Ovo je samo jedna vrsta sabotaže procesa evropskih integracija, mnogo prije nego što podrazumijeva bilo čiju brigu za zdravlje mještana Botuna, za njihovo mišljenje ili za njihovo slobodno iskazivanje stava, a postupak Milana Kneževića je isključivo politička igra koja treba da zadovolji potrebe njihovih partnera u Beogradu, a ne nešto što se zaista radi u korist građana – rekla je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E, politikološkinja Nikoleta Đukanović.
Prema njenim riječima, situacija u Botunu nije ništa što nije očekivano, pa je, umjesto ekološkog pitanja i pitanja zaštite životne sredine, poprimila oblik političkog spektakla.
– Gospodin Knežević i gospodin Mandić to sagledavaju kao neku vrstu radnog zadatka, a ne kao nešto za šta bi se zaista zalagali. Postupanje policije je bilo vrlo interesantno, kojoj su danas mnoge adrese sa vlasti čestitale, a ne prisjećajući se kako je ta policija reagovala u sličnim prethodnim dešavanjima, odnosno reakcijama slobodnih građana, starih ljudi, mlađih ljudi, intelektualaca i tako dalje, kada su oni bili hapšeni i kada je upotrijebljena sila protiv njih. Ne vidimo tu istu interpretaciju odnosa policije prema građanima. Ovdje ne mislim samo na dešavanja iz jula ove godine prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade, nego i na mnoga druga dešavanja – reakcije studenata povodom tragedije na Cetinju, ustoličenja mitropolita – gdje je, u odnosu na današnje događaje, policija reagovala drugačije. Mislim da se ona apsolutno politizuje i instrumentalizuje u svrhu projekata određenih političkih partija, prije svega, u ovom slučaju, prosrpskih stranaka, tako da smo mogli vidjeti jednu privatizaciju i politizaciju, između ostalog, i policije – rekla je Đukanović.
Politikološkinja smatra da je važno početi projekat za prečišćavanje otpadnih voda, kako zbog životne sredine, tako i zbog zaštite zdravlja ljudi, kao i za proces evropskih integracija Crne Gore.
– Ako su naši političari i same političke partije takvi evropejci kao što kažu, onda bi trebalo da podrže ovaj projekat, a ne da ga sabotiraju i miniraju. Mislim da to ne rade zbog projekta, niti zbog stanovnika Botuna ili Zete, već to rade isključivo zbog političkih pritisaka sa strane. Mislim da je ovaj performans koji je radio gospodin Knežević danas i prethodnih nedjelja, u stvari, više neka vrsta radnog zadatka, nego nešto što može da se zdravorazumski opravda i objasni građanima – istakla je Đukanović.
Komentarišući najavu lidera DNP-a Milana Kneževića da će, zbog današnjeg postupanja policije, napustiti Vladu, politikološkinja kaže da, analizirajući njegove prethodne izjave i postupke, sumnja da će to što on kaže biti realizovano.
– Ako vidimo njegove dvije oprečne izjave danas: jedna da će povući svoje prisustvo iz većine koja podržava Vladu, a kasnije je rekao da će to pitanje kandidovati, čini mi se, na odboru svoje partije, što znači da se ograđuje i da je moguć neki drugi scenario. Tako da ja, iskreno, čisto sumnjam da je to njemu u korist. Mislim da je ovo isključivo politička igra koja treba da zadovolji potrebe njihovih partnera u Beogradu, a ne nešto što se zaista radi u korist građana. Jako mi je žao građana koji će na kraju biti izmanipulisani i zloupotrijebljeni. Ne znam da li su dobili neku kontrauslugu na kraju, ali mislim da je svaka partija njih na neki način izdala, počevši od PES-a, koji je na samom početku obećavao građanima Botuna da će pregovarati i izaći im u susret u odnosu na njihove potrebe. U jednom trenutku su čak i negirali izgradnju ovog projekta, odnosno njegovu implementaciju. A da ne govorimo o političarima koji su danas sa tim građanima, a koji, čini mi se, to rade isključivo iz nekih političkih razloga, a ne što su protiv tog projekta i što će sjutra preispitati svoje prisustvo u Vladi. Čisto sumnjam da će se to uopšte desiti – naglasila je Đukanović.
Vjeruje i da je reakcija predsjednika Opštine Zeta, Mihaila Asanovića, lična reakcija, stav pojedinca, a ne ono što će na kraju biti stav partije, a ako se i desi, biće to, kako kaže, nešto što je već viđeno.
– Prisjetimo se samo gospodina Milatovića koji je upravo zbog prisustva PES-a u vlasti doveo do novih izbora, da bi nakon tih istih izbora opet pravio koaliciju sa istim onim partnerima protiv kojih je navodno bio prije tih izbora. Tako da, u odnosu na ono što smo do sada vidjeli, čisto sumnjam da će doći do nekih većih promjena. Ja iskreno mislim da ovo pitanje političarima uopšte nije toliko važno da bi bilo razlog da ostanu bez funkcija, jer govorimo o velikom broju ljudi i velikom broju političkih partija. Ipak, mislim da je ovo samo jedna vrsta sabotaže procesa evropskih integracija, mnogo prije nego što podrazumijeva bilo čiju brigu za zdravlje mještana Botuna, za njihovo mišljenje ili za njihovo slobodno iskazivanje stava – rekla je Đukanović.
Osvrćući se na izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, politikološkinja smatra da je i to politička izjava, jer se ne može izbjeći utisak da se svi političari pripremaju za izbore 2027. godine.
– Očigledno je da su svi politički akteri već počeli pripreme za te izbore, a njegovu reakciju vidim kao dodatno gubljenje kredibiliteta, što, nekako, uspješno radi jako dugo vremena. Umjesto da da svoj jasan stav prema tako važnom projektu za cijelu državu, a da ne govorimo o Podgorici i Zeti, on danas prosto poziva na preispitivanje ponašanja nadležnih organa, u ovom slučaju podgrijava situaciju, podržava Kneževića koji, na neki način, poziva na krvoproliće – istakla je Đukanović.
Ističe i da je reakcija predsjednika Skupštine Andrije Mandića interesantna, jer je nazvao Botun crvenom linijom, što može biti neka vrsta političke igre, ali je važna u kontekstu odnosa Mandića i premijera Spajića.
– Ako se sjetimo, prije samo par sedmica je Mandić veličao tu saradnju sa premijerom, govoreći da će oni sigurno biti okosnica nakon izbora 2027. godine, čime je, u stvari, aludirao na to da njihova koalicija i saradnja nemaju nikakve primjedbe i ništa što bi moglo da bude sporno za buduću saradnju. Danas je ipak to očigledno malo drugačije. Ja ovo nekako vidim kao pokušaj da se zadovolje njegovi birači koji jesu protiv – ne mislim samo na građane Zete – nego na nešto što može biti blisko stavu prosrpskih partija koje su apriori protiv ovog projekta, koje ga miniraju, i ovo je zadovoljenje onoga što treba da čuju njegovi glasači – naglasila je Đukanović.
Vjeruje da je podrška predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Milanu Kneževiću miješanje u unutrašnje pitanje druge države, jer taj ekološki projekat nikako ne dotiče odnose dvije države.
Ističe da je u žiži i to kako je zapravo reagovao potpredsjednik Vlade Filip Ivanović, koji se pravda predsjedniku susjedne države zbog postupanja policije u svojoj državi.
– Vidi se da postoji lična konotacija i mnogo više zabrinjava reakcija PES-a i potpredsjednika Vlade Ivanovića, koji nekako pravda reakciju policije prema gospodinu Kneževiću, i to stiže na adresu gospodinu Vučiću – zaključila je Đukanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Đukanović: Performans Milana Kneževića u Botunu vrsta radnog zadatka

Akcija za ljudska prava (HRA) je primila odgovor Evropske komisije (EK) na pismo upućeno 19. decembra 2025, u kojem su ukazali na sporni Prijedlog izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima Crne Gore, posebno u odnosu na ljudska prava policijskih službenika i rizik od politizacije policije. Kako se navodi u saopštenju HRA, u odgovoru Evropske komisije potvrđuje se da se ova pitanja razmatraju kao pitanja vladavine prava u kontekstu procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
- Komisija je u odgovoru podsjetila da je vladavina prava temeljna vrijednost Evropske unije i naglasila da se sve izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima moraju uskladiti sa pravom EU i međunarodnim standardima. Posebno je značajno to što je Evropska komisija ukazala na potrebu postojanja „odgovarajućih proceduralnih garancija radi sprečavanja neprimjerenog političkog uticaja u organima za sprovođenje zakona“, čime se direktno potvrđuje suština zabrinutosti na koje je HRA ukazala - stoji u saopštenju.
Komisija takođe navodi da je, navodi se, revidirana verzija izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima dostavljena Evropskoj komisiji i da je „trenutno predmet procjene nadležnih službi Komisije u cilju provjere usklađenosti sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima“.
- Ovakva formulacija jasno ukazuje da predložena zakonska rješenja nijesu unaprijed prihvaćena i da će tek biti ocjenjena u odnosu na zaštitu ljudskih prava, institucionalne nezavisnosti policije i zabrane političkog uticaja - stoji u saopštenju.
HRA upozorava da bi usvajanje zakona koji omogućava proizvoljno odlučivanje o statusu policijskih službenika, bez jasnih kriterijuma, prava na odbranu i djelotvorne sudske kontrole, predstavljalo, kako se dodaje, ozbiljno nazadovanje u oblasti vladavine prava i moglo imati negativne posljedice po proces evropskih integracija Crne Gore.
- Zbog toga očekujemo da Vlada Crne Gore povuče Predlog zakona iz skupštinske procedure do dobijanja mišljenja Evropske komisije, kako je ranije i obećano - naveli su oni.

HRA primila odgovor Evropske komisije: Politizacija policije je crvena linija

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Milanović: Grenland je beskoristan, ne znam je li Trampova administracija na karti vidjela Svalbard

U novom izdanju emisije „Jutro s Majom“ na Televiziji E, gledaoce očekuju zanimljivi sagovornici iz svijeta mode, muzike i umjetnosti.
Gost emisije biće poznati modni dizajner Igor Todorović, prepoznatljiv po autentičnom izrazu i stavu, koji dosljedno njeguje kako u modnim trendovima, tako i u životnim pogledima.
Voditeljka Maja Popović ugostiće i srpskog kompozitora i multiinstrumentalistu Saleta Sedlara, povodom njegove nove pjesme „Svetli beli grad“, koja predstavlja intimni i društveno angažovani muzički portret Beograda – grada koji, uprkos ranama i izazovima, ostaje ponosan, ali polako gubi sjaj po kojem je bio prepoznat.
U emisiji će učestvovati i panelisti: glumica Jovana Brnović, muzičarka Jovana Ćupić i muzičar Lazar Nenezić, koji će sa gostima i voditeljkom razgovarati o aktuelnim temama iz svijeta umjetnosti i društva.

Igor Todorović i Sale Sedlar gosti „Jutra s Majom“ na Televiziji E

Društvo

Zbog sumnji u falsifikovanje diploma: Moći će da se provjeri ko je i kada završio Univerzitet Crne Gore

Od ministra Dragoljuba Šćekića, s ljubavlju: ugovor o djelu za predsjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića

Politika

DNP traži ustavne promjene ili izlazi iz vlasti: Zahtijevaće da srpski jezik bude službeni, izmjene Zakona o državljanstvu...

Dizdarević: Sektor bezbjednosti je kompromitovan, NATO nas posmatra s rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation