Patrijarh Crkve Srbije Porfirije Perić čestitao je danas rođendan ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Neka blagodat Gospoda našeg Isusa Hrista, molitveno zastupništvo Presvete Bogorodice i duhovna podrška Svetog Sergija Radonješkog svagda budu uz Vas i priušte Vam krepko zdravlje, duh mudrosti, duhovnu snagu, ljubav, mir i radost", naveo je patrijarh u čestitki a prenijela Crkva Srbije (SPC).
Porfirije je u čestitki zahvalio ruskom predsjedniku na "jačanju viševjekovnih veza dva bratska naroda i dvije sestrinske Crkve".
Inače, bilbordi sa likom ruskog predsjednika i čestitkama za dug život i dobro zdravlje, osvanuli su na više lokacija širom Srbije

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Porfirije Perić čestitao rođendan Putinu

Ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija Mićovića u crnogorskoj prijestonici, u Cetinjskome manastiru 5. septembra 2021. godine je, smatra prof. dr Nebojša Vučinić, jedna od najbrutalnijih zloupotreba slobode vjeroispovijesti i religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva. Prije ravno četiri godine Cetinje je još jednom u svojoj dugoj i slavnoj istoriji bilo meta brutalne represije. Više od hiljadu policajaca opsadiralo je grad, a nešto prije šest sati ujutro počeo je brutalan napad na građanke i građane okupljene u Prijestonici kako bi iskazali miran otpor ustoličenju mitropolita Crkve Srbije u Cetinjskome manastiru, jednom od temelja Države Crne Gore. Duže od četiri sata zasipani su suzavcem, fleš i šok bombama. Policija je morala da „očisti“ grad kako tokom ustoličenja ne bi do Manastira doprli uzvici: „Nedostojan“. Mićović i patrijarh srpski Porfirije Perić željeli su da čuju plotune u crnogorskoj prijestonici, ali ne svečarske, već plotune ponovo pokorene Crne Gore. Tako je, na silu i sramotu, u „skraćenoj proceduri“, bez pune svečane ceremonije ustoličen nedostojni srpski mitropolit. Umjesto visokih zvanica dočekali su ga u Manastiru „branitelji“ kriminalci naoružani „do zuba“, a na Cetinje je dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore, i u pratnji „specijalaca“ sa dugim cijevima, sakriven iza pancir ćebeta sproveden do crnogorske svetinje. Kako je kukavički stigao, tako je i vraćen u Podgoricu. Sraman i nikada i niđe prije viđen vjerski obred. Proruske i prosrpske vlasti koje su nepunu godinu ranije preuzele crnogorske institucije slavile su „uspjeh“ i pokorno „pložile račune“ vođi iz Beograda Aleksandru Vučiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="suzavac belveder "> <figcaption>BRUTALNA REPRESIJA: Građani zasuti enormnom količinom suzavca(Photo: Portal Analitika )</figcaption> </figure>  <h2>UDRUŽENI ZLOČINAČKI PODUHVAT</h2> A on im je zhvalio još dok je trajala ceremonija ustoličenja, ali i saopštio da je sve držao pod kontrolom, ističući da je „Bezbjednosno-informativna agencija cijelu noć obavještavala rukovodstvo Srbije o situaciji u Crnoj Gori“. Ipak, ni Vučićeva BIA nije pomogla prvoj proruskoj i prosrpskoj Vladi u Crnoj Gori, konstituisanoj poslije izbora u avgustu 2020. godine, da opstane još dugo nakon događaja na Cetinju. Svega pet mjeseci kasnije, u februaru 2022. u parlamentu joj je izglasano nepovjerenje. Nažalost, i sljedeće dvije vlade ostale su u raljama „srpskog svijeta“. - Četiri godine kasnije najmanje smo deset koraka unazad. Velikosrpski nacionalšovinistički projekat, udruženi zločinački poduhvat, kako je to označeno u Haškom tribunalu u nekoliko presuda, je u punom zamahu, i svega smo dva-tri koraka od potpunog ostvarenja njihovog plana - pretvaranja Crne Gore u dio Srbije, odnosno u dio Srbije na moru. Potpuno negiranje crnogorske države, nacije, kulture, identiteta, jezika, crkve – upozorava profesor Univerziteta Crne Gore i bivši sudija Suda za ljudska prava u Strazburu dr Nebojša Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627" data-rendition-name="original" width="987" height="515" loading="lazy" alt="Nebojša Vučinić"> <figcaption>ANTIFAŠISTIČKI, PROEVROPSKI FRONT: Prof dr. Nebojša VučinićTVE</figcaption> </figure>  I on je 5. septembra 2021. bio na Cetinju. Jutro je dočekao na Belvederu. Kaže, opet bi pošao. - I kao Crnogorac i kao građanin antifašističke i evropske orijentacije pošao bih sigurno. To je u skladu sa mojom savješću, moralom, vrijednostima. To je bio legitiman građanski protest protiv zloupotrebe slobode vjeroispovijesti u političke svrhe – ističe on. Za razliku od njega, crnogorske proruske i prosrpske vlasti u cetinjskim protestima, koji su trajali 3, 4. i 5. septembra, vidjele su terorizam i na sve načine pokušali su da kriminalizuju građanski otpor. Prednjačio je tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, kasnije premijer. U dva navrata policija je probala da prinudi Specijalno državno tužilaštvo da podigne optužnicu protiv skoro 30 osoba koje su se našle u njihovoj krivičnoj prijavi. Odbijena je kao neosnovana. Tako je propao pokušaj državnih vlasti da izjednače istinski pokušaj državnog udara na dan izbora u Crnoj Gori 2016. iza kojega je stajala Rusija, uz upotrebu ovdašnjih političkih aktera oličenih u tadašnjem Demokratskom frontu i protest patriotkinja i patriota koji su se u septembru 2021. okupili na Cetinju u namjeri da odbrane dostojanstvo crnogorske prijestonice i jednog od temelja ove države – Cetinjskoga manastira. I profesor Vučinić vjeruje da su nove crnogorske vlasti, čija okosnica je bio upravo Demokratski front, pokušale da na neki način izjednače ova dva događaja. - Podrobnije, vlasti nijesu imale nikakve argumente da ospore legitimitet događaja na Cetinju, na Belvederu, da ospore razloge mirnog građanskog protesta protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije u crnogorskom prijestonom gradu, na izvorištu i ishodištu Crne Gore i jesu, na neki način, pokušali da izjednače ovaj, sa događajima iz 2016. godine – smatra Vučinić. <h2>ANKETNI ODBOR „ZABORAVLJEN“</h2> Energija otpora, simbolički nazvanog „belvedesrki protest“, kako se čini četiri godine kasnije, nije iskorišćena. Iako je tokom tri dana protesta na Cetinju izgledalo da će crnogorska opozicija nastaviti udruženo da djeluje i da će pružiti zajednički odgovor proruskim i prosrpskim vlastima u Crnoj Gori to se nije dogodilo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1183" loading="lazy" alt="Joanikije belveder "> <figcaption> NEDOSTOJAN: Mićović dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore (Photo: Rojters/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  - Nije to pitanje samo za opoziciju - zašto se osula ta građanska, suverenistička, evropska energija. To je pitanje i za sve procrnogorske, antifašističke, proevropske snage. Ta energija je trebalo da se pretvori u sinergiju u vidu formiranja jednog strategijskog antifašističkog, crnogorskog, proeevropskog fronta protiv ovoga udruženog zločinačkog poduhvata. Ovdje pogrešno vlada mišljenje da će ovi veliki svjetski geopolitički igrači nekim sporazumima i dogovorima da riješe naše pitanje i da nama ne preostaje ništa drugo nego da čekamo. To je pogrešna strategija, vrlo opasna po očuvanje crnogorske države crnogorske nacije, identiteta. Neophodno je formirati jedan antifašistički, proevropski građanski front – naglašava sagovornik Portala ETV. Od zajedničkog djelovanja svih građanskih snaga u Crnoj Gori, međutim, do danas nema ništa. A crnogorska opozicija nije istrajala ni u zahtjevu da se do kraja istraži djelovanje tadašnje Vlade na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić i utvrde sve nezakonitosti koje su pratile policijsku akciju na Cetinju, ali i o zloupotrebi vojnih helikoptera za transport Mićovića i Perića u crnogorsku prijestonicu. Skupština Crne Gore donijela je 17. avgusta 2022. godine odluku o otvaranju parlamentarne istrage o postupanju Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno odluku o formiranju anketnog odbora koja nikada nije zaživjela. Iz nekog razloga crnogorska opozicija odlučila je da tu inicijativu ne dovede do kraja i Anketni odbor više niko ni ne pominje. - Svi mi treba da pitamo i vlast i opoziciju zašto Anketni odbor nikada nije formiran. Posebno zbog činjenice da do danas nemamo zvaničan odgovor zašto je jedan mirni građanski, legalni i legitimni protest rezultirao prekomjernom primjenom sile od strane policije, posebno upotrebom hemijskih sredstava, ali i fizičkom silom u nekim slučajevima, te uništavanjem imovine učesnika protesta. Sjećate se da su uništeni automobili parkirani na Adžića krivini. Sve to je i danas na političkom i ljudskom obrazu i vlasti i opozicije. Ne vidim da zatašakavnje tih događaja, stavljanje „pod tepih“ je rezultiralo nekim, pa bilo i „trulim“ političkim kompromisima između vlasti i opozicije – ističe Vučinić. <h2>CRNOGORSKI APSURDI</h2> Nepunih godinu poslije cetinjskih protesta Crkva Srbije ispunila je još jednu misiju, još jedan zadatak iz agende „srpskog svijeta“. Tadašnji premijer Dritan Abazović potpisao je 3. avgusta 2022. takozvani Temeljni ugovor sa ovom vjerskom zajednicom i predao joj u vlasništvo sakralno naskjeđe Crne Gore, pravoslavne crkve i hramove i svu njihovu imovinu. I ne samo to, Crna Gora i njene instutucije nemaju nikakvih ingerencija u tim objektima. Za razliku od protesta na Cetinju, građanski otpor u ovom slučaju bio je minoran. Sagovornik Portala ETV, međutim, smatra da taj „nedostatak pobune“ nije proizvod rasute energije sa Cetinja i Belvedera. Mnogi građani i građanke, bez obzira na njihovu etičku i vjersku opredijeljenost, dodaje Vučinić, tada nijesu u potpunosti bili svjesni što znači taj takozvani Temeljni ugovor i zato protest nije bio masovan. - Nažalost, od svega je najteže razočarenje u Ustavni sud. Komotno možemo reći i takozvani Ustavni sud. Jer, da ima i slovo S od suda, on bi se i te kako decidirano opredijelio po pitanju takvog Temeljnog ugovora koji Crkvu Srbije u Crnoj Gori stavlja iznad države, iznad Ustava, iznad zakona – ocjenjuje profesor Vučinić. Potpisivanje ovoga akta za našega sagovornika je jedan od „crnogorskih apsurda u 21. vijeku“, koji, kao kaže, „vuku duboke korijene iz 1918. i kasnijih podjela u Crnoj Gori“. - Apsurdno je da je Krivokapić smogao snage da kaže ne - Beogradu i Patrijaršiji i da ne potpiše onakav takozvani ugovor. Kažem - takozvani, jer niti je temeljni, niti je ugovor, zato što je ugovor rezultat saglasnosti volja, a ne nametanja volje jedne strane, drugoj strani. I Krivokapić to nije uradio, a uradio je navodni reformista građanske orijentacije gdin. Abazović – ističe profesor Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belvder "> <figcaption>POD POLICIJSKOM OPSADOM: Na Cetinju bilo angažovano više od 1.000 policajaca (Photo: Novosti/D. Milovanović)</figcaption> </figure>  <h2>PROEVROPSKI GRAĐANSKI FRONT</h2> Borba Crne Gore za opstanak države, nacije, istorije, kulture, identiteta traje još od 1918. godine kada je Srbija aneksirala našu zemlju. Crna Gora je izbrisana sa mape svijeta, ukinuta je Crnogorska pravoslavna crkva, a brutalnim zločinima gušen je svaki otpor. Kako tada, tako i danas ključni akter pokušaja asimilacije nacionalnih Crnogoraca i Crnogorki je Crkva Srbije. Ona je stub velikosrpske agende i glavni ruski proksi na Zapadnom Balkanu. - Imali smo na početku jednu puzajuću velikosrpsku agresiju protiv Crne Gore. Sada imamo galopirajuću agresiju i uvjeren sam da su svega još dva-tri koraka ostala da Crna Gora prestane da postoji, da postanemo dio Srbije na moru - pribojava se profesor Vučinić. Kategoričan je da je jedina šansa – starteški antifašistički, procrnogorski, proevropski front. - Ona užasna scena iz hrama gdje kleče djeca da označe početak nove školske godine najbolji je pokazatelj kuda idemo, to je ispod nivoa srednjeg vijeka. Građani i građanke jednostavno moraju da shvate da niko za njih neće rješavati probleme, da svi moramo da damo puni politički i ljudski doprinos tome da se postigne konsenzus oko formiranja ovog fronta, u protivnom gubimo sve – upozorava Vučinić. Hoće li crnogorska opozicija koja nije imala hrabrosti da istraje u zahtjevima da se dešavanja na Cetinju 3, 4. i 5. septembra 2021. godine istraže do kraja i procesuiraju odgovorni za policijsku represiju, ali i zato što su paravojne formacije tih dana „opsadirale“ Cetinjski manastir i čekale komandu da krenu u obračun sa građankama i građanima okupljenima na protestu, imati snage da opet okupi u jedinstveni front građansku, antifašističku, proevropsku Crnu Goru pokazaće dani pred nama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5" data-rendition-name="original" width="650" height="443" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>ŽENE NA BARIKADI: Belveder (Photo: Dinko Gruhonjić Lupiga.Com)</figcaption> </figure>  <h2>PITANJA BEZ ODGOVORA</h2> Ono što je fakat, ustuknuli su pred kleronacionalističkim vlastima i odustali od Anketnog odbora koji je, pored ostalog, trebalo da pruži odgovore o ulozi tadašnjeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića (današnjeg savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića) u intenzivnoj pripremi da se protesti na Cetinju predstave kao skup „ekstremista“, „terorista“ i "fašista“ predvođenih tadašnjim šefom države Milom Đukanovićem. Kako se ispostavilo Vukšić je već u avgustu 2021. stavio na mjere tajnoga nadzora Veselin Veljović, tada savjetnika za bezbjednost crnogorskog predsjednika. Kako smo ranije pisali, prisluškivali su i pratili još nekoliko desetina ljudi – dio uz odobrenje suda, dio bez sudskog naloga, po svom nahođenju. S druge strane omogućili su da razne paraorganizacije pripreme svoj plan „odbrane“ ustoličenja Mićovića i one su se nesmetano naoružavale, a u nekim manastirima i crkvamam prema informacijama iz službi bezbjednosti, napravili su i skladišta oružja. Anketni odbor trebalo je da pruži i odgovore o lažima iz policijske krivične prijave u kojoj se, pored ostalog, pominjao „dron sa kilo eksploziva“ namijenjen za rušenje helikoptera u kojem su bili Mićović i Perić, iako dron niko nije vidio, pisalo je i da je gradom kružio „plavi kombi pun 'molotovljevih koktela'“ pripremljenih za napad na policiju, koji, takođe, niko nije vidio, pa ni policija...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>U SVEGA NEKOLIKO SATI GRAD ZASUT SA VIŠE OD 1.000 PATRONA SUZAVCA, ŠOK I FLEŠ BOMBI: Cetinje 5. septembra 2021.(Photo: Foto: REUTERS/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Kako smo pisali, pominjalo se u policijskoj prijavi i paljenje automobila, iako nijedno vozilo na Cetinju 5. septembra nije zapaljeno, pa oružje, iako nijedan komad oružja nije zaplijenjen… I tako redom, u policijskoj prijavi nizani su događaji koji se nijesu dogodili… Crnogorska javnost ostaće uskraćena i za odgovore koje je trebalo da dobije Anketni odbor - po čijem je nalogu, 5. septembra iza ponoći prekinut komandni lanac i rukovođenje akcijom na Cetinju dodijeljeno pomoćniku direktora Uprave policije Milošu Rakonjcu i njegovom saradniku, jednom od šefova Protivterorističke jedinice Petru Kneževiću, te po čijoj je odluci u čitavu akciju, nezakonito, uključena i Vojska Crne Gore. Ne zna se ni što je bio sadržaj obavezujućeg uputstva koje je tadašnji premijer Krivokapić uputio ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću, a nakon poslijeponoćne posjete, 5. septembra, zgradi Vlade Andrije Mandića i Milana Kneževića, koji su prema informacijama Portala TV E, prenijeli poruku da srpska Bezbjednosno-informativna agencija garantuje lojalnost Rakonjca i Kneževića. Bez odgovora je i pitanje ko je i po čijem nalogu omogućavao nesmetan ulazak i boravak u Crnoj Gori agentima srpske BIA, regrutovao i naoružavao srpske ekstremiste i pripadnike kriminalnih organizacija, dozvolio njihov ulazak i boravak u Cetinjskom manastiru, ali i na još nekoliko lokacija u Crnoj Gori, o čemu smo, takođe, pisali… O saradnji policije i kriminalnih struktura svjedočili su i audio snimci, objelodanjeni 30. aprila 2022. godine, na kojima se čuje Petar Knežević. Kaže: „Ja sam držao nikšićku grupu, bjelopoljsku grupu, beransku grupu, novljansku grupu i barsku grupu. Sve kriminalce na telefon“… Građane i građanke koji su bili na protestu na Cetinju, naziva bagrom?! Do danas niko od odgovornih iz lanca onih koji su služili tuđim interesima u susret 5. septembru 2021. godine i koji su naložili brutalnu policijsku represiju u crnogorskom priejstonom gradu nije procesuiran.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belveder"> <figcaption>L: ČEKAJUĆI JUTRO: Građani ispred policijskog kordona (Photo: Standard )</figcaption> </figure>

Kaćuša Krsmanović

1250x600

1084x550

Ustoličenje Mićovića jedna od najbrutalnijih zloupotreba religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije kritikovao je presudu protiv predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, ocjenjujući da je donijeta u "protivpravnom i antidemokratskom postupku".
Dodik je 1. avgusta pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrana obavljanja javnih funkcija zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.
Poglavar SPC je u saopštenju 2. avgusta izrazio "punu i nedvosmislenu podršku" Dodiku.
Naveo je da je presuda donijeta "da poništi demokratski izraženu volju srpskog naroda, delegitimizuje postojanje Republike Srpske i dovede u pitanje opstanak srpskog naroda u Bosni i Hercegovini".
Kako je ocijenio, zabrinutost je još veća zbog "nemira koji se događaju na životnom prostoru srpskog naroda".
- Stoga apelujem i molim prije svega vjerske predvodnike u Srbiji, Bosni i Hercegovini i drugdje da svi zajedno učinimo sve što do nas stoji za očuvanje mira i za spokojnu budućnost djece i mladih naraštaja. Politički činioci ne smiju dozvoliti da naši narodi budu žrtve ostvarenja interesâ onih koji iz daljine pokreću ove procese - saopštio je Porfirije.
Saopštenje poglavara SPC uslijedilo je nakon što su vlasti u Beogradu saopštile da ne prihvataju presudu Dodiku.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, nakon Sjednice savjeta za nacionalnu bezbjednost 2. avgusta, izjavio da je odluka suda u BiH "usmjerena i protiv Republike Srpske i srpskog naroda u cjelini".
Rekao je i da Dodik neće biti uhapšen ako dođe u Srbiju.
Više zvaničnika Bosne i Hercegovine je potom poručilo Vučiću da se "ne miješa" u unutrašnja pitanja.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Denis Bećirović je naveo da Vučić da nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove BiH.
Šef diplomatije Elmedin Konaković je ocijenio da izjave i zaključci Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije, kojima se osporava presuda Dodiku, predstavljaju jedan od "najozbiljnijih i najopasnijih udara na suverenitet Bosne i Hercegovine u postdejtonskoj eri".
Dodik je odmah po objavi presude 1. avgusta saopštio da je ne prihvata, a njegov advokat Goran Bubić da će pokušati presudu osporiti pred Ustavnim sudom BiH.
Dodik je proglašen krivim za potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit ranije poništio.
Tim zakonima, zakonodavni organi u RS su pokušali spriječiti sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog bh. entiteta.

Porfirije podržao Dodika nakon presude u Bosni i Hercegovini

Jedna mitropolija, a dva mitropolita? Ili: dvije mitropolije i dva mitropolita?&nbsp; Bilo je i medija koji su, nakon što je obznanjeno da je Sinod Srpske pravoslavne crkve dodijelio titulu mitropolita Metodiju Ostojiću, postavili i još jedno pitanje: da li je imenovanje padobranca Metodija, odmazda Vučićevog Beograda prema Joanikuju, koji se, eto, drznuo da prozbori da su studenti u Srbiji bili u pravu? &nbsp; IZVRŠIOCI NA ZADATKU Uzaludna, retorička pitanja. Kao da niko ne vidi, ili ne želi da vidi: sve ovo što se događa unutar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori samo je dio iste agende - poništavanja crnogorske i crkvene, ali i državne samobitnosti. &nbsp; Nema nikakve razlike između Joanikija i Metodija, jedino što ovaj novoimenovani mitropolit zna da skače padobranom, dok Joanikija dovoze helikopterom. &nbsp; Obojica su samo izvršioci na istom zadatku: da utjeruju svetosavlje, da šire laži o antifašizmu, o Crnoj Gori kao srpskoj Sparti... I, naravno, &nbsp;da veličaju Moljevićevu Homogenu Veliku Srbiju, koja se danas zove - ,,srpski svet“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051919050_7c3fe938526ab0cf753417e6ee2b525d908d5e6190966d60c0c0b6858381a3bc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051919050_7c3fe938526ab0cf753417e6ee2b525d908d5e6190966d60c0c0b6858381a3bc" data-rendition-name="original" width="1920" height="1081" loading="lazy" alt="CRKVA POD PATRONATOM POLITIKE: Porfirije i Vučić"> <figcaption>CRKVA POD PATRONATOM POLITIKE: Porfirije i Vučić</figcaption> </figure>  Ne, nemaju potrebe ni Aleksandar Vučić i njemu potčinjeni Porfirije Perić da nešto kažnjavaju Joanikija Mićovića, ili naprasno da uzdižu Metodija Ostojića. I jedan i drugi su dobri đaci i svojski se trude da pastvi u Crnoj Gori ubace u glavu. &nbsp; BRISANJE ISTORIJE RADI ,,BOLJE BUDUĆNOSTI” Prvo - reviziju istorije. &nbsp; Još avgusta 2022. godine u Gornjem Zaostru, tada episkop Metodije, vođe četnika u Drugom svjetskom ratu Dražu Mihailovića i Pavla Đurišića, odgovorne za ratne zločine i masovne pokolje civilnog stanovništva druge vjere i nacije, proglašavao je - srpskim junacima. &nbsp; Istu laž o Đurišiću kao junaku što je &nbsp;ovog aprila i za ovaj Dan pobede 9. maja - bezočno je pronosio i mitropolit Joanikije Mićović. &nbsp; Užasne su to poruke sveštenika Srpske pravoslavne crkve. Kao da je klanje žena, staraca i đece druge vjere uvod u beatifikaciju Đurišića, baš kao ono kada su proglasili svecima zločince - popa Macu Vukojičića i Obrada Šiljka. &nbsp; Zato priča o antivučeićevskom Joanikiju i provučićevskim Metodiju nema veze sa realnošću, nema uporišta u istorijdkim činjenicama. &nbsp; S razlogom, jer Crkva Srbije želi da kreira budućnost Crne Gore, bez crnogorske suštine. &nbsp; CIJEPANJE TERITORIJE &nbsp; Zato je odluka Sinoda Srpske pravoslavne crkve suštinski - nastavak cijepanja, komadanja, rasparčavanja državne teritorije Crne Gore. &nbsp; I ranije je Crkva Srbije – formirajući eparhije u Crnoj Gori – ignorisala crnogorske državne granice: eparhija Budimljansko nikšićka, ali i djelovi eparhija Mileševske i Zahumsko-hercegovačke, bili su van teritorije Crne Gore. &nbsp; Nije slučajnost i nije greška: tako je SPC poručivala da ne priznaje Crnu Goru kao nezavisnu državu. &nbsp; Dok je bila apsolutna vlast Đukanovićevog DPS-a, vrh Srpske crkve je preko Amfilohija uspijevao da održi svoju dominaciju, iako su strahovali da će crnogorska vlast konačno vratiti sakralnu imovinu i nasljeđe pod crnogorski pravni poredak. &nbsp; Nije se to desilo, niti je DPS umio da gleda van političkih nagodbi i dnevnih, prizemnih, stranačkih interesa. &nbsp; Skupo je to koštalo Crnu Goru. Nakon avgusta 2020. godine i nakon smrti Amfilohija Radovića, otkrilo se – čak i za one koji su odbijali da vide očigledno - pravo lice i pravi odnos Crkve Srbije prema crnogorskoj državi i autonomiji pravoslavne crkve u Crkvi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051919054_6a958aceb52ac88514ff5076f9f04e76bea488f0df76af5028266b97d2e7fb57.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051919054_6a958aceb52ac88514ff5076f9f04e76bea488f0df76af5028266b97d2e7fb57" data-rendition-name="original" width="1998" height="1500" loading="lazy" alt="BRISANJE SLAVNE ISTORIJE: Cetinjski manastir"> <figcaption>BRISANJE SLAVNE ISTORIJE: Cetinjski manastir(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PONIŽAVANJE I PONIŠTAVANJE CETINJA Sve je završeno ekspresno: samo nekoliko mjeseci nakon smrti Amfilohija 2021, ukinut je Eparhijski savjet koji je postojao od 2006. godine. &nbsp; Tako valja gledati i na ovo imenovanje Metodija Ostojića. Ne kao kažnjavanje Joanikija ili zamjenu za njega, nego kao novi čin ponižavanja i poništavanja pozicije Crnogorsko-primorske mitropolije. I unižavanja Cetinjskog manastira koji je decenijama i stotinama godina održavao luču pravoslavlja na Balkanu. I kad Pećke patrijaršije nije bilo, što bi Crkva Srbije da izbriže iz koletivnog sjećanja Srba, u Srbiji ali i u Crnoj Gori. &nbsp; Kao da nije već bilo dovoljno ponižavajuće što je na tron Svetog Petra sio Joanikije Mićović, Sinod Srpske pravoslavne crkve sada je instalirao i drugog mitropolita. Pa Crna Gora danas ima dva mitropolita - koji nijesu crnogorski, nego srpski mitropoliti. &nbsp;&nbsp; I to je dio priče o umanjivanju značaja Cetinja, ne samo kao ishodišta pravoslavlja na Balkanu, već i luče crnogorske slobode: duhovno zarobiti, poniziti i pokoriti Cetinje - uvijek je bio dio velikosrpske svetosavske ideologije. &nbsp;&nbsp; ĐE JE NESTAO CRNOGORSKI OTPOR? &nbsp; I zato ona dvojica bestidnika, koja su se usudila na Kruševom ždrijelu da dižu i slikavaju se sa uzdignuta tri prsta pored Vesne Pejović - žene koja je u jednom mučnom cetinjskom danu avgusta 2022. godine ostala i bez kćerke i bez dva unuka – nijesu bili samo ljudi bez soja.&nbsp; Ne, oni su bili svetosavski vojnici zadojeni lažima Crkve Srbije. I oni su zamrzjeli i Belveder i Cetinje, baš zato što je – kao i uvijek u istoriji – odbilo da se pokori pred silnicima. Ovog puta pred svetosavskom, imperijavlnom ideologijom ,,krvi i tla” koja je toliko zla donijela ovim prostorima. &nbsp; Zato su protiv Cetinja i obični pješadinci svetosavlja, ali i Sinod Srpske pravoslavne crkve. &nbsp; I bez obzira na broj mitropolita koje Sinod Srpske pravoslavne crkve proizvede u Crnoj Gori, nema dileme – svi će oni biti protivnici nezavisne, samosvojne Crne Gore. &nbsp; Koja uporno ćuti, kao da će šapatom pasti u zaborav i antifašizam i prije toga Belveder, i prije toga stotine godina borbe za slobodu, kad su mnogi u okruženju stenjali pod čizmom onog jačega. &nbsp; Zašto ćuti Crna Gora? To je pravo pitanje, na koje za sada nema odgovora. &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Bajka o anti-vučićevskom Joanikiju i pro-vučićevskom Metodiju

Od veličanja do odlikovanja i proglašavanja za svece.
Brojni su primjeri ovakvog odnosa Srpske pravoslavne crkve (SPC) i njenih predstavnika prema osuđenim ratnim zločincima iz bliže i dalje prošlosti.
- SPC istoriju posmatra kroz etnofiletističku (nacionalističku) prizmu u kojoj je srpska strana vječita žrtva - kaže istoričar Vladimir Veljković.
U tom se kontekstu, dodaje, može tumačiti revizionizam kako ratova devedesetih, tako i Drugog svjetskog rata.
- Kako se devedesete tumače kao "neminovni sukob" različitih etničkih grupa, onda se i u istoriji poseže za onim pokretima, ličnostima i sukobima koji su tom ratu prethodili. U oba slučaja se izbjegava uloga i odgovornost crkvenih djelatnika - navodi Veljković.
Iz SPC nijesu odgovorili na pitanja Radija Slobodna Evropa povodom odnosa prema ratnim zločincima iz Drugog svjetskog i ratova na prostoru bivše Jugoslavije devedesetih.
<h2>Odnos Srpske crkve prema saradnicima okupatora</h2>
Izjava mitropolita SPC u Crnoj Gori Joanikija, koji je četničkog komandanta Pavla Đurišića nazvao "velikim junakom nepobjedivog karaktera", posljednja je u nizu onih koje su izazvale oštre osude djela javnosti.
Đurišićeve jedinice odgovorne su za masakar muslimanskih civila na sjeveru Crne Gore, u Sandžaku i istočnoj Bosni tokom Drugog svjetskog rata, a njegova uloga potvrđena je brojnim dokumentima i izvještajima iz tog vremena.
Za "vojničke vrline", odlikovan je Hitlerovim gvozdenim krstom.
- To je taj anti-antifašizam o kojem je jako dobro pisao (sociolog) Todor Kuljić, gdje vama fašizam i nacizam kao ideologija nije problem zbog stavova koje zastupa, nego je problem samo onda kada su Srbi žrtve tih ideologija - kaže Branimir Đurović, istraživač nevladine Inicijative mladih za ljudska prava.
Istoričar Vladimir Veljković podsjeća i na primjere kanonizacije episkopa koji su u Drugom svjetskog ratu sarađivali sa okupatorima.
Među njima je Irinej Ćirić, koji je uz službu poglavara SPC Porfirija 2022. proglašen za sveca.
Crkva je saopštila da je tokom Drugog svjetskog rata iz mađarskog logora Šarvar "spasao 3.000 srpske djece, trudnica i majki sa odojčadima", a potom ih udomio u 55 eparhija u Vojvodini.
- Zanemarila se međutim činjenica da je Irinej Ćirić bio saradnik mađarskog okupatora i neko ko je i politički radio u korist okupatora - navodi Veljković.
Tadašnji lider Mađarske i Hitlerov saveznik Mikloš Horti imenovao je 1943. Ćirića za člana gornjeg doma mađarskog parlamenta, a episkop Srpske crkve ostao mu je lojalan i nakon rata.
- U Crnoj Gori imamo još drastičnije primjere kada su kanonizovani sveštenici za koje se zna da su počinili ratne zločine - dodaje Veljković.
Među njima je Milorad Vukojičić, poznatiji kao "pop maca" (macola) i "pop koljač", pripadnik četničkog pokreta koji je u Crnoj Gori počinio niz zločina zbog kojih je nakon rata osuđen i pogubljen. Proglašen je za sveca 2005. godine.
Iste godine za sveca je proglašen i sveštenik Slobodan Šiljak, koji je strijeljan 1943. pod optužbom da je učestvovao u teškim zločinima nad stanovništvom u Pljevljima.
Na odluku SPC tada su reagovale porodice ubijenih, a Crkva je odbacila navode da su njihovi sveci činili ratne zločine.
- Veličanja zločina iz Drugog svjetskog rata i iz devedesetih dio su ideologije koja se samo nadovezuje - kaže Branimir Đurović iz Inicijative mladih za ljudska prava.
<h2>Uloga Srpske crkve u ratovima devedesetih</h2>
- Neki procesi su tekli paralelno i SPC je u liku nekih sveštenika i vladika uzela učešće u ideološkoj pripremi za ratove od osamdesetih godina - navodi istoričar Vladimir Veljković.
Tokom sukoba koji su uslijedili, SPC je učestvovala u nacionalističkoj propagandi, a pojedini njeni predstavnici otvoreno su podržavali srpske oružane snage i ratne ciljeve tadašnjeg režima Slobodana Miloševića.
Snimak sveštenika koji blagosilja pripadnike paravojne formacije "Škorpioni" prije nego što će jula 1995. u Trnovu streljati šestoricu srebreničkih civila obišao je svijet.
- I pojedine vladike su se potpuno poistovjetile sa srpskom stranom, što je uključivalo i opravdanje te strane, ma šta da je ona činila. Imamo video zapis vladike Kačavende koji stiže u Srebrenicu u julu 1995 - podsjeća Veljković.
<h2>Podrška ratnim liderima</h2>
Uz druge kontroverze koje prate njegov lik i djelo, nekadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda ostaće upamćen po bliskim vezama sa srpskim ratnim liderima u Bosni i Hercegovini Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem, koji u Hagu služe doživotne kazne zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina.
Na suđenju Mladiću prikazan je snimak na kojem tadašnji zapovjednik Vojske Republike Srpske Milenko Živanović izvještava Kačavendu o "operaciji Srebrenica", izmamljujući mu osmijeh informacijom – da je minaret džamije "poravnat".
Kačavenda je čestitao "hrabrom generalu i srpskim Obilićima".
- Evo, dočekujemo radosne dane, polako se približavajući onom trenutku kada će se ponovo poslije kosovske bitke ujediniti i vaspostaviti srpska država - rekao je Kačavenda.
Crkva nije dovodila u pitanje njegovu visoku poziciju u hijerarhiji, a razriješen je tek 2013. nakon što je podnioeo ostavku "iz zdravstvenih razloga" u vrijeme kada su se protiv njega pojavile optužbe za pedofiliju.
Iste optužbe i drugi skandali pratili su nekadašnjeg vladiku mileševskog Filareta, koji se devedesetih u svešteničkoj odori slikao sa mitraljezom, ali i lobanjom za koju je u video snimku tvrdio da pripada "srpskom dečaku kojeg su ubile hrvatske ustaše".
Ni njegova pozicija nije dovođena u pitanje. Razriješen je dužnosti episkopa 2015, ali Crkva nikada nije objavila razlog.
<h2>Ordenje za osuđene ratne zločince</h2>
Prije nego što je razriješen, vladika Filaret je ordenom "Belog anđela prvog reda" odlikovao haškog osuđenika Vojislava Šešelja.
U obrazloženju eparhije mileševske tada je navedeno da se visoko odlikovanje dodjeljuje "četničkom vojvodi, pobjedniku Haškog tribunala".
- Dragi prijatelju, brate Vojo, vama je bog dao da operete ljagu sa srpskog naroda, koliko ste mogli, razumije se teško je bilo, ali mi smo pratili i čestitamo vam na vašoj hrabroj, srpskoj, junačkoj borbi - rekao je Filaret 2015. dodjeljujući Šešelju orden.
Vojislav Šešelj je u Hagu osuđen na 10 godina zatvora zbog podsticanja progona i prisilnog raseljavanja hrvatskog stanovništva u vojvođanskom selu Hrtkovci 1992. godine.
Do optuženičke klupe međunarodnog suda odvela ga je politika ujedinjenja "svih srpskih zemalja" u takozvanu veliku Srbiju, ratnohuškački govori i organizacija paravojnih jedinica tokom ratova devedesetih.
Odlikovao ga je još jedan predstavnik SPC poznat po podršci ratnoj politici Srbije, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.
- Nalazimo se vremenu velike nepravde, prelama se preko srpskoga naroda. Jedan od onih koji su branitelji pravde, božije pravde, jeste vi gospodine Šešelj - rekao je Amfilohije 2015. uručujući Šešelju orden.
Mitropolit SPC u Crnoj Gori, koji je umro 2020. tokom pandemije korona virusa, je tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji otvoreno podržavao srpske snage u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
U januaru 1992. otvorio je vrata cetinjskog manastira komandantu srpske paravojne formacije Željku Ražnatoviću Arkanu, koji je sa svojim pripadnicima, naoružan dugim cijevima, "čuvao manastir" od Cetinjana.
Treće odlikovanje od Srpske crkve, Šešelj je dobio 2022. godine.
Orden mu je uručio bački vladika Irinej ispred eparhije novogračaničko-srednjezapadnoameričke, navodeći da mu je "pripao dio časti" i ta "prijatna dužnost".
Odlikovanje je iste godine dobio i general Vladimir Lazarević koji je u Hagu osuđen zbog pomaganja i podržavanja zločina protiv čovečnosti nad kosovskim Albancima.
Lazarević je odlikovan zbog "njegovanja čovjekoljublja i pravoslavnih vrijednosti", a orden mu je dodijelio tadašnji vladika Pahomije koji je svojevremeno optužen za pedofiliju.
Iako mu je nekoliko puta suđeno, Pahomije je oslobođen optužbi, a SPC ga je 2024. unaprijedila u mitropolita.
<h2>"Na liniji' vlasti"</h2>
- Danas se nastavljaju prakse poricanja i revizionizma koje predvode institucije, ali upravo zbog uloge koju je Srpska pravoslavna crkva imala u ratovima devedesetih - navodi Branimir Đurović iz Inicijative mladih za ljudska prava.
Poput vlasti, SPC negira genocid nad više od 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, ali i druge zločine srpskih snaga.
Tako je predsjednik Srbije pred odlazak na sjednicu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 2024. dobio "blagoslov" patrijarha Porfirija za protivljenje Rezoluciji o Srebrenici.
Crkva i nakon rata na Kosovu prati državnu politiku odbijanja priznanja nezavisnosti te zemlje.
Prethodni poglavar Irinej poručivao je da "srpsku baštinu treba braniti milom ili silom".
Njegov nasljednik, patrijarh Porfirije izjavio je 2024. da SPC "ne može biti dio bilo kakvih političkih pregovora i sporazuma" o Kosovu.
Položaj SPC dio je Sporazuma o putu normalizacije odnosa, koji je postignut 2023. godine u pregovorima koji se vode pod okriljem Evropske unije.
Srpsku crkvu su 2023. pratile i optužbe da se u njenim prostorijama na Kosovu skladišti švercovano oružje, što je SPC negirala.
U manastir Banjska se nakon oružanog napada na kosovsku policiju u septembru 2023. sklonila grupa Srba predvođena Milanom Radoičićem.
Eparhija raško-prizrenska je tada saopštila da je zabrinuta jer je "grupa naoružanih, maskiranih ljudi upala blindiranim vozilom, razbivši zatvorenu kapiju manastira".
Crkva je odbila ponudu kosovskih institucija da finansiraju saniranje štete u manastiru.

Od veličanja do odlikovanja: Odnos Srpske crkve prema ratnim zločincima

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) daje punu podršku i solidariše se sa Nemanjom Živaljevićem, novinarom koji je napustio je Newsmax Balkans televiziju nakon što je cenzurisan njegov intervju sa bivšim premijerom Zdravkom Krivokapićem u dijelu u kojem kritikuje patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija Perića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzivaljevic-napustio-tv-newsmax-balkans-zbog-cenzure-intervjua-sa-krivokapicem&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U SMCG su poručili da je Živaljević hrabro i javno progovorio o cenzuri, te ukazali da je opisao način na koji su nadređeni intervenisali i suštinski izmijenili intervju koji je uradio, a iza kojeg više nije mogao da stoji u profesionalnom smislu.
- Poznavajući crnogorske medije, a i one iz regiona koji ovdje posluju, znali smo da je pitanje dana kada će neko konačno javno da ukaže na cenzuru kojoj su novinari i novinarke izloženi. Sva naša istaživanja iz godine u godinu pokazuju da su cenzura i autocenzura najveći problemi u novinarstvu. Takođe, istraživanja govore i da uticaj na novinare i novinarke vrše urednici i vlasnici medija, što je i kolega Živaljević potvrdio - istakli su u SMCG.
U Zakonu o medijima, a na inicijativu Sindikata medija Crne Gore, još od 2020. godine postoje odredbe koje štite novinare i novinarke, njihovu autonomiju i profesionalan odnos prema poslu, tako što se zabranjuje uredničko intervenisanje u tekstovima i prilozima koji suštinski mijenjaju novinarski rad.
Oni su podvukli da Televizija NewsMaxBalkan, shodno članu 43 Zakona o medijima, nije smjela da objavi intervju sa bivšim premijerom Crne Gore Zdravkom Krivokapićem jer autor nije bio saglasan sa izmjenama. 
- Naprotiv, oštro i kontinuirano se protivio, a cenzurisani intervju je emitovan uprkos otporu koji je Živaljević pružao. Imajući u vidu da je na ovaj način, kako i sam kaže i doživljava ovu situaciju, Živaljeviću nanijeta šteta, on može zahtijevati da mu ona bude nadoknađena - ustvrdili su u SMCG.
Oni su, kako su poručili, spremni kroz servis besplatne pravne pomoći da pomognu Živaljeviću i svim članovima i članicama koji se nađu u sličnoj situaciji.
- Cenzura je problem protiv kojeg se možemo izboriti samo ako smo solidarni, javno govorimo o tome i preduzimamo sve zakonske mjere koje su nam na raspolaganju i za koje smo se izborili - zaključili su u SMCG.

SMCG: Spremni smo da pomognemo Živaljeviću kroz servis besplatne pravne pomoći, protiv cenzure se možemo izboriti samo ako smo solidarni

Komentarišući posjetu patrijarha Porfirija Kremlju, gdje je prilikom susreta sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom kazao da je u Srbiji trenutno na djelu obojena revolucija iza koje stoji Zapad, nekadašnji srpski političar i univerzitetski profesor, a sada analitičar dešavanja u srpskom društvu i crkvi Dragan Veselinov navodi da je Porfirije Perić politička tragedija Srpske pravoslavne crkve (SPC).
<h2>SPC je sada pararelni Centralni komitet u Srbiji a i u dijelu bivše Jugoslavije</h2>
- Porfirije Perić je politička tragedija SPC! On nije sposoban da vodi crkvu. On bi mogao biti sposoban da vodi pojedine eparhije, jer u suštini nema svoju politiku. Dok je u Zagrebu vladao jednom verzijom orijentacije, bio je veliki ljubitelj rok muzike ali kada je postao patrijarh u Beogradu i potpao pod svetosavsku elitu beogradske patrijaršije, koju sada predvodi Irinej Bulović, kome Patrijarh Pavle nije dao da uđe u patrijaršiju, od tog trenutka Porfirije je počeo da pada i on sve više preuzima jedan vulgarni svetosavski velikosrpski rječnik - istakao je Veselinov.&nbsp;
Veselinov dodaje da je upravo sa tim rječnikom otišao kod Putina misleći da će bez problema dobiti podršku predsjednika Rusije preko Ruske pravoslavne crkve za politiku koju vodi Vučićev režim i SPC u Srbiji.
- Mislim da se Putin blago nasmijao na to jer on shvata raspodjelu vlasti u okviru Evrope samo kroz sporazume sa velikim silama, a ne sa Beogradom i SPC. Pitanje je šta će se od Rusije dobiti, koliko se na nju može uticati, ali ono što je jasno je da se na nju ne može uticati da poboljša postojeću politiku u Srbiji. Otpor patrijarhu Periću u Srbiji još nije krenuo, on je krenuo u dijelu elitne javne intelektualne svijesti, ali u narodu se još ne rasprostire. Kada do toga dođe, onda će biti ne samo pogođen patrijarh Perić takvom politikom i promjenom, već će biti pogođena i dosadašnja unutrašnja politika SPC u Jugoslovenskom regionu i ja to jedva čekam - jasan je Veselinov.
Na pitanje šta je potrebno da bi se došlo do tih promjena, Veselinov odgovara:
- Prvi korak je da Srbi razumiju da im nije potrebna ova Vlada jer ona finansira crkvu, zato što crkva nije u sekularnoj poziciji i crkva je sada postala paralelni centralni komitet u Srbiji, a i u dijelu jugoslovenskog prostora. Tek kada padne budžet Srbije, ne u smislu njegovog 'isparavanja', već čim padne ta 'zakačaljka' SPC na budžet Srbije, a to je moguće samo ukoliko dođe do promjene vlasti u Srbiji, onda će se i unutrašnja politika unutar crkve naći pred novim izazovima - navodi gost DRV.
<h2>Patrijaršija srpska uvrijedila Crnogorce</h2>
Veselinov se nada da će se jedan dio vladika, koji polako izlaze na površinu, usprotiviti dosadašnjoj poziciji primitivnog ropstva SPC u odnosu na sam režim koga ona bespogovorno slijedi.
- Pitanje je hoće li te vladike još jače pritisnuti kao i hoće li i crnogorski vladika pokušati da obnovi veličinu Crnogorske pravoslavne i crkvene samostalnosti, pa makar i i u okviru SPC. Čini mi se da je patrijaršija Srpska uvrijedila Crnogorce sa nekoliko izjava od kojih su neke išle na račun samog mitropolita Joanikija. To mi se ne dopada, ne kažem da je Joanikije veliki mitropolit ali mislim da je Crna Gora velika ma koliko bila mala i da nema smisla da se prema mitropolitu crnogorskom tako obraća patrijaršija preko svojih epigona koji javno vrijeđaju i obezvrjeđuju samu ličnost mitropolita crnogorskog. To je primitivno jedinstvo sa svim ostalima koji nemaju veličinu crnogorske pravoslavne i državne istorije - ističe Veselinov.
<h2>Vučić i dalje kontroliše intrumente sile ali je pobjeda nad njim na izborima moguća i u neravnopravnim uslovima</h2>
Gost DRV je govoreći o studentskim protestima u Srbiji kazao da su Beograd, Novi Sad, Niš i brojni drugi gradovi koji toplo primaju studente, pokazali da je došlo do prelaska prelomne tačke i da je nagomilano nezadovoljno došlo do momenta kada mora javno da se pokaže.
- Veliki protest 15. marta je jasna poruka režimu da je njihov način vladanja zavšen. Problem tog režima je što on ne može da se promijeni i što ne može da uđe ni u kakvu koaliciju sa progresivnim snagama u Srbiji jer je to satanistički i mafijaški oblik vladavine. Oni nijesu u stanju da uđu ni u kakav koalicioni sporazum sa postojećom opozicijom, pogotovo ne sa studentima - ocjenjuje Veselinov.
Nekadašnji srpski političar ne isključuje mogućnost da Aleksandar Vučić pobijedi i na eventualnim vanrednim izborima ali smatra da ukoliko ljudi ne budu izlazili na glasanje onda jedini način borbe ostaje ulica.
- Samim tim se približavamo tački fizičke sile i fizičke promjene što ostavlja teške tragove. Krvoproliće, sudske procese, revanšizme… To nije dobro i zato su izbori nužni. Slobodni i reguralni izbori u punom značenju nikada neće biti dok god je na vlasti ovakva vrsta režima. Ali ko god odbacuje pobjedu i pod neravnopravnim uslovima on griješi, onda ne bi uspjela nijedna revolucija - navodi gost DRV.
Veselinov podsjeća da je Slobodan Milošević pristao na prelaznu Vladu na nivou Srbije 2000. godine, tek kada je izgubio predsjedničku fotelju na saveznim izborima i kada je izgubio podršku vojske i policije.
- To sada beogradski studenti i opozicija nemaju. Zato je bila moguća i prijelazna Vlada jer Milošević nije imao gdje da se sakrije. Vučić i dalje pod kontrolom ima instrumente sile. Insistirati sa mafijaškom Vladom, kakva je sada u Beogradu, da će ona zbog straha pristati da uđe u savez sa opozicijom i da se napravi prijelazna Vlada, da bi se oformili uslovi pod kojima bi ona mogla da propadne na izborima ja to ne očekujem, ali ne osporavam da je to moguće ipak da se desi jer čuda su moguća - ocjenjuje sagovornik Drugačije radio veze (DRV).&nbsp;
<h2>Studenti napokon imaju podršku sindikata, podršku EU imaće tek kad Njemačka odustane od litijuma u Srbiji</h2>
Veselinov ističe da je bitno da studenti formiraju savez sa nekoliko vodećih sindikata.
- Ono što studenti do juče nijesu imali je javna podrška radničke klase u Srbiji. Zaposleni nijesu izašli. Nije uspio poziv na generalni štajk. Prosvjetni radnici su izašli, studenti, ali nije izašla državna administracija i nijesu izašli zaposleni u fabrikama. Sada, kada su vodeći sindikati stali da zajedno sa studentima zahtjevaju promjene to je prvi korak da se ide naprijed. Sljedeći su izbori koji moraju da se organizuju zajedno sa opozicijonim partijama, sa nevladinim sektorom, da bi se pokrila sva biračka mjesta i da bi se osiguralo pozitivno raspoloženje svih glasača - kaže Veselinov.
Marta Kos, komesarka Evropske unije za proširenje je uoči posjete Beogradu rekla da su zahtjevi studenata ono što od vlasti u Beogradu traži i Brisel u pregovorima o članstvu, kao i da Brisel Vladu Đura Macuta vidi kao partnera.
Veselinov ističe da su izjave Kos ohrabrujuće ali ističe da Brisel mora da riješi svoje kontroveze a to je priča o litijumu.
- Problem litijuma jeste u stvari problem Brisela sa Njemačkom. Dok se to ne riješi, po mom mišljenju, Njemačka vlada neće biti za promjenu želje da se ide na rudnu ekspanziju industrije te države preko litijuma u Srbiji. U tom smislu ja očekujem da će Njemačka u određenoj mjeri da ograničava opominjujuću politiku Brisela prema Srbiji - smatra univerzitetski profesor.

Veselinov: Porfirije Perić je politička tragedija SPC

Nekadašnji premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić reagovao je &nbsp;povodom cenzure televizije Newsmax Balkans, gdje je nedavno gostovao na cenzuru dijela intervjua u kojem govori o nekorektnom i začuđujućem istupu patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija tokom boravka u Kremlju.
Krivokapić ističe da se ova kritika odnosi na dva stava, s jedne strane Porfirijeve neutemeljene konstatacije da se u Srbiji radi o takozvanoj obojenoj revoluciji i da iza nje stoje zapadne službe, s druge reakcije na miješanje u politička pitanja Crne Gore, koje je neprimjereno i u dosadašnjoj praksi nezabilježeno.&nbsp;
- Ova dva stava sam doveo u vezu sa ličnim odnosom patrijarha i Aleksandra Vučića, ističući da se patrijarh u odnosu prema svom predsjedniku postavlja kao njegov dužnik zbog čega i protažira politiku koju vodi. Nadam se da će se ovim pitanjima baviti i predstojeći Sabor SPC - kazao je Krivokapić.&nbsp;
On je u emisiji, kako je naveo, upozorio i na mogućnost izmještanja problema u region, kako bi se maskirala dešavanja u Srbiji.
- Pozvao sam sve da ne robuju autoritetu pozicije, a posebno vjernike, već da se uvijek okreću autoritetu argumenata. U tom sam kontekstu i citirao Svetog patrijarha Pavla koji je rekao: „Nekada smo imali drvene sasude i zlatne sveštenike, a danas imamo zlatne sasude i drvene sveštenike“. Čast izuzecima - istakao je bivši premijer Crne Gore.&nbsp;
On je kazao je da je nesvakidašnja cenzura sa kojom se suočio nakon gostovanja u emisiji Perspektiva, te da je to uslovilo njegovo današnje obraćanje.&nbsp;
- S jedne strane, želio bih da upoznam javnost sa neželjenom situacijom u koju me je dovela određena medijska kuća, a s druge strane da ukažem na sve učestalije medijsko cenzurisanje, kao direktan atak na ljudska prava i slobode - podvukao je Krivokapić.&nbsp;
Cenzura, dodaje, u to nema sumnje, postoji otkad postoji informisanje.&nbsp;
Njen cilj je, kako navodi, uvijek isti – ukloniti iz javnog prostora bilo temu, bilo pojedinca, bilo podatak koji aktuelna vlast smatra štetnim po svoje interese.
- Odazvavši se na poziv za intervju cijenjenom novinaru Nemanji Živaljeviću, nisam ni slutio da ću i sam ubrzo biti žrtva cenzurisanja i to gostujići u emisiji Perspektiva. Vjerujući u stručnost novinara Živaljevića, a samim tim i u njegove dobre namjere, nisam vodio računa o vlasništvu novog medija NewsMaxBlakan. To je, odmah moram priznati, moja greška i propust, jer je opšte poznato da u medijima postoji lanac moći koji kreće od vlasnika (nalogodavca), preko urednika, do novinara koji je danas, u najvećem broju slučajeva, nažalost, onaj ko služi moći pojedinaca, bez obzira što bi po svojoj vokaciji trebalo da služi istini. Važno je istaći i da sam prije intervjua pitao koliko vremenski traje emisija i dobio odgovor – 1 sat - kazao je Krivokapić.&nbsp;
To je bio osnovni razlog, kaže, da ne odbije novinara Nemanju Živaljevića, jer sam svaki vremenski interval ispod ovoga smatrao ograničavajućim.
Intervju je odrađen u četvrtak 24.04. sa početkom u 10:30 sati.&nbsp;
- To što sam ih pozdravio poželivši da budu svjetlost istine, danas mi zvuči kao ironija, od koje sam u tom trenu bio miljama daleko. Emisiju sam odgledao u subotu, u predviđenom terminu, i u skladu sa programskom šemom. Premalo je reći da sam bio iznenađen. I šok, i zaprepašćenje, i nevjerica, pomiješali su se u meni pri saznanju da mi je intervju skraćen za skoro 10 minuta - naveo je Krivokapić.&nbsp;
Intervju sniman u studiju u Podgorici, naglašava on, trajao je tačno 58 minuta i 42 sekunde&nbsp;
- Ni laiku nije teško zaključiti na kojim su mjestima „makaze“ imale posla. (link: https://www.youtube.com/watch?v=hlEUmIE_stA) Moglo bi se raspravljati i o intelektualnom vlasništvu u ovoj situaciji, jer ja nisam bio na pijaci na kojoj urednik bira koga od intervjuisanih će prikazati i koji dio njegove izjave objaviti. Insistirao sam kod urednika da emisiju u cjelosti dobijem. Nažalost, nisam uslišen, iako sam uvjeren da na to imam pravo. Moje pravo je trebalo da se ostvari u zajedničkom dogovoru, te bez mog znanja i odobrenja nije smio biti izuzet nijedan dio. Ako je, nekim slučajem, bio predugačak intervju – onda planirano i realizovano vrijeme neko nije dobro saopštio - ističe Krivokapić.&nbsp;
Naravno, dodaje Krivokapić, ne može se u ovoj situaciji govoriti o ugovornom odnosu, ali ipak postoje dvije strane i one funkcionišu bar na nivou profesionalne etike, koja podrazumijeva neophodnost usaglašavanja.
- Ustavima Crne Gore i Srbije (jer je uredništvo u Srbiji), cenzura je zabranjena. Kako je očigledno postojanje cenzure, očigledno je i kršenje Ustava! - podvukao je Krivokapić.&nbsp;
Kazao je da ne pristaje na bilo kakvo cenzurisanje i usmjereno informisanje, jer se opredijelio da služi javnim interesima u cilju opšteg dobra.
- Moramo pobuditi svijest svih nas i postaviti zahtjev medijima da vjerodostojno izvještavaju. Obaveza prema budućim generacijama je da se izborimo da nas informišu pošteni mediji, jer je to preduslov svih građanskih i ljudskih sloboda, kao i jačanja i čuvanja demokratije - zaključio je Krivokapić.&nbsp;

Krivokapić: Porfirijevo miješanje u politička pitanja Crne Gore neprimjereno i u dosadašnjoj praksi nezabilježeno

Sveštenik crkve Srbije u Crnoj Gori, Nikola Pejović, negirao je tvrdnju potpredsjednika Vlade Filipa Ivanovića koji je prošle sedmice u Evropskom parlamentu saopštio da su episkopije ove vjerske organizacije u našoj zemlji nezavisne u odnosu na srpskog patrijarha Porfirija Perića.
Pejović je za Gradski portal istakao da je tu stvar jasna i da nikada oko toga nije postavljano pitanje.
- Gdje god u svijetu se nalazi jurizdikcija Srpska pravoslavna crkva (SPC), pa tako i na teritoriji današnje Crne Gore koja obuhvata četiri episkopije poglavar Crkve je Patrijarh Srpski i ako je gdje to danas neupitno onda je to Crna Gora. Borba za svetinje i pravo na postojanje koja se pretočila u uzvišene Litije potvrdila je vjernost punoće naše Crkve, kako jerarhije tako i vjernog naroda kanoskom jedinstvu Srpske Pravoslavne Crkve. Zato su neosnovani i zlonamjerni svi komentari i izjave kojima se želi insinuirati bilo što drugo - kazao je on.
Podsjetimo, Ivanović je evropskim parlamentarcima povodom posjete Porfirija Perića predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, kazao kako je na čelu crkve Srbije u Crnoj Gori mitropolit Joanikije Mićović.
- SPC, kao i svaka pravoslavna crkva, organizovana je prema različitim episkopijama i eparhijama, a svaka od ovih eparhija je u osnovi nezavisna u svom funkcionisanju. Dakle, kada kažete da je poglavar najveće vjerske zajednice u Crnoj Gori otišao kod Putina, to nije tačno. Patrijarh SPC otišao je kod Putina. Arhiepiskop SPC u Crnoj Gori je arhiepiskop Joanikije i on nije prisustvovao ovom sastanku i pozivam sve da o tome detaljnije istraže", rekao je Ivanović odgovarajući na konstataciju hrvatskog poslanika u Evropskom parlamentu Tomislava Sokola da se "poglavar najveće religijske organizacije u Crnoj Gori - sastao sa Putinom.&nbsp;

Pop crkve Srbije: Na čelu SPC u Crnoj Gori je Porfirije

Državna pitanja isključiva su nadležnost institucija Crne Gore, pa izjave vjerskih poglavara, uključujući i patrijarha Srpske pravoslavne crkve, koje se odnose na unutrašnju ili vanjsku politiku, pored toga što nijesu relevantne, smatramo neprimjerenim i nedopustivim – poručili su u Ministarstvu vanjskih poslova (MVP) odgovarajući na pitanja Portala ETV o poruci Porfirija Perića u razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Perić je tom prilikom izgovorio da je „naša pozicija kada je riječ o Kosovu, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, zavisi i od stava Ruske Federacije na globalnom nivou“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.7786%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fporfirije-sa-putinom-nasa-pozicija-kad-je-rijec-o-kosovu-rs-i-crnoj-gori-zavisi-i-od-stava-rusije-na-globalnom-nivou&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U MVP-u su, u odgovoru na pitanja Portala ETV, jasno poručili da je Crna Gora nezavisna, suverena i sekularna država, članica NATO-a i pouzdan partner evropske i evroatlantske zajednice, s prioritetnim ciljem da se u najskorijem roku pridruži Evropskoj uniji, te da na to ne mogu uticati bilo čije izjave, niti političke, vjerske ili druge kalkulacije.
- Već samo građani Crne Gore, koji su se jasno opredijelili za razvojni, prosperitetni put svoje države – naglasili su oni uz napomenu da su državna pitanja isključiva nadležnost institucija Crne Gore.
Perić je u razgovoru sa Putinom, inače, naglasio da u slučaju nove geopolitičke podjele želi da bude blizu ruskog okruženja.
- Moja želja, kao i želja većine u našoj crkvi, jeste da u perspektivi - ako dođe do nove geopolitičke podele - budemo blizu tog ruskog okruženja, u ruskom, pravoslavnom svijetu - dodao je on.
Iz Patrijaršije je saopšteno da je Porfirije istakao i da srpski narod prema ruskom narodu osjeća potpunu duhovnu bliskost, te da je „nemjerljivi značaj toga što predsjednik Putin zastupa, štiti i promiviše hrišćanske vrijednosti“.
- Odnos patrijarha Porfirija prema Ruskoj pravoslavnoj crkvi i ruskom narodu, koji odlikuje ljubav i želja za što bliskijom saradnjom, istovjetan je odnosu njegovih prethodnika, blaženopočivših patrijaraha Pavla i Irineja. Takav odnos ima i punoća Srpske pravoslavne crkve - naveo je, između ostalog, on.

Anja Ivanović

MVP o poruci Porfirija: Izjave vjerskih poglavara o unutrašnjoj ili vanjskoj politici neprimjerene, nedopustive i irelevantne

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Tag: porfirije-peric