Bivši premijer Malezije Nadžib Razak danas je osuđen zbog pranja novca, jer je na svoje privatne račune prebacio više od 700 miliona dolara iz fonda 1MDB, koji je u vlasništvu Ministarstva finansija.
Nadžib je negirao da je počinio bilo kakvo krivično djelo i rekao da je novac na njegovom računu "politička donacija iz Saudijske Arabije", kao i da su ga "obmanuli finansijeri predvođeni Lou Tejk Džom".
Lou Tejk Džo, za koga se smatra da je organizator ove šeme, još uvijek je na slobodi.
Sutkinja Kolin Lorens Sekera rekla je da je Nadžibova tvrdnja o saudijskoj donaciji "nevjerovatna".
Četiri pisma navodnih saudijskog donatora su falsifikovana, a dokazi jasno pokazuju da sredstva potiču iz fonda 1MDB, rekla je ona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Bivši premijer Malezije osuđen zbog pranja novca

Rezultati ostvareni tokom 2025. godine potvrđuju odlučnost i efikasnost Direktorata u sprovođenju nadzorne funkcije - ocijenio je generalni direktor Direktorata za bezbjednosno-nadzorne poslove Zoran Kujović.
Samo u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma izrečene su, ističe on, novčane kazne u ukupnom iznosu od preko 200.000 eura.
To, prema njegovoj ocjeni, jasno ukazuje na snagu institucionalnog odgovora.
- Po informacijama Direktorata, nadležni organi su, uključujući i predmete iz ranijeg perioda, procesuirali većinu slučajeva i preduzeli zakonom propisane mjere, čime su ostvareni vidljivi operativni rezultati u borbi protiv nezakonitih finansijskih aktivnosti - naveo je Kujović.
Posebno je istakao i rezultate u oblasti nadzora nad zaštitom lica i imovine i detektivske djelatnosti, gdje ukupan iznos očekivanih novčanih kazni, po osnovu izdatih prekršajnih naloga i pokrenutih prekršajnih postupaka iznosi preko 100.000 eura.
- U narednom periodu nastavićemo sa intenzivnim nadzornim aktivnostima, dodatnim jačanjem kontrole i unapređenjem rada, sa jasnim ciljem da Direktorat za bezbjednosno-nadzorne poslove ostane pouzdan stub zakonitog i odgovornog bezbjednosnog sistema - zaključio je Kujović.

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

Kujović: Samo za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma izrečene kazne od preko 200.000 eura

Na snimci, Ihor Fursenko razgovara s Oleksandrom Tsukermanom, još jednim optuženim poslovnim čovjekom u slučaju za koji je predsjednik Volodimir Zelenski naknadno uveo sankcije.
Dok Venecuelu potresa veliki korupcijski skandal, saslušanja u vezi s hapšenjem osumnjičenih otkrivaju nove detalje sheme pranja novca vrijedne 100 miliona dolara. Saslušanje 13. novembra otkrilo je zapanjujuće veze s ukrajinskim proizvođačem raketa i bespilotnih letjelica, kompanijom Fire Point, djelimično potvrđujući ranije izvještaje Kyiv Independenta.
Istraga Nacionalnog antikorupcijskog ureda Ukrajine (NABU) tvrdi da je Timur Mindič, bliski saveznik predsjednika Zelenskog, vodio grupu koja je primala mito prilikom izgradnje i nabavke energetskih objekata, uključujući obrambene sisteme za ukrajinsku energetsku infrastrukturu, i vršila pranje novca. U aferu su uključene i druge osobe iz Zelenskijeve administracije.
Iako se slučaj prvenstveno fokusira na energetiku, pojavilo se ime Fire Point. Fire Point je privatni obrambeni izvođač koji posluje od 2023. godine i proizvodi bespilotne letjelice dugog dometa FP-1 i krstareću raketu „Flamingo“. Kyiv Independent je u avgustu izvijestio da je Fire Point bio predmet istrage o korupciji u sektoru odbrane, koja je djelimično istraživala njegove veze s Mindičom, navodnim neslužbenim korisnikom kompanije. Fire Point je negirao bilo kakvu vezu s Mindičom.
Međutim, sada je otkriveno da je Ihor Fursenko, jedan od ključnih članova grupe optužene za pranje novca, formalno bio zaposlen u Fire Pointu kako bi ga zaštitili od mobilizacije i omogućili mu putovanja izvan Ukrajine, prema dijelu snimke saslušanja. Na snimci, Fursenko razgovara s Tsukermanom, koji je Fursenkov nadređeni i također optuženi u ovom slučaju. Oni raspravljaju o Fursenkovoj nedavnoj formalnoj poziciji u Fire Pointu. Tokom razgovora, Tsukerman pojašnjava Fursenku detalje njegovog formalnog zaposlenja i obećava da će kompanija plaćati poreze umjesto njega.
U drugom dijalogu, Fursenko razmatra mogućnost dobijanja „značke“ od Fire Pointa, uzimajući u obzir svoj status „višeg stručnjaka“. Tužilac Specijalizovanog tužilaštva za borbu protiv korupcije (SAPO) potvrdio je da je Fursenko formalno zaposlen kao administrator u Fire Pointu od 19. marta 2025. „Takođe, primjećujemo postojanje Fursenkove međunarodne putovnice i činjenicu da je u periodu od januara 2018. do 22. avgusta 2025. putovao u inostranstvo 26 puta, uključujući i vrijeme vanrednog stanja.“
Prema ratnom zakonu, ukrajinskim muškarcima od 18 do 60 godina bilo je zabranjeno napuštanje zemlje, uz nekoliko izuzetaka. Ministarstvo odbrane Ukrajine dodjeljuje posebne privilegije određenim odabranim obrambenim izvođačima tokom rata, uključujući izuzeća od mobilizacije i ograničenja putovanja. Od avgusta 2025. dozvoljeno je muškarcima od 18 do 22 godine da slobodno prelaze granicu, što je dovelo do masovnog odlaska mladih Ukrajinaca u druge evropske države. Njemački kancelar Fridrih Merz je u četvrtak u telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim zatražio da se osigura da mladi Ukrajinci „ne odlaze masovno u Njemačku“. „Potrebni su ondje, u Ukrajini“, rekao je Merz na kongresu trgovaca u Berlinu.
Članice Evropske unije u septembru su zabilježile dolazak 79.205 ukrajinskih izbjeglica, najviše u jednom mjesecu od avgusta 2023., pokazuju podaci Eurostata. Ovo povećanje povezano je s odlukom da se dozvoli izlazak mladićima do 22 godine. Više od 1,2 miliona ukrajinskih izbjeglica ili 28,3 odsto ukupnog broja u EU trenutno je smješteno u Njemačkoj, navodi Eurostat.
<h3>Teška ratna situacija</h3>
Rat se nastavlja nesmanjenom žestinom. Rusija je ujutru izvela masovni napad dronovima i raketama na Kijev, pri čemu su poginule najmanje četiri osobe, a desetine ranjene, ciljajući energetska postrojenja, stambene zgrade i infrastrukturu. Ukrajinski predsjednik Zelenski je saopštio da su ruske snage koristile 430 dronova i 18 raketa u jednom od najvećih napada na prijestolnicu do sada. Kijev je odgovorio napadima dugog dometa. Dva izvora iz industrije rekla su Reutersu da je ruska crnomorska luka Novorosijsk juče obustavila izvoz nafte nakon napada ukrajinskih dronova.
Na kopnu se bitke vode duž 1.000 kilometara duge bojišnice. Pokrovska i Mirnograd su pod najvećom pažnjom javnosti. Pokrovska je većinom u ruskim rukama, a borbe se sada premještaju na susjedni Mirnograd, praktično opkoljen, sa uskim logističkim koridorom i stalnim napadima Rusa.
U intervjuu za Bloomberg 13. novembra, Zelenski je priznao da je situacija „vrlo teška“, ali je naglasio da su odluke o povlačenju iz gradova na vojnim zapovjednicima. „Nitko ih ne prisiljava da umru zbog ruševina“, rekao je. „Podržat ću naše vojnike, posebno zapovjednike koji su tamo, koliko mogu da kontrolišem situaciju. Ili je to preskupo za nas – naši vojnici su najvažniji.“

Ukrajina: Korupcijski skandal otkrio i fiktivna zapošljavanja u strateškim kompanijama radi izbjegavanja mobilizacije

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) predložilo je da se C.B. odredi zabrana raspolaganja i korišćenja stana od 119 metara kvadratnih u Podgorici i garaže na toj lokaciji.
To je, kako je saopšteno iz ODT-a, učinjeno u okviru krivičnog predmeta koji je protiv njega i pravnog lica A.M. d.o.o. formiran zbog produženog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa i produženog krivičnog djela pranje novca.

ODT predlaže zabranu raspolaganja stanom i garažom osumnjičenom za utaju poreza i pranje novca

U okviru akcije kodnog naziva „Bosfor“, policijski službenici Sektora za borbu protiv kriminala podnijeli su krivičnu prijavu protiv turskih državljana A.D. (36), O.K. (42) i B.C. (23) zbog sumnje da su izvršili krivično djelo pranje novca putem pomaganja.
Njih trojica se sumnjiče da su, u namjeri da prikriju porijeklo novca za koji su znali da je stečen kriminalnom djelatnošću, tokom februara, marta, aprila i maja ove godine, sa računa firme „S.“ d.o.o. kod jedne banke, bez adekvatne poslovne dokumentacije i pravno valjanog osnova, u manjim iznosima dobijali na svoje lične račune kod dvije poslovne banke u Crnoj Gori 90.010 eura.
Novac su potom vraćali osnivaču i izvršnom direktoru „S.“ d.o.o, takođe turskom državljaninu S.S.Y. (50), u gotovini ili bezgotovinskim uplatama na njegov lični račun.
- Policijski službenici su nadležnom državnom tužilaštvu prethodno krivično procesuirali pravno lice „S.“ d.o.o., kao i lice S.S.Y. za krivično djelo utaja poreza i doprinosa u produženom trajanju, kao i za krivično djelo pranje novca, kada je S.S.Y. i uhapšen - saopšteno je iz prave policije.

Akcija „Bosfor“: Turski državljani osumnjičeni za pranje više od 90.000 eura

Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Filipa Kneževića, Jovana Vujovića i Mihaila Kneževića, koje tereti da su kao saizvršioci učinili krivično djelo pranje novca.
Predmet optužnice je konverzija i prenos novca pribavljenog kriminalnom djelatnošću.
Knežević se sumnjiči da je vršenjem krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, teška tjelesna povreda i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, stekao 150.000 eura, koje je, preko nepoznate osobe, predao Vujoviću koji ih je držao, iako je znao da novac potiče od kriminalne djelatnosti.
Vujović je, kako je istaknuto u saopštenju, od primljenog iznosa, 132.000 eura je predao ocu optuženog Kneževića, Mihailu.
On je novac zadržao u svojoj kući iako je znao da potiče od kriminalne djelatnosti njegovog sina, po čijem je zahtjevu i prethodnom dogovoru, njime kupio stan površine 79 metara kvadratnih, garažno mjesto površine 13 metara kvadraatnih i nestambeni prostor od šest metara kvadratnih, u Podgorici.
- Prilikom zaključenja ugovora o kupoprodaji lažno je predstavio da je vlasnik novca, sa namjerom da se prikriju činjenice o vlasništvu, pa je i upisan kao pravni vlasnik nepokretnosti u katastru nepokretnosti, iako je stvarni vlasnik optuženi F.K. - navedeno je u saopštenju Višeg suda.
Vujović i Filip Knežević se u policijskim evidencijama vode kao pripadnici kavačkog klana.

Potvrđena optužnica protiv Kneževića i Vujovića zbog pranja novca: Novcem od kriminala kupili stan i garažu?

Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je optužnicu koju je 23. juna podiglo Specijalno državno tužilaštvo zbog pranja skoro milion eura.
Optužnica je potvrđena protiv D.R, D.K, R.K. i S.K, zbog sumnje da su izvršili produženo krivično djelo pranje novca, u iznosu od najmanje 964.850 eura.
Za ovo krivično jedlo zakonom je propisna kazna od tri do 12 godina.

Potvrđena optužnica protiv četiri osobe: Osumnjičeni za pranje skoro milion eura

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata državljaninu Sjeverne Makedonije F.P. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo pranje novca.
Kod osumnjičenog je, na graničnom prelazu Božaj, prilikom pokušaja prelaska granice, pronađeno 39.950 eura za koje se sumnja da potiču od vršenja kriminalne djelatnosti.
- Realizacija ovog slučaja je sprovedena u saradnji sa službenicima Sektora za finansijsko-obavještajne poslove i službenicima Uprave policije-Sektora granične policije regionalnog centra - saopšteno je iz ODT-a Podgorica.

Makedoncu kod koga je pronađeno oko 40.000 eura zadržavanje do 72 sata

Makedonski državljanin F.P. (34) uhapšen je na graničnom prelazu Božaj nakon što je kod njega pronađeno oko 40.000 eura.
- Izvršene su detaljne granične kontrole na II liniji graničnih provjera, kada je od strane policijskih i carinskih službenika, pregledom u unutrašnjosti vozila (VW Golf VII), u djelovima sjedišta pronađeno 39.950 eura, u različitim apoenima - saopšteno je iz Uprave policije.
Kažu da su, u saradnji sa policijskim službenicima Sektora za finansijsko - obavještajne poslove, sprovedene dalje mjere i radnje i finansijsko-tehnička obrada pronađenog novca.
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu F.P. uhapšen zbog sumnje na pranje novca.
On će uz krivičnu prijavu danas biti priveden tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost i postupanje.
- Ovakve aktivnosti potvrđuju posvećenost Uprave policije i Uprave carina sprečavanju prekograničnog kriminala, sprovođenjem intenzivnih i pojačanih graničnih kontrola i snažnom međuinstitucionalnom saradnjom u cilju zaštite finansijskog i bezbjednosnog sistema Crne Gore - poručili su u policiji.

Makedonac uhapšen na GP Božaj zbog sumnje na pranje novca, kod njega pronađeno oko 40.000 eura

Specijalno tužilaštvo za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (SPAK) saopštilo je danas da je podiglo optužnicu protiv bivšeg albanskog predsjednika i lidera Slobodarske partije Iljira Mete, kao i njegove bivše supruge Monike Kriemadi, za korupciju, pranje novca i prikrivanje imovine.
Metin advokat Kujtim Čakrani rekao je medijima da je njegov klijent obaviješten o sve tri optužbe, za koje je naveo da su neosnovane, ističući da je istraga završena u trenutku kada su se završili izbori, prenio je Albanian post. 
Meta, koji je u pritvoru, prvi put je komunicirao sa novinarima iz prostorija ispred zgrade Specijalnog tužilaštva SPAK-a, kada je preko telefona svog advokata rekao da jedva čeka da ode na sud kako bi, kako je naveo, mogao da čestita tužiocima SPAK-a na 83 mandata koje su dali Socijalističkoj partiji Edija Rame, sa Radnom grupom protiv opozicije, prenosi Tanjug.
Dodao je da neće tražiti obustavljanje postupka.
- Jedva čekam da izađem u prvi red i čestitam im na 83 mandata koje su im dali sa svojom Radnom grupom protiv opozicije, ali istovremeno sa svojom Radnom grupom da ne djeluju protiv izbornih terorista Edija Rame, u zamjenu za mandat koji očekuju od Edija Rame, da bude doživotni - kazao je Meta.

Bivši albanski predsjednik optužen za korupciju i pranje novca

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: pranje-novca