose na otkrivanje, sprječavanje i procesuiranje krivičnih djela i prekršaja iz oblasti zloupotrebe opojnih droga, kao i ovih i svih drugih delikata čijim činjenjem mogu nastati teške posljedice i po učesnike u saobraćaju - kazali su iz Uprave policije.

Plav: Hapšenje zbog vožnje pod dejstvom narkotika

Službenici policije podnijeli su krivičnu prijavu protiv bivše načelnice R. Š. (36), bivšeg načelnika M. H. (68) i službenika Uprave za nekretnine u Plavu N. V. (64) zbog sumnje da su prepisivanjem državnog zemljišta nanijela štetu državu za više od 1,3 miliona eura - naveli su iz Uprave policije.
Oni su procesuirani po završetku policijsko-tužilačkih aktivnosti na otkrivanju koruptivnih krivičnih djela službenika Regionalnog centra bezbjednosti "Sjever" sa službenicima sektora za borbu protiv kriminala, a u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Plavu.
Oni se terete za krivična djela zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju, na štetu Crne Gore, kontinuirano od početka 2018. do februara 2020. godine.
Kako se sumnja, oni su zloupotrebljavali službeni položaj i postupali suprotno zakonskim propisima na način što su državno zemljište, koje je prethodno bilo u vlasništvu Crne Gore, nezakonito prepisali i prenijeli na fizička lica u ukupnoj površini od više od 43 hektara, čime su drugim licima pribavili protivpravnu imovinsku korist, a državi nanijeli materijalnu štetu u iznosu većem od 1.300.000 eura.
- Oni se sumnjiče da su ova krivična djela izvršili u svojstvu članova Komisije za izlaganje podataka na javni uvid u katastarskoj opštini Vusanje – Gusinje, na način što su suprotno Zakonu o državnom premjeru i katastru nepokretnosti i pripadajućim podzakonskim aktima prekoračili granice ovlašćenja, nevršenjem službenih radnji i postupanju suprotno zakonskim propisima i ovlašćenjima, te na taj način fizičkim licima omogućili nezakonit prepis i prenos državnog zemljišta u privatno vlasništvo, pri čemu je kao osnov sticanja neosnovano navedeno - nasljeđe - kazali su iz Uprave policije.
Službenici Uprave policije nastavljaju intenzivne aktivnosti na otkrivanju krivičnih djela iz oblasti od nacionalnog značaja, sa primarnim fokusom na identifikaciju i procesuiranje koruptivnih radnji koje vrše službenici državnih organa, a kojima se, zloupotrebom položaja i ovlašćenja, nanosi šteta državi i građanima Crne Gore.

Tri bivša službenika Uprave za nekretnine osumnjičena da su prepisivanjem državnog zemljišta nanijela štetu više od 1,3 miliona eura

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Plav lišili su slobode tri lica iz Plava zbog sumnje da su počinili krivično djelo nasilničko ponašanje.
Riječ je o D.B. (29) i E.Lj. (21), operativno interesantnim licima, te A.P. (25), licu bliskom operativno interesantnim osobama.
Sumnja se da su, 18. oktobra 2025. godine, ispred jednog ugostiteljskog objekta u Plavu, fizički napali oštećeno lice muškog pola, zadajući mu više udaraca zatvorenim šakama po glavi i tijelu. E.Lj. se sumnjiči da je koristio metalni boks, nanoseći dodatne tjelesne povrede.
Identifikacija lica izvršena je od strane policijskih službenika, a po nalogu nadležnog državnog tužioca Osnovnog državnog tužilaštva u Plavu, lica su lišena slobode. Nakon saslušanja, tužilac je donio rješenje o zadržavanju u policijskim prostorijama do 72 časa, do privoda nadležnom sudiji za istragu.

Plav: Tri lica lišena slobode zbog nasilničkog ponašanja

Šteta koju je invazija potkornjaka napravila u šumama NP „Prokletije“, kao i u državnim i privatnim šumama na teritoriji opštine Plav, vještačenjem je procijenjena na preko tri miliona eura.
To je Portalu RTCG rečeno u Osnovnom državnom tužilaštvu u ovom gradu, po čijem nalogu je vještačenje sprovedeno.
U tom tužilaštvu u toku je postupak po krivičnoj prijavi koju je šumarski inspektor Hakija Jasavić podnio protiv bivšeg menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore koji nisu postupili po nalogu iz aprila 2022. godine &nbsp;da izvrše sanitarnu sječu.
Mada je prisustvo potkornjaka bilo evidentno i ranije u manjem obimu, priča se ozbiljnije pokrenula podnošenjem te krivične prijave.
Bolest potkornjaka je zbog tog nemara, smatra Jasavić, ekpanzivno napredovala i napravila milionske štete državi Crnoj Gori. Jasavić je tada objasnio da je rješenje o potrebi sanitarne sječe u aparilu 2022. godine dostavio u skladu sa Zakonom o šumama član 45.
Kada je, naime, tada izvršio kontrolu, ustanovio je da je oboljelo oko pet do šest hiljada kubika čamove šume. U avgustu, u novoj kontroli, ustanovio je da ne samo da nije obavljena sanitarna sječa i izvršena zakonska obaveza, već se bolest raširila i zahvatila 10 do 15 hiljada kubika šume u NP Prokletije.
Zbog nemara i nerada već u oktobru i novembru oboljelo je šume u količini od 50 do 60 hiljada kubika u NP Prokletije, da bi u poslednjoj kontroli prije ljeta naredne godine ustanovio da je bolest zahvatila 100 hiljada kubika šume u Nacionalnom parku.
U poslednjoj provjeri u kasnu jesen, prije snjegova svaka nada za spas šuma je izgubljena. Oboljelo je, kažu inženjeri 151 hiljada stabala smrče i zakonom zaštićene molike, što je možda i preko 300 hiljada kubika nakvalitetnijeg drveta.
Osnovno državno tužilaštvo je krivičnu prijavu ovog inspektora proslijedilo Specijalnom državnom tužilaštvu, ali je SDT vratio na postupanje ODT Plav.
Umjesto da nešto preduzimaju, bivšimenadžment Nacionalnih parkova Crne Gore tražio je od inspektor Hakija Jasavić isključi iz nadležnosti kada se radi o NP Proklerije. I udovoljeno im je. Ovaj inspektor privatno kaže da stotji iza svega što je rekao i iza krivične prijave koju je podnio.
Dok je iz dijela institucija šteta pokušana da se minimizira, i a pojedini radnici NP „Prokletije“ inspektora Jasavića označavali „državnim neprijateljem“ i „šumarskom mafijom“, Osnovno državno tužilaštvo je zatražilo vještačenje ekonomske i ekološke struke.
To vještačenje je obavljeno krajem jula i u avgustu ove godine, a Portal RTCG je vać tada došao do saznanja da je šteta procijenjena višemilionski i da je bolest zahvatila 170 hiljada stabala.
Zbog sporosti institucija i progresivnosti širenja zaraze u šumama, građani Plava su zaprijetili da će sami uzeti pravdu u ruke i sa motornim testerama ući u NP „Prokletije“.
Udruženje drvoprerađivača Plav uputilo je polovinom ove godine apel nadležnim organima i institucijama da se sanitarna sječa sprovede u najkraćem zakonskom roku i proglasi vanredno stanje u šumama kojima gazduju &nbsp;NP “Prokletije”, Uprava za šume, kao i u privatnim šumama zaraženim insektom potkornjakom.
Oni su u pismu koje su uputili na dvadesetak najrelevantijih adresa naveli da je potkornjak izazvao ekocid na Prokletijama, i da je zbog najezde potkornjaka i nepreduzimanja odgovarajućih mjera predhodnih godina, da se suzbije širenje i razmnožavanje ovog insekta koji napada drveće, stanje u plavskim šumama alarmantno.
Oni su apel za uvođenje vanrednog stanja u Plavu zbog bolesti šuma izazvanih potkornjakom uputili između ostalog premijeru, predsjedniku Skupštine Crne Gore, ministru poljoprivrede, ministru ekologije, ministru rudarstva, ministru rada i socijalnog staranja, Agenciji za zaštitu životne sredine, Upravi za šume, državnom sekretaru u ministarstvu poljoprivrede, gradonačelniku Plava, predsjedniku SO Plav, polsaniku Armenu Šehoviću, potpredsjedniku Vlade Milunu Zogoviću, &nbsp;menažmentu NPCG i Upravnom odboru NPCG.
Nakon što su vještaci dostavili Osnovnom državnom tužilaštvu nalaz koji potvrđuje da je šteta u šumama u NP “Prokletije” i na teritoriji opštine Plav višemilionska, ostaje sada pitanje koji su dalji pravosudni koraci. Okrivljen još nije niko, ali bez bez prejudiciranja, neko mora biti odgovoran zbog toga što neko nije postupio po nalogu za sanitarnu sječu iz aprila 2022. godine, čime bi šteta ostala na najmanjoj mogućoj mjeri.

Milionska šteta u plavskim šumama

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenja bezbjednosti Berane, u okviru planskih aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije i nezakonite trgovine, kontrolisali su putničko vozilo kojim je upravljao H.H. (26) iz Plava.
Prilikom pregleda vozila, u prtljažniku je pronađeno 33 kilograma duvanskih proizvoda namijenjenih za nargilu. Policija je došla do sumnje da je H.H. robu kupio na teritoriji Republike Srbije, s namjerom da je preprodaje u Plavu po znatno višoj cijeni od nabavne.
O svemu je obaviješten tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu, koji je naložio da se protiv H.H. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo krijumčarenje.
Iz Uprave policije poručuju da će ciljana kontrola u cilju suzbijanja sive ekonomije i drugih oblika kriminaliteta i dalje biti prioritet službenika Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, kako bi se očuvao stabilan bezbjednosni ambijent.

Krivična prijava protiv mladića iz Plava zbog krijumčarenja duvanskih proizvoda za nargilu

Policija u Plavu podnijela je krivične prijave protiv O.R. kod kojeg je pronađena puška kalibra 5.6 mm bez odgovarajuće dokumentacije i E.R. koji je imao 1.038 eura i 10.550 američkih dolara, čije porijeklo će biti predmet provjera, pvc kesu sa 400 grama materije za koju se sumnja da je marihuana i još 14 pakovanja od 60 grama, vagu za precizno mjerenje, okvir i bajonet od automatske puške, šest komada municije kalibra 7.62 mm i četiri mobilna telefona.
Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu je naložio da se protiv njih podnesu krivične prijave zbog sumnje da su počinili krivična djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, a tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju da se E.R. uhapsi zbog neovlašćene proizvodnje, držanja i stavljanje u promet opojnih droga.&nbsp;
- Policijski službenici preduzimaju intenzivne aktivnosti na pronalasku E.R. - poručili su u policiji.
Osim toga, u okviru predmeta kodnog naziva „Grnčar“, nakon kvalifikacije djela iz avgusta 2025. godine, po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, podnijeta je krivična prijava protiv E.Š. (49) zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
- Podsjećamo, u pretresu koji je 15. avgusta izvršen kod E.Š. iz Plava, pronađene su dvije staklene tegle sa sadržajem opojne droge marihuana, dva pvc pakovanja sa sjemenkama marihuane, vaga za precizno mjerenje, kao i dvije stabljike marihuane zasađene u kućnom dvorištu - naglasili su u policiji.
Policija je, kako su dodali, i nakon sprovedenog vještačenja oružja koje je u prethodnom periodu oduzeto od P.T. (puška, pištolj i 11 komada municije, bez važeće dokumentacije), nadležnom državnom tužilaštvu podnijeli krivičnu prijavu protiv ovog lica, zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;

Plav: Policija traga za jednom osobom, podnijete krivične prijave zbog oružja i marihuane

Državljanin Kosova S.M. (30) uhapšen je zbog sumnje da je u tri navrata obio sandučad za dobrotvorni prilog iz dva vjerska objekta u Plavu i Gusinju i ukrao više od 800 eura.
- Prilikom kontrole ovog lica, policijski službenici su pronašli jedan džoint i protiv njega nadležnom sudu podnijeli prekršajnu prijavu zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - kazali su u policiji.
Dodaju da je daljim provjerama utvrđeno i da S.M. potražuje budvanska policija zbog sumnje na tešku krađu.
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu, koji je djela kvalifikovao kao krivična djela teška krađa i naložio njegovo hapšenje i da mu se sprovede na dalju nadležnost.

Državljanin Kosova uhapšen zbog sumnje da je obijao sandučad vjerskih objekata i ukrao više od 800 eura

Plav i Gusinje ovog ljeta bilježe rekorde što se tiče posjete turista, a ruta Peaks of the Balkans sve je popularnija i dovodi u velički kraj zaljubljenike u prirodu iz Zapadne Evrope i svijeta , rekao je gostujući u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, predsjednik Opštine Plav Nihad Canović.
 
Dok Crna Gora kuburi sa, čini se, nikad lošijom ljetnom turističkom sezonom Plav i Gusinje su ovog ljeta bilježili &nbsp;rekorde, jer je registrovano više od 25.000 noćenja i izdate su 1.674 dozvole na ruti Peaks of the Balkans.
Sve to znači, kaže Canović, da Plav kao turistička destinacija postaje prepoznatljiv, dok većina još uvijek nije svjesna popularnosti i značaja rute Peaks of the Balkans.
- Radi se o turističkoj ruti koja prolazi kroz tri države, Crnu Goru, Kosovo i Albaniju. U Crnoj Gori prolazi kroz Plav i Gusinje i hiljade ljudi godišnje prođe tom stazom koja traje više dana, koja uključuje nacionalni park Prokletije sa naše strane i Valbona sa albanske strane i vjerujem da je nešto što donosi novi sadržaj kako Plavu i Gusinju, tako i Crnoj Gori, a ono što je još važnije - prenosi dobar glas o Crnoj Gori, prije svega na zapadu Evrope odakle dominantno dolaze gosti koji planinare tom stazom - rekao je Canović.
Peaks of the Balkans je samo dio ponude koju nudi Plav, objašnjava Canović, jer se Opština Plav, TO Plav i Centar za kulturu Plav u kontinuitetu zalažu da ponude i druge sadržaje, koji su privlačni i onima koji nijesu zaljubljenici u planinarenje.
Podsjeća i na činjenicu da je preko 95 odsto turista koji obilaze vrhove Prokletija iz zapadne Evrope i svijeta.
- Pretpostavljam da je to i stil života, da ljudi sa zapada mnogo više cijene te prirodne ljepote koje imamo, nego mi koji svakodnevno posmatramo i gledamo. Od korona perioda na ovamo planinski turizam dobija sve više na značaju, fokus prelazi sa mora na planinu, a taj kraj ima štošta da ponudi - istakao je Canović.
Kaže i da je lokalna samouprava napravila raznovrsnu i kvalitetnu turističku ponudu, što je dalo rezultate u vidu velikog broja posjetilaca iz drugih dijelova Crne Gore i regiona.
- &nbsp;Cilj nam je da napravimo kvalitetan sadržaj, kvalitetnu ponudu u kojoj će se svako pronaći i naći neki sadržaj koji je njemu blizak. Ako nešto fali onda je to definitivno infrastruktura, jer saobraćajna infrastruktura koja povezuje Plav i Gusinje sa ostatkom države nije na zavidnom nivou, prije svega govorim o putu starom više od 100 godina preko Čakora, koji nas povezuje sa Kosovom i Peći, bez jasnog opravdanja taj putni pravac i granični prelaz stoji godinama zatvoren, još od 1999. godine i ratnih dešavanja i vjerujemo da bi &nbsp;taj putni pravac donio jedan novi život tom dijelu države i doprinio jačanju privrednih aktivnosti, naročito u veličkom kraju- zaključio je Canović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2GQBiWZc1wc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Canović: Plav i Gusinje sve popularniji, ruta Peaks of the Balkans dovodi turiste na Prokletije

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: plav