Kada kuća gori, kada uspomene gore, kada ljudima sve što imaju nestaje pred očima, ne mogu da vjerujem da neko sjedi skrštenih ruku dok se takve stvari dešavaju u tvojoj zemlji. Žalosno je što ljudi iz Austrije, Švajcarske, Mađarske dolaze da pomažu i da gase, a naši ljudi sjede sa strane i nijemo posmatraju - rekao je u večernjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, Marko Radulović iz Moto kluba ,,No limit bikers”.
Prethodnih dana svi su davali sve od sebe, vatrogasci, vojska, dobrovoljci, među kojima su bajkeri, kao i naš gost, da što više pomognu u odbranu ljudi i imovine od požara koji su harali Crnom Gorom.
Najveći kredibilitet daje, kaže Radulović, svojim kolegama motoristima koji su u grupama odlazili na lokacije gdje je bilo potrebno gasiti, po rasporedu koji vrši MUP i Centar za vanredne situacije.
- Mogu da kažem da smo prethodnih dana dali svoj maksimum, i ne samo mi, već cijela Crna Gora i svi naši sugrađani, na prvom mjestu vatrogasci i vojska. Išli smo tamo gdje smo bili najpotrebniji, gdje su bili najveći požari, to u Rogamima, Kučima, Piperima, Gornje Mrke iznad Bioča, na mnogo strana smo išli i davali maksimum i stvarno sam ponosan na svoje momke - rekao je Radulović.
Bajkeri su, podsjeća Radulović bili uvijek na terenu kad je najteže, kao 2011/12. godine kad je bilo potrebno čistiti velike sniježne namete.
- To jednostavno imaš u sebi, ili nemaš. Meni je žao što postoji jedan broj muškaraca koji iza zavjesa posmatra nijemo jedan ovako težak događaj. Pola Crne Gore gori, a oni sjede u kafani ili kući. Zašto se ne odazovu, meni nije jasno, vjerovatno oni znaju odgovor - poručio je Radulović.

Radulović poručuje da bi ljudi trebalo da se i vide kako izgleda pomoći nekome kome je sve što je stekao u životu, nestaje pred očima. 
- Kad kuća gori, kad uspomene gore, kad ljudima sve što imaju nestaje pred očima, ne mogu da vjerujem da neko skrštenih ruku sjedi dok se takve stvari dešavaju u njegovoj zemlji. Žalosno je što ljudi iz Austrije, Švajcarske, Mađarske, dolaze da pomažu i da gase, a naši ljudi sjede sa strane i nijemo posmatraju - zaključio je Radulović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Radulović: Žao mi je što postoji jedan broj muškaraca koji iza zavjesa gledaju kako pola Crne Gore gori

Povodom aktuelnih požara u Crnoj Gori, izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjan Šarec, uputio je saosjećanje porodici stradalog vojnika Dejana Božovića i istakao značaj međunarodne solidarnosti u kriznim situacijama.
- U ovakvim okolnostima zaboravljaju se svađe i nerazumijevanja, a solidarnost i zajednički duh postaju najvažniji. Vatra ne zna za naše razlike - &nbsp;naveo je Šarec, podsjećajući na iskustva Slovenije tokom najvećih požara u njenoj istoriji.
Šarec je naglasio važnost EU mehanizama pomoći, ističući da nijedna zemlja, pa ni Crna Gora, ne može sama odgovoriti ovakvim prirodnim katastrofama. „Samo članstvo u EU omogućava razvoj otpornijeg i efikasnijeg sistema zaštite i spašavanja“, poručio je Šarec, dodajući da je uloga dobrovoljnih vatrogasaca i obučene operativne službe ključna u borbi protiv požara.
On je izrazio zahvalnost svima koji su angažovani u gašenju požara i poželio da vatra bude što prije ugašena bez dodatnih žrtava, naglašavajući da iskustva iz ovakvih kriznih situacija predstavljaju priliku za unapređenje operativne spremnosti i efikasnosti sistema zaštite i spašavanja.

Šarec: Solidarnost i EU podrška ključni u borbi protiv požara u Crnoj Gori

Austrija će poslati pomoć Crnoj Gori u gašenju požara, saopštio je premijer Milojko Spajić na zajedničkoj konferenciji za medije sa austrijskim kancelarom Kristijanom Štokerom, koji boravi u zvaničnoj posjeti Podgorici.
Spajić i Štoker su potpisali danas u Podgorici političku deklaraciju o produbljivanju ekonomske saradnje dvije zemlje.
Posjeta Crnoj Gori prva je Štokerova zvanična posjeta državi Zapadnog Balkana od početka njegovog mandata.&nbsp;
- Zahvalni što je posjeta Balkanu krenula od Podgorice. Jako bitno da produbljujemo odnose na sve načine. Danas se Crna Gora bori sa šumskim požarima, sve službe, Vojske, MUP-a i lokalnih samouprava su na terenu. Ovo prevazilazi naše mogućnosti. Poslali smo sugnal za pomoć evropskim partnerima - naveo je premijer.&nbsp;
Smatra da je danas potpisana deklaracija, nastavak već dobre ekonomske saradnje dvije zemlje.
On je ponovio da je u planu da se sva poglavlja zatvore do kraja 2026.
Austrijski kancelar ocijenio je da su odnosi dvije zemlje dobri.
- Nije samo turizam ono što spaja naše zemlje... Podržavam Crnu Goru na putu ka EU - kazao je Štoker dodajući da "zajedno imamo budućnost u EU" i da je "Crnoj Gori mjesto u EU".
Ističe da je njegovoj zemlji bitan signal da CG prati zajedničku vanjsku politiku EU.&nbsp;
- Austrija je u top 10 investitora u Crnoj Gori, 27 kompanija već posluje u vašoj zemlji. Naš cilj je da kompanije iz Austrije učestvuju u infrastrukturnim projektima u CG. Posebna zahvalnost Crnoj Gori za doprinos i saradnju u sprječavanju ilegalnih migracija -rekao je Štoker.&nbsp;
Uskoro opširnije...

Spajić - Štoker: Austrija će poslati pomoć Crnoj Gori u gašenju požara

Požar koji je prije dva dana izbio u Buljarici i proširio se na područje Čanja, velikim naporom vatrogasaca, loializovan je i stavljen je pod kontrolu, piše Bar info.
- Hrvatski kanader trenutno prikuplja vodu kod Kraljičine plaže, nakon čega će početi sa dejstvom. Jednu količinu vode će izbaciti u Čanj, a ostatak na požarište u Buljarici - saopštio je za Radio Bar i Bar Info Aco Vulević, komandir barske Službe zaštite i spašavanja.

Požari u Čanju i na Volujici lokalizovani, vatru gasi i hrvatski kanader

Umjesto što je na nezasluženom odmoru, Vlada Crne Gore mora da shvati ozbiljnost situacije u kojoj se nalazimo i jasno odgovori na izazov koji je pred zemljom. Dok ministri ljetuju i preko whatsapp-a vode 'paf-paf' politike, ugroženi su ljudski životi, imovina, prirodna bogatstva i turistička sezona, saopšteno je iz Građanskog pokreta URA.
- Crna Gora se ne brani lažnim obećanjima, populizmom i neozbiljnošću jer kad tad takav odnos prema javnom dobru dođe na naplatu - saopštili su iz Građanskog pokreta URA.
Dodaju da je prošla godina dana od obećanja premijera Milojka Spajića da će Vlada pronaći sredstva da kupi kanader.
Iz URE navode da se, sa druge strane, vatrogasci širom države, svim silama bore sa vatrenom stihijom i da im svi građani duguju punu zahvalnost za požrtvovanost koju pokazuju.

URA: Vlada odmara dok država gori

Crna Gora se i dalje bori sa požarima na više lokacija, a zbog složenosti situacije angažovana je pomoć iz Hrvatske i Srbije, dok se očekuje i odgovor NATO-a o dodatnoj podršci. Najveća žarišta bila su u Kakarickoj gori, Gornjim Kokotima, Piperima, Kučima, Buljarici i Čanju, saopštio je direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović.
Podsjetio je da je tokom jučerašnjeg dana širom Crne Gore bio je aktivan veći broj požara.&nbsp;
Ministarstvo unutrašnjih poslova je, kako navodi, odmah po izbijanju požara na više lokacija angažovalo sve raspoložive kapacitete i preduzelo sve neophodne mjere. Međutim, zbog složenosti situacije hitno su aktivirani mehanizmi saradnje sa Evropskom unijom, NATO savezom i državama regiona, kako bi se obezbijedila dodatna pomoć iz inostranstva.
Tokom današnjeg dana se očekuje dolazak kanadera iz Republike Hrvatske.&nbsp;
- Takođe, očekujemo odgovor od Nato mehanizma EADRCC centra o mogućnostima za pomoć, a u stalnoj smo koordinaciji sa predstavnicima Misije Crne Gore pri NATO-u, a na osnovu Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Crne Gore o saradnji u zaštiti i spašavanju, dobili smo pomoć u vidu helikoptera Kamov Ka-32 nosivosti 5 tona, koji je i danas aktivan u reonu Podgorice, zajedno sa našim kapacitetima - ističe Bešović.
Prema njegovim riječima, na teritoriji Crne Gore i sinoć su bili aktivni požari na više lokacija, a najveća žarišta su bila u Kakarickoj gori, Gornjim Kokotima, Piperima, Kučima, Buljarici, Čanju.&nbsp;
Danas je, kako je kazao, stanje stabilnije, ne možemo u potpunosti predvidjeti razvoj situacije, ali vjerujemo da ćemo uz angažovanje naših službi i pomoć partnera požare staviti pod potpunu kontrolu.
- Na terenu su angažovane lokalne službe zaštite i spašavanja, kolege iz drugih opština, Avio-helikopterska jedinica MUP-a, pripadnici Direktorata za zaštitu i spašavanje, višenamjenski robotski sistem za gašenje požara, kao i Vojska Crne Gore i njeni vazduhoplovi. Još jednom apelujemo na građane da svaku pojavu požara odmah prijave na brojeve 112 ili 123, a ukoliko primijete namjerno podmetanje ili neodgovorno postupanje – na broj 112 ili 122 - dodao je Bešović.&nbsp;
Podsjetio je i da je strogo zabranjeno paljenje vatre i korišćenje pirotehničkih sredstava, posebno u ovim uslovima.&nbsp;
- Takođe, pozivamo građane da prilikom pružanja pomoći u gašenju požara budu oprezni, te da budu u stalnoj koordinaciji sa nadležnim službama - zakljućio je Bešović.&nbsp;

Bešović: Očekujemo dolazak kanadera iz Hrvatske, kao i odgovor iz NATO-a o dodatnoj podršci

Preko 100 pripadnika Vojske Crne Gore, sa specijalizovanim vozilima i opremom, bilo je tokom čitave prethodne noći angažovano na gašenju požara na području Pipera, gdje je vatra prijetila da zahvati šire područje i dodatno ugrozi domaćinstva, saopštilo je Ministarstvo odbrane.&nbsp;
- Zahvaljujući koordinisanom djelovanju sa drugim nadležnim službama, vojnici su uspjeli tokom noći da lokalizuju više vatrenih linija, gaseći ne samo velike plamenove, već i manja žarišta i žar, kako bi se spriječilo njihovo ponovno rasplamsavanje. Ove intervencije su dio šire akcije suzbijanja požara na više lokacija širom Crne Gore, uključujući Donje Kokote i druge djelove Podgorice, kao i Buljaricu na primorju - navode u saopštenju.
Situaciju, kako dodaju, dodatno otežavaju visoke temperature i jak vjetar, zbog čega je vojska, zajedno sa civilnim strukturama, neprekidno prisutna na terenu.&nbsp;
Kako su kazali, na gašenjima je tokom jučerašnjeg dana bilo angažovano oko 170 pripadnika VCG, pet specijalizovanih vozila i dva helikoptera Vojske Crne Gore, koji su u prethodnih mjesec izbacili preko pola miliona tona vode u protivpožarnim letovima širom zemlje.&nbsp;
- Tokom noćnih gašenja u Piperima na terenu je bio i načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Miodrag Vuksanović, sa saradnicima, pružajući podršku angažovanim jedinicama i koordinirajući aktivnosti na licu mjesta.I danas će naši pripadnici nastaviti borbu sa požarima, uz nadležne službe i građane, sve dok se situacija u potpunosti ne stavi pod kontrolu - zaključuju iz MO.&nbsp;

Preko 100 pripadnika Vojske gasilo požar u Piperima

Agencija za civilno vazduhoplovstvo poziva sve operatore i pilote bespilotnih vazduhoplova (dronova) da se pridržavaju pravila o sigurnoj upotrebi dronova, saopšteno je iz ACV.&nbsp;
- Usljed pojačanog rizika od požara, ponovo upozoravamo da je strogo zabranjeno samoinicijativno korišćenje dronova u zonama gašenja požara. Nadležni u oblasti zaštite i spašavanja posjeduju i dronove koji se koriste za lociranje požara i drugi ne smiju da učestvuju u ovim aktivnostima, osim ukoliko je to odobreno od nadležnih službi - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Podsjećaju, kako dodaju, da kršenje propisa o sigurnoj upotrebi dronova povlači sankcije i prekršaji se kažnjavaju.
- Dakle, izričito su zabranjene letačke operacije u zonama gašenja požara, a koje podrazumjevaju i snimanja, ukoliko ne posjedujete odobrenje nadležnih službi za hitne intervencije, odnosno ukoliko za to nijeste angažovani", navode u saopštenju.&nbsp;
Kako kažu, poznato je da je u zonama zahvaćenim požarom vidljivost smanjena, što onemogućava pilotu vazduhoplova koji učestvuje u gašenju požara uočavanje drona i blagovremenu reakciju, upravo radi izbjegavanja sudara.&nbsp;
- Dodatno, ukoliko piloti vazduhoplova, s odobrenjem da učestvuju u gašenju požara, uoče iznenadni dron u zoni svojih aktivnosti, operacije mogu biti obustavljene da ne bi došlo do ugrožavanja sigurnosti. To bi otežalo sprečavanje širenja požara i povećalo rizik od štete, koja može dovesti u opasnost živote ljudi i prouzorkovati štetu na objektima/imovini - zaključili su.&nbsp;

ACV: Strogo zabranjeno samoinicijativno korišćenje dronova u zonama gašenja požara

Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorica juče je imala intervenciju na jednom od zahtjevnijih požara u posljednje vrijeme, koji je izbio na Ćemovskom polju, i koji je nakon višesatne borbe, lokalizovan i stavljen pod kontrolu.
- Dojavu da je došlo do požara trave niskog rastinja primili smo oko 11:45 časova, nakon čega su naše ekipe odmah izašle na teren- saopštio je Savo Ćetković iz Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada.
Prema &nbsp;njegovim riječima, na gašenju požara bili su angažovani svi raspoloživi kapaciteti, uključujući desetak vozila i veći broj vatrogasaca.
- Požar je zahvatio širok pojas trave, kako niskog, tako i visokog rastinja, a dodatne poteškoće u intervenciji stvarao je jak južni vjetar, koji je širio vatru velikom brzinom- kazao je Ćetković.
Kako je istakao, poučeni dosadašnjim iskustvom, vrlo je vjerovatno da je uzrok izbijanja ovog požara – ljudski faktor.
- Tokom ove akcije pomogli su nam Služba zaštite i spašavanja Bara, Vodovod Podgorica, koji su obezbijedili cisterne sa vodom za gašenje, Željeznica Crne Gore, koja je gasila požar duž pruge, kao i Avio-helikopterska jedinica koja nam je pružila dodatnu podršku iz vazduha- dodao je on.
Zahvaljujući brzoj reakciji i koordinisanom radu svih službi na terenu, požar je nakon višesatne borbe stavljen pod kontrolu, te je spriječeno njegovo širenje ka gusto naseljenim područjima.
Trenutno se i dalje vrše obilazak terena i detaljno gašenje preostalih žarišta na Ćemovskom polju, kako ne bi došlo do ponovnog aktiviranja vatre. Pored toga, aktivni su i požari u Brskutu i Gornjem Stravču, koji traju već dva dana. Sve raspoložive ekipe Službe su na terenu i angažovane u gašenju.
- Požari se trenutno nalaze na nepristupačnim lokacijama, ali ukoliko dođe do promjene pravca vjetra i ugrožavanja objekata, naše ekipe su spremne da odmah reaguju- poručio je Ćetković.
Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada još jednom apeluje na sve građane da budu izuzetno oprezni, naročito tokom ljetnjih mjeseci kada su visoke temperature i jak vjetar idealni uslovi za brzo širenje požara. Neodgovorno ponašanje, kao što su paljenje suve trave, odlaganje žara ili bacanje opušaka, može imati ozbiljne posljedice po imovinu, prirodu i živote ljudi.

Ćetković: Razlog požara na Ćemovskom polju najvjerovatnije ljudski faktor, ako dođe do ugrožavanja objekata, ekipe spremne da odmah reaguju

U ime ljudskih života, ekologije, imovine i bezbjednosti zahtijevamo od Vlade Crne Gore da se za potrebe gašenja požara koji u ljetnjim mjesecima nikada nažalost nijesu zaobišli prostor Crne Gore, posebno primorja, obezbijedi jedan adekvatan kanader, &nbsp;poručuju iz ekološkog centra "Jadran".
- Poučeni požarom od protekle godine kada je gorjela Paštrovska gora i kada je dovedena u opasnost imovina građana iz neposredne blizine, takođe i životi lokalnog stanovništva kao i brojnih turista, više je nego jasno da je bez odgovarajućih sredstava kao što 
je kanader nemoguće zaštititi i osigurati prostor kakav imamo u Crnoj Gori, kazali su.
Očekuju od Vlade Crne Gore da ozbiljno shvati njihov prijedlog čime bi spriječila ponavljanje dosadašnjih katastrofa koje su ugrožavale prirodu, ljudske živote i imovinu.

Bez kanadera nemoguće zaštiti primorje od požara

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: pozari-u-crnoj-gori