Putovanja poslanika crnogorskog parlamenta dogodine trebalo bi da koštaju skoro milion, odnosno 970.900 eura, što je tri puta više nego 2021. godine kada je izdatak za te svrhe bio 293.187.
Predlogom budžeta za narednu godinu, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, predviđena su "za ostvarivanje poslaničke funkcije" skoro 4,3 miliona eura, od čega skoro milion za službena putovanja po svijetu. Za neto zarade poslanika trebalo bi da ide preko dva miliona, naknade za odvojeni život 46.000, a za gorivo skoro 37.000 eura.
Kada su u pitanju ostali rashodi predstavnika naroda, za usluge za reprezentacije planirano je 64.600 eura, a za komunikacione usluge skoro 77.000. Šta podrazumijevaju komunikacione usluge nije precizirano. Aktivnosti poslaničkih klubova građane će koštati 1.680.000 eura.
Izvještaji o utrošenim sredstvima Skupštine pokazuju da je prošle godine za službena putovanja izdvojeno 888.000, 2023. godine – 391.407, 2022 – 504.818 i 2021. godine – 293.187 eura.
Narodnim predstavnicima je prošle godine iz budžeta isplaćeno preko 2,8 miliona eura, što je znatno više nego godinu ranije. U poređenju sa godinom ranije, u 2024. su rasli izdaci i za plate poslanika i za druge privilegije koje dobijaju na račun građana. Trend rasta troškova poslanika koje im plaćaju poreski obveznici, tj. građani, nastavlja se i u 2026. godini.
U minuloj godini, u poređenju sa 2023, drastično su porasli troškovi za službena putovanja, koji su veći za skoro pola miliona, tačnije za 496.000 eura. Troškovi za službena putovanja u prošloj godni bili su preko 888.000, dok su 2023. iznosili nešto više od 391.000 eura.
<h2>Na stotine hiljada ne zna se kome idu</h2>
Za transfere političkim partijama, strankama i udruženjima dogodine će dati čak 200.000 eura, dok za transfere institucijama, pojedincima i nevladinom i javnom sektoru planiraju da daju 157.500. Znatni iznosi planirani su i za konsultante i raznorazna usavršavanja, transfere međunarodnim organizacijama, a za šta parlamnet nema krajnje transparentan odnos sa javnošću, kako i na osnovu čega troši toliki novac građana.
Za neto plate poslanika isplaćeno je 1.895.000 eura, što je znatno više nego 2023. godine, kada je po tom osnovu isplaćeno 1,75 miliona. Za neto plate poslanika rastu izdaci i u narednoj godini i iznose preko dva miliona.
Podaci Skupštine Crne Gore, u koje smo imali uvid, pokazuju da su poslanicima po osnovu naknade za stanovanje i odvojeni život isplaćena 24.938,32 eura. Riječ je o troškovima smještaja, kao i po osnovu prava na naknadu za zakup stana u mjestu zasijedanja Skupštine i njenih radnih tijela. Pravo na ove troškove ostvarilo je pet poslanika, kojima je isplaćeno preko 24.000 eura. I ova stavka je znatno porasla u 2026. godini, gotovo da je duplirana.
Troškovnik Skupštine za prošlu godinu pokazuje da je ostvarivanje poslaničke funkcije koštalo 4.257.108,24 eura, aktivnosti poslaničkih klubova 360.000, razvoj parlamentarnog informacionog sistema 403.293 eura... I na ovim stavkama došlo je do rasta troškova, drastično više izdataka u 2026. godini ide za "aktivnosti poslaničkih klubova" koji su veći za bezmalo 1.300.000. Za razvoj parlamentarnog informacionog sistema dogodine je planiran trošak od preko 687.000 eura. Rast bilježe i izdaci za upravljanje i administraciju Skupštine na šta je lani otišlo 5.951.697,59 eura, dok iduće godine za ovu namjenu planiraju 6.522.448,24 eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Za putovanja poslanika po svijetu skoro milion

Skupština Crne Gore usvojila je danas prijedlog Zakona o dopuni zakona o notarima.
Glasala su 53 poslanika i svi su bili za.
Usvojen je i prijedlog Zakona o dopuni zakona o tumačima. Glasala su 52 poslanika i svi su bili za.
Na današnjoj sjednici usvojen je i prijedlog Zakona o dopunama zakona o ovjeri potpisa, rukopisa i prepisa koji su podržala 53 poslanika.
Ovo je bila sjednica koju je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić zakazao bez ranije objavljenog dnevnog reda.

Skupština usvojila dopune zakona o notarima, tumačima, ovjeri potpisa, rukopisa i prepisa

Crnogorski poslanici danas će ponovo glasati o prijedlozima za izbor troje sudija Ustavnog suda.
Kako je najavljeno iz Skupštine, poslanici će na sjednici, koja bi trebalo da po;ne u 11 sati, raspravljati o nekoliko zakonskih rješenja, nakon čega će se izjasniti o predlozima akata o kojima je pretres završen, kao i o predlozima za izbor sudija Ustavnog suda.
U prvom krugu glasanja, 14. oktobra, kandidati za sudije Jovan Jovanović, Mirjana Radović i Mirjana Vučinić nijesu dobili potrebnih dvije trećine glasova.
Tada su Radović i Jovanović, koji su prijedlog skupštinskog Ustavnog odbora, dobili 44, odnosno 45 glasa, dok je Vučinić, koju je predložio predsjednik države Jakov Milatović, podržalo svega 16 poslanika.
Nakon prethodnog neuspjelog pokušaja da se obezbijedi potrebna većina, poslanici će imati novu priliku da se izjasne o predloženim kandidatima, a ovog puta za izbor sudija neophodna je tropetinska podrška, odnosno glasovi 49 poslanika.

1250x600

1084x550

Poslanici danas ponovo glasaju o kandidatima za sudije US

Politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, trebalo bi da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke, poručili iz Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici.
Oni su Vijestima kazali da Unija izražava žaljenje zbog javnih izjava poslanika u crnogorskom parlamentu tokom rasprave o godišnjem izvještaju o radu Tužilaštva, tokom koje je, između ostalog, predsjednik parlamenta, Andrija Mandić, pozvao vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića da podnese ostavku.
Iz Delegacije su naveli da EU snažno upozorava da bilo kakav oblik političkog uplitanja ili javnog pritiska na tužioce podriva vladavinu prava i povjerenje građana u institucije.
- Ovi događaji, uključujući i nedavni incident u vezi sa zahtjevom Skupštine da se održi kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca i glavnog specijalnog tužioca u predmetu "Telekom", izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog mogućeg neprimjerenog političkog uticaja na autonomiju Državnog tužilaštva u Crnoj Gori - kazali su iz Delegacije EU.
Iz Delegacije EU su podsjetili da su podjela vlasti, nezavisnost pravosuđa i autonomija Državnog tužilaštva temeljni stubovi vladavine prava i ključni zahtjevi u poglavljima 23 i 24.
- Iako je konstruktivna javna kritika bilo koje institucije, uključujući i tužilaštvo, normalna u demokratskom društvu, politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, treba da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke, kao i od komentarisanja konkretnih predmeta koji su još u fazi istrage ili sudskog postupka - naglasili su iz Delegacije.
Oni su dodali da Tužilaštvo mora biti u mogućnosti da postupa autonomno i u potpunoj saglasnosti sa Ustavom i Zakonom o državnom tužilaštvu.
- Napredak Crne Gore u procesu pristupanja EU zavisi od kontinuiranog napretka u reformama vladavine prava i osiguranja da se prethodno ostvareni rezultati očuvaju - rekli su iz Delegacije EU.

Delegacija EU: Političko uplitanje i javni pritisak na tužioce podrivaju vladavinu prava

I ja kao predsjednik sam prije par dana bio u Skupštini Crne Gore i potpuno mirne savjesti ukrstio argumente sa poslanicima. Čini mi se da su u tom razgovoru sa mnom uglavnom bili bez argumenata - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Volio bi, kaže, da to ne bude slučaj kada je u pitanju pretres rada tužilaštva.
- Poštujem nezavisnost i zakonodavne grane vlasti. Oni su tu birani da takođe iznesu svoje stavove. Sigurno da neki od tih stavova neće biti usmjereni na rad tužilaštva i da ćemo čuti određene političke stavove... - dodao je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.179%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmarkovic-vec-smo-u-problemu-da-isplatimo-zarade-za-zaposlene-u-visem-drzavnom-tuzilastvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je rekao da daje punu podršku radu Specijalnog državnog tužilaštva.&nbsp;
- Ono pokazuje upravo ono što je posao tužilaštva - to je valjda početak distribucije pravde - naveo je Milatović.
Misli, kako je rekao, da sve druge grane vlasti moraju dodatno da podrže tu borbu kako bi nam na kraju svima bilo bolje.
A.I.

Milatović: Poslanici sa mnom bili bez argumenata, volio bih da to ne bude slučaj kad je u pitanju pretres rada tužilaštva

Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su danas Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta koji predviđa niz promjena u sistemu procjene invaliditeta u Crnoj Gori.
&nbsp;Za zakon je glasalo 48 poslanika, dva su bila uzdržana ,a niko nije bio protiv.
&nbsp;Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta koji je Vlada usvojila u julu, donosi prelazak sa isključivo medicinskog modela procjene invaliditeta na model zasnovan na ljudskim pravima, u skladu sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom (OSI) i evropskim standardima.
&nbsp;Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damir Gutić, kazao je ranije da će Zakon obezbijedi pravnu sigurnost i dosljednu primjena novih normi u praksi.
&nbsp;On je rekao da će uvođenjem novog sistema jedinstvenog vještačenja invaliditeta biti ukinuto preko 40 komisija u pet sektora.
&nbsp;- A rješenje o statusu osoba sa invaliditetom (OSI) i stepenu potrebne podrške, koje će dobijati OSI, uključujući i djecu sa smetnjama u razvoju, odnosno invaliditetom, koristiće se za ostvarivanje prava u svim sektorima- dodao je Gutić.
&nbsp;On je rekao da Predlog zakona predviđa osnivanje zavoda za jedinstveno vještačenje invaliditeta, kao centralne institucije koja bi sprovodila vještačenja po jedinstvenoj metodologiji, čime bi se, kako je dodao, obezbijedila jednakost, efikasnost i pravna sigurnost.
&nbsp;Poslanici su danas usvojili još nekoliko zakona iz oblasti socijalne, dječje, boračke i invalidske zaštite, penzijskog i invalidskog osiguranja, rada i zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije OSI i obrazovanja i vaspitanja djece sa posebnim obrazovnim potrebama, koje je bilo neophodno uskladiti da bi obezbijedila dosljedna primjena Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta.

Poslanici usvojili Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta

Akcija za ljudska prava (HRA) izrazila je protest zbog toga što juče nijesu izabrane nove sudije Ustavnog suda, iako su sva tri kandidata za te funkcije, ispunjavala propisane uslove.
- Državni interes je bio da se Ustavni sud popuni, u situaciji kada je faktički već u blokadi, jer samo četvoro preostalih sudija ne mogu da riješe izborne sporove, niti da donesu bilo koju odluku oko koje nemaju konsenzus - saopšteno je iz HRA.
Kako su dodali, u pogledu ispunjavanja uslova, obje kandidatkinje i kandidat imali su preko 40 godina života, najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci i bili su iz reda istaknutih pravnika. 
Ni za koga od njih, napominju u HRA, nije izrečena nijedna ozbiljna primjedba osim paušalnih i uvrijedljivih tvrdnji da su pristrasni i „poslušni“ kandidati političkih stranaka.
- Bilo je juče na skupštinskom zasijedanju mnogo riječi oko uslova koje bi i poslanici i predsjednik države voljeli da su predloženi kandidati ispunjavali, kao što su položen pravosudni ispit i visoka prosječna ocjena sa osnovnih studija. Iako ništa od toga nije bio uslov za prijavu na konkurs, čula se i posebno neopravdana opaska da su „drski“ oni kandidati koji su se prijavili iako nijesu ispunjavali nepropisane uslove - kazali su u HRA.
Čula se, podsjećaju, i opaska da je rad u nevladinoj organizaciji manje vrijedan od rada u državnim organima. U tom kontekstu u HRA ističu da su ponosni na to što su se naši saradnici i saradnice, koji su jedan dio karijere proveli radeći u toj organizaciji, poslije toga izabrani na istaknute funkcije u instituciji Ombudsmana, Vladi, Skupštini, Kabinetu predsjednika države, državnoj administraciji, advokaturi i nevladinom sektoru.
- Svi oni i te kako doprinose Crnoj Gori, dok po pravilu s ponosom ističu rad u HRA - naglasili su u saopštenju.
HRA je, dodaju, na jučerašnjem zasijedanju čak tri puta pomenuta, pa postoji potreba, poručuju u toj organizaciji, da se na još neke dileme odgovori.
- Tačno je da smo krajem jula prošle godine javno pohvalili stručnost kandidatkinje Nerme Dobardžić, kritikujući Ustavni odbor koji je tada odbio da podrži i nju, koja je zaista po našem sudu imala najbolje biografske reference, kao i ostalih pet kandidata koji su takođe ispunjavali uslove. Rekli smo tada da je crnogorska javnost, kojoj je neophodan Ustavni sud, imala pravo da zna zbog čega ni ona, sa takvim referencama, a ni drugi kandidati nijesu zaslužili izbor - napomenuli su u saopštenju.
Konstatuju da je pravni poredak je takav kakav je, i pravila izbora sudija su takva kakva su. Za utvrđivanje kandidatura dovoljna je prosta većina u odboru, odnosno dovoljan je prijedlog predsjednika država, a na plenumu se zahtijeva podrška najmanje dvije trećine, odnosno tri petine poslanika.
U HRA smatraju da su u okviru tih pravila, svi nadležni akteri morali da urade najbolje što su mogli da sa postojećim kandidatima, koji ispunjavaju uslove, obezbijede državi da obnovi svoju ključnu instituciju.
- Naravno da bi i tom procesu i javnosti više pogodovalo da svi otvoreno komuniciraju i blagovremeno iskažu sve dileme, i to u prisustvu kandidata kojima bi dali priliku da na te dileme odgovore, ali postojeća pravila niti to zahtijevaju, niti poslanici i poslanice imaju dovoljno sluha za javnost pa da se tako transparentno ponašaju - naglasili su u saoštenju.
U atmosferi u kojoj su, prema njihovim riječima, i jedan i drugi predlagač forsirali samo „svoje“ kandidate, a na uštrb onih drugih, nije izabran niko, dok su Ustavni sud i interesi građana iznevjereni.
HRA očekuje da u narednih mjesec dana ipak sazri svijest o potrebi za zajedništvom da bi ova zemlja i svi njeni građani dobili i sudije Ustavnog suda i napredovali ka Evropskoj uniji. 
- Na to je i crnogorskoj političkoj eliti juče ukazala predsjednica Evropske komisije, gospođa Fon der Lajen - zaključeno je u saopštenju.

HRA: Paušalne i uvrjedljive tvrdnje u parlamentu na račun kandidata, zaustaviti politikanstvo u vezi Ustavnog suda

Skupština Crne Gore ponovo je usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na nepokretnosti.
Za Zakon je glasalo 46 poslanika, nije bilo protiv i uzdržanih.
Prethodno je predsjednik države Jakov Milatović vratio Skupštini Crne Gore na doradu i ponovno odlučivanje rješenje usvojeno prvobitno u parlamentu 30. jula ove godine.
Milatović je prije nekolilo dana pozvao poslanike da ne glasaju Zakon, smatrajući da bi to bio glas protiv Ustava i za diskriminaciju poljoprivrednih proizvođača.
- Ukoliko glasate za, zakon daje opštinama slobodu da odlučuju da li će i u kojem procentu umanjiti stopu poreza na nepokretnosti za poljoprivredne proizvođače. Posljedica bi bila da poljoprivrednici iz jedne opštine mogu ostvariti umanjenje od 90 odsto, dok bi iz druge opštine mogli imati umanjenje od svega 20 odsto ili ga uopšte ne bi imali - naveo je Milatović u pismu upućenom poslanicima.&nbsp;
Takvo zakonsko rješenje dovodi do, kako je ocijenio, nejednakog i neravnopravnog položaja poreskih obveznika na teritoriji države, što je u suprotnosti sa načelima jednakosti i zabrane diskriminacije propisanim Ustavom Crne Gore.
- Koliko je ovaj zakon diskriminatoran vidimo iz primjera gdje dva susjeda koji imaju imanja koje razdvaja granica dvije opštine i samo zbog toga jedan od njih može plaćati pet puta veći porez od drugog. Ili još drastičniji primjer kada se imanje poljoprivrednika nalazi na teritoriji dvije opštine i zato će se plaćati različiti porez - rekao je Milatović.&nbsp;
On je kazao da, ukoliko poslanici glasaju za ovaj zakon poljoprivredni proizvođači bi bili stavljeni u neravnopravan položaj, jer će proizvodi sigurno biti skuplji zbog većih poreza samo na osnovu toga u kojoj opštini im je zemljište.
- Ukoliko glasate za ovaj zakon, prenosite nadležnosti na opštine čime ćete prekršiti član 142 stav 3 Ustava Crne Gore, kojim je jasno propisano da se pitanja poreza i poreskih olakšica ne mogu prenositi na jedinice lokalne samouprave. Ova ustavna odredba već je bila predmet tumačenja Ustavnog suda Crne Gore. Drugim riječima: porez nije lokalna stvar. Ne možemo imati jednu državu, a 25 poreskih pravila - saopštio je, pored ostalog, Milatović.
Ministarstvo finansija je u zvaničnom mišljenju kazalo da predloženi zakon ugrožava fiskalnu održivost opština i nije u skladu sa fiskalnom politikom Vlade Crne Gore. Ovo je, kako je kazao milatović, ozbiljno upozorenje da je zakon ne samo pravno, već i ekonomski i institucionalno neodrživ.
On smatra da taj zakon sadrži rješenja koja su u suprotnosti sa ustavno-pravnim poretkom Crne Gore.
T.K.

Uprkos pozivu Milatovića: Poslanici ponovo izglasali Zakon o porezu na nepokretnosti

Već sam najavio da će sudije Ustavnog suda biti izabrane, da ćemo odblokirati i poslati jednu važnu poruku prevenstvenog građanima Crne Gore - da mi imamo Ustavni sud u punom kapacitetu, da može da donosi odluke - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić za Radio-televiziju Nikšić.
To je, kako je istakao, važna poruka domaćoj javnosti, ali takođe je važna poruka i međunarodnoj zajednici zbog cilja da Crna Gora bude prva naredna članica Evropske unije.
- Poruka da mi predano radimo na ispunjavanju svih onih uslova koji nas preporučuju da postanemo članice Evropske unije i da budemo neko ko će biti primljen u tu zajednicu na način koji je dostojanstven, koji je prihvativ, a da je to rezultat rada i domaće pameti, i domaćih kadrova, kao i domaćih političara - naveo je on.
Siguran je, kaže, u izbor, samo je pitanje da li će to biti sjutra ili će biti za mjesec.
- Večeras će biti važni razgovori poslaničkih klubova. Mi imamo predložena dva kandidata od strane parlamenta, imamo predloženog jednog kandidata od strane predsjednika Crne Gore. Za prvo glasanje koje će sjutra biti potrebno je 54 glasa poslanika, ali nezavisno od toga da li će biti 54, mi imamo za mjesec dana novo glasanje za koje je potrebno tri petine, odnosno 49 glasova poslanika - naglasio je Mandić.
Volio bi, kaže, da sjutra izaberu sudije Ustavnog suda.
- Uložiću napore i trudiću se da u razgovorima sa poslaničkim klubovima sve ih podstaknem, da dođemo do te potrebne brojke od 54. Ne mislim da ta većina ne postoji - zaključio je Mandić.

Mandić: Večeras važni razgovori poslaničkih klubova u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda

Skupština Crne Gore objavila je izvještaj o zaradama za septembar za koje je izdvojeno 172.969 eura.
Poslanicima aktuelnog saziva isplaćeno je 139.243 eura, a najveću platu, kao i prethodnih mjeseci samo ovog puta ispod 3.000 eura, primio je predsjednik parlamenta Andrija Mandić u iznosu 2.860,93 eura.
Platu iznad 2.000 eura primila su još 23 poslanika iz 28. saziva. Među njima su Boris Mugoša iz Socijaldemokrata (2.626,72eura), poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović (2.557,02 eura), Miloš Konatar iz GP Ura i Boris Bogdanović iz Demokratske Crne Gore po 2.357,31 eura, Andrija Nikolić iz Demokratske partije socijalista (2.346 eura), nezavisna poslanica Jevrosima Pejović 2.323,40 eura...
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj prihodovao je 2.690,84 eura, njegove kolege Mirsad Nurković 2.581,29 eura, Nikola Rakočević 2.385,67 eura, dok su Zdenka Popović i Boris Pejović prihodovali 2.350,46, odnosno 2.299,6 eura.
<h2>Lideri partija</h2>
Među liderima partija koji predstavljaju svoje glasače iz poslaničkih klupa, najviše je prošlog mjeseca zaradio Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (2.368,61 eura), zatim Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative (2.300,79 eura), Dritan Abazović iz GP Ura (1.831,71 euro) i Danijel Živković iz DPS-a (1.775,19 eura).
Osam poslanika 28. saziva Skupštine Crne Gore ostvaruju pravo na razliku zarade i njima je za prošli mjesec isplaćeno 3.758,63 eura.
Najviše je prihodovao Miodrag Laković iz Pokreta Evropa sad – 1.148,52 eura, Uglješi Uroševiću iz PES-a isplaćeno je 940,48 eura, i Albinu Ćemanu iz Demokratske 487,31 eura, Branislavu Neneziću iz SD-a 421,25 eura, Nerminu Abdiću iz DPS-a 259,77 eura, Vladimiru Dobričaninu iz posebnog kluba poslanika 276,66 eura, Vladimiru Bakraču iz PES-a 192,91 euro i Elviru Zvrku iz DPS-a 31,73 eura.
<h2>Savjetnicima više od 20.000&nbsp;</h2>
Generalnom sekretaru Skupštine, njegovim zamjenicima i pomoćnicima za septembar je isplaćeno 5.491,56 eura.
Skupština je isplatila zarade i savjetnicima predsjednika i potpredsjednika parlamenta – ukupno 20.681,98 eura.
Pravo na zaradu po prestanku funkcije ostvarili su bivši poslanici GP Ura Filip Adžić i Ana Novaković-Đurović, kojima je isplaćeno 1.714,90 eura, odnosno 1.843,02 eura.
Bivši generalni sekretar Skupštine Aleksandar Klarić zaradio je 1.946,41, a njegova zamjenica Lidija Grdinić 2.048,26 eura.

Skupština za septembarske plate izdvojila skoro 173.000 eura

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: poslanici