U javnosti ga prepoznajemo kao oštrog i principijelnog poslanika, ali iza političkih govornica i dnevnih polemika stoji čovjek čiji svijet čine porodica, sjećanja na bezbrižno djetinjstvo, putovanja, knjige i nova, snažna uloga – očinstvo. U razgovoru za Portal ETV, poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević govori o vrijednostima koje su ga oblikovale, o lekcijama koje uči kao otac, ali i o životu daleko od političkih reflektora. <h2>„Djetinjstvo je najljepši dio života“</h2> – Moje djetinjstvo bih opisao kao veoma srećno i bezbrižno. To je, u suštini, najljepši dio života, iako kao djeca jedva čekamo da porastemo jer nam se čini da smo nečim ograničeni. Porodica je uvijek vodila računa da mi ništa ne zafali – dobijao sam maksimalnu ljubav i pažnju, a nijesam razmišljao ni o čemu što bi tu sreću moglo poremetiti. To je period kada ne razmišljate o računima, poslu, izdržavanju porodice… i mislim da me je upravo to najviše motivisalo – prisjeća se Zirojević. Posebno ističe odnos sa majkom i osjećaj odgovornosti koji je kod njega sazrio vrlo rano. – Uvijek sam osjećao obavezu prema porodici, naročito prema majci, koja je, s obzirom da sam jedinac, čitav život posvetila meni. Još u osnovnoj školi bio sam svjestan da je moja dužnost da vratim sve ono što je porodica uložila u mene – da budem odgovoran, da nemam poroke, da gradim karijeru i, jednog dana, postanem roditelj.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260105020112_e8a2e58fdea0eb0b136f7c22af6a984e3baf201646382b5e56a2823412f98488.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260105020112_e8a2e58fdea0eb0b136f7c22af6a984e3baf201646382b5e56a2823412f98488" data-rendition-name="original" width="1600" height="1571" loading="lazy" alt="zirojević"><figcaption>Foto: Privatna arhiva</figcaption></figure>  <h2>„Da nijesam političar, bio bih u uniformi“</h2> Na pitanje ko bi bio da nije izabrao politiku, Zirojević priznaje da je alternativa uvijek postojala. – Ovo je možda i najteže pitanje, jer sam se veoma mlad opredijelio za politiku. Ipak, postojala je i druga ljubav – poslovi vezani za vojsku i policiju. Da nijesam u politici, volio bih da profesionalnu karijeru gradim u bezbjednosnom sektoru, obavještajnoj službi ili vojsci. Da su okolnosti u Crnoj Gori bile drugačije, možda bih umjesto Elektrotehničkog fakulteta upisao vojnu akademiju. Ipak, ne smatram da me to što sam inženjer elektrotehnike na bilo koji način ograničava ili predstavlja hendikep za rad u bezbjednosnim službama – naprotiv. Za sada, moja politička karijera ide putem kojim treba da ide i iskreno se nadam da još nije došlo vrijeme da razmišljam o alternativnom profesionalnom pravcu. <h2>„Kad otac dobije ćerku, život se promijeni za 180 stepeni“</h2> Najemotivniji dio razgovora dolazi kada govori o očinstvu. – Kada čovjek postane roditelj, a ja ću neskromno reći – kada otac dobije ćerku – život se promijeni za 180 stepeni. Sve drugo postane manje važno, a suština života usmjeri se na to jedno malo biće koje vas osvoji od prvog trenutka. Najljepša lekcija koju učim svakog dana sa Sofijom jeste da bezuslovna ljubav zaista postoji – i da se vraća.Iako je još mala i ne može se u potpunosti izraziti riječima, njena ljubav je jasna i snažna. Dijeli je ne samo sa mnom, već sa cijelom porodicom – prije svega sa njenom majkom, ali i sa širim krugom ljudi oko sebe. Ta bezuslovna ljubav koju svakodnevno daje nešto je najljepše što sam u životu spoznao. <h2>Porodica između dvije države</h2> Govoreći o porodičnom balansu, Zirojević pojašnjava da je njegova supruga bila politički angažovana do oktobra ove godine, kada joj je istekao mandat u lokalnom parlamentu u Kumanovu, gdje je rođena. – Taj period bio je izazovan. Moja supruga se bavila politikom do oktobra ove godine, kada joj je prestao mandat. I tu odluku, da će njen politički angažman tada prestati, je donijela još i prije nego što se Sofija rodila, jer prosto nije bilo prirodno da živi u jednoj državi a da se bavi politikom u drugoj. Međutm, dosta je bio izazovan taj period od februara, kada se Sofija rodila, do oktobra, kad smo morali makar jednom mjesečno putovati u Makedoniju, s obzirom da je ona bila u partiji vlasti, i da su sjednice bile obavezne a njen glas presudan u donošenju nekih odluka. Sofija je već sa mjesec dana dobila pasoš i putovala u inostranstvo. Bilo je naporno, ali ona ima majku koja joj je u potpunosti posvećena, a ja se trudim da svaki slobodan trenutak provedem sa njom i pomognem supruzi u onome što je najljepši, ali i najteži posao u životu. <h2>Knjige, putovanja i e-sport</h2> Iako vremena za hobije ima sve manje, Zirojević priznaje da mu elektronski sportovi pomažu da se opusti, dok putovanja vidi kao životnu školu. – Putovanja su za mene uvijek bila vrijednost zbog koje sam bio spreman mnogo da žrtvujem, pa čak i da odložim ispit, uz punu podršku porodice. Putovanja sa delegacijama naučila su me da ljudi često nijesu onakvi kakvima djeluju u javnom prostoru – da sa mnogim kolegama, sa kojima se politički ne slažem, mogu imati korektan, pa i prijateljski odnos. To mi je dalo nadu da Crna Gora nije toliko podijeljena koliko se često čini iz parlamentarne perspektive. Poslije napornih dana, kada ima i teških riječi, shvatite da su mnogi od tih ljudi, uprkos različitim stavovima, u suštini dobri i korektni. Kroz rad sa mladima naučio sam da među njima postoji ogroman potencijal koji sistemski i mentalitetski sputavamo, i zato smatram da im treba dati više prostora da se angažuju i iskažu, jer taj potencijal može biti dragocjen za naše društvo i državu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260105020112_3a6067acade19b1fa0ded0f32abb67de3db6ef99437fedd102acee74f6115d94.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260105020112_3a6067acade19b1fa0ded0f32abb67de3db6ef99437fedd102acee74f6115d94" data-rendition-name="original" width="1319" height="1600" loading="lazy" alt="zirojević"><figcaption>Foto: Privatna arhiva</figcaption></figure>  <h2>„Knjiga ima vanvremensku vrijednost“</h2> Kada je riječ o vaspitanju ćerke, nema dilemu. – Ne smijemo dozvoliti da se djeca prerano uklope u sajber trendove. Trudiću se da kod Sofije razvijem ljubav prema boravku u prirodi i knjigama. Ona već sada obožava vrijeme napolju i raduje se svakom izlasku. Još prije njenog rođenja počeo sam da joj pišem dnevnik na stranom jeziku, kako bih je podstakao na čitanje i učenje jezika. Od najranijeg uzrasta uvodimo i knjige, jer vjerujem da je iskustvo čitanja nezamjenjivo i da snažno oblikuje karakter. <h2>Praznik koji pamti cijeli život</h2> Za kraj, Zirojević se vraća u djetinjstvo. – Čini mi se da smo ranije na drugačiji način i više i ljepše praznovali. Posebno mi je urezano jedno sjećanje: Bio sam veliki fan sage o Hariju Poteru. Kada je izašao sedmi dio, moj pokojni tetak, za kojeg sam bio izuzetno vezan, kao i on za mene, uspio je da nabavi englesku verziju knjige i poklonio mi je za Božić. Imala je skoro 700 strana i pročitao sam je tog istog dana. To je uspomena koju nosim cijeli život.

Danijela Jovanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nikola Zirojević od politike do očinstva: Sofija kao moja najveća lekcija

Troje poginulih u teškoj nesreći koja se noćas dogodila na Novom Beogradu su otac, majka i dijete staro devet godina.
Do nesreće je došlo kada su se sudarila dva automobila. Prema nezvaničnim informacijama, jedan automobil je prošao kroz crveno svjetlo i direktno udario u drugo vozilo u kojem su stradale tri osobe.
Hitna pomoć je dvije povrijeđene osobe prevezla u Urgentni centar.
Nesreća se dogodila oko jedan sat poslije ponoći na uglu ulica Heroja sa Košara i Omladinskih brigada, kod kule West 65.
Na licu mjesta bio je veliki broj policijskih i vatrogasnih ekipa, kao i ekipa Hitne pomoći.

Portal ETV

Teška saobraćajna nesreća u Beogradu, poginula tročlana porodica

U Crnoj Gori ima 170.247 porodica, a većina njih broji od tri do pet članova, pokazuju podaci Uprave za statistiku – Monstat.
Rezultati posljednjeg popisa iz 2023. godine pokazuju da su od ukupnog broja porodica u Crnoj Gori, 74,27 odsto ili 126.446 vjenčani bračni parovi sa djecom koja žive sa njima ili bez djece.
Prema tim podacima, porodica koje čine vanbračni parovi sa ili bez djece je 7.379 ili 4,33 odsto.
- Broj porodica koje čine bračni ili vanbračni parovi sa djecom, bez obzira na starost djeteta je 133.825 ili 78,60 odsto - naveli su iz Monstata.
Od ukupnog broja porodica, 43,88 odsto (74.712) su porodice u kojima živi bračni/vanbračni par sa najmanje jednim djetetom mlađim od 25 godina.
Broj porodica u kojoj živi samo jedan roditelj sa najmanje jednim djetetom mlađim od 25 godina je 16.791, odnosno 9,86 odsto.
Podaci Monstata pokazuju da je od ukupnog broja tih porodica, udio porodica u kojima je samo otac 22,81 odsto, dok udio porodica u kojima je samo majka sa najmanje jednim djetetom mlađim od 25 godina iznosi 77,19 odsto.
Prema brojnosti porodice, u svim opštinama, kao i na nivou Crne Gore, najzastupljenije su porodice sa tri do pet članova i one čine 60,69 odsto od ukupnog broja porodica.
- Udio porodica sa dva člana je 36,47 odsto, dok sa šest i više članova ima svega 2,84 odsto porodica u ukupnoj strukturi porodica - naveli su iz Monstata.

U Crnoj Gori svega 2,8 odsto porodica sa šest ili više članova

Sedam Palestinaca, uključujući petočlanu porodicu, ubijeno je u subotu u nizu izraelskih vazdušnih i artiljerijskih napada širom Pojasa Gaze.
Prema riječima medicinskog izvora koji je govorio za Anadoliju, izraelski vazdušni napad pogodio je šator porodice Talib u naselju Sabra, južno od grada Gaze, pri čemu je poginulo svih pet članova porodice, među kojima je troje djece.
U odvojenom napadu, jedan Palestinac je ubijen u izraelskom napadu na četvrt Al-Tufah, na istoku Gaze, potvrdio je isti izvor.
Istovremeno, svjedoci su izvijestili o kontinuiranom izraelskom vazdušnom i artiljerijskom bombardovanju istočne Šejaije, gdje se stambene zgrade sistematski ruše.
Na jugu Pojasa Gaze, izraelske snage su usmrtile jedno palestinsko dijete na sjevernoj obali Rafaha, prema navodima medicinskog izvora.
Još dvije osobe ranjene su u artiljerijskom napadu na grupu civila zapadno od Rafaha.
Svjedoci su takođe kazali da je izraelska artiljerija tokom noći povremeno granatirala grad Abasan al-Kabira, istočno od Kan Junisa. Dodatno granatiranje zabilježeno je i u područjima sjeverno od izbjegličkog kampa Nuseirat, u centralnoj Gazi.
Od oktobra 2023. godine, u brutalnoj izraelskoj ofanzivi u Pojasu Gaze ubijeno je gotovo 52.800 Palestinaca, većinom žena i djece.

Izraelska vojska ubila petočlanu porodicu u Pojasu Gazu

Kad izađem iz prodavnice, mislim da je nešto pogrešno sabrano pa provjeravam račune jer su viši nego što je normalno, kaže Jelena iz Podgorice za Radio Slobodna Evropa (RSE), komentarišući cijene u Crnoj Gori. Za osnovne potrebe njene četvoročlane porodice, uz plaćanje kredita za stan, neophodno je najmanje 2.300 eura mjesečno. - Najveći troškovi su za hranu i higijenu. Kad pregledam transakcije sa kartice, dnevno u prodavnici potrošim od 20 do 35 eura. I to za malu kesu – povrća, voća, mlijeka, mesa, jogurt, hljeb. Kad odemo u veću kupovinu jednom u deset ili petnaest dana, račun nikada nije niži od 150 eura - navodi Jelena. Prosječna neto plata u Crnoj Gori iznosi 861 euro, minimalna penzija 450 eura koliko i minimalna zarada. Jelena kaže da u konačni mjesečni trošak ne računa septembarsku pripremu dvoje djece za školu. - Da bih obukla i obula dva dječaka i to samo za ovaj period, za njihove sveske i druge sitnice, trebalo je 330 eura - istakla je ona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003161044_4a1e5bc617be7f4b97be05ab70d5b858c18c6bdbb1fcf51859ed7e9f036b12db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241003161044_4a1e5bc617be7f4b97be05ab70d5b858c18c6bdbb1fcf51859ed7e9f036b12db" data-rendition-name="original" width="768" height="457" loading="lazy" alt="podaci"></figure>  Jelenini troškovi nešto su veći od iznosa mjesečne potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG). Troškovi za pristojan život četvoročlane porodice za posljednja tri mjeseca – od jula do septembra – iznose 2.000 eura, što je skuplje za 130 eura u odnosu na prethodni kvartal (april, maj, jun), pokazuju rezultati istraživanja USSCG. U ovom periodu zabilježili su rast troškova u pet od ukupno deset kategorija: hrane skoro 3,5 posto, troškova režija preko 6,5, rente preko 11, ljetovanja 25 a obrazovanja i kulture 30 odsto. <h2>Minimalna korpa državnog Monstata</h2> Istovremeno i državna Uprava za statistiku Monstat objavljuje godišnje podatke o minimalnoj potrošačkoj korpi. Ona po Monstatu za 2023. godinu iznosi 830 eura. Sadrži isključivo prehrambene proizvode koji se smatraju neophodnim da “zadovolje energetske potrebe za održavanje zdravlja i obavljanja lakše fizičke aktivnosti”. Minimalna korpa po Monstatu podrazumijeva da jedan član porodice mjesečno konzumira 122 grama teletine, 600 grama piletine, 800 grama pomorandži, 2,3 litra mlijeka i 3,2 kilograma hljeba… i još oko 90 proizvoda. <h2>Kompletni troškovi porodice</h2> Za razliku od nje, Sindikalna potrošačka korpa (SPK) uključuje kompletne troškove četvoročlane porodice – za hranu, održavanje domaćinstva, rentu za stanovanje, obuću i odjeću, ličnu higijenu, prevoz, obrazovanje, rekreaciju i ljetovanja. Prema posljednjim podacima, za hranu četvoročlana porodica troši 605 eura, za troškove stanovanja (režije) 240, dok za prosječnu rentu ili kredit za otplatu stana izdvaja oko 390 eura. - Više relevantnih istraživanja pokazuje da se renta povećala i do 60 odsto u posljednje dvije do tri godine. Oko 10 posto domaćinstava u Crnoj Gori ima status podstanara, dok svaki treći punoljetni građanin ima stambeni ili neke drugi kredit - navodi se u analizi. Unija sindikata je računanje Sindikalne potrošačke korpe, odnosno ukupnih troškova života četvoročlane porodice na mjesečnom nivou, počela u decembru prošle godine. Tada je SPK iznosila 1.850 eura. Do trećeg kvartala ove godine porasla je na 2.000 eura. <h2>Od plate samo da se nahrane djeca</h2> - Ja samo hranim djecu, ništa drugo i ne mogu od plate koja je 900 eura. Sreća pa nemam dugova ni kredita - kaže državna službenica Marija iz Podgorice za RSE. Potvrđuje da su realni minimalni mjesečni troškovi četvoročlane porodice oko 2.000 eura. U sličnoj situaciji su, kaže, i njene kolege i koleginice: "Iako su javnosti ‘puna usta’ velikih plata i povećanja plate, visoko obrazovani službenik poslije 20 godina staža u državnoj upravi nerijetko ima platu nižu od prosjeka. Uz to je najčešće i kreditno zadužen.” U praksi to, prema Marijinim riječima, znači da državni službenik najčešće, kad mu “oduzmu” ratu za kredit, kući nosi pola plate. Od druge polovine, kaže, u najboljem slučaju plaća ratu za stan. - A u najgorem slučaju ratu za dječije patike. Svi smo svjedoci divljanja cijena i osjećaja koji imamo kad uđemo u bilo koju prodavnicu, pa je jasno koliko je prosječan građanin u mogućnosti da izdržava porodicu - rekla je ona. <h2>Za ljetovanje 1.500 eura u hotelu niže kategorije</h2> Sindikat je zabilježio povećanje cijena od sedam posto u posljednjem kvartalu u odnosu na prethodni. Prema riječima koordinatorke Centra za sindikalna istraživanja Jelene Mitrović, na rast troškova prehrambenih proizvoda je uticalo ukidanje Vladine akcije kojim su bile ograničene cijene. - Tokom ljeta je bila prekinuta akcija Limitirane cijene, pa se to negativno odrazilo na potrošačku korpu. Vlada je novu akciju počela 6. septembra, te očekujemo da će se troškovi hrane, zbog nove državne mjere, smanjiti - kazala je Mitrović. Da bi pokušala da zaustavi rast cijena, Vlada je ograničila marže na dio osnovnih namirnica. Akcija se odnosi na 66 proizvoda i tajaće do kraja januara 2025. Treći kvartal, od jula do septembra, vrijeme je godišnjih odmora. I u tom sektoru cijene su porasle, pa je ovogodišnje porodično ljetovanje 25 posto skuplje nego prošle godine. - To znači da je za sedmodnevni boravak na moru četvoročlane porodice, na bazi polupansiona u hotelima niže i srednje kategorije bilo neophodno 1.500 eura - kaže Marko Subotić, savjetnik za ekonomsku politiku Unije sindikata. No iduće će biti još skuplje. Vlada je naime od 1. oktobra povećala porez na turističke usluge sa sedam na 15 posto, što će neminovno usloviti povećanje cijena. Istovremeno Vlada je odlučila da prelije dio doprinosa iz penzijskog Fonda na neto plate, pa će za taj iznos biti uvećane oktobarske zarade u Crnoj Gori. Projekcija Vlade je da će time prosječne zarade sa 850 porasti na oko 1.000 eura.

Za pristojan život porodice u Crnoj Gori treba minimum 2.000 eura

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: porodica