U non paperu je podcrtan manjak političke volje i srušena farsa političke elite na vlasti, koja nas želi ubijediti da je sve što rade za dobrobit evropskih integracija, za brži ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. To nije slučaj - rekao je za 24 sata Televizije E politički analitičar, Marko Savić.
Dilema – da li se primjenjuje Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ili Zakon o radu obilježila je sjednicu Ustavnog odbora, na kojoj je konstatovano da je sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanovič stekao uslov za penziju. Politički analitičar Marko Savić kaže da, iako većina skupštinskih odbora liči na lošu predstavu ili igrokaz, čudi što je dilema uopšte postojala.
- Moramo da shvatimo da Ustavni odbor ima, maltene, proceduralne nadležnosti kada je riječ o prestanku mandata ili odlasku u penziju sudija Ustavnog suda. Nije na Ustavnom odboru da raspravlja po kojem se to zakonu dešava. Dobili su vrlo konkretan odgovor Evropske komisije o tome što je njihovo postupanje značilo i koliko je direktno vezano za obaveze iz poglavlja 23 i 24 - rekao je Savić.
Evropska komisija bila je jasna kada je u non paperu ocijenila da je odluka crnogorskog parlamenta da penzioniše sutkinju Ustavnog suda Draganu Đuranović bila jednostrana i da je izazvala ozbiljnu institucionalnu i političku krizu. Da se ne poštuje to što je u okviru pravnog sistema države Crne Gore bilo je, podsjeća Savić, jasno od kada se premijer Milojko Spajić pojavio na političkoj sceni, kao ministar 2020. godine.
- Vidjelo se da nije baš vičan poštovanju onoga što je u okviru pravnog sistema države. To se preliva i na sve ostale konstituente vlasti, koji pravo i Ustav vide kao nešto što mogu da modifikuju na način koji trenutno odgovara njihovoj politici - kaže Savić.
Mišljenje Venecijanske komisije o slučaju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović trebalo bi da bude poznato do 16. juna. Savić kaže da se ne može prejudicirati kakvo će mišljenje biti, ali da je gotovo nemoguće doći do dogovora u plenumu.
- Strašno je za Crnu Goru, ne samo u kontekstu evropskih integracija, nego i razvoja građanskog društva, da je prostor za otvoren, argumentovan politički dijalog unutar parlamenta i na svim drugim platformama, vrlo sužen. Kad imate tako sužen prostor za dijalog, kao posljedicu imate polarizaciju, ne samo političku, nego i društvenu - istakao je Savić.
Pregovaračka poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost) sa Evropskom unijom su ključna jer, objašnjva Savić, usmjeravaju dinamiku procesa. U non paperu Evropske komisije ukazuje se na nazadovanje.
- Ono što je podcrtano je i manjak političke volje. Dakle, ovim dokumentom apsolutno je srušena farsa političke elite na vlasti koja nas želi ubijediti da je sve što oni rade za dobrobit evropskih integracija, odnosno, za brži ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. To nije slučaj - rekao je Savić.
Govoreći o sjednicama Anketnog odbora, Savić se pita koja je uopšte svrha tog skupštinskog tijela.
- Za taj odbor je zdušno poturio čitav svoj potencijal Milan Knežević. Imajući u vidu šta je njihov predmet rada, koje ljude zovu da svjedoče, koja pitanja se tu postavljaju, sve to izgleda kao loše režirana predstava. Svako ko je iz mazohizma gledao sjednicu Anketnog odbora, pogotovu posljednju (na kojoj je saslušavan dugogodišnji funckioner Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, Milan Paunović), shvatio je da ne postoji bolje objašnjenje osim namještaljke. To je igrokaz za javnost, koji treba da poturi sliku da se mi, zapravo, bavimo svojom prošlošću na jedan temeljan i odgovoran nači. To nam Anketni odbor, ako mu je to bio cilj, nažalost, ne pokazuje, već nas uvodi u dodatni, haotični momenat u kojem se vade teme iz prošlosti, ali ne obrađuju se na detaljan i argumentovan način, koji može da doprinese rasvjetljavanju određenih važnih, crnih perioda iz bliske prošlosti. Sa ovakvim radom i kroz ovako namješten proces, jer u nekim trenucima liči na proces, rad Anketnog odbora samo produbljuje polarizovanost – smatra Savić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Savić: Non paper srušio farsu političke elite

Politička dosljednost rijetka je pojava, posebno kada su u pitanju reformska obećanja. U Crnoj Gori, otvorene liste su godinama jedna od onih tema koje svi podržavaju – ali samo dok nijesu na vlasti. Dok su u opoziciji, partije ih zagovaraju kao ključni korak ka jačanju demokratije i vraćanju moći biračima. Ali čim pređu prag vlasti, njihova strastvena borba za demokratizaciju izbornog sistema iznenada se preusmjerava na druge frontove, kazali su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).&nbsp;
Reformatori, kako navode, preko noći postaju čuvari statusa quo, a preferencijalno glasanje od "rješenja za bolji sistem" postaje "složeno pitanje koje zahtijeva širi konsenzus".
- Zašto se ovo dešava? Jednostavno – otvorene liste ruše monopole partijskih lidera i jačaju odgovornost poslanika prema građanima, što mnogim partijama ne ide u prilog - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Iz CDT-a su dali pregled ranijih izjava političkih partija o otvorenim listama, koje pružaju širu sliku o kontinuitetu, ali i o promjenama stavova, omogućavajući dublje razumijevanje trenutne debate i argumenata koji se danas iznose u javnosti.
<h2>Demokratska partija socijalista (DPS): Otvoreni za razgovor, ali bez konkretnih poteza</h2>
Demokratska partija socijalista, u vrijeme vršenja vlasti, temu otvorenih lista nije često otvarala. Kada su bili u pitanju konkretni slučajevi, poput onoga sa Stevanom Džakovićem u Budvi, DPS je tada odbio da podrži inicijativu nekadašnjeg poslanika Aleksandra Damjanovića koja se odnosila na otvorene liste.
Iz DPS danas dolaze poruke da, otvorene liste nisu obaveza koju pred Crnu Goru postavljaju međunarodne institucije, već stvar unutrašnjeg dogovora.
Poslanik te stranke, Nikola Rakočević, nedavno je saopštio da su otvorene liste potrebne Crnoj Gori.
- Otvoreni smo za dijalog sa političkim partijama po ovom pitanju, sa stručnom javnošću, NVO sektorom na prvom mjestu - poručio je Rakočević uz podsjećanje da 2025. godine odbor ima obavezu da usvoji reformisano izborno zakonodavstvo.
<h2>Građanski pokret URA: Dosljedna retorika, ali bez rezultata</h2>
URA je je pitanje otvorenih lista uvrstila u svoja osnivačka načela. Predsjednik poslaničkog kluba GP URA, Miloš Konatar, podsjetio je da se ova partija već deset godina zalaže za izbornu reformu i uvođenje otvorenih lista. Ipak, iako je bila dio vlasti nakon 2020. godine, stranka Dritana Abazovića sa tada tri poslanika u parlamentu, nije često potencirala ovo pitanje. Istina, nije bilo ni prilike, jer je Odbor za sveobuhvatnu reformu, ubrzo prestao sa radom. Poslanica te stranke Ana Novaković Đurović potvrdila je da se njena stranka i danas, iz opozicionih klupa zalaže za uvođenje otvorenih lista.
<h2>SD bi slušao struku</h2>
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša kazao je da se o otvorenim listama priča uveliko, ali sa površinskog aspekta.
- Kada budemo odlučivali da li da idemo u reforme treba da slušamo više struku - poručio je Mugoša.
On je naveo da u Crnoj Gori mora uvesti novi Zakon o izboru odbornika i poslanika .
- Lično, više sam za otvaranje lista jer se mora uticati da se javnost više poistovjećuje sa pojedincima. Ne da stvaramo lik i djelo već da na taj način pomognemo građanima da se edukuju. Čini mi se da bi i nama poslanicima bilo lakše da imamo tu vrstu direktnije podrške od građana -kazao je Mugoša.
<h2>Pokret Evropa sad (PES): Podrška uz uslov političkog konsenzusa</h2>
PES načelno podržava otvorene liste, tvrdeći da one povećavaju povjerenje građana u političke subjekte i njihove predstavnike. Međutim, njihova retorika ukazuje na već viđeni obrazac – insistiranje na političkom konsenzusu. Vasilije Čarapić iz PES-a otvoreno priznaje da ni u prošlom, ni u sadašnjem sazivu Skupštine nije postojala volja za otvorene liste, dodajući da partije gledaju na to kao prijetnju političkom monopolu.
Zanimljivo je da Čarapić sugeriše referendum kao rješenje, što može biti još jedan način za odlaganje reformi, jer je organizacija referenduma u Crnoj Gori složen i dugotrajan proces.
<h2>Demokratski front (DF): Podrška iz opozicije, iz vlasti ni “a”</h2>
Još 2020. godine, DF je potpisao dokument podrške otvorenim listama i dostavio ga Skupštini. Međutim, kada su postali dio vlasti, utihnula su njihova glasna zalaganja za otvorene liste, što u slučaju ovog saveza i njegovih članica, više znači da je tema preferencijalnog glasanja prevashodno korištena kao sredstvo političkog pritiska dok su bili opozicija, nego kao stvarna reforma koju su željeli da sprovedu.
<h2>Od stranačkog programa do argumenata protiv</h2>
Demokratska Crna Gora 2017. godine je u svom programu zacrtala otvorene izborne liste i preferencijalno glasanje. Tada su tvrdili da je cilj omogućiti građanima da direktno biraju svoje predstavnike. Ipak, iako su u nekoliko navrata podržali predloge zakona o izmjenama izbornog sistema iz opozicinonih klupa, u periodu kada imaju uticaj u vlasti, nijesu predložili nikakve zakonodavne inicijative koje bi vodile ka realizaciji ovog cilja.
Poslanik te stranke, Nikola Rovčanin, poput svojih kolega iz vlasti, danas traži argumente protiv uvođenja otvorenih lista.
- Smatram da od otvorenih lista nema ništa bolje u onim društvima koja imaju nultu ili nisku stopu organizovanog kriminala i korupcije, ali isto tako smatram da nema ništa gore u društvima koja imaju povećanu stopu organizovanog kriminala i korupcije. Trenutno se Crna Gora bori sa ovim društvenim pošastima - rekao je Rovčanin.
Podrška otvorenim listama, dolazi iz još jedne članice vladajuće partije, Bošnjačke stranke. Ministar iz njenih redova Damir Gutić rekao je da se stranka kojoj pripada zalaže za uvođenje otvorenih lista.
Iz Force, članice albanskih partija tvrde da im je stav o otvorenim listama “specifičan” jer se, kako tvrde, tim modelom ne rješava “problem neadekvatnog tretmana Albanaca u vidu političke borbe za predstavljanje Albanaca u Skupštini”.
Kao uspješne primjere implementacije ovog modela, Ilir Čapuni navodi Kosovo i Sloveniju.
- Na Kosovu se primjenjuje sistem otvorenih lista u kom građani, pored partije, izražavaju i svoju preferencu za kandidata. Kosovo osigurava zastupljenost Srba i drugih manje brojnih naroda garantovanim mandatima. Slično tome, u Sloveniji Nacionalna skupština garantuje predstavništvo manjina rezervišući dva mjesta posebno za italijansku i mađarsku manjinu kroz mehanizam posebnih izbornih jedinica. Njihovi predstavnici se biraju metodom borda i posjeduju apsolutno pravo veta u pitanjima koja se tiču njihovih zajednica - objašnjava Čapuni.
Predstavnik Albanskog foruma Nikola Camaj saopštio je da podržava otvorene liste, ali da kao koalicija nisu još definisali stav o tome.
Iz Socijalističke narodne partije (SNP), takođe članice vlasti, tvrde da su za preferencijalno glasanje.
- Nemamo apsolutno ništa protiv da se uvedu otvorene liste i da budu dio izbornog ciklusa - saopštio je poslanik SNP-a, Bogdan Božović.
Podržavanje otvorenih lista iz opozicionih klupa, politička je taktika koja se ponavlja iz ciklusa u ciklus. Dok su van vlasti, partije koriste otvorene liste kao sredstvo političkog pritiska i populistički adut za osvajanje povjerenja građana. Kada osvoje moć, reforme odjednom postaju “složeno pitanje” koje zahtijeva “širi politički konsenzus” – što je politički eufemizam za status quo koji im omogućava da zadrže kontrolu nad biračima.
Ovo nije samo pitanje izbornog sistema, već suštine crnogorske politike – partijske elite žele građane samo dok im trebaju glasovi, ali ne i kada bi im ti isti građani mogli ugroziti stečene pozicije. Strah od gubitka monopola nad političkom scenom jači je od želje za demokratizacijom, a otpor reformama postaje nepisano pravilo svih koji su jednom osjetili političku moć.
Uz to, političari zaboravljaju činjenicu da otvorene liste podržava ubjedljiva većina građanki i građana, ali i više od dvije trećine poslanika u parlamentu.
- Šta još treba našim političarima da krenu u reformu? - pitaju iz CDT-a.&nbsp;

500x500

1250x600

1084x550

CDT: Partijske elite žele građane dok im trebaju glasovi, ali ne i kada bi im ti isti građani mogli ugroziti stečene pozicije

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: politicke-elite

Savić: Non paper srušio farsu političke elite

CDT: Partijske elite žele građane dok im trebaju glasovi, ali ne i kada bi im ti isti građani mogli ugroziti stečene pozicije

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

PRATITE TVe UŽIVO