Kancelarija Interpola u Parizu izdala je međunarodnu potjernicu za bivšim moldavskim premijerom Vladom Filatom, koji je u Francuskoj osuđen na dvije godine zatvora zbog optužbi za pranje novca povezanog sa korupcijom, saopštio je moldavski Generalni policijski inspektorat.
Sud u Francuskoj je Filatu izrekao i novčanu kaznu od 100.000 eura, prenosi danas moldavski portal Njuzmejker.
Prema istražiteljima, između 2012. i 2014. godine, Filat i njegova bivša supruga su kupili nekoliko nekretnina u Francuskoj, uključujući i u regionu Gornja Savoja, preko kompanija i posrednika, a vjeruje se da su za to koristili sredstva kanadske kompanije, kojoj je 2011. godine, kada je Filat bio premijer, dodijeljen ugovor za upravljanje Moldavskom nacionalnom lutrijom.
U sudskoj presudi se navodi da je Filat "namjerno prikrio porijeklo novca" dobijenog "kao rezultat korupcije, tokom perioda kada je bio na čelu vlade i trebalo je da djeluje u interesu društva".
Filat se nije pojavio na ročištu, pa je sud izdao nalog za njegovo hapšenje i kaznio ga novčanom kaznom, dok je njegova bivša supruga dobila uslovnu kaznu od 18 mjeseci i novčanu kaznu od 150.000 eura.
Sud im je takođe naložio da solidarno plate 10.000 eura naknade moralne štete državi Moldaviji.
Filat, koji je predsjednik Liberalno-demokratske partije Moldavije (LDPM), nazvao je odluku politički motivisanom, odbacio je optužbe i istakao da je podnio žalbu.
Prema Ustavu Moldavije, moldavski državljani ne mogu biti izručeni drugim zemljana ili protjerani iz Moldavije, navodi Njuzmejker.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kancelarija Interpola u Parizu izdala potjernicu za bivšim moldavskim premijerom

Crnogorski državljanin Z.R. (46) uhapšen je u Holandiji po potjernici koju je za njim raspisao podgorički Interpol.
- Za njim su crnogorski organi za sprovođenje zakona raspisali potjernicu radi obezbeđenja prisustva u krivičnom postupku koji se vodi pred Osnovnim sudom u Podgorici, zbog sumnje da je izvršio produženo krivično djelo falsifikovanje isprave - naveli su u policiji.
Određen mu je ekstradicioni pritvor.

Crnogorski državljanin uhapšen u Holandiji po Interpolovoj potjernici

Državljanin Rusije V.B. (39), za kojim je raspisana međunarodna potjernica, uhapšen je u Baru.
On se potraživao shodno naredbi suda u Basmaniju, radi vođenja krivičnog postupka, pored ostalog, zbog sumnje na učešće u kriminalnoj zajednici.
- Pokušaj primanja mita - izvršen od strane organizovane grupe u velikom obimu, svjesno dovođenje lica u krivičnu odgovornost u sticaju sa lažnim optuživanjem lica za izvršenje teškog krivičnog djela, falsifkovanje dokaza u krivičnom predmetu vezano za teško krivično djelo ili posebno teško krivično djelo, i falsifikovanje dokaza koje je prouzrokovalo teške posljedice, Krivičnog zakonika Rusije - naveli su u policiji.
Njemu je sudija za istragu Višeg suda u Podgorici odredio ekstradicioni pritvor.
V.B. su procesuirali službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar u koordinisanoj aktivnosti sa službenicima NCB Interpola Podgorica.

U Baru uhapšen Rus koji se potraživao na međunarodnom nivou

Međunarodni krivični sud odbacio je žalbu Izraela kojom je traženo ukidanje naloga za hapšenje njihovog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta.
Njih dvojica su optuženi za ratne zločine u Pojasu Gaze.
Sud je zaključio da "nema pravnog osnova" za poništavanje naloga. Iako Izrael nije član MKS-a, Palestina to jeste od 2015. godine, što sudu daje pravo da istražuje zločine počinjene na njenoj teritoriji - uključujući Gazu, Zapadnu obalu i Istočni Jerusalim.
Nalozi za hapšenje Netanjahua i Galanta izdati su u novembru 2024. godine, a riječ je o prvom slučaju u kojem je sud zatražio hapšenje visokih zvaničnika jedne zapadne savezničke zemlje.
Palestinske vlasti ocijenile su odluku kao "istorijsku", dok su izraelski zvaničnici MKS optužili za antisemitizam.

1250x600

1084x550

Odbačen zahtjev Izraela: Potjernica za Netanjahuom ostaje na snazi

Viši sud u Podgorici donio je naredbu da se za državljaninom Sjeverne Makedonije Andrejom Tanaskovskim (18) raspiše međunarodna potjernica, nakon što je 7. avgusta u Budvi pokušao da ubije Marka Ljubišu Kana (56).
Tanaskovski je, prema navodima iz istrage, tog dana u hotelu Maestral u Pržnu prišao Kanu dok je odmarao pored bazena i prema njemu iz pištolja ispalio najmanje dva hica.
Jedan projektil pogodio je Budvanina u glavu, ali je on preživio i nakon bolničkog zbrinjavanja otpušten je na kućno liječenje. Napadač je pobjegao i od tada je u bjekstvu.
Iz policije je nakon ovog događaja saopšteno da je Tanaskovski koristio falsifikovanu srpsku ličnu kartu na ime Jovana Galića, rođenog 2006. godine, kako bi prikrio identitet i neometano boravio na teritoriji Crne Gore.
- Protiv A.T. podnijeta je krivična prijava zbog pokušaja ubistva, nedozvoljenog držanja oružja i falsifikovanja isprave. U toku je intenzivna potraga i saradnja sa međunarodnim partnerima- saopšteno je ranije iz policije.
Na predlog Višeg tužilaštva tada je odbjeglom Tanaskovskom određen pritvor i pokrenuta procedura za raspisivanje međunarodne potjernice.
Marko Ljubiša Kan je i ranije bio meta napada, a poslednji je podsjetio na višegodišnje sukobe crnogorskih kriminalnih grupa.

Raspisana međunarodna potjernica za Andrejem Tanaskovskim

Darko Novaković (54) uhapšen je u Srbiji po potjernici koju je za njim raspisao podgorički Interpol zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje cigareta iz Luke Bar.
Protiv njega je Specijalno državno tužilaštvo podnijelo krivičnu prijavu zbog sumnje da je član kriminalne grupe koja je u toku 2020. i 2021. godine u Crnoj Gori i drugim državama sprovodila aktivnosti krijumčarenja cigareta iz Luke Bar u države EU.
Sud u Srbiji mu je, kako je saopšteno iz Uprave policije, odredio ekstradicioni pritvor.
Potjernica za njim je, kako su dodali, raspisana radi vođenja krivičnog postupka zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje u produženom trajanju u saizvršilaštvu.
Osim toga, i Z.T. (47) iz Crne Gore je u Njemačkoj uhapšen po crnogorskoj potjernici.
- Potjernica je raspisana na osnovu naredbe Osnovnog suda u Rožajama zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška tjelesna povreda - kazali su u policiji.
I njemu je u Njemačkoj određen ekstradicioni pritvor.
- Njemu je od strane nadležnih pravosudnih organa u Njemačkoj određen ekstradicioni pritvor i on će nakon sprovedenog ekstradicionog postupka biti izručen Crnoj Gori - naglasili su u policiji.
Osim toga, na graničnom prelazu Šćepan Polje policija je uhapsila državljanina Bosne i Hercegovine A.B. (42) shodno međunarodnoj potjernici koju je za njim raspisao NCB Interpol Zagreb, a radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se vodi protiv njega pred Općinskim sudom u Rijeci zbog nezakonitog ulaska u zemlje EU.
- Za ovo djelo je zaprijećena kazna zatvora u trajanju od osam godina - dodali su u policiji.
A.B. će, poručuju u policiji, u zakonom propisanom roku biti sproveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici u cilju određivanja ekstradicionog pritvora.
- Navedene aktivnosti rezultat su kontinuiranog intenzivnog međunarodno operativnog rada nadležnih organa na lociranju i lišenju slobode lica za kojima su raspisane međunarodne potjernice. Sa ovakvi aktivnostima policija nastavlja i u narednom periodu, u cilju očuvanja stabilnog bezbjednosnog ambijenta kako u nacionalnim tako i u međunarodnim okvirima - zaključili su u policiji.

Darko Novaković uhapšen Srbiji po potjernici podgoričkog Interpola, određen mu ekstradicioni pritvor

Uprava policije nije obavijestila sudiju Osnovnog suda Mirka Kojovića da li je postupila po naredbi za raspisivanje potjernice protiv lažnog američkog diplomate Stevana Simijanovića koji je optužen za falsifikovanje isprava. To se navodi u odgovorima Osnovnog suda u Nikšiću dostavljnim Portalu ETV.
Na jednom od ranijih rošišta – 11. marta sudija Kojović je izdao naredbu za raspisivanje potjernice za Simijanovićem ali, uskoro će četiri mjeseca od kada Uprava polcije nije obavijestila sud da li je postupljeno po nalogu suda.
Početak suđenja zakazan je za 16. jul i do sada su ročišta odgađana u više navrta. Ovaj postupak nije mrdnuo sa mrtve tačke.
Tužilaštvo u Nikšiću i Sud u tom gradu u slučaju Simijanović, kako je Portal ETV pisao, napravili su brojne propuste u postupanju.
U prilog ovim tvdnjama su podaci da je za Simijanovićem izdata naredba za raspisivanje potjernice tek nakon dvije godine i šest mjeseci od podizanja optužnog prijedloga i čak četiri godine nakon što je on &nbsp;uhapšen u februaru 2021. godine u Nikšiću, a potom nesmetano napustio Crnu Goru.
Simijanović je u Crnoj Gori napravio konekcije sa liderom URE Dritanom Abazovićem, tadašnjim potpredsjednikom Vlade ali i sa kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem.&nbsp;
Boravak Simijanovića i srpske „zavetnice“ Olge Havrilov u Podgorici, u hotelu Ambasador plaćala je URA. Njemu su lisice stavljene odmah nakon sastanka sa Davidovićem koji je bio u sjedištu kompanije Neksan i tada je kod njega pronađen lažni diplomatski pasoš SAD.
Tokom boravka u Crnoj Gori Simijanović je, a prema skaj komunikacijama koje je objavio portal Libertas u junu prošle godine, dogovarao i poslove šverca cigareta. Njegov zadatak je bio da nagovori Davidovića da što prije uđu u lanac krijumčarenja cigareta, a ako mu to ne uspije, da ga „pritisne“ preko Abazovića. U tim razgovorima pominjalo se i ime nekadašnjeg načelnika za kriminalistiku u Centru bezbjednosti Bar Ilije Vasovića i on je jednio procesuiran.
Uloge ostalih aktera za sada nijesu bili interesantne Specijalnom državnom tužilaštvu.

Marija Žižić

Četiri mjeseca policija nije obavijestila sudiju da li je raspisana potjernica za Simijanovićem

A.S. (37) iz Turske juče je uhapšen u Podgorici - istog dana kada je za Ankara za njim raspisala međunarodnu potjernicu zbog više krivičnih djela.&nbsp;
Njega su procesuirali službenici podgoričke policije i NCB Interpola Podgorica.
- Izvanredna međunarodna operativna saradnja kroz svakodnevnu razmjenu operativnih i obavještajnih informacija između službenika NCB Interpol-a Podgorica i NCB Interpol-a Ankara rezultirala je efikasnom akcijom hapšenja lica koje u Turskoj važi za visokorizičnog povratnika u izvršenju krivičnih djela i koji je predmet rada njihovih policijskih organa dugi niz godina - saopšteno je iz policije.
U toku je, kako su dodali, krivični postupak i nadležni Sud u Bakirkoyu - u Turskoj je donio naredbu kojom je traženo obezbeđenje njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se vodi zbog sumnje na: namjerno nanošenje povreda oružjem i kršenje zakona o vatrenom oružju za koje je predviđena kazna zatvora u trajanju od 12 godina.
- A.S. će u zakonom predviđenom roku biti sprovedeno sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici u cilju određivanja ekstradicionog pritvora - poručili su u policiji.

Turski državljanin uhapšen u Podgorici nakon što je Ankara za njim raspisala potjernicu

Službenici Uprave policije Crne Gore, postupajući po međunarodnim potjernicama, lišili su slobode dvojicu stranih državljana koje potražuju pravosudni organi Turske i Njemačke, saopšteno je iz Uprave policije.
U Baru je, u okviru operativne akcije granične policije, na jedrilici u akvatorijumu Luke Bar uhapšen T.B. (40), državljanin Republike Turske. Za njim je NCB Interpol Ankara raspisao međunarodnu potjernicu radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od osam godina i četiri mjeseca, izrečene presudom Višeg suda u Istanbulu od 22. februara 2018. godine. T.B. se tereti da se lažno predstavio kao policijski službenik, a zatim počinio razbojništvo nad oštećenim licem.
Prema navodima Uprave policije, lice je prethodno izbjeglo kontrolu albanske policije, ali je locirano i uhapšeno zahvaljujući operativnoj saradnji službenika NCB Interpola Podgorica i NCB Interpola Tirana.
U odvojenoj aktivnosti, službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi uhapsili su R.D. (31), državljanina Bosne i Hercegovine, za kojim je NCB Interpol Visbaden raspisao međunarodnu potjernicu po naredbi suda u Bambergu. On se sumnjiči da je, kao član organizovane kriminalne grupe, učestvovao u višestrukim prevarama na štetu 14 državljana Njemačke, pri čemu je ostvarena protivpravna imovinska korist veća od 240.500 eura.
Oba lica su lišena slobode i biće, u zakonom propisanom roku, sprovedena sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici radi odlučivanja o određivanju ekstradicionog pritvora.

Po međunarodnim potjernicama u Baru i Herceg Novom uhapšeni strani državljani

Na Aerodromu Podgorica lišen slobode državljanin Azerbejdžana kojeg potražuje Rusija
G.T. (35) iz Azerbejdžana, kojeg potražuje Interpol Rusije, uhapšen je na Aerodromu Podgorica.
Pred njim se, kako je saopšteno iz policije, vodi krivični postupak pred &nbsp;Višim sudom u Pyatigorsk - Stavropol region, zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo prevara u većem obimu za koje je predviđena kazna zatvora u trajanju do 10 godina.
- G.T. će u zakonom predviđenom roku biti privedeno sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici radi određivanja ekstradicionog pritvora. Slijedi dalja komunikacija između NCB Interpola Podgorica i NCB Interpola Moskva - poručili su u policiji.

Na Aerodromu Podgorica uhapšen državljanin Azerbejdžana kojeg potražuje Rusija

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: potjernica