Apelacioni sud potvrdio je presudu Privrednog suda od 9. oktobra ove godine u sporu po tužbi privrednog društva “Domen” doo Podgorica protiv države Crne Gore po kojoj država nije dužna da isplati 45 miliona eura odštete kompaniji jer im ugovor za registraciju oznake .me nije automatski produžen.
Agent za registraciju nacionalnog internet domena „.me“ kompanija Domen tužio je državu tražeći da sud utvrdi da je ugovor koji su sa državom zaključili 2008. godine automatski produžen do kraja marta 2033. godine. Međutim, Privredni sud je ocijenio kao neosnovan zahtjev “Domena”, a Apelacioni sud je sada potvrdio prvostepenu presudu.
Na taj način postala je pravnosnažna presuda Privrednog suda kojim je odbijen tužbeni zahtjev ove kompanije za utvrđenje da je Ugovor o Agentu registracije domena "me", zaključen 8. februara 2008. godine između tužioca i tuženog zajedno sa aneksima ugovora, na pravnoj snazi i da proizvodi pravno dejstvo do 31. marta 2033. godine.
Apelacioni sud je ocijenio da je žalba “Domena” doo Podgorica neosnovana.
Vrijednost tog spora, objasnili su ranije advokati te kompanije, odnosi se na period od 31. marta 2023. do 31. marta 2033, 4,5 miliona eura godišnje, odnosno ukupno 45 miliona.
Iz Apelacionog suda su kazali da tužilac nije dostavio izjavu o namjeri produženja ugovora Vladi Crne Gore, kao ugovornoj strani, u skladu sa članom 8 Ugovora o Agentu registracije domena „.me“.
- Već je e-mail sa prilogom koji tužilac neosnovano naziva obavještenjem, poslat povodom događaja "Otvoreno sa premijerom" koji ne stoji ni u kakvoj vezi sa ugovorom ili aktivnostima koje su predmet ugovora - navedeno je u saopštenju Apelacionog suda.
Dodaje se da je prvostepeni sud prailno utvrdio činjenično stanje koje upućuje na zaključak da su u konkretnom slučaju, s obzirom da je ugovor isticao 31. marta 2023.godine, prije njegovog isteka, vođeni pregovori između tužioca “Domen” doo Podgorica i Vlade Crne Gore oko nastavka saradnje i eventualnog produženja ugovora, koji nisu okončani dogovorom ugovornih strana.
- Tužilac je sam prihvatio da učestvuje u pregovorima oko zaključenja eventualnog aneksa, oko dogovora novih, za Vladu boljih komercijalnih uslova ugovora, što je potvrdio time što su predstavnici tužioca učestvovali na sastanku sa predstavnicima tuženog dana 9. februara 2023.godine. Kako je sam tužilac svojom voljom ušao u pregovore sa Vladom oko uslova produženja ugovora, mogao je da računa na to da se ti pregovori ne moraju okončati dogovorom stranaka, što se u konačnom i desilo. Stranke nijesu postigle saglasnost oko bitnih sastojaka ugovora, jer Vlada nije prihvatila predloženi Aneks IV tužioca, pa nije moglo doći do produženja, odnosno obnavljanja ugovornog odnosa među strankama - ocijenili su u Apelacionom sudu.
Presuda od 5. decembra sa detaljnijim obrazloženjem biće objavljena na sajtu Apelacionog suda Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pravosnažna presuda u slučaju Domen: Država nije dužna da plati 45 miliona eura kompaniji

Članovi Savjeta RTCG su nezakonito birali Borisa Raonića za direktora RTCG-a 2023.godine, za šta su osuđeni, ali i 2024. godine su ponovo prekršili Zakon i omogućili mu da prima enormno visoku zaradu nezakonito, ako postoji i minimum etike kod tih ljudi taj bi novac trebalo da vrate građanima - rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Nikola Obradović predstavnik Centra za građansko obrazovanje.&nbsp;
Presuda članovima Savjeta RTCG, kaže Obradović, zbog zloupotrebe položaja u slučaju nezakonitog izbora Borisa Raonića za direktora RTCG je bila logična i, kako kaže, jedino ispravna.&nbsp;
- Ja ne bih ulazio u etičku dimenziju osoba koje su u ovom postupku osuđene, ali ono što se očekivalo u prvom trenutku, ono što je osnovno kada je riječ o takvoj vrsti situacije, da osobe koje su osuđene podnesu ostavku na poziciju članova u Savjetu. Oni još uvijek nijesu iscrpili svoje pravne ljekove i to će ići vjerovatno na Viši sud, ali po onome što smo mogli da vidimo, mi smo pratili to suđenje uživo, po mom mišljenju će ta presuda prije ili kasnije postati pravosnažna, a to bi trebalo da povlači neke i odgovornosti. Tu dolazimo do ćorsokaka ukoliko vidimo da pravosnažne presude u Crnoj Gori važe za sve osim za Radio Televiziju Crne Gore - rekao je Obradović.&nbsp;
Podsjeća da su članovi Savjeta RTCG svjesno birali čovjeka koji ne ispunjava osnovne kriterijume iz konkursa, za izbor Raonića iz 2023.godine.&nbsp;
- Zanimljivo je da je u međuvremenu novi prekršaj napravljen u ljeto 2024.godine kada su ga birali svega pet minuta nakon što je podnio ostavku, sjećate se toga, za vršioca dužnosti generalnog direktora RTCG-ai onda negdje u septembru po novom zakonu. Ljetnji period je obilježen izglasavanjem IBAR zakona i onda kasnije je u septembru ponovo biran. Na posljednjem imenovanju su isti članovi Savjeta, ljudi koji su proglašeni krivim - Zorić, Lazović, Drljević i Murić, koja je trenutno bivša članica Savjeta, što ne umanjuje odgovornost i oni su mu tada kada su ga birali u puni mandat po Novom zakonu o nacionalnom javnom emiteru u Javnom servisu Crne Gore uvažili njegovo radno iskustvo koje je potrebno za tu poziciju, a koje je takođe nelegalno stečeno u nezakonitom mandatu - zaključio je Obradović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FBAXU8mHX4Ww%3Fsi%3DafhxCxWUUPYQrmYv&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Obradović: Pravosnažne presude u Crnoj Gori važe za sve osim za Radio Televiziju Crne Gore

Predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik otišao je u posjetu mađarskom premijeru Viktoru Orbanu u Budimpešti nakon pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine kojom je osuđen na godinu dana zatvora, a kojom mu se na šest godina zabranjuje obavljanje javnih funkcija.
Dodik je kod Orbana, koji mu je pružio podršku nakon presude, došao zajedno sa srpskom članicom Predsjedništva BiH, Željkom Cvijanović.
Kako je Dodik objavio na mreži Iks (bivši Tviter), Orbanu je zahvalan “na podršci Republici Srpskoj i jasnim porukama da se poštuje ono što narod izabere, a ne ono što neizabrani nameću”.
Orban je prethodnih dana u objavama na društvenim mrežama podržavao Dodika, te je rekao da “Mađarska ne priznaje presudu” Suda BiH.
Mađarski lider je i ranije podržavao Dodika, te je blokirao pokušaje Evropske unije da ga sankcioniše.
Dodik i njegova stranka, Savez nezavisnih socijaldemokrata, takođe su odbacili presudu, te pozvali opoziciju na “vladu nacionalnog jedinstva” u RS, kao i na zajedničko djelovanje u institucijama BiH do povratka statusa ovog bh. entiteta u, kako navode, “zagarantovane ustavne okvire”.
Goran Bubić, Dodikov advokat, najavio je apelaciju Ustavnom sudu BiH na presudu, te zahtjev za “privremenu mjeru”, kojom bi provođenje sankcija utvrđenih presudom bilo privremeno zaustavljeno.
O mandatu entitetskog predsjednika zvanično će odlučivati Centralna izborna komisija BiH, na sjednici u srijedu, 6. avgusta.
Dodik je proglašen krivim za potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit ranije poništio.
Tim zakonima, zakonodavni organi u RS su pokušali spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog bh. entiteta.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMiloradDodik%2Fstatus%2F1952681865418019300%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1952681865418019300%7Ctwgr%5Efccee196ef84ab6616fd1ac52751cc10765219f6%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dodik u posjeti Orbanu nakon pravosnažne presude

Evropska unija (EU) je saopštila da pravosnažna presuda predsjedniku bosansko-hercegovačkog entiteta Republike Srpske Miloradu Dodiku mora da se poštuje i pozvala sve strane da priznaju nezavisnost i nepristrasnost Suda Bosne i Hercegovine koji ju je donio.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fmilorad-dodik-pravosnazno-osuden-zbog-nepostovanja-odluka-visokog-predstavnika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Portparol EU je u pisanoj izjavi naveo da Unija prima k znanju da je Sud BiH krivično osudio Dodika u apelacionom postupku. 
 
- Presuda je obavezujuća i mora da se poštuje. EU poziva sve strane da priznaju nezavisnost i nepristrasnost Suda BiH i da poštuju i podrže presudu koju je donio - naveo je portparol EU. 
 
Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je prvostepenu presudu Dodiku, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske, zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u BiH.
Centralna izborna komisija BiH trebalo bi da u roku od 15 dana oduzme mandat Dodiku, a potom da u roku od tri mjeseca raspiše vanredne izbore za predsjednika Republike Srpske. 
 
Dodik je danas izjavio da ne prihvata presudu, da ju je "kreirala Evropska unija" i da će se o njoj izjasniti Skupština Republike Srpske.
Taj parlament je ranije, dan poslije izricanja prvostepene presude Dodiku, usvojio zakone kojima se u Republici Srpskoj zabranjuje djelovanje Suda BiH i Tužilaštva BiH.

EU: Presuda Dodiku obavezujuća, sve strane da je poštuju

Pjetar Ljumezi (27), za kojim je raspisana međunarodna potjernica Interpola, uhapšen je juče u Srbiji na graničnom prelazu Merdare.
On je, kako su kazali u policiji, pravosnažno osuđen zbog neovlašćene proizvodnje, držanja i stavljanja u promet opojnih droga.
- Kod njega je 2021. godine pronađena opojna droga kokain i marihuana namijenjena uličnoj prodaji na teritoriji Podgorice - istakli su u policiji.
Nakon što je Interpol potvrdio njegov identitet, određen je ekstradicioni pritvoru u cilju izručenja Crnoj Gori.

U Srbiji uhapšen crnogorski državljanin kojeg je Interpol potraživao zbog prodaje kokaina i marihuane

Vrhovni sud Crne Gore potvrdio je presudu Apelacionog suda Crne Gore kojom je optuženi Kristijan Gondi osuđen na 30 godina zatvora zbog teškog ubistva stranog državljanina K. D.
U saopštenju je precizirano da je odbijena kao neosnovana žalba branioca Gondija na izrečenu kaznu od 30 godina zatvora.
- Uvažavajući zahtjev za ponavljanje krivičnog postupka branioca Gondija, Viši sud u Podgorici je rješenjem iz 2021.godine dozvolio ponavljanje krivičnog postupka okončanog presudom Višeg suda u Podgorici 2016. godine, pa je presuda postala pravosnažna 25. aprila 2017. godien - navodi se u saopštenju.
Iz Vrhovnog suda dodaju i da je Gondiju suđeno u odsustvu i rješenjem Višeg suda odlučeno je da se odredi novi glavni pretres u odnosu na ovog optuženog.
- Viši sud u Podgorici je presudom donijetom u maju 2023. ostavio na snazi presudu iz maja 2016. godine, kojom je Gondi oglašen krivim za krivično djelo teško ubistvo iz člana 144 stav 1 tačke 4 u vezi člana 23 Krivičnog zakonika Crne Gore i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 30 godina. Apelacioni sud Crne Gore presudom je odbio kao neosnovanu žalbu branioca Gondija i potvrdio presudu Višeg suda u maju 2023. - kazali su iz Vrhovnog suda.
Protiv drugostepene presude branilac Gondija izjavio je žalbu zbog, kako je naveo, bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede Krivičnog zakonika i odluke o kazni.
- Zbog saučesništva u istom krivičnom djelu već je pravosnažno na 30 godina zatvora osuđen optuženi Rade Stošić - rekli su iz Vrhovnog suda.
Iz ove sudske instance obrazlažu, između ostalog, da su nižestepeni sudovi kao nesumnjivo utvrdili da je oštećeni ubijen u stanu u kome je živio sa Stošićem, a takvo utvrđenje su utemeljili ne samo na njegovom iskazu iz prethodnog postupka, koji je cijenjen kao dokaz u sklopu ostalih provedenih dokaza, već i na rezultatima ostalih izvedenih dokaza u ponovljenom postupku.
- Vezano za odluku o kazni, Vrhovni sud je ocijenio da su nižestepeni sudovi pravilno vrednovali težinu izvršenog krivičnog djela i lične okolnosti na strani Gondija koje su od značaja za odmjeravanje kazne i okrivljenom izrekli kaznu zatvora u trajanju od 30 godina, koja je i po ocjeni ovog suda srazmjerna težini predmetnog krivičnog djela i stepenu krivice okrivljenog i predstavlja adekvatnu mjeru za postizanje svrhe kažnjavanja iz čl. 32 Krivičnog zakonika Crne Gore, u okviru opšte svrhe propisivanja i izricanja krivičnih sankcija iz čl.4 st.2 Krivičnog zakonika Crne Gore - zaključili su iz Vrhovnog suda.

Vrhovni sud: Gondi pravosnažno osuđen na 30 godina zatvora zbog teškog ubistva

Bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša pravosnažno je oslobođen optužbe da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja u slučaju prodaje gradskog građevinskog kompaniji Carine.
Njemu se na teret stavljalo da je oštetio budžet Glavnog grada od 6,7 miliona eura, a kompaniji Carine pribavio korist u istom iznosu.
Apelacioni sud je, međutim, odbio kao neosnovanu žalbu Specijalnog državnog tužilaštva i potvrdio presudu Višeg suda od 22. jula prošle godine i oslobodila Mugošu ovih optužbi.
Prvostepenu oslobađajuću presudu donijela je sutkinja Vesna Kovačević 22. jula 2024. godine.
- Po mišljenju Apelacionog suda, a suprotno navodima žalbe Specijalnog državnog tužilaštva, pravilan je zaključak Višeg suda u Podgorici, kao prvostepenog suda, da tokom postupka nije na nesumnjiv način dokazano da je optuženi u periodu od 25.07.2007.godine do 08.05.2012.godine kao službeno lice- javni funkcioner – gradonačelnik Glavnog grada Podgorica iskoristio svoj službeni položaj i prekoračio granice svog službenog ovlašćenja kako bi drugom pribavio korist, a Glavnom gradu Podgorica pričinio štetu, donošenjem dvije odluke o prenosu prava na gradskom građevinskom zemljištu radi realizacije kompletiranja urbanističkih parcela - saopšteno je iz Apelacionog suda.
Prvostepeni sud je, po ocjeni Apelacionog suda, o svim odlučnim činjenicama dao jasne i potpune razloge, koji su saglasni kako međusobno, tako i sa provedenim dokazima.&nbsp;
- Na osnovu dokaza izvedenih na glavnom pretresu i njihove svestrane ocjene, kako pojedinačno tako i u međusobnoj vezi, dovodeći ih u vezu sa odbranom optuženog, pravilno je i po pravnom shvatanju ovog suda, prvostepeni sud utvrdio odlučne činjenice na kojima je zasnovao svoje zaključke da nije dokazano da je optuženi izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret - navedeno je u saopštenju Apelacionog suda.

Mugoša pravosnažno oslobođen optužbe da je zloupotrijebio službeni položaj u slučaju Carine

Protiv inspektora za privredni kriminal Sima Lukačevića vođen je zlonamjeran, nezakonit i neosnovan krivični progon – ocijenio je u saopštenju medijima njegov advokat Damir Lekić ukazujući da je Lukačević pravosnažno oslobođen od optužbi da je Ivici Zlatičaninu omogućio skrivanje veće količine cigareta namjenjenih za prodaju na sivom tržištu.
Dodao je da ima obavezu da se obrati javnosti zbog časti i ugleda Lukačevića, kao i „zbog velikog broja tekstova koji su u prethodnom periodu objavljeni u svim štampanim i elektronskim medijima, a u kojima je od strane Uprave policije Crne Gore i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici prikazivan u izrazito negativnom kontekstu i to kao kriminalac koji kao policajac zloupotrebljava svoj položaj sa ciljem neovlašćene prodaje duvanskih proizvoda – cigareta”.
On je ocijenio da je Lukačević ispao žrtva nezakonitog i zlonamjernog krivičnog progona ODT-a kojim je nejmu i njegovoj porodici pričinjena nenadoknadiva šteta.
- Naime, isti je od strane Uprave policije Crne Gore bio nesnovano prijavljen, a od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici potpuno zlonamjerno i nezakonito optužen, jer za to nisu postojali bilo kakvi dokazi, i to zato što je dana 01.06.2020. godine u periodu od 9.15 do 10 sati u Podgorici kod tržnog centra „Gintaš“, svjestan svoga djela čije je izvršenje htio i svjestan da je njegovo djelo zabranjeno kao službeno lice, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavio korist drugome, jer nije, kao službenik Stanice kriminalističke policije za suzbijanje privrednog kriminaliteta Centra bezbjednosti Podgorica, Uprave policije Crne Gore, nakon što je sa kolegom Zoranom Braunovićem kontrolom u vozilu „Reno Senik“ registarskih oznaka PG GG 074 Ivice Zlatičanina, pronašao različite vrste cigareta koje je neovlašćeno kupio radi dalje prodaje, u skladu sa čl. 257 st. 1 ZKP-a i čl. 23 st. 1 tač. 2 i čl. 39 Pravilnika o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova, preduzeo sve potrebne mjere da se obezbijede vozilo i cigarete u njemu, kao dokazi o učinjenom krivičnom djelu, već je dozvolio Ivici Zlatičaninu da u više navrata otvori zadnja vrata, pa da sa zadnjeg sjedišta iznese nekoliko torbi i kesa sa cigaretama i preda ih neidentifikovanim licima, koja su ih sakrila na nepoznato mjesto i tako mu omogućio da mu sve cigarete ne budu oduzete, kao predmeti nedozvoljene trgovine, već samo 64 štete, sa 640 pakovanja cigareta – naveo je Lekić.
On kaže da prvostepena oslobađajuća presuda Osnovnog suda od 25. marta 2022. godine nesumnjivo ukazuje da je prijava Uprave policije Crne Gore bila u cjelosti neosnovana, a optužba Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici zlonamjerna i nezakonita.
- Konačnu tačku na proizvoljnost i zlonamjernost prijave Uprave policije Crne Gore i optužbe Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici prema Lukačeviću stavio je Viši sud u Podgorici koji je svojom presudom od 11.09.2024. godine odbio kao neosnovanu žalbu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici i u potpunosti potvrdio presudu Osnovnog suda u Podgorici od 25.03.2022. godine, čime je zaustavio nezamislivu agoniju i patnju koju je zbog ovog čak i na prvi pogled, u potpunosti neosnovanog krivičnog progona konstatno trpio ovlašćeni policijski službenik Simo Lukačević i njegova porodica – istakao je Lekić.
Podvukao je da je važno znati da je krivični progon protiv Sima Lukačevića bio sve osim zakonit i osnovan.&nbsp;
Misli da je bio zlonamjeran i vođen iz nekih ličnih razloga i drugih &nbsp;„niskih pobuda“ - a ne zbog prikupljenih dokaza iz kojih bi proizilazila osnovana sumnja da je on učinio bilo koje krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
- A što su konačno donošenjem svojih presuda potvrdili i Osnovni sud u Podgoroci i Viši sud u Podgorici, a na koju način su nam (mu) bezrezervno dali pravo i podršku da ovo sve iz punih usta velikodušno saopštimo, a sve u nadi i sa ciljem da će ovakvo zakonito postupanje sudova ipak bar malo zabrinuti, ako ne i osujetiti, Upravu policije Crne Gore, a naročito državno tužilaštvo da se više ni u jednom slučaju kao u slučaju Sima Lukačevića ne usudi ovako da postupa - zaključio je Lekić.

Lekić: Simo Lukačević pravosnažno oslobođen, protiv njega je vođen zlonamjeran, nezakonit i neosnovan krivični progon

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: pravosnazna-presuda