Kineske vlasti saopštile su danas da će uvesti dodatne carine od 55 odsto na uvoz govedine iz Brazila, Australije i SAD, počev od 1. januara i trajaće tri godine.
Cijene govedine u Kini posljednjih godina imaju tendenciju pada, a analitičari ukazuju na prekomjernu ponudu i nedostatak potražnje kako se druga najveća svjetska ekonomija usporavala, prenijeli su mediji u Francuskoj.
Sa porastom uvoza, Kina predstavlja izuzetno važno tržište za zemlje kao što su Brazil, Argentina i Australija.
Prema anketi koju je sproveo Peking, uvoz govedine je naštetio domaćoj industriji Kine, saopštilo je kinesko Ministarstvo trgovine.
Anketa je obuhvatila svežu, smrznutu, govedinu sa kostima i govedinu bez kostiju.
Dodatne carine će se primjenjivati tri godine, do 31. decembra 2028. godine.
Ministarstvo trgovine je to opisalo kao zaštitne mjere, navodeći da će se postepeno ublažavati.
Zemljama su dodijeljene godišnje kvote za uvoz, a pošiljke govedine u Kinu biće podložne dodatnom porezu od 55 odsto ako uvoz premaši ovu količinu. Kvote će se svake godine blago povećavati.
Za 2026. godinu, Brazil će imati uvoznu kvotu od 1,1 milion tona, Argentina pola miliona tona, Australija 200.000 tona, a SAD 164.000 tona.
Ministarstvo trgovine je navelo da suspenduje dio sporazuma o slobodnoj trgovini sa Australijom koji se odnosi na govedinu.
Brazilske vlasti, najveći svjetski izvoznik mesa, saopštio je danas da namjerava da "sarađuje sa kineskom vladom, kako bilateralno tako i u okviru Svjetske trgovinske organziracije (STO), kako bi ublažio uticaj" te mjere.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kina će uvesti dodatne carine od 55 odsto na uvoz govedine iz nekih zemalja

Kina će uvesti privremene namete u visini do 42,7 odsto na uvoz određenih mliječnih proizvoda iz Evropske unije (EU), objavilo je Ministarstvo trgovine nakon završetka prve faze antisubvencione istrage.
Istragu o subvencijama mliječnih proizvoda uvezenih iz EU kinesko Ministarstvo trgovine pokrenulo je u avgustu prošle godine, na zahtjev Udruženja kineskih proizvođača mlijeka i mliječnih proizvoda, navodi kineski list Global Times.
- EU subvencioniše pojedine mliječne proizvode koje izvozi u Kinu, što direktno šteti kineskim proizvođačima - zaključilo je Ministarstvo u prvoj fazi istrage koja je obuhvatila proizvode među kojima su mlijeko i sir.
Radi neutralizacije utjecaja subvencija, Peking je odredio da će uvoznici od danas plaćati depozite na uvozne mliječne proizvode u rasponu od 21,9 odsto do 42,7 odsto vrijednosti robe, prenosi Hina.
Većina od oko 60 pogođenih evropskih kompanija plaćaće namete od oko 30 odsto.
Najnižu stopu plaćaće talijanska kompanija Sterilgarda Alimenti, a najvišu stopu kinesko Ministarstvo odredilo je belgijskoj i nizozemskoj podružnici danske multinacionalne prehrambene kompanije FrieslandCampina.
Kompanije koje nijesu učestvovale u istrazi plaćaće najvišu stopu.
Kineska odluka privremena je i Ministarstvo bi je moglo revidirati po zaključenju istrage.&nbsp;

Kina uvodi privremene namete na uvoz mliječnih proizvoda iz EU

Švajcarska je u nedjelju velikom većinom odbila predlog o uvođenju poreza od 50 odsto na naslijeđeno bogatstvo od 50 miliona švicarskih franaka ili više, piše Reuters.
Na kraju je 78 odsto birača glasalo protiv ovog predloga, što je bila veća razlika nego što se pretpostavljalo da će biti, sudeći prema anketama, prenosi Klix.ba.
Bankari su pomno pratili glasanje, predstavljajući ga kao test spremnosti na preraspodjelu bogatstva u Švicarskoj, dok su druge zemlje, poput Norveške, pojačale svoje poreze na bogatstvo ili raspravljale o sličnim mjerama.
Švajcarska je dom nekih od najskupljih gradova u svijetu, a zabrinutost zbog troškova života sve više dobija na značaju u lokalnoj politici.
Predlog omladinskog krila ljevičarskih Socijaldemokrata, JUSO-a, imao je za cilj finansirati projekte za smanjenje uticaja klimatskih promjena.
Kritičari inicijative rekli su da bi ona mogla izazvati egzodus bogatih iz Švajcarske, čime bi se smanjili ukupni poreski prihodi. Švajcarska Vlada pozvala je birače da je odbiju.

Švajcarci na referendumu odbili podizanje poreza za naslijeđeno bogatstvo

Predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnik Evropskog saveza, Mirko Stanić, saopštio je da aktuelna ekonomska politika Vlade dodatno opterećuje građane koji se već suočavaju s rastućom inflacijom i poskupljenjima.
– Inflacija izvlači posljednji euro iz džepova građana, a Vlada smišlja nove poreze, akcize i namete – poručio je Stanić.
On je podsjetio da se već pet godina građanima obećava dolazak “vodećih imena” japanske privrede, dok se, kako je naveo, u stvarnosti prodaju avioni, brodovi, aerodromi, plaže i sve što nije “za nebo okačeno”.
– Bajke će nas skupo koštati! – zaključio je Stanić.

1250x600

1084x550

Stanić: Inflacija izvlači posljednji euro iz džepova građana, a Vlada smišlja nove poreze i namete

Službenici policije podnijeli su krivičnu prijavu protiv pravnog lica "K." u Podgorici i ovlašćenog lica u ovoj kompaniji, državljanina Republike Albanije K. L. (41), zbog sumnje da su utajom poreza i doprinosa oštetili budžet za nešto manje od 165.000 eura, saopšteno je iz Uprave policije.
U višemjesečnoj akciji su učestvovali službenici Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga Sektora za borbu protiv kriminala u saradnji sa službenicima Sektora za finansijsko-obavještajne poslove i Poreske uprave, a u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici.
- Do podnošenja krivične prijave utvrđeno je da su prijavljeni K. L, kao osnivač i izvršni direktor, te pravno lice “K.” krivična djela utaje poreza i doprinosa počinili na način što su od 2020. do 2025. prikrili stvarne prihode i prilikom prijave Poreskoj upravi nijesu pružili tačne i istinite podatke o stečenim prihodima, u namjeri da potpuno ili djelimično izbjegnu plaćanje poreza i doprinosa, oštetivši na taj način Budžet Crne Gore u ukupnom iznosu od 164.995,93 eura - precizirano je u saopštenju.
Službenici policije, kako se dodaju, u okviru nacionalnog projekta trajnog karaktera kodnog naziva “Evazija” nastavljaju sa intenzivnim i prioritetnim policijsko-tužilačkim aktivnostima usmjerenim na razotkrivanje i procesuiranje odgovornih iz privrednog sektora čije kriminalne radnje direktno podrivaju ekonomski poredak države.
- Kroz snažnu multisektorsku saradnju i koordinisano djelovanje sa nadležnim institucijama preduzimaju se konkretne mjere radi zaštite ekonomskih interesa građana i očuvanja budžeta Crne Gore. Akcija “Evazija” predstavlja odlučan odgovor države na poreske i finansijske malverzacije, sa jasnim ciljem uspostavljanje sistema odgovornosti, zakonitosti i finansijske discipline u svim segmentima privrednog života - zaključili su iz Uprave policije.

Državljanin Albanije osumnjiičen da je utajom poreza i doprinosa oštetio budžet za oko 165.000 eura

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uveo je 50 odsto carine na većinu indijskog izvoza u SAD, ispunjavajući raniju prijetnju da će kazniti Nju Delhi zbog kupovine jeftinije ruske nafte.
Carine su stupile na snagu u srijedu u ponoć po vašingtonskom vremenu, a stručnjaci upozoravaju da bi potez mogao ozbiljno pogoditi indijsku ekonomiju i dodatno poremetiti globalne lance snabdijevanja.
Samo početkom mjeseca na snazi su bile carine od 25 posto, ali je Tramp odlučio stopu udvostručiti, uz tvrdnju da Indija svojim uvozom ruske nafte indirektno finansira rat Moskve protiv Ukrajine.
Ovim potezom Indija se svrstava među zemlje s najvišim američkim carinama, uz Brazil, koji je takođe pogođen stopom od 50 odsto. Tramp je od povratka u Bijelu kuću u januaru značajno povećao carine na uvoz iz niza država, što je dodatno zateglo odnose sa saveznicima i rivalima, ali i povećalo strah od inflacije.
Indijski ministri tvrde da je njihova zemlja nepravedno izdvojena zbog trgovinskih veza s Moskvom te upozoravaju da će Nju Delhi, kao odgovor, vjerovatno ojačati saradnju s Rusijom i Kinom.
Prošle godine SAD je iz Indije uvezao robe u vrijednosti od 87,3 milijarde dolara. Sada većina tih proizvoda nosi visoke carine, osim određenih artikala poput pametnih telefona, koji su privremeno izuzeti.
Tramp je ranije izjavio na svojoj mreži Truth Social da ga ne zanima šta Indija radi s Rusijom.&nbsp;
- Mogu zajedno propadati koliko hoće - napisao je on.
U Indiji, pak, vlada prkosna atmosfera. Premijer Narendra Modi pozvao je građane da kupuju domaće proizvode.
- Svi treba da slijedimo mantru kupovine samo ‘Made in India’ robe. Pritisak carina može rasti, ali mi ćemo ga podnijeti - poručio je on.
Ekonomisti upozoravaju da bi dugotrajne carine od 50 posto mogle smanjiti rast BDP-a ispod šest posto, dok konkurenti iz Turske, Tajlanda i drugih zemalja već preuzimaju dio američkog tržišta nudeći jeftiniju robu. Posebno pogođeni sektori su tekstil, nakit, dragulji i morski plodovi, dok oko 30 posto indijskog izvoza, uključujući farmaceutske proizvode i elektroniku, i dalje ostaje oslobođeno carina.
Federacija indijskih izvoznika upozorila je da su brojne fabrike tekstila već zaustavile proizvodnju jer su izgubile konkurentnost u odnosu na Kinu, Vijetnam i druge azijske zemlje.
Berze su reagovale padom – indeks Sensex u Mumbaiju spustio se za 1 posto, na 80.876 poena.
Indijski ministar vanjskih poslova S. Jaišankar ocijenio je zahtjeve Vašingtona da se zaustavi kupovina ruske nafte “neopravdanim i neosnovanim”, podsjećajući da Evropa s Rusijom trguje daleko više od Indije.
Analitičari upozoravaju da, bez obzira na dalji tok trgovinskog spora, najveća šteta može biti nanesena povjerenju u odnose Vašingtona i Nju Delhija.
- Trump je ovo upropastio. Godine truda na izgradnji strateškog partnerstva sada su dovedene u pitanje. Trebaće dugo vremena da se sve ponovo izgradi, a vjerovatno neće dok je on na vlasti - izjavio je jedan visoki indijski trgovinski zvaničnik za kojeg se navodi da je želio ostati anoniman.
Indija je u međuvremenu intenzivirala kontakte s Moskvom i Pekingom, dok se najavljuje da će Vladimir Putin posjetiti Nju Delhi do kraja godine, a Modi će prisustvovati samitu Šangajske organizacije za saradnju u Kini.
- Trenutna administracija u Vašingtonu možda bilježi rekord po broju autogolova u odnosima s ključnim partnerima u tako kratkom vremenu - ocijenio je analitičar Majkl Kugelman.

Tramp kaznio Indiju zbog kupovine jeftinije ruske nafte: "Upropastio je godine truda"

Francuska Federacija izvoznika vina i alkoholnih pića (FEVS) izrazila je "duboko razočaranje" pošto je EU objavila da nije uspjela da izdejstvuje izuzeće od carina za taj sektor, za koji će carina biti 15 odsto po ulasku u SAD.
- Vlada ogromno razočaranje zato što smo jako puno radili da dobijemo izuzeće i bilo je na dohvat ruke. Uvjereni smo da će to dovesti do ogrmnih teškoća za sektor vina i alkoholnih pića - rekao je za Frans pres predsjednik Federacije Gabrijel Pikar.
On je rekao da će se tih 15 odsto carine dodati na 15 odsto od efekta deviznog kursa s kojim se taj sektor već suočava pri izvozu u SAD, koje su njihovo glavno tržište, zbog sadašnjeg slabog dolara u odnosu na euro.
U 2024. godini EU je izvezla u SAD alkoholna pića u vrijednosti osam milijardi dolara, od čega više od pet milijardi se odnosi na vina.
Na Francusku otpada polovina, 2,4 milijarde eura za vino i 1,5 milijardi eura za alkoholna pića. U SAD ide 23 odsto njenog izvoza.
- Odbrana naših izvoznih sektora ostaje naš prioritet. Sporazum ostaje otvoren za mogućnost dodatnih izuzeća i radimo na tome - rekao je francuski ministar za trgovinu Loran Sen-Marten.

SAD ne odustaju od carina na vino iz EU, francuski vinari duboko razočarani

Danska planira da ukine porez na knjige koji je najviši u svijetu, u nastojanju da podstakne ljude da više čitaju.
Porez na knjige u Danskoj iznosi 25 odsto, a Vlada smatra da takva politika doprinosi rastućoj "krizi čitanja".
Ministar kulture Jakob Engel-Šmit saopštio je da će Vlada predložiti u svom planu budžeta da se ukine porez na knjige, što će zemlju koštati 330 miliona danskih kruna (44 miliona eura) godišnje, prenosi Gardijan.
Engel-Šmit je rekao da vjeruje da se mora rizikovati da bi se okončala kriza čitanja koja se širi posljednjih godina.
- Nevjerovatno sam ponosan. Ne dešava se svaki dan da neko uspije da ubijedi kolege da tako ogroman novac treba da se ulaže u potrošnju i kulturu Danaca - kazao je ministar.
I druge nordijske zemlje imaju standardnu stopu poreza od 25 odsto, ali je ne primjenjuju na knjige. U Finskoj je PDV na knjige 14 odsto, u Švedskoj šest, a u Norveškoj se ne naplaćuje.
Švedska je 2001. smanjila porez na knjige što je povećalo prodaju knjiga ali, kako su pokazale analize, knjige su kupovali oni koji su već čitali.
Engel-Šmit je rekao da je cilj širenje literature i da je već izdvojen novac za jačanje saradnje javnih biblioteka i škola, kako bi se više djece upoznalo s dobrom literaturom.
U Danskoj, koja ima nešto više od šest miliona stanovnika, 2023. godine je prodato 8,3 miliona knjiga, u knjižarama i preko interneta, prema podacima nacionalne statističke agencije.
Najviše su se prodavale knjige za najmlađe, slikovnice i knjige sa aktivnostima, a drugi najpopularniji žanrovi bili su kriminalistički romani i trileri.
Ako ova mjera ne dovede do pada cijena knjiga, Engel-Šmit je rekao da će ponovo razmotriti da li je to bio pravi korak.
- Pratiću naravno kako se cijene razvijaju. Ako se ispostavi da ukidanje PDV-a dovede samo do rasta profita izdavača, a da cijene knjiga ne padaju, onda moramo razmotriti da li je to bila ispravna stvar - rekao je Engel-Šmit.

Danska ukida porez na knjige da bi podstakla čitanje

Umjesto da se približavamo evropskom standardu, mi se od njega udaljavamo. Ovo je poruka najvećeg broja privrednika i predstavnika kompanija koje čine okosnicu crnogorske privrede.
U skupštinsku proceduru predat je amandman na prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit pravnih lica, kojim se uvećava stopa poreza na dobit sa sadašnjih 12 na 15 odsto. Međutim, iz Privredne komore podsjećaju da se nije samo uvećao porez na dobit, to je već urađeno sa PDV-om za sektor turizma, akcizama i drugim direktnim i indirektnim dažbinama, koje se kod nas konstantno povećavaju dok se u isto vrijeme u Evropi zadržavaju ili čak smanjuju. 
U Privrednoj komori dijele zabrinutost privrede, strahujući da zahvatanje iz budžeta kompanija nije puko oporezivanje profita, već novi namet privredi koja u vremenu izazova i sve upitnije konkurentnosti novostvorenu vrijednost treba da ulaže u investicije, modernizaciju i tehnološko unapređenje procesa rada, a ne da ona odlazi za plaćanje sve obimnijeg državnog aparata.
- Bez ikakvog valjanog obrazloženja i analize, osim konstatacije da će se ovom mjerom u državni budžet sliti dodatnih 17 miliona eura, uvodi se novi, neplanirani namet, koji nije predviđen ni fisklanom strategijom, i time dodatno unosi nepredvidivost u crnogorski poslovni ambijent. Pitanje je do koje granice će crnogorska privreda imati snage da istrpi ad hoc rješenja, koja donose dodatne namete, a bez konsultacije sa privredom - navedeno je u saopštenju Privredne komore.
Ponavljaju da je stabilno i predvidivo poslovno okruženje neophodan preduslov za dalji rast i razvoj privrede i privlačenje investicija. Ovaj amandman, napominju, nikako ne ide u prilog ovoj činjenici.
Takođe, u Privrednoj komori podsjećaju da crnogorski privrednici oblast poreskog sistema u analizi poslovnog ambijenta, tri godine zaredom ocjenjuju vrlo niskom ocjenom, 2,2 (na skali od 1 do 5), koja upućuje na hronično nezadovoljstvo poslovne zajednice. Ocjena za visinu stope poreza na dobit je još manja. 
- I umjesto da se adekvatnim, planskim mjerama unapređuje poslovni ambijent, donose se mjere koje ga dodatno urušavaju. No, nadamo se da će donosioci odluka poslušali apel privrede i dobro razmisliti prije nego podrže predlog ovakve mjere - zaključeno je u saopštenju.

PKCG: Novo uvećanje poreza na dobit bez prethodnih analiza i konsultacija sa privredom

Poreska inspekcija je od 1. maja do 6. jula sprovela pojačane kontrole poreskih obveznika na teritoriji cijele države, te izvršila 1.075 kontrola sa posebnim fokusom na provjeri zakonitosti poslovanja, poštovanju fiskalne discipline i suzbijanju sive ekonomije, saopšteno je iz Poreske uprave.
Inspekcijskim nadzorom identifikovane su 172 nepravilnosti, a po tom osnovu izdat je 251 prekršajni nalog, sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 854.200 eura.
- Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosi 543.448 eura, od čega je naplaćeno 314.863 eura, odnosno 57,94 odsto. Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana (umanjene za trećinu shodno Zakonu o prekršajima) - precizirano je u saopštenju.
Tokom prethodne sedmice poreski inspektori izvršili su 341 provjeru regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili nepravilnosti kod 49 poreskih obveznika.&nbsp;
- Po tom osnovu izdato je 65 prekršajnih naloga, sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 202.800 eura. Podsjećamo da je u saradnji sa Upravom policije, u okviru operacije „Bar-kod“ otkriven sistem za izdavanje falsifikovanih fiskalnih računa - navodi se u saopštenju.
Pozivamo poreske obveznike da poštuju poreske propise, redovno prijavljuju prihode i druge poreske obaveze, blagovremeno podnose poreske prijave i izmiruju dugovanja, kao i da obezbjeđuju tačne podatke. Apelujemo i na sve građane da prijave nepravilnosti pozivom na broj Call centra 19707 ili putem platforme „Budi odgovoran“.

Intenziviran nadzor poreske inspekcije: Od početka maja 1.075 kontrola, izrečeno 854.200 eura kazni

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: porez