Policija u Baru identifikovala je osobu osumnjičenu za podmetanje požara na vozilu službenika Uprave carina, koji je zapaljen 15. decembra oko 03.30 časova ispred porodične kuće oštećenog. Osumnjičenom P.Đ. (28) iz Bara podnijeta je krivična prijava zbog krivičnog djela izazivanje opšte opasnosti.
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ i Odjeljenja bezbjednosti Bar reagovali su po prijavi oštećenog, koji je tog jutra prijavio da je njegov automobil marke „Renault“ zahvatio požar dok je bio parkiran ispred kuće.
U saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Baru, policija je utvrdila osnovanu sumnju da je P.Đ. upotrijebio određeno sredstvo, a potom otvorenim plamenom zapalio vozilo, pričinivši materijalnu štetu na automobilu i ogradi kuće.
Požar se proširio i na visoku vegetaciju u dvorištu, čime je, kako se sumnja, bila ugrožena bezbjednost članova porodice koji su se nalazili u objektu.
Po nalogu postupajućeg tužioca, protiv osumnjičenog je podnijeta krivična prijava, a policija nastavlja dalji rad u predmetu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Rasvijetljeno podmetanje požara na vozilu službenika Uprave carina: Krivična prijava protiv Baranina

Zećanin D.A. (19) uhapšen je zbog sumnje da je izazvao požar na vozilu jednog turskog državljanina koji se onda prorširio na još dvoje kola.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, i to dvoje kola je u vlasništvu turskih državljana.&nbsp;
- On je, kako se sumnja, 28. oktobra oko 1.30 sati, u mjestu Balijače izazvao požar na jednom vozilu u vlasništvu turskog državljanina, upotrebom benzina i podesnog sredstva, koji se kasnije proširio na još dva vozila u vlasništvu turskih državljana - saopšteno je iz Uprave policije.&nbsp;
On je lociran u Golubovcima, priveden u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, a onda i uhapšen po nalogu državnog tužioca zbog sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti na štetu turskih državljana.
Uprava policije, poručuju oni, nastavlja sa aktivnostima na rasvjetljavanju krivičnih djela i procesuiranju lica koja su izazvala požare na objektima i imovini stranih državljana.

500x500

1250x600

1084x550

Zećanin uhapšen zbog sumnje da je podmetnuo požar na kolima turskih državljana

B.M. (34) iz Danilovgrada uhapšen je zbog sumnje da je podmetnuo požar u mjestu Bare Šumanovića 25. jula.
- Odmah po prijemu prijave, na lice mjesta su upućeni pripadnici Službe zaštite i spašavanja radi lokalizovanja požara koji je zahvatio travnatu površinu i nisko rastinje na više lokacija površine od preko 2.000 m2, koji je brzom intervencijom ugašen - kazali su u policiji.
O svemu je, kako su kazali, obaviješten je državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem nalogu je izvršen uviđaj na licu mjesta, uz prisustvo sudskog vještaka za požare, eksplozije i havarije koji je dao preliminarni nalaz i mišljenje da je usljed izbijanja požara bila ugrožena bezbjednost ljudi i njihove imovine na širem području.
B.M. se tereti za izazivanje opšte opasnosti, a tužilac je naložio da se uz krivičnu prijavu sprovede na dalju nadležnost.

Danilovgrađanin uhapšen zbog sumnje da je podmetnuo požar

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (ODT) odredilo je zadržavanje do 72 sata ruskom državljaninu S.D.A. zbog sumnje da je izazvao požar na motociklu koji se proširio na još jedno vozilo i stan.
On se sumnjiči za krivično djelo izazivanje opšte opasnosti.
- Osumnjičeni je podesnim sredstvom izazvao požar na motociklu u ulici V.R. u Podgorici, koji je u požaru uništen, nakon čega se požar prenio na putničko motorno vozilo i stan u navedenoj ulici - kazali su u podgoričkom ODT-u.

Ruskom državljaninu zadržavanje zbog sumnje da je izazvao požar na motociklu koji se proširio na jedno vozilo i stan

Pripadnici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ u Podgorici uhapsili su državljanina Rusije D.S.A. (25), osumnjičenog da je jutros izazvao požare na dvije lokacije u glavnom gradu, usljed čega je pričinjena veća materijalna šteta.
Akcija hapšenja uslijedila je brzo nakon prijave građana da je nepoznata osoba izazvala požar na motociklu, koji se potom proširio na drugo vozilo i poslovni prostor. Policija je odmah blokirala uži dio grada i locirala osumnjičenog, koji je priveden u službene prostorije podgoričke policije.
Uviđajem i preliminarnom istragom utvrđeno je da je D.S.A. u ranim jutarnjim satima zapalio motocikl, nakon čega se požar proširio na obližnje putničko vozilo, a zatim zahvatio i ulaz poslovnog prostora, pričinivši oštećenja i na fasadi zgrade. Na drugoj lokaciji, nedugo zatim, osumnjičeni je izazvao još jedan požar, u kojem su uništena četiri kontejnera.
Testiranjem je utvrđeno da je D.S.A. u trenutku izvršenja krivičnih djela imao 1,65 promila alkohola u organizmu.
O događaju je obaviješten tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, koji je djelo kvalifikovao kao krivično djelo izazivanje opšte opasnosti, te je po njegovom nalogu osumnjičeni lišen slobode. D.S.A. će uz krivičnu prijavu biti priveden nadležnom tužiocu u zakonskom roku.
Policija je takođe saopštila da je D.S.A. nedavno otpušten iz Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, gdje je izdržavao zatvorsku kaznu zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti. Nakon izlaska iz zatvora, Služba za strance izdala mu je rješenje o dobrovoljnom napuštanju Crne Gore do 8. juna 2025. godine, kao i zabranu ponovnog ulaska u zemlju.

Uhapšen ruski državljanin osumnjičen za podmetanje požara na više lokacija u Podgorici

Predsjednik Opštine Danilovgrad, Aleksandar Grgurovć podnio je danas dvije krivične prijave protiv, za sada NN lica zbog izazivanja opšte opasnosti, odnosno podmetanja požara koji su prethodnih dana bili aktivni na više lokacija na teritoriji opštine Danilovgrad, saopšteno je iz ove Opštine.
- Predmetni požari su, osim neprocjenjive ekološke štete, doveli u opasnost domaćinstva i imovinu naših sugrađana, a najgori scenario izbjegnut je reakcijom Službe za zaštitu i spašavanje, kao i angažovanjem aviona Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova- kazali su iz Opštine Danilovgrad.
Šumski požari koji zahvataju ovako velike površine rijetko su posljedica nesrećnog spleta okolnosti ili slučaja - najčešće se radi, u najmanju ruku o nemaru, ili još gore - namjeri, zbog čega će protiv počinilaca biti preduzimane sve zakonom predviđene mjere.
- Rukovodstvo Opštine Danilovgrad, odlučno u namjeri da zaštiti imovinu svojih sugrađana i prirodna bogatstva kojima raspolaže, će u budućem periodu procesuirati svaki sličan slučaj i snažno insistirati na promptnoj i efikasnoj reakciji policije i tužilaštvu- zaključuju u saopštenju.

Opština Danilovgrad: Krivične prijave zbog podmetanja požara na Garču i u Gostilju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: podmetanje-pozara