Treću epizodu podkasta „Bez filtera“ zašto moć u Crnoj Gori nema žensko lice od sada možete pogledati i na Televiziji E, u petak od 15:05 sati.
Podkast „Bez filtera“ je prostor za otvorene razgovore o ljudskim pravima, vladavini prava, borbi protiv korupcije, rodnoj ravnopravnosti, izborima i drugim važnim temama.
U trećoj epizodi govorimo o tome zašto žene i dalju ostaju van centra političke moći, kako patrijarhat oblikuje politiku, zašto formalne politike rodne ravnopravnosti ne daju rezultate i da li su obavezujuće rodne kvote jedino pravedno rješenje.
Gošće Jovane Marović su psihološkinja i doktorka rodnih studija i članica ANIME - Centra za žensko i mirovno obrazovanje Ervina Dabižinović i potpredsjednica DPS-a i poslanica u Skupštini Crne Gore Aleksandra Vuković Kuč.
Podkast „Bez filtera“ realizovana je u okviru projekta „Prevazilaženje rodnih predrasuda i jačanje političke participacije žena u Crnoj Gori kroz javno informisanje, obuke za jačanje kapaciteta i zagovaranje rodne zastupljenosti”, koji CeMI sprovodi uz finansijsku podršku Kanadske ambasade, kroz program Kanadskog fonda za lokalne inicijative (The Canada Fund for Local Initiatives - CFLI). Stavovi iznijeti u podcastu ne odražavaju nužno stavove Kanadske ambasade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Podkast "Bez filtera" zašto moć u Crnoj Gori nema žensko lice od sada i na TV E

Epizodu PROUDCAST-a „RTCG i AMU između javnog interesa i političkih kalkulacija” Centra za građansko obrazovanje od sada možete pogledati i na Televiziji E, u petak od 14:20 sati.
Gosti saradnika na programima u CGO Nikole Obradović su direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) Sunčica Bakić, dugogodišnji novinar, urednik i doskorašnji šef Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović, te politikolog i analitičar Marko Savić.
Sagovornici su govorili o aktuelnoj medijskoj situaciji u Crnoj Gori, razmatrajući značaj nezavisnog i odgovornog javnog servisa, načine na koje se on može izgraditi prema najvišim standardima, kao i važnost takvog sistema za svakog građanina u Crnoj Gori.
Ovaj PROUDCAST je produciran u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, koji Centar za građansko obrazovanje (CGO) je sproveo uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Sadržaj emisije ne odražava nužno stavove Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije, već je isključiva odgovornost CGO-a i sagovornika u emisiji.

Epizoda PROUDCAST: "RTCG i AMU između javnog interesa i političkih kalkulacija" CGO-a sada i na TVE

Podkast serijal „Interkulturalni most - društvena kohezija za društveni razvoj“ Mreže za evropske politike - MASTER od sada možete pogledati i na Televiziji E, petkom u terminu od 15:05 sati.&nbsp;
U prvoj epizodi, voditeljka Duška Pejović ugostila je dr Ljudmilu Milu Popović, generalnu direktoricu Direktorata za interkulturalizam u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava.
Kroz razgovor su otvorile važne teme - šta zapravo znači interkulturalizam i po čemu se razlikuje od multikulturalizma, zašto je dijalog ključan za izgradnju povezanijeg i otpornijeg društva, te na koji način interkulturalni pristup doprinosi društvenom razvoju i koheziji.

Podkast „Interkulturalni most - društvena kohezija za društveni razvoj“ MASTER-a sada i na TV E

Osnovna laž potencijalnog predloga o donošenju Zakona o agentima stranog uticaja je u tome da su civilni aktivisti nečiji agenti, da sprovode tuđe ideje i uticaje i to je zamka, jer nevladin sektor počiva na svojim vrijednostima i uvjerenjima i u krajnjem promovisanju i ostvarivanju ljudskih prava koja su isto toliko naša koliko su i “strana izmišljotina”, ocijenjeno je u <a href="https://www.youtube.com/watch?v=923IEApCSkY&amp;ab_channel=CDTCrnaGora">CDT-ovom podkastu AKCIJA “Mi, strani plaćenici”</a>.
Govoreći o najavama donošenja pomenutog zakona direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević je kazala da vlasti pokušavaju da sve one koje primaju novac iz inostranstva i one koji ujedno istražuju njihovo djelovanje proglase za neprijatelje i da ih označe kao strane plaćenike. 
- Pa naravno da primamo novac iz inostranstva, nego ćemo da pustimo da nas oni plaćaju, Vlada, i da onda prirodno nas uvale u samocenzuru i tako dalje - kazala je Gorjanc Prelević.
Odgovarajući na pitanje zašto se baš sad pominje donošenje jednog takvog zakona kazala je da su se slične inicijative mogle čuti i ranije, da se još za vrijeme Miloševićevog režima govorilo o stranim plaćenicima, da je uvijek nešto strano predstavljano kao loše, a ne kao nešto odakle možemo da naučimo, iako, kako je kazala, recimo koristimo i prepisujemo brojne dobre zakone iz inostranstva.
- Znači to nije ništa novo, ali šta je poenta, zašto. Pa zato što nevladin sektor, pogotovo u Crnoj Gori je veoma jak kritički glas, koji nosi promjene, koji ukazuje na korupciju, koji maltretira ovu vlast kao što je maltretirao on u bivšu prije 2020. godine. To je za sve njih jako neočekivan obrt. Mi jesmo svi kritikovali DPS, imali smo koga da kritikujemo i zašto, to je jako dugo trajalo, 30 godina više aman, i razne privatne zloupotrebe... Ali onda se očekivalo da mi sad tu svi zamremo, da legnemo na rudu, što bi se reklo, i zaboravljajući da je suština nevladinog sektora u toj njegovoj kritičkoj ulozi i sada to treba ugušiti, mislim, vrlo jednostavno. A šta je zajedničko i Staljinu i Miloševiću i ovima koji bi sada da nas uguše, e pa to je težnja za oligarhijom. Znači, iza svega je zaštita pozicije malog broja ljudi koji bi da vlada - dodala je Gorjanc Prelević.
Govoreći o situaciji u susjednoj Srbiji i sličnom prijedlogu, koji se mogao čuti u toj zemlji, Ana Toskić Cvetinović iz organizacije Partneri Srbije je kazala da se kod njih jasno pravi razlika među nevladinim organizacijama, što vlasti pokušavaju iskoristiti i dio njih predstaviti kao strane agenture.
- Mislim da postoji nekoliko namjera, jedna jeste da se skrene pažnja civilnog sektora sa tekućih dešavanja koja su svuda oko nas i ideja je sada da se mi bavimo sami sobom i ovim predlogom. Druga namjera svakako jeste zastrašivanje. Kampanje protiv aktivista, ali i konkretno organizacija imamo posljednjih nekoliko mjeseci, kada su intenzivirane u prorežimskim tablodima. To su kampanje koje se između ostalog zasnivaju na zloupotrebi zvaničnih vrlo osjetljivih podataka o pojedinicima. Mi možemo na osnovu toga šta se piše da vidimo da postoje neke tačke u sistemu koje namjenski ustupaju te podatke tabloidima i onda se ti podaci, uključujući i podatke o poslovnom radu organizacija, informacije o aktivistima, zaposlenima, dalje u tabloidima objavljuju sa targetiranim porukama - kazala je Toskić Cvetanović.
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica je kazao da je paradoks to što recimo vlada pravi Barometar 26 gdje poziva sve političke subjekte, civilno društvo da se, kako je kazao, ujedinimo, da zajedničkim pregalaštvom napravimo i dovedemo Crnu Goru u Evropsku uniju, a pola te vlade “nas zove zečevima”.
- Da li zaista predsjednik Vlade misli da ćemo mi otići da se pridružimo toj platformi, mi ćemo joj pomoći na drugi način, mi ćemo joj pomoći svojim djelovanjem, osvješćivanjem ljudi i tako dalje... Ali da li zaista neko misli da će civilno društvo, ono pravo, a ne to njihovo fejkovano, doći da podrži i da sjedi sa potpredsjednikom Vlade koji nas zove zečevima. Neće - poručio je Koprivica. 
Dodao je da je ova ideja potpuno očekivana i da je važno istaći kako je zakon zapravo putovao.
- Ja prosto mislim da je zakon putovao od Putinove Rusije do Bjelorusije, Gruzije, Mađarske. U Mađarskoj je došao ja mislim glavni mentor koji je onda svom učeniku Vučiću dao zadatak da to dalje proširi po regionu, a on ga je širio ja sam uvjeren prvo tamo đe je imao uticaja. Prvo je izabrao najboljeg “korisnog idiota” svih vremena to je Milorad Dodik koji je naravno to uradio, dobio je po “ušima” od Evropske unije, vidjećemo đe će to da ide - kazao je Koprivica i dodao da se prvo ide sa ekstremnijom verzijom zakona, pa se onda radila neka modifikacija kao što je radio Orban, te da se onda došlo do naših predlagača i do Srbije.
Gosti CDT-ovog podkasta su govorili i o kampanji targetiranja NVO sektora i dezinformisanja koja je imala za cilj da civilne aktiviste predstavi kao pojedince koji rade van zakona, koje treba poistovjetiti sa javnim funkcionerima, te kao netransparentne po pitanju finansiranja.
Sagovornici su saglasni u ocjeni da je jasno da jedan ovakav predlog u Crnoj Gori imao jednoglasan otpor, da je “no pasaran” za sada, ali da treba da se zna o čemu se radi, da bi se i druge slične ideje i inicijative usmjerene na gušenje kritičkog mišljenja, slobode izražavanja, slobode udruživanja nevladinih organizacija i medija razotkrile i da bi se vidjelo šta je u pozadini.

NVO nisu ničiji agenti već kritički glas koji se pokušava ugušiti

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: podkast