Stav ministarstava prosvjete, nauke i inovacija i finansija jeste da ne prihvataju prijedlog da se nastavnicima od januara uvećaju plate za deset odsto, jer kažu da budžet ne može da isprati uvećanje koeficijenata u javnom sektoru, rekao je juče Pobjedi potpredsjednik Sindikata prosvjete Jovan Drašković.
Radnička organizacija od septembra pregovara sa resornim ministarstvima o izmjenama Granskog kolektivnog ugovora, a nakon što je kroz centralizovani obračun zarada nastavnicima od jula umanjena plata i do 50 eura, a nekima, kako su poručivali, i više. Iz Sindikata su kazali da je cilj pregovora da se povećaju određeni dodaci kako nastavnici ne bi osjetili umanjenja koja su nastala kroz novi obračun zarada. Međutim, jedan od zahtjeva sindikalaca jeste i uvećanje zarada od januara sljedeće godine.
- Njihov je stav da budžet to ne može da isprati. Nijesu spremni da pregovaraju. Sada je takav stav, vidjećemo kako će se dalje razvijati situacija, ali nijesu raspoloženi da se priča o tome. Očekujemo da se u završnicu pregovora konkretno uključi i ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović i ministar finansija Novica Vuković. Ponovićemo da tražimo da se povećaju koeficijenti od januara, pa ćemo da vidimo kakvo bude obrazloženje - rekao je Drašković.
Drašković kaže da su juče, takođe, pregovarali o izmjenama raznih članova GKU, te da se čeka izjašnjenje Ministarstva finansija za tražena određena uvećanja. Prethodno im je ponuđeno da se uvećaju određeni dodaci - za razredno starješinstvo, viša zvanja, ali je radnička organizacija zatražila još neke stavke, poput uvećanja dodatka za rad u kombinovanim odjeljenjima, za naučna zvanja...
- Nastavljamo pregovore. O svemu će se na kraju izjasniti Glavni odbor, pa ćemo da vidimo kakav bude ishod - rekao je Drašković.
Resorna ministarstva su nedavno predočila nacrt GKU, ali su nastavnici na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete zatražili da se još konkretizuju određena rješenja. Pojedini nastavnici su tada kazali Pobjedi da taj nacrt, da je ponuđen kao konačni, ne bi dobio odobrenje Glavnog odbora.
Ukoliko na kraju GO ne usvoji konačni nacrt izmjena GKU, kako su ranije najavljivali, mogu da donesu odluku o radikalizaciji – protestima, štrajku ili nešto treće.
Proteklih sedmica je, pak, iz radničke organizacije poručivano da očekuju dogovor sa donosiocima odluka, te da ne bi trebalo da dođe do štrajka.
Nastavnicima u osnovnim školama smanjena je zarada od 1. jula, a takav obračun čeka i njihove kolege u srednjim školama i vrtićima. Sindikalci su poručivali da očekuju kompromis, odnosno da se dogovore do obračuna njihovih zarada, koji slijedi od 15. do 20. novembra, kako njihove plate ne bi bile manje.
Dok socijalni partneri pregovaraju o izmjenama GKU, pred Ustavnim sudom je Vladina inicijativa kojom se traži ispitivanje ustavnosti i zakonitosti odredbi GKU kojim se uređuju dodaci koje primaju nastavnici. S druge strane, kako je Pobjedi nedavno rečeno iz Sindikata prosvjete, više od hiljadu nastavnika zatražilo je od Agencije za mirno rješavanje radnih sporova da preispita pravni osnov rješenja kojim su im od 1. jula smanjene zarade kroz sporni centralizovani obračun plata. Ako ne budu zadovoljni ishodom, nastavnici mogu da pokrenu tužbe.
Resorna ministarstva poručuju da se kroz novi obračun zarada uvodi poštovanje zakona, jer pojedine škole nijesu obračunavale plate kako treba, a sindikalci su odgovarali da se propisi poštuju, te da je sporno što novi obračun ne prepoznaje određene dodatke zbog čega se javljaju umanjenja na zarade prosvjetara.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Nema dozvole da se nastavnicima uvećaju plate za deset odsto

Neprihvatljivo je da nema novca u budžetu za povećanja zarada administraciji u pravosuđu jer javnost svakodnevno ima priliku da vidi kako javni funkcioneri rasipaju državni novac na putovanja, zarade i partijska zapošljavanja - ocijenio je advokat Veselin Radulović gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Nakon tri sedmice štrajka upozorenja i neuspjelih pregovora sa Ministarstvom finansija zaposleni u sudstvu 3. novembra stupaju u generalni štrajk, a kako navode u Sindikatu pravosuđa prinuđeni su na generalni štrajk zbog nezadovoljstva sudske administracije. Prema njihovim riječima, osnovica zarade je 558 eura, dok radnik sa više od 10 godina radnog staža ima platu od 600 eura.
Zahtjevi zaposlenih u pravosuđu, kaže Radulović, su opravdani, jer su plate tih ljudi koji rade veoma ozbiljan i odgovoran posao ispod svakog nivoa.
- Ovom veoma ozbiljnom problemu Vlada je pristupala do sada veoma neozbiljno i veoma neodgovorno. Mislim da ni u izvršnoj vlasti ne shvataju o kakvom se problemu radi i kakve sve posljedice ovaj štrajk zaposlenih u sudstvu može da izazove po pravosudni sistem, po ostvarivanje svih ljudskih prava svih građana Crne Gore i po eventualno usporavanje pravosuđa, i onako sporog i neažurnog kakvo je sada - rekao je Radulović.
Dodaje da će većina zakazanih suđenja biti otkazana i odložena, a svako odlaganje uzrokuje, kako kaže, novo prolongiranje od najmanje mjesec.
- Sudovi su spori, neažurni, u ozbiljnom su zaostatku sa predmetima, u ozbiljnom su deficitu i sa kadrovima, u ozbiljnom su problemu sa kadrovskim uslovima u kojima rade, prostornim i svim drugim kapacitetima, ako tome pridodamo još ovaj problem, a izvjesno je čini mi se da će se to i desiti, imaćemo ozbiljne posljedice - naveo je on.
Plaši se, kako je rekao, da Ministarstvo finansija i Vlada ne shvataju ozbiljno ovaj problem.
- Meni je lično neprihvatljivo kada čujem određene poruke da za to ne postoji dovoljno novca u budžetu, ako sa druge strane vidimo kako se Vlada i kako se javni funkcioneri rasipaju sa državnim novcem. Mi svakodnevno dobijamo informacije kako oni troše državni novac, koliko troše na putovanja, koliko troše na zarade sebi, na partijska zapošljavanja, na sve ono što nije potrebno državi Crnoj Gori. S druge strane ovako jedan jako ozbiljan i odgovoran posao zanemaruju i vrednuju ga na jedan krajnje neprimjeren način - zaključio je Radulović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

500x500

Radulović: Posljedice štrajka zaposlenih u sudstvu mogu biti jako ozbiljne, Vlada do sada pristupila veoma neodgovorno

Većina poslaničkih klubova u crnogorskom parlamentu najavila je da će podržati dopune seta zakona kojima je predviđeno povećanje zarada sudijama i državnim tužiocima za 30 odsto. 
 
Poslanici su danas, na sjednici koja je kasnila skoro tri sata, raspravljali o predlozima dopuna zakona o Sudskom savjetu i sudijama, o Državnom tužilaštvu i o Ustavnom sudu, a izjasniće se naknadno. 
 
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je dopunama ta tri zakona predviđeno da sudije, predsjednici sudova, državni tužioci i rukovodioci tužilaštava, kao i sudije Ustavnog suda, imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade. 
 
On je istakao da su uslovi za rad u pravosuđu na neadekvatnom nivou, da godinama, osim specijalnih dodataka, nije bilo intervencija na zarade i da je to bila jedna od tema pregovora sa predstavnicima pravosuđa tokom prošle godine. 
 
Tada je, kako je pojasnio Božović, dogovoreno da kroz izmjene i dopune Zakona o zaradama u javnom sektoru sudije i tužioci dobiju dodatak na funkciju od 30 odsto, ali kako taj zakon još nije u proceduri, Ministarstvo pravde je predložilo izmjene i dopune postojećih zakona. 
 
- Ova odredba bi se odnosila do kraja ove godine i uporedo sa tim smo već radili na pripremi novog sveobuhvatnog zakona koji će se odnositi na zarade i druga prava nosilaca pravosudnih funkcija u Crnoj Gori - dodao je Božović. 
 
On je kazao da su trenutno u komunikaciji sa Ministarstvom finansija u cilju oblikovanja tog zakonskog teksta i da će, kada završe, biti proslijeđen Evropskoj komisiji. 
 
Božović je na sjednici parlamenta predstavio i bilans rezultata rada sudova od početka godine do 23. jula. 
 
- Imamo najvišu stopu efikasnosti rada Vrhovnog suda, od 118 odsto, što znači da je riješeno više predmeta nego što je u istom periodu pristiglo. Takođe, Vrhovni sud je ostvario dvostruko bolji rezultat kada je riječ o ukupnom broju predmeta. Primio je 2.208 novih predmeta, 4.093 je imao ukupno u radu, od čega je riješeno 2.493 - naveo je Božović. 
 
On je rekao da su crnogorski sudovi prvi u regionu donijeli pravosnažnu presudu zasnovanu na Sky aplikaciji i dodao da se nada da će još brže i efikasnije raditi u budućem periodu. 
 
Božović je naveo da se kroz predlog dopuna zakona vidi namjera da pomognu i podrže nabolje u sistemu. 
 
- Onaj ko radi nečasno i neprofesionalno, njemu ovih 30 odsto ne znači ništa, ali znači profesionalcima, onima najboljim u sistemu, pogotovo sudijama osnovnih sudova. Kroz ovakve i slične poteze moramo ohrabiti mladi kadar da bude dio sistema, da ostanu i da budu najbolji - rekao je Božović. 
 
On je kazao da očekuje širu podršku poslanika ovom predlogu, navodeći da na taj način šalju dobru poruku da se zakonodavna, izvršna i sudska vlast moraju uvažavati i zajedno raditi. 
 
Poslanik i predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević rekao da je da danas treba da glasa za povećanje naknada sudijama i tužiocima “herojima Sky prepiski”. 
 
- Treba da glasam za povećanje plate 30 odsto Suzani Mugoši koja je sa Vesnom Medenicom dogovarala kako da eliminiše dokaze i mjere tajnog nadzora u postupku poznatom kao “državni udar”, sudiji Borisu Saviću koji je saopštio da Nebojša Medojević i ja nemamo poslanički imunitet, Lidiji Vukčević, Tanji Božović, tužiocu Vukasu Radonjiću… E neću da glasam za njih - naveo je Knežević. 
 
On je rekao da će glasati za “ženu iz Višeg suda što je otkrila tunel ispod očiju Borisa Savića i svih sudija”. 
 
Knežević je kazao da pojedine sudije imaju platu više od tri hiljade EUR, a neki preko četiri hiljade. 
 
- Sada će sa ovim povećanjem da se izjednače kao da su igrali fudbal u Juventusu ili Real Madridu. A rezultati nula. Bukti nam rat između kavačkog i škaljarskog klana, bukte nam sukobi u pravosuđu i bezbjednosnom sektoru. Mi sada treba da ih nagradimo sa 30 odsto - naveo je Knežević. 
 
Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić kazao je Božoviću da hoće da poveća plate sudijama i tužiocima, a da im istovremeno prijeti vetingom. 
 
- Danas ste došli u Skupštinu da nam hvalite određene rezultate sudova i govorite o sudijama, a dok sjedite u Vijeću za nacionalnu bezbjednost tražite im veting. Je li ovo neprimjereno miješanje izvršne grane vlasti u sudsku - upitao je Nikolić. 
 
On je ocijenio da tužilaštvo postupa selektivno i da su čelnici tužilačke organizacije “pristali da budu oruđe u rukama parlamentarne većine u obračunu sa DPS-om”. 
 
- Iako iskazujemo očigledno nezadovoljstvo zbog brojnih primjera selektivnog postupanja, prije svega čelnika tužilačke organizacije, nećemo biti prepreka da sudije i tužioci koji pošteno rade svoj posao i žive od tog rada, a takvih je većina u sistemu, dobiju veće plate - rekao je Nikolić. 
 
On je proručio da će DPS podržati povećanje plata sudijama i tužiocima, uz insistiranje na odgovornosti i na mjerljivim rezultatima. 
 
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da direktor Uprave policije optužuje sudove za opstrukcije u pojedinim istragama, da vrhovni državni tužilac prima platu od tri do šest hiljada EUR, ali ne dolazi na sjednice skupštinskih odbora, a da na činjenicu da je bezbjednosna situacija u državi nikad gora vlast najavljuje veting u pravosuđu. 
 
- Kada sve posložim, ni u ludilu ne bih glasao za povećanje zarada sudijama i tužiocima. Ali ovaj sistem, i sudski i tužilački, čine časni i pošteni ljudi koji rade samo za platu, zbog toga će poslanici SD podržati ovo zakonsko rješenje - rekao je Zirojević. 
 
Poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović kazao je da u toj partiji nemaju ništa protiv da se u svim institucijama povećaju plate, da se tužioci i sudije nagrađuju i da im se na taj način da određeni podstrek i motiv za rad. 
 
On je kazao da su vjerovatno plate sudijama i tužiocima male shodno težini i obimu posla, te da u koaliciji Za budućnost Crne Gore ne vide da se u sudstvu stvari pomjeraju na bolje. 
 
- Niko nema ništa protiv da se tim ljudima povećaju plate, još samo da nas obraduju rezultatima. Kada dobiju naknade, možda će borba protiv korupcije biti vidljivija i efikasnija - rekao je Vučurović, navodeći da se neefikasnost sudova u borbi protiv kriminala direktno održava na bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori. 
 
On je kao da "treba da dobijaju nagrade, jer je bolje da ih plaća država, nego mafija, kao što je bilo u periodu prije 2020. godine”. 
 
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović rekao je da će poslanici te stranke glasati za predložene izmjene i dopune seta zakona koji omogućavaju naknadu na zaradu sudijama i tužiocima. 
 
On je pozdravio namjeru Ministarstva pravde da se pravo na zaradu nosiocima pravosudnih funkcija reguliše posebnim propisom, navodeći da pravosudni sistem može da bude nezavisan i samostalan u radu samo ako je finansijski nezavistan. 
 
Poslanica Građanskog pokreta URA Milena Vuković kazala je da će taj partija podržati predložene zakone kojima se povećavaju zarade u sudstvu i tužilaštvu. 
 
- Podrška ovom zakonu pokazuje naš odnos prema jednom od ključnih temelja svakog demokratskog društva. Ako želimo da gradimo društvo vladavine prava, da borba protiv organizovanog kriminala i korupcije dobije puni smisao, da imamo državu u kojoj su svi jednaki pred zakonom, onda moramo početi da adekvatno vrednujemo rad onih koji su najpozvaniji da štite pravdu u državi - rekla je Vuković. 
 
Ona je istakla da visina zarade ne garantuje nezavisnost i integritet, ali da jeste preduslov da se dođe do integriteta i povjerenja. 
 
- Ako želimo da zaštitimo pravosuđe od spoljašnjih uticaja moramo ga jačati iznutra - materijalno, kadrovski i profesionalno. Danas pravimo samo jedan korak ka materijalnom boljitku, ali moramo uvoditi veting u pravosuđu - rekla je Vuković. 
 
Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da zakonska rješenja kojima je previđeno povećanje zarada sudijama i tužiocima treba podržati bez dileme. 
 
- Međutim, moramo sagledati kontekst u kojem razmatramo ove izmjene. Pravosuđe godinama ne ispunjava očekivanja građana Crne Gore i naših evropskih partnera - naveo je Smailović. 
 
Kako je rekao, povećanje zarada je korak naprijed kad obezbjeđivanju boljih uslova rada za sudije i tužioce, ali, sa druge strane, ne treba to doživljavati i predstavljati kao nagradu ljudima u tom sistemu, zbog određenog nerada. 
 
- Ovaj dodatak ne treba posmatrati kao nagradu za dosadašnji rad sudija, već kao zalog za budućnost i ulaganje u mlade kadrove koji treba da rade bolje i efikasnije u odnosu na njihove dosadašnje kolege - kazao je Smailović.

1250x600

1084x550

Poslanici najavili podršku povećanju zarada sudijama i tužiocima

Više od 400 državnih službenika i namještenika zapošljenih u pravosudnim institucijama Crne Gore iskazalo je ozbiljno i rastuće nezadovoljstvo svojim materijalnim položajem najavljujući da će obustaviti rad ako im se ne povećaju zarade.
Riječ je o, kako su naglasili u Sindikatu uprave i pravosuđa, najmasovnijem kadru u pravosuđu - državnim službenicima i namještenicima bez kojeg funkcionisanje sudova i tužilaštava nije moguće - i koji, uprkos svojoj ulozi, imaju najniže zarade u čitavom javnom sektoru, 
Zaposleni se, cijeni u Sindikatu, s pravom osjećaju zanemareno i sistemski nevidljivo.
- Dok su u drugim sektorima javne uprave - poput prosvjete, zdravstva i centara za socijalni rad - već obezbijeđena sredstva za uvećanje zarada, državni službenici i namještenici u pravosuđu ostali su potpuno izostavljeni iz svih procesa unapređenja materijalnog položaja. Takav odnos stvara osjećaj duboke nepravde, urušava profesionalno dostojanstvo i ugrožava efikasnost pravosudnog sistema - naveli su oni dodajući da su zbog toga odlučni da preduzmu konkretne korake, uključujući i pokretanje obustave rada, kao posljednje sredstvo da privuku pažnju nadležnih i ukažu na ozbiljnost situacije.
U cilju sprečavanja dalje eskalacije već su, naglašavaju oni, upućeni zahtjevi za održavanje hitnih sastanaka predsjedniku Vlade Crne Gore, ministru pravde i ministru finansija, s ciljem da se pronađe brzo, pravedno i održivo rješenje koje će doprinijeti stabilizaciji stanja.
- Takođe, zahtjevi su upućeni i Sudskom savjetu i Tužilačkom savjetu, kao institucijama koje imaju najveće ingerencije u pravosudnom sistemu, kako bi se njihovim članovima direktno predstavilo stanje i opravdano nezadovoljstvo zaposlenih, te zatražila njihova podrška i angažman u pronalaženju rješenja - dodali su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Poručuju da državni službenici i namještenici u pravosuđu ne traže privilegije, već elementarnu jednakost, dostojanstvo i uvažavanje.
- Vjerujemo da je u interesu pravde, građana i države Crne Gore da se ovo pitanje riješi bez odlaganja, kako bi se spriječile posljedice koje bi mogle ozbiljno ugroziti stabilnost i funkcionisanje pravosudnog sistema - zaključili u saopštenju Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore.
Oni su ranije tražili da se plate zaposlenih u pravosuđu povećaju 30 odsto.
Ovo saopštenje Sindikata uprave i pravosuđa potpisuju:
Sindikalna organizacija državnih tužilaštava Crne Gore (15 tužilaštava), predsjednik Nemanja Bulatović;
Sindikalna organizacija Višeg suda u Bijelom Polju, predsjednica Marijana Ristić;
Sindikalna organizacija Višeg suda u Podgorici 2, predsjednica Valentina Smolović;
Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Podgorici, predsjednik Miomir Drakić;
Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Bijelom Polju, predsjednik Batrić Bošković;
Sindikalna organizacija Ustavnog suda Crne Gore, predsjednica Vera Živković;
Sindikalna organizacija zaposlenih Osnovnog suda u Rožajama, predsjednica Ilda Dacić;
Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Danilovgradu, predsjednica Maja Marković;
Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Žabljaku, predsjednik Igor Džaković;
Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Beranama, predsjednica Anita Mihajlović;
Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Kolašinu, predsjednica Svetlana Jovanović;
Sindikalna organizacija Sudova za prekršaje Crne Gore (4 suda), predsjednik Miloš Jovović;
Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Plavu, predsjednik Ismet Čelić;
Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Baru, predsjednica Julija Šoškić

Više od 400 zapošljenih u pravosuđu spremno i da obustavi rad ako im se ne povećaju zarade

Vlada je na današnjoj sjednici &nbsp;utvrdila Predlog zakona o dopunama Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, kojim je predviđeno da sudije i predsjednik Ustavnog suda imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade, čime se izjednačavaju u pravima sa ostalim nosiocima sudijskih funkcija.
- Donošenje zakona proizilazi iz načela da sudija ima pravo na zaradu u skladu sa dostojanstvom sudijske funkcije i odgovornošću sudije. U diskusiji je naglašeno da zarade sudija garantuju njihovu nezavisnost i materijalnu sigurnost, pa je kao jedino moguće prelazno rješenje nađeno da se propiše dodatak na funkciju organizacionim zakonima kako bi došlo do uvećanja zarada sudija, dok se ne usvoji Zakon o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije- navodi se u obrazloženju.
Kako su iz Vlade podsjetilii, strategijom reforme pravosuđa 2024-2027. godina i pratećim Akcionim planom za sprovođenje Strategije za period 2024-2025. godina predviđena je mjera 1.1.2. utvrditi Predlog zakona kojim se uređuje finansijski položaj nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija, a Programom rada Vlade utvrđivanje predloga posebnog zakona o zaradama za IV kvartal 2025. godine.
- Kako je procedura izrade ovog posebnog zakona složena, na Radnoj grupi je zaključeno da bi najbolje bilo kao prelazno rješenje da se u organizacionim zakonima propiše uvođenje dodatka na funkciju za sudije i državne tužioce u iznosu od 30 odsto osnovne zarade- zaključuje se u saopštenju Vlade.

Vlada utvrdila dodatak od 30% zarade za sudije i predsjednika Ustavnog suda

Pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima očekuju od Ministarstva finansija (MiF) da u što kraćem roku zakaže sastanak koji su zvaničnim dopisom <a href="https://etv.me/drustvo/pripravnici-u-sudovima-i-tuzilastvima-nasi-buduci-koraci-zavisice-od-daljih-poteza-vlade">inicirali prošle sedmice</a>.
- Kako se bliži isplata zarada, ukazujemo da je ostalo malo vremena u sklopu kojeg očekujemo da će Ministarstvo finansija efikasno postupiti i to na jedini zakonit način, kroz primjenu Zakona o radu u dijelu minimalne zarade za zaposlene sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja koja iznosi 800 eura, a koja pripravnicima u sudovima i državnim tužilaštvima legitimno pripada - naglasili su oni u saopštenju.
Nadaju se, kažu, da se pasivnost nadležnih po ovom pitanju neće nastaviti.
- Ipak, ukoliko to bude slučaj, jasno ćemo se odrediti u pogledu takvog (ne)postupanja - podvukli su pripravnici u sudovima i tužilaštvima.
Udruženje pravnika ukazalo je juče da je pogrešno poistovjećivanje pripravnika u sudstvu i tužilaštvu sa licima sa koja obavljaju stručno osposobljavanje u skladu sa Vladinim programom stručnog osposobljavanja visokoškolaca, jer oni, iako se u laičkoj javnosti nazivaju „pripravnicima“, nijesu u radnom odnosu, pa samim tim ne ostvaruju pravo na zaradu – već novčanu naknadu, koju im ne isplaćuje poslodavac kod kojeg su angažovani nego Vlada.
Pripravnici su im u današnjem saopštenju zahvalili što su prepoznali &nbsp;važnost pitanja koje se tiče budućnosti pravosuđa, kao i na aktivnom uključivanju u rješavanju tog pitanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fudruzenje-pravnika-podrzalo-pripravnike-u-sudovima-i-tuzilastvima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Jučerašnjim saopštenjem i zvanično je potvrđeno sve ono o čemu smo u ranijem periodu obaviještavali javnost, kao i Vladu Crne Gore - dodali su u saopštenju.

Pripravnici u sudovima i tužilaštvima: Očekujemo da MiF u što kraćem roku zakaže sastanak koji smo inicirali

Iz Strukovnog odbor pravosuđa Sindikata uprave i pravosuđa su saopštili da će se pridružiti štrajku sindikalne organizacije državnih tužilaštava koji su najavili za slučaj da im zarade ostanu na istom nivou - bez uvećanja koeficijenata.
Oni su u saopštenju medijima naglasili da strukovni odbor pravosuđa Sindikata uprave i pravosuđa, koji čine Sindikalne organizacije sudova i državnih tužilaštava, pružaju punu podršku zaposlenima u tužilaštvu, koji se, kao i oni, već duži vremenski period suočavaju sa problemom niskih zarada u svim zvanjima, kako službeničkim tako i funkcionerskim, kao i lošim uslovima rada.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzaposleni-u-u-drzavnim-tuzilastvima-nezadovoljni-platama-razmisljaju-i-o-strajku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Smatramo da je postavljeni zahtjev zaposlenih u tužilaštvu potpuno opravdan i zaposleni u našim sindikalnim organizacijama će, ukoliko se ne preduzme ništa povodom rješevanja gorućeg problema u pravosuđu, koji se tiče zarada, odnosno ukoliko u najkraćem periodu ne dođe do uvećanja koeficijenata, tj. do poboljšanja materijalnog i socijalnog statusa, u saradnji sa ostalim pravosudnim organima, podržati inicijativu vezano za organizovanje obustave rada, kao očigledno jedinog preostalog načina za rješavanje ovog problema - poručili su oni.
Zaposleni u sudovima su, kažu, već duži vremenski period ukazivali da se položaj sudija i državnih službenika koji rade u sudovima mora podići na jedan pristojan nivo, što do danas, podvlače, nije učinjeno.
- Mi se svakako nadamo da do obustave rada neče doći, te da če izvršna i zakonodavna vlast, kao i Sudski i Tužilački savjet, Vrhovni sud i Vrhovno državno tužilaštvo pronaći mehanizme za rješevanje ove situacije, te da će imati sluha za zahtjeve zaposlenih, da se zarade zaposlenih u sudstvu i državnom tužilaštvu podignu na jedan pristojan nivo - naveli su oni.
Ukoliko se pak ništa ne promijeni po ovom pitanju, ove sindikalne organizacije će, ističu, imajući u vidu odredbe Zakona o štrajku, kojim se dijelom ograničava štrajk u pravosuđu, zajedno sa Sindikatom tužilaštva pronaći modalitet da se obustavi rad na način da to ne bude klasičan štrajk - ali da to svakako bude obustava rada.
- Što za posljedicu neće imati kršenje propisa i radnih obaveza, ali će zaposleni svakako privremeno stati sa obavljenjem redovnih radnih zadataka - dodali su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Strukovni odbor pravosuđa čine:
&nbsp;- Sindikalna organizacija Višeg suda u Bijelom Polju;
- Sindikalna organizacija Višeg suda u Podgorici 2;
- Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Podgorici;
- Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Bijelom Polju;
- Sindikalna organizacija Ustavnog suda Crne Gore;
- Sindikalna organizacija zaposlenih Osnovnog suda u Rožajama;
- Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Danilovgradu;
- Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Žabljaku;
- Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Beranama;
- Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Kolašinu;
- Sindikalna organizacija Sudova za prekršaje Crne Gore - četiri suda;
- Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Plavu;
- Sindikalna organizacija Osnovnog suda u Baru;
- Sindikalna organizacija državnih tužilaštava - 18 tužilaštava.

Strukovni odbor pravosuđa će se pridružiti najavljenom štrajku tužilaštava ako ne bude povećanja koeficijenata

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: povecanje-zarada