Osumnjičenima za pokušaj ubistva vođe kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera, u Kijevu 2020, Ukrajina je povrijedila ljudska prava jer su u pritvoru duže od pet godina zbog čega treba da im isplati 11, 9 hiljada eura odštete, proizilazi iz odluke Evropskog za ljudska prava.
Riječ je o dvojici srpskih i jednom crnogorskom državljaninu koji su 26. maja 2020, kako je saopštila ukrajinska policija, u elitnom kvartu u Kijevu "u sačekuši" pokušali da ubiju Zvicera, koji je tom prilikom teško ranjen.
Policija je tada uhapsila Stefana Đukića i Emila Tuzovića iz Crne Gore, te Petra Jovanovića i Milana Brankovića iz Srbije kojima je određen pritvor.
Četiri godine kasnije, krajem novembra 2024. njihov ukrajinski advokat se, zbog dužine pritvora, žalio Evropskom sudu za ljudska prava.
Evropski sud u Strazburu je u predmetu "Jovanović i drugi protiv Ukrajine" jednoglasno utvrdio povredu člana 5, Evropske konvencije o ljudskim pravima i naložio Ukrajini da trojici napadača isplati po 3,9 hiljada eura odštete.
U presudi od 25. septembra Sud je naveo i da su Đukić, Jovanović i Branković u pritvoru pet godina, jedan mjesec i osam dana. Četvrti napadač, Podgoričanin Emil Tuzović se u presudi ne pominje.
Kako su crnogorski državljani Đukić i Tuzović optuženi za druga krivična djela, pred Višim sudom u Podgorici, Radio Slobodna Evropa je Ministarstvu pravde poslao upit - da li su tražili njihovo izručenje od Ukrajine.
Minisartvo nije odgovorilo.
Teško ranjeni Zvicer je nakon liječenja u Kijevu napustio Ukrajinu, i za njim i dalje tragaju policije nekoliko država.
<h2>Sud u Kijevu ponovo produžio pritvor</h2>
Pred Okružnim sudom u Kijevu predmet protiv osumnjičenih za pokušaj ubistva Zvicera se vodi pod oznakom 757/23962/21-k.
Poslednje ročište je održano 27. novembra ove godine.
Iako su imena osumnjičenih zaštićena navedeno je da im Sud produžava pritvor za još 60 dana, do 25. januara 2026.
Zapisnik je javno objavljen na sajtu, u kome je navedeno da su optuženi strani državljani i da postoji rizik od bjekstva, uticaja na svjedoke ili ometanje postupka.
Crnogorski državljani Stefan Đukić i Emil Tuzović, koje ukrajinska policija sumnjiči da su pokušali da ubiju vođu kavačkog klana. se dovode u vezu sa suprotstavljenim škaljarskim klanom.
To je neposredno nakon pucnjave u kojoj je Zvicer ranjen saopštila ukrajinska policija, navodeći da je riječ o obračunu balkanskih kriminalnih klanova:
Dva klana su ratu od 2014. kada je u španskoj luci Valensija nestao tovar kokaina. Od tada je u njihovim međusobnim obračunima stradalo više od 70 osoba.
Iako to ukrajinska policija nije navela na osnovu objavljenih fotografija, vjeruje se, da je Zviceru tada život spasila supruga Tamara, koja je navodno pucala na napadače, koji su nakon otvaranje vatre pobjegli.
Šef Nacionalne policije Ukrajine Ihor Klymenko je tada rekao da su glavni motivi za pokušaj atentata na Zvicera bile njegove "kriminalne aktivnosti".
- Te moguća preraspodjela u sferi uticaja u samoj organizaciji kao i između balkanskih klanova koji kontrolišu trgovinu drogom - rekao je Klymenko.
Crnogorska policija je tada saopštila da je učestvovala u rasvjetljavanju pokušaja ubistva Zvicera, kroz direktnu razmjenu informacija sa kolegama iz Ukrajine.
Osim pred ukrajinskim pravosuđem, Đukić i Tuzović se pominju u predmetima pred podgoričkim Višim sudom.
Kako je tada navedeno podgorički Interpol raspisao je međunarodnu potjernicu za Đukićem, zbog upotrebe vatrenog oružja u Baru 2019, kada je ubijen Jovan Klisić a ranjen Velizar Gardašević.
U međuvremenu, za to ubistvo "iz bezobzirne osvete" i stvaranje kriminalne organizacije Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je podiglo optužnicu protiv Đukića, Tuzovića i još osam lica.
Optužnicu je potvrdio Viši sud.
<h2>Zvicer nepravosnažno osuđen u Crnoj Gori</h2>
U međuvremenu se, pred tim Sudom i protiv Zvicera vodi više kaznenih postupaka. Protiv njega je donijeta i prva nepravosnažna presuda.
Presudom Višeg suda u Podgorici od 21. novembra ove godine Zvicer je, u odsustvu, osuđen na 16 godina zatvora, zbog optužbe da je 2020. organizovao kriminalnu grupu koja je pokušala da prokrijumčari 743 kilograma kokaina, zaplijenjenih u holandskoj luci Roterdam.
Za Zvicerom je u maju ove godine na zahtjev crnogorskog Biroa Interpola raspisana i javno objavljena crvena potjernica.
- Radi vođenja kaznenog postupka pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je izvršio: sedam krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, šest krivičnih djela teško ubistvo, krivično djelo ubistvo, pet krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, i stavljanje u promet opojnih droga... - saopšteno je iz Uprave policije.
Zvicer je na čelu kavačkog klana, dok je a na čelu škaljarskog bio Jovan Vukotić, koji je ubijen 2022. u Istanbulu u Turskoj.
Kavački i škaljarski kriminalni klanovi se povezuju se sa međunarodnim švercom droge, ubistvima i drugim krivičnim djelima.
Velika Britanija je u julu uvela sankcije nekim članovima klanova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ukrajina dužna da plati odštetu škaljarcima osumnjičenim za pokušaj ubistva Zvicera

Rožajcu A.K. određeno je zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je juče, oko 15 sati, vozilom namjerno udario sugrađanina koji je išao ulicom, a potom ga više puta udario palicom po glavi i tijelu.
Njemu se na teret stavlja krivično djelo teško ubistvo u pokušaju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fup-uhapsen-rozajac-zbog-ubistva-u-pokusaju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- A.K. se sumnjiči da je 3. decembra u Rožajama, oko 14:50 sati, pokušao da ubije A.F, tako što ga je vozilom u pokretu udario u predjelu nogu i prislonio uz betonsku ogradu. Nakon toga je izašao iz vozila i oštećenog više puta udario drvenom palicom u predjelu gave i tijela u čemu je spriječen od strane prolaznika - navedeno je u saopštenju Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju.
Kako je navedeno, u daljem toku postupka će biti preduzete neophodne mjere i radnje u cilju donošenja odluke u ovom predmetu.

Zadržavanje Rožajcu koji je namjerno autom udario sugrađanina

Snimci nadzornih kamera, koji svjedoče o bestidnom, kukavičkom i monstruoznom činu, ne prikazuju puko narušavanje javnog reda i mira, već pokušaj ubistva, kazala je potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović, dodavši da je duboko zgrožena i ogorčena brutalnim napadom na mladu djevojku u Beranama.&nbsp;
Popović je pohvalila brzu i profesionalnu reakciju Uprave policije i službenika u Beranama, koji su promptno identifikovali i lišili slobode napadača.&nbsp;
- Njihovo postupanje pokazuje da kada institucije rade brzo i odgovorno, građani mogu imati povjerenja da pravda nije samo riječ, već stvarnost - podvukla je Popović.&nbsp;
Prema njenim riječima, ovakva brutalnost, izvršena nad ženom na njenom radnom mjestu, zahtijeva najoštriju moguću kvalifikaciju i najstrožu kaznu koju zakon predviđa.&nbsp;
- Državni organi moraju poslati jasnu poruku da Crna Gora neće i ne smije biti društvo u kojem se nasilje nad ženama tretira olako, relativizuje ili svodi na "nasilničko ponašanje" - dodaje Popović.
Kako je istakla Popović, solidarnost sa Dejanom nije dovoljna.
- Svako ko digne ruku na ženu, na radnom mjestu ili bilo gdje drugo, mora znati da će se suočiti s punom snagom zakona i moralnom osudom cijelog društva - zaključila je Popović.&nbsp;

Popović: Napad na mladu djevojku u Beranama pokušaj ubistva, ne puko narušavanje javnog reda i mira

Sedamnaestogodišnji A.K. osuđen je na sedam mjeseci maloljetničkog zatvora jer je 7. oktobra prošle godine na malom odmoru, u školskom dvorištu Gimnazije "Niko Rolović", nožem ranio Darisa Mujića (18) nanoseći mu povrede opasne po život. Mujić je zbog toga dva puta reanimiran.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.8824%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdaris-mujic-nakon-20-dana-provedenih-u-klinickom-centru-crne-gore-izasao-iz-bolnice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
A.K. je, kako se navodi u saopštenju Višeg suda, oglašen krivim za krivično djelo ubistvo u pokušaju, a u kaznu zatvora mu se uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru.&nbsp;
- Takođe, &nbsp;u stavu II sud je donio rješenjem kojim je maloljetnom L.D zbog krivičnog djela učestvovanje u tuči izrečena krivična sankcija - vaspitna mjera - naveli su u Višem sudu.
Oni su naglasili da je, u skladu sa važećim zakonskim propisima, krivični postupak koji se vodi protiv maloljetnika tajan, u cilju zaštite interesa maloljetnika i poštovanja njihovih zakonskih prava.&nbsp;
- Shodno tome, neće biti moguće davati dodatne informacije niti komentare u vezi sa ovim postupkom. Molimo predstavnike medija i javnost za razumijevanje i poštovanje pravila koja se odnose na povjerljivost ovakvih postupaka - poručili su u Višem sudu.

Sedamnaestogodišnjaku sedam mjeseci zatvora za ranjavanje i pokušaj ubistva Darisa Mujića

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore produžilo je pritvor za još mjesec T.M, E.C. i A.K. koji se terete da su 6. juna u Ulcinju, zajedno i po prethodnom dogovoru, pokušali da ubiju državljane Azerbejdžana A.X. i M.A.
Oni su ih napali noževima i nanijeli im više ubodnih rana u predjelu grudnog koša, pri čemu su A.X. i M.A. zadobili povrede opasne po život.
Pritvor im je, kako su naglasili u Vrhovnom sudu, produžen zbog opasnosti od bjekstva.
- Vrhovni sud je, donoseći rješenje o produženju pritvora, imao u vidu težinu krivičnog djela i visinu zaprijećene kazne, činjenicu da su okrivljeni državljani Srbije, mlađe osobe i nezaposleni, kao i to da nemaju čvrste i trajne veze sa Crnom Gorom, što upućuje na zaključak da imaju razvijene kontakte u inostranstvu, od kojih mogu zatražiti i dobiti pomoć u bjekstvu i skrivanju - naveli su u Vrhovnom sudu.
T. M., E. C. i A. K. pritvor je prvobitno određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici od 8. juna, zatim produžen rješenjem Krivičnog vijeća tog suda od 4. jula, te rješenjem Vrhovnog suda od 2. septembra, tako da. Po ovom rješenju Vrhovnog suda Crne Gore, pritvor može trajati do 7. decembra.

Za mjesec produžen pritvor osumnjičenima za pokušaj ubistva državljana Azerbejdžana u Ulcinju

Vrhovni sud Crne Gore ukinuo je presudu Apelacionog suda Crne Gore, kojom je Jovan Mujović oslobođen optužbi za pokušaj ubistva i vratio predmet tom sudu na ponovno suđenje.
Rješenje je donijeto nakon što je Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju uložilo žalbu na presudu Apelacionog suda u junu ove godine.
Slučaj se odnosi na događaj iz juna 2020. godine u Bijelom Polju, kada je došlo do pucnjave između Mujovića i S.D.&nbsp;
Prema navodima iz optužnice, S.D. je iz vozila Reno Megan pucao iz pištolja u pravcu Mercedesa u kojem se nalazio Mujović, koji je zatim uzvratio pucnjavom. Tom prilikom u opasnost su bili dovedeni M.Č, njen nevjenčani suprug A.V. i njihovo tromjesečno dijete.
Viši sud u Bijelom Polju je 2024. godine Mujovića oglasio krivim za teško ubistvo u pokušaju i nedozvoljeno držanje oružja, te ga osudio na tri godine zatvora, dok je S.D. oslobođen optužbi.&nbsp;
- Nakon žalbi tužilaštva i odbrane, Apelacioni sud je u junu ove godine preinačio prvostepenu presudu i oslobodio J.M, uz obrazloženje da djelo za koje je optužen “po zakonu nije krivično djelo” - navedeno je u saopštenju Vrhovnog suda.
Na tu presudu Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju podnijelo je žalbu Vrhovnom sudu, navodeći da je došlo do bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede Krivičnog zakonika, te predložilo da se presuda preinači i Mujovića osudi.
Vrhovni sud je, odlučujući po žalbi, utvrdio da je presuda Apelacionog suda nerazumljiva, protivrječna i bez dovoljno obrazloženja o ključnim činjenicama, posebno o tome ko je prvi započeo pucnjavu.&nbsp;
Sud je naveo i da je Apelacioni sud pogrešno označio zakonsku odredbu na koju se pozvao, te da je izreka presude nejasna do mjere da se ne može utvrditi za koje krivično djelo je okrivljeni Mujović oslobođen.
Vrhovni sud je zaključio da je time počinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka, zbog čega se presuda nije mogla ispitati, pa je ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje Apelacionom sudu.

Ponovo će se suditi za pokušaj ubistva u Bijelom Polju 2020.

Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Budva, lišili su slobode dva strana državljanina zbog sumnje da su izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju, jedan na štetu drugoga.
Prema saopštenju policije, 8. oktobra u večernjim časovima dežurna služba Budve obaviještena je da je u blizini jednog ugostiteljskog objekta u Bečićima došlo do sukoba u kojem je jedno lice drugom nanijelo povrede nožem.
Policijski službenici su odmah izašli na lice mjesta i u saradnji sa tužiocem Višeg državnog tužilaštva u Podgorici izvršili uviđaj. Utvrđeno je da su A.Z. (36) iz Bosne i Hercegovine i A.P. (29) iz Azerbejdžana zadobili povrede od upotrebe noževa, te su prevezeni na ukazivanje ljekarske pomoći.
Intenzivnim aktivnostima policije utvrđene su sve okolnosti događaja, a postupajući viši državni tužilac kvalifikovao je djelo kao ubistvo u pokušaju i naložio da se lica A.P. i A.Z. liše slobode, oba zbog sumnje da su izvršila navedeno krivično djelo, jedan na štetu drugoga.

Lišena slobode dva strana državljanina zbog sumnje za pokušaj ubistva u Budvi

U slučaju posljednjeg ubistva na Cetinju policija je našla beživotna tijela, nije saopšteno vrijeme smrti, pa se i ne zna kada se to desilo, a na jedno od tih lica je pokušano ubistvo prije petnaestak dana i dozvolilo se da ovoga puta pokušaj bude uspješan - rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, advokat Veselin Radulović.
Ubistva se dešavaju, kaže Radulović, i u neposrednoj blizini Uprave policije što govori koliko je loša bezbjednosna situacija u Crnoj Gori.
- Svjedočimo ponavljanju pokušaja ubistava sve dok se ona ne realizuju. Svjedočimo jednom ratu kriminalnih klanova u kome možete da vidite da ti kriminalci pripadnici bilo kojeg klana nemaju nikakve bojazni da će snositi bilo kakve posljedice i da će biti spriječeni, ili eventualno otkriveni, procesuirani od strane Uprave policije - rekao je Radulović.
Dugo vremena traje ambijent, cijeni Radulović, u kome se niko ne osjeća bezbjedno, a nedavno je jedna prolaznica slučajno ranjena u toku likvidacije u blizini, podsjeća on, Uprave policije.
Komentarišući izjavu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da će riješiti šverc cigareta iz 2000. godine, advokat kaže da je ta izjava neodgovorna, ali očekivana sa takve adrese.
- Možete se sjetiti samo kakva je bila izjava ministra Šaranovića prilikom zločina na Cetinju 1. januara ove godine. To ne odstupa od onoga što su izjava ne samo gospodina Šaranovića, nego i drugih funkcionera partije kojoj on pripada. Najblaže rečeno neozbiljna izjava, jer nema niko zdravog razuma ko će povjerovati u te priče da će gospodin Šaranović, ili neko iz njegovog okruženja riješiti neko krivično djelo koje se desilo prije 25 godina, a nijesu u stanju da spriječe ubistvo koje bilo bukvalno bilo najavljeno i za koje je sva javnost u Crnoj Gori znala da će se desiti, drugo najavljeno ubistvo. Za nepunih pola godine mi smo u Crnoj Gori imali dvije gotovo identične situacije, da se desi pokušaj ubistva i policija saopšti da zna identitet ko su ljudi koji su pokušali ubistvo i da nedugo nakon toga se prema istom oštećenom izvrši se naum koji su pokazali u samom početku - zaključio je Radulović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fu2mW1x4-in8%3Fsi%3D5e8sC4gR7H-sCypk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radulović: Svjedočimo ponavljanju pokušaja ubistava sve dok se ona ne realizuju

Rajan Vesli Raut, koji koji je proglašen krivim po svim tačkama optužnice za pokušaj ubistva Donalda Trampa, prošle godine tokom kampanje za predsjedničke izbore, pokušao je da izvrši samoubistvo u sudnici.
Kako je preneo američki Foks News on je pokušao sebe da izbode po vratu sa olovkom.
Pokušaj samoubistva je uslijedio nakon što je saopšteno da je on proglašen krivim u sudnici na Floridi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdisclosetv%2Fstatus%2F1970561217954717796%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1970561217954717796%7Ctwgr%5E943ac11ea8edaa9fa1b2ef59e9d81939e04b6897%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Drugi pokušaj ubistva Trampa u nekoliko mjeseci dogodio se 15. septembra prošle godine, kada je u golf klubu u Vest Palm Biču na Floridi došlo do pucnjave dok se Tramp nalazio na 500 metara od epicentra incidenta.
Tramp je kasnije rekao da nije povrijeđen u pucnjavi i da je bezbjedan.
Prvi pokušaj ubistva Trampa dogodio se 13. jula, tokom predizbornog skupa u Pensilvaniji, kada je bivši predsjednik SAD ranjen u uvo iz vatrenog oružja.
U pucnjavi je poginuo jedan od učesnika skupa, a još dvije osobe su ranjene.
Napadač je ubijen uzvratnom vatrom snajperista FBI. Za razliku od Tomasa Metjua Kruksa, koji je upucao Trampa tokom predizbornog mitinga u julu, istražitelji su pronašli obilje informacija o Rautu, uključujući i navodnu motivaciju za atentat.
Tužioci su naveli pismo koje je Raut ostavio svedoku koji se javio nakon što je atentator uhapšen.&nbsp;
- Ovo je bio atentat na Donalda Trampa, ali sam vas iznevjerio. Dao sam sve od sebe… Sada je na vama da završite posao i ponudiću 150.000 dolara onome ko to može da uradi - napisao je Raut.

Atentator na Trampa pokušao da se ubije nakon što je proglašen krivim: Htio da se izbode po vratu olovkom

Službenici policije su danas u Podgorici rasvijetlili pokušaj ubistva na štetu jednog lica i lišili slobode osumnjičenog, saopšteno je iz Uprave policije.
Naime, Dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Podgorica obaviještena je jutros, oko 4:30 časova, od strane građana, da je u Bulevaru Stanka Radonjića došlo do narušavanja javnog reda i mira.
- Dolaskom policijske patrole na lice mjesta zatečena su dva lica: B.L.(32) i L.Ć.(31) koji je imao povredu u vidu ubodne rane. Licu L.Ć. je nakon medicinskog zbrinjavanja u Kliničkom centru Crne Gore, izvještajem ljekara konstatovana tjelesna povreda - ubodna rana u predjelu grudnog koša- navode u saopštenju.&nbsp;
Na licu mjesta su, dodaju, policijski službenici pronašli i izuzeli nož za koji se sumnja da je korišćen prilikom izvršenja krivičnog djela.
- Nakon sprovedenih hitnih policijsko-tužilačkih mjera i radnji i prikupljenih obavještenja od više lica, po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, B.L. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju- kazali su iz policije.
B.L. je, kako se sumnja, jutros došao do stana u kojem boravi oštećeno lice, gdje je došlo do kraće verbalne rasprave, nakon čega je B.L. više puta pokušao da oštećenog ubode nožem i tom prilikom mu zadao ubodnu ranu u predjelu grudnog koša.
- On će danas, u zakonskom roku biti sproveden Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, na dalju nadležnost- zaključuju u saopštenju iz policije.

Podgorica: Uhapšen osumnjičeni za pokušaj ubistva

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: pokusaj-ubistva