U Crnoj Gori gotovo 60 odsto građana nema povjerenje u pravosuđe, ne doživljavaju taj sistem kao neutralnu instituciju iznad političkih podjela, a bez mjerljivih i vrijednosno utemeljenih promjena to povjerenje se neće obnoviti.
To je saopšteno iz Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) povodom predstavljanja istraživanja javnog mnjenja o povjerenju građana u pravosudni sistem Crne Gore, koje je realizovano u okviru projekta koji je podržala na reprezentativnom uzorku od 995 ispitanika.
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović kazao je da su rezultati istraživanja koji se odnose na opšte povjerenje u pravosudni sistem jasni i zabrinjavajući, prenosi PR Centar.
- Skoro šest od deset građana, tačnije 59,6 odsto, navodi da nema povjerenja u pravosuđe. Povjerenje iskazuje tek 30,3 odsto, dok je oko deset odsto neodlučnih. Ovaj odnos ne govori samo o trenutnom nezadovoljstvu, već ukazuje na dubinski problem legitimiteta i kredibiliteta pravosudnih institucija- rekao je Vujović.
&nbsp;On je, govoreći o trendu povjerenja unazad više od decenije, kazao da nepovjerenje u pravosuđe nije prolazna pojava, već dugoročni proces.
&nbsp;- Period od 2013. do 2016. godine predstavlja izuzetak, kada je zabilježen rast povjerenja i njegov maksimum od 53 odsto- naveo je Vujović.
&nbsp;Prema njegovim riječima, od 2017. godine dolazi do jasnog i trajnog preokreta trenda.
&nbsp;- Povjerenje u sudstvo počinje kontinuirano da opada, uz kratke i ograničene oscilacije koje nijesu uspjele da promijene osnovni pravac kretanja. Posebno snažan pad bilježi se nakon 2020. godine, kada povjerenje pada na 34 odsto, a zatim, uprkos blagom oporavku u 2023. godini, u 2025. dostiže istorijski minimum od 30 odsto- kazao je Vujović.&nbsp;
&nbsp;Kako je naveo, paralelno sa tim, nepovjerenje raste i u 2025. godini dostiže 60 odsto, „što znači da je nepovjerenje postalo dominantan i stabilan stav većine građana“.
&nbsp;Vujović je istakao da taj longitudinalni obrazac ukazuje da se kriza povjerenja ne može objasniti pojedinačnim aferama ili političkim ciklusima.
- Naprotiv, riječ je o akumuliranom efektu dugotrajne percepcije politizacije, selektivne pravde, sporosti postupaka i odsustva vidljivih rezultata reformi. Povjerenje se, jednom izgubljeno, ne vraća automatski promjenom vlasti ili personalnim promjenama u institucijama, već zahtijeva dugotrajan i dosljedan institucionalni učinak- rekao je Vujović.
&nbsp;On je rekao da se sličan, a u pojedinim segmentima i izraženiji negativan obrazac, bilježi kada je riječ o tužilaštvu.
&nbsp;- Posmatrano kroz vrijeme, povjerenje u tužilaštvo pokazuje ograničene i kratkotrajne pomake, ali bez stabilnog uzlaznog trenda. Građani tužilaštvo sve češće percipiraju kao ključnu kariku sistema vladavine prava koja ne ispunjava očekivanja u borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala- rekao je Vujović.
Prema njegovim riječima, povjerenje u Vrhovno državno tužilaštvo, posmatrano longitudinalno, ostaje na niskom nivou i snažno je uslovljeno političkim kontekstom.
&nbsp;- Periodi blagog rasta povjerenja uglavnom se vezuju za najave reformi ili promjene na čelnim pozicijama, ali ti efekti su kratkog daha. Već nakon kraćeg vremena, povjerenje se vraća na prethodno nizak nivo, što ukazuje da simboličke ili personalne promjene nijesu dovoljne bez vidljivih i mjerljivih rezultata u praksi- naveo je Vujović.
&nbsp;Govoreći o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), Vujović je rekao da longitudinalni podaci ukazuju na još izraženiju volatilnost povjerenja.
&nbsp;Kako je naveo, SDT je institucija od koje javnost ima visoka očekivanja, ali su ta očekivanja često praćena dubokim razočaranjima.&nbsp;
&nbsp;- Povjerenje u SDT pokazuje nagle oscilacije – raste u momentima kada se najavljuju ili pokreću postupci u predmetima visoke korupcije, a zatim naglo opada kada izostanu pravosnažne presude ili kada se ti postupci dožive kao selektivni ili politički motivisani- kazao je Vujović.
&nbsp;Smatra da upravo ta nestabilnost povjerenja u SDT ima posebnu težinu.
&nbsp;- Ona pokazuje da građani pažljivo prate rad tužilaštva i da povjerenje ne poklanjaju unaprijed, već ga uslovljavaju konkretnim ishodima. U longitudinalnom smislu, trend za 2025. godinu ukazuje da je kredit povjerenja prema SDT-u u velikoj mjeri iscrpljen, a da su očekivanja građana postala znatno opreznija i skeptičnija nego ranije- kazao je Vujović.
&nbsp;Prema njegovim riječima, longitudinalni prikaz povjerenja u sudstvo i tužilaštvo, kako u cjelini, tako i prema ključnim institucijama poput VDT-a i SDT-a, jasno pokazuje obrazac strukturnog nepovjerenja.
&nbsp;- Građani ne percipiraju ove institucije kao stabilne, predvidljive i nezavisne aktere vladavine prava, već kao sisteme čiji učinak zavisi od političkog i društvenog konteksta. To je posebno zabrinjavajuće jer upravo sudstvo i tužilaštvo treba da predstavljaju tačke institucionalnog kontinuiteta i pravne sigurnosti- naveo je Vujović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

CeMI: Gotovo 60 odsto građana nema povjerenje u pravosuđe

Crnogorsko sudstvo i tužilaštvo nikada nijesu bili odlučniji u učvršćivanju institucionalne nezavisnosti i unapređenju efikasnosti, a napredak ostvaren kroz sprovođenje reformi postaje sve vidljiviji, iako prostor za napredak i dalje postoji.
To je poručeno na drugom panelu „Reforme pravosuđa – izgradnja nezavisnog, efikasnog i odgovornog sudstva i državnog tužilaštva“, oržanog u okviru Foruma o vladavini prava 2025, koji su organizovali Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Vlada Crne Gore i projekat EUROL IV.
Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić istakla je da je sudski sistem ušao u period dubokih promjena nakon godina nedostatka sudija, velikih zaostataka i neadekvatne institucionalne podrške.
Uprkos tome, dodala je, u proteklih 11 mjeseci ostvaren je „ozbiljan pomak“.
- Umjesto prošlogodišnjih 86 odsto rješenosti predmeta, danas imamo efikasnost od 99 odsto - kazala je Pavličić.&nbsp;
Kao primjere je navela Privredni sud, Upravni sud i Vrhovni sud, u kojem je, kako je istakla, riješeno 28 odsto više predmeta nego u 2024. godini, uprkos tome što se i dalje radi u smanjenom sudijskom sastavu.
Posebno je naglasila rezultate u predmetima organizovanog kriminala i korupcije.
- U 2025. godini riješeno je 56 takvih predmeta, što je oko 20 odsto više nego prethodne godine, a očekuje se da do kraja decembra bude donijeto još osam prvostepenih presuda.Nismo zadovoljni u potpunosti, ali u jedanaest mjeseci više nije bilo moguće uraditi - poručila je Pavličić.
Ukazala je da je reforma sudstva podrazumijevala i jačanje disciplinske odgovornosti sudija, podsjećajući da je uvedena novina, uvođenje sistemskog ocjenjivanja sudija, uključujući i sudije Vrhovnog suda.
- Nisam naišla na primjer druge države u kojoj se ocjenjuju sudije Vrhovnog suda. Ali izvolimo, ocjenjivaćemo se - kazala je Pavličić.&nbsp;
Navela je da se ocjenjivanje mora vršiti isključivo u rokovima koje propisuje zakon, uz uvažavanje principa legitimnih očekivanja.
Pavličić je naglasila da reforme neće stvoriti „savršeni sistem“ do 2026/27. godine, ali da će Crna Gora ponuditi „pouzdano, odgovorno i rezultatski orijentisano sudstvo“.
- Građani i naši međunarodni partneri moraju znati da smo odlučno krenuli u isporučivanje rezultata - poručila je Pavličić, dodajući da široka podrška projektima u oblasti pravosuđa potvrđuje povjerenje partnera u započete reforme.
Vrhovni državni tužilac Crne Gore Milorad Marković kazao je da je tokom prethodne dvije godine započet proces dubokih institucionalnih promjena, čiji je cilj uspostavljanje potpuno nezavisnog i profesionalnog tužilaštva.
Ocijenio je da reforme ne mogu biti završene u kratkom periodu, ali da je najvažnije postaviti „jasne i čvrste temelje“ sistema.
- Najvažniji korak bio je promijeniti pristup i uspostaviti apsolutnu internu i eksternu nezavisnost tužilaštva - rekao je Marković, navodeći da svi postupci i odluke moraju proći kroz „filter kvaliteta“.
Marković je naglasio da nezavisnost ne znači samo zaštitu od spoljašnjih pritisaka, već i internu samostalnost svakog tužioca u donošenju odluka „bez uticaja rukovodilaca, osim u postupcima predviđenim zakonom“.
- Bez nezavisnosti tužilaštva nema ni vladavine prava - jasan je Marković.
Govoreći o odgovornosti, Marković je naglasio da je to princip koji mora biti podjednako snažan kao i nezavisnost, navodeći da je svaki tužilac odgovoran za predmet u kojem postupa, a svaki rukovodilac za efikasnost i zakonitost rada tužilaštva.
Marković je podsjetio da su u prethodnom periodu uvedena nova pravila za ocjenjivanje tužilaca, što je već dovelo do drugačijih rezultata ocjenjivanja, uključujući i veći broj ocjena „dobar“ i prvu ocjenu „nezadovoljavajući“.
On je najavio da će u saradnji sa UNDP-jem tokom 2026. biti uveden centralni informacioni sistem, koji će omogućiti efikasnije upravljanje predmetima, praćenje rada, analitičke preglede i kvalitetnije izvještavanje prema domaćim i međunarodnim institucijama.
- To će biti ključni alat za unapređenje efikasnosti, ali i kvaliteta rada tužilaštva - smatra Marković.
Državni sekretar u Ministarstvu pravde Sergej Sekulović ocijenio je da se crnogorsko pravosuđe već duži period suočava sa posljedicama dugogodišnjeg poricanja problema organizovanog kriminala i korupcije.
- Živjeli smo dugi niz godina tako što nam je pravosuđe slalo poruku da nemamo organizovanog kriminala i korupcije - poručio je Sekulović, dodajući da je tek pod pritiskom evropskih integracija i jačanjem svijesti u društvu počelo otvoreno priznavanje stvarnog stanja.
Sekulović smatra da je uprkos tome ostvaren veliki institucionalni pomak i da „danas imamo prilično solidan temelj“.
Kazao je da očekuje da će 1. januara 2027. crnogorsko pravosuđe biti dovoljno stabilno da Evropska komisija ocijeni da je država prošla najvažniji test iz oblasti vladavine prava.
Govoreći o nezavisnosti pravosuđa, Sekulović tvrdi da crnogorski sistem „nikada nije bio samostalniji od političkog uticaja“, uz napomenu da uvijek postoje pokušaji uticaja, kao i u svakoj državi.
Međutim, upozorio je na drugi rizik — zatvaranje institucija u „sopstvene bunkere“, gdje postaju nedodirljive, te je naglasio potrebu za kulturom otvorenosti.
Sekulović smatra da sada nije trenutak za radikalne poteze u sektoru, već za završetak ključnih reformi do kraja 2026. godine, nakon čega će u stabilnijem političkom okruženju biti moguće razmatrati dugoročna rješenja.

500x500

1084x550

Pavličić: Imamo efikasnost od 99 odsto; Marković: Uspostavljamo apsolutnu internu i eksternu nezavisnost

Popunjavanje upražnjenih mjesta u Tužilačkom savjetu (TS), Sudskom savjetu i Ustavnom sudu izuzetno je važno za funkcionalnost crnogorskog pravosuđa, poručio je advokat Veselin Radulović, ocjenjujući da će do kraja godine doći do tih imenovanja, ali da ona neće biti zasnovana na zaslugama.
Evropska komisija (EK) je u Izveštaju o napretku Crne Gore za ovu godinu ukazala da je potrebno nastaviti sa imenovanjima na visoke pravosudne funkcije, uključujući TS, Sudski savjet i Ustavni sud.
TS nedostaju četiri netužilačka člana, koja se biraju iz reda uglednih pravnika, dok je u Sudskom savjetu upražnjeno jedno mjesto, rezervisano takođe za člana iz reda uglednih pravnika. Ustavni sud je na ivici kvoruma, jer od predviđenih sedam trenutno ima četiri sudije.
Radulović je u intervjuu Agenciji MINA rekao da Crna Gora, po tom pitanju, od EK dobija iste ocjene i preporuke.
Na pitanje da li očekuje da Skupština do kraja godine sprovede potrebna imenovanja u pravosuđu, on je odgovorio da vjeruje da hoće.&nbsp;
Radulović je ocijenio da političari postupak imenovanja u pravosuđu odugovlače zbog pokušaja da ostvare lične i partijske interese. “Jer nije nikakva tajna da su sve partije na vlasti, i aktuelne i onih vlasti koje su bile ranije, željele neskriveno da ostvare taj odlučujući uticaj na Ustavni sud, a i na pravosuđe generalno”, rekao je Radulović.&nbsp;
On je kazao “da nas, na kraju, političari dovedu pred svršen čin”.&nbsp;
- Tako da smo, u krajnjem, svi zadovoljni ako se taj izbor izvrši, a pri tome gubimo iz vida ono što je ključno u tom procesu - na koji način se ti ljudi biraju i da li ćemo na tim pozicijama dobiti zaista kvalitetan kadar, koji će sa integritetom raditi taj posao, ili će to biti nečiji partijski vojnici, kako smo imali prilike, nažalost, ne malo puta da gledamo u Crnoj Gori - naveo je Radulović.&nbsp;
Na pitanje da li očekuje da postupak popunjavanja upražnjenih mjesta u TS, Sudskom savjetu i Ustavnom sudu bude transparentan i zasnovan na zaslugama, on je odgovorio odrično.
- Ne vjerujem da će biti zasnovan na zaslugama jer, nažalost, praksa nam je pokazala i političari su nas naučili da to do sada nije bio slučaj - naveo je Radulović.
On je rekao da su se često dešavale situacije da se biraju ljudi koji su kasnije, radom u institucijama, veoma brzo pokazali da tu nijesu zbog toga što su profesionalci od stručnog i ličnog integriteta, već zato što su politički odgovarali nekoj partiji.&nbsp;
- I na kraju se sve svelo na to da i na toj poziciji oni štite nečije partijske interese - dodao je Radulović.&nbsp;
Popunjavanje mjesta u pravosudnim institucijama, kako je poručio, veoma je važno za funkcionalnost pravosuđa.&nbsp;
Prema riječima Radulovića, suština procesa tih imenovanja je da Crna Gora dobije kvalitetne ljude na tim mjestima, koji će, radeći svoj posao, dovesti do toga da pravosuđe bude bolje, efikasnije i profesionalnije.&nbsp;
On je ocijenio da bi se u slučaju da Skupština ne izabere članove TS, Sudskog savjeta i sudije Ustavnog suda, to veoma loše odrazilo na evropski put države.&nbsp;
- Ali uvijek kažem da prvenstveno treba da imamo na umu kako će se to odraziti na ljudska prava i slobode svih građana Crne Gore, jer treba da shvatimo da nama evropske integracije nijesu potrebne samo zbog toga da bismo formalno bili članica EU i ispunili zadatak koji je ispred nas postavljen - naveo je Radulović.&nbsp;
On je kazao “da su nam integracije potrebne da bismo prihvatili standarde koji će dovesti do poboljšanja kvaliteta života svih građana Crne Gore”.&nbsp;
- I mislim da će, što prije to shvate oni koji su ključni u tim procesima, biti bolje za sve nas - dodao je Radulović.
On je rekao da, nažalost, nije optimista po tom pitanju.&nbsp;
- Zbog toga što su nam političke partije mnogo puta pokazale da se rukovode partijskim interesima i da je njima evropski put samo jedna vrsta verbalnog marketinga, kojim pokušavaju unutrašnjoj, ali i međunarodnoj javnosti da se predstave kao ljudi koji istinski žele da ubrzaju i dovedu taj proces do kraja, a suštinski ne rade puno da do toga dođe - naveo je Radulović.

Radulović: Ne vjerujem da će postupak imenovanja u pravosuđu biti zasnovan na zaslugama

Nezavisno pravosuđe mora biti u potpunosti oslobođeno od političkog ili bilo kog drugog neprimjerenog uticaja, kako bi se osigurala pravda i vladavina prava, a time i uspjeh Crne Gore na evropskom putu, poručeno je sa sjednice Savjeta za vladavinu prava kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade Momo Koprivica. U tom smislu na sjednici Savjeta jednoglasno je usvojen zaključak da se u što skorijem periodu organizuje tematska sjednica Savjeta sa fokusom na pitanja koja se odnose na nezavisnosti pravosudnih organa. Na toj liniji, Savjet za vladavinu prava naglašava da Crna Gora ima nedvosmislene obaveze u pogledu očuvanja nezavisnosti pravosuđa u skladu sa standardima Savjeta Evrope i Evropske unije. - Savjet takođe podsjeća da je samostalnost državnog tužilaštva garantovana Ustavom i predstavlja ključni element sprečavanja svakog oblika političke kontrole krivičnog gonjenja, te da se samo na taj način može nastaviti i ubrzati neselektivna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, a koja realizuje u Crnoj Gori i afirmativno je prepoznaju i međunarodne institucije - saopšteno je iz Vlade. Na sjednici je izražena je podrška radu tužilaštva, koje, uz jasno definisane sisteme odgovornosti, mora biti potpuno slobodno u svom djelovanju, u okviru Ustava i zakona. Takođe, Savjet za vladavinu prava osuđuje svaki pokušaj dezavuisanja javnosti, putem hibridnog djelovanja, i diskreditacije profesionalnog integriteta nosilaca ključnih funkcija u Upravi policije, odnosno organima za sprovođenje zakona, s ciljem slabljenja i minimiziranja bezbjednosnog kapaciteta države i njenih osnovnih funkcija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102612100_167cb15d88253595101425ee787cb819ae10c4638c49d226e8c2fddf3f8628fd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102612100_167cb15d88253595101425ee787cb819ae10c4638c49d226e8c2fddf3f8628fd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Savjet za vladavinu prava"> <figcaption>Sa sjednice Savjeta za vladavinu prava(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Na sjednici Savjeta razmotrena je i prihvaćena informacija predsjednice Vrhovnog suda o potrebi prilagođavanja sudnice Osnovnog suda u Podgorici za potrebe Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici.&nbsp; - U tom smislu definisan je niz zaključaka koji se odnose na zaduženja nadležnih organa u cilju sanacije i adaptacije prostora, te nabavke sredstava od značaja za bezbjedno odvijanje procesa suđenja za pripadnike organizovanih kriminalnih grupa u prostorijama Osnovnog suda u Podgorici - navedeno je u saopštenju- Savjetom za vladavinu prava predsjedava potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica, a zamjenica predsjednika je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.&nbsp; Pored njih, članovi Savjeta su ministri pravde, unutrašnjih poslova i ljudskih i manjinskih prava, zatim predsjednice Ustavnog i Vrhovnog suda, predsjednik Sudskog savjeta, Vrhovni državni tužilac, Glavni specijalni tužilac, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, direktori ASK-a i Uprave policije, glavni pregovarač sa EU, šefovi radnih grupa za poglavlja 23 i 24, kao i predstavnik NVO sektora.

1250x600

Pravosuđe mora biti u potpunosti oslobođeno političkog ili bilo kog drugog neprimjerenog uticaja

Uprkos više puta upućenim zahtjevima, relevantne institucije do danas nijesu pružile nikakav odgovor na opravdane inicijative zaposlenih u pravosudnim institucijama, niti su pokazale spremnost da započnu dijalog u cilju rješavanja egzistencijalnih pitanja ove kategorije zaposlenih, saopšteno je iz Sindikata uprave i pravosuđa i Strukovnog odbora pravosuđa, koji su zbog toga najavili nastavak jednosatnih obustava rada. &nbsp;
- Ovakav ignorantski odnos dodatno urušava položaj onih zaposlenih koji predstavljaju temelj pravosudnog sistema, a koji istovremeno primaju najniže zarade u državi. Zbog takvog odnosa zaposleni će nastaviti sa jednosatnom obustavom rada i tokom naredne sedmice- kazali su iz &nbsp;Sindikata i Strukovnog odbora pravosuđa.
Naglašavaju da , ukoliko ni nakon toga ne uslijedi konkretan odgovor nadležnih organa i ne otpočnu pregovori, zaposleni će u narednom period upoznati javnost sa novim mjerama radikalizacije nezadovoljstva.&nbsp;
- Ovim putem još jednom upozoravamo da nastavak ignorisanja zahtjeva prijeti da dovede do potpune blokade pravosudnog sistema, sa ozbiljnim i nesrazmjernim posljedicama kako po rad pravosuđa, tako i po interese građana Crne Gore. Pozivamo Vladu Crne Gore i nadležne institucije da hitno pristupe odgovornom i konstruktivnom rješavanju ovog problema- poručili su u saopštenju.
Ističu da zaposleni u pravosuđu ne traže privilegije, već traže samo ono što im pripada – pravičnu naknadu za odgovoran, složen i nezamjenjiv rad koji obavljaju u okviru pravosudnog sistema, u skladu sa zakonskim i profesionalnim standardima.&nbsp;
- Podsjećamo naši zahtjevi se odnose na uvećanje zarada svim zaposlenima u pravosuđu za 30 odsto, kao privremeno rješenje, propisivanje zvanja za državne službenike i namještenike kroz posebne propise, kao i utvrđivanje zasebnih koeficijenata zarada za ovu kategoriju zaposlenih- navode u saopštenju.
Na ovaj način, ističu zaposleni u pravosuđu, bi se konačno, na institucionalan i sistemski način, priznala stvarna odgovornost, složenost i specifičnost poslova koje zaposleni u pravosuđu svakodnevno obavljaju – poslova koji čine nevidljivu, ali ključnu okosnicu pravosudnog sistema, a koji su od presudnog značaja za ostvarivanje prava građana, funkcionisanje institucija i očuvanje vladavine prava u Crnoj Gori.

Zaposleni u pravosuđu najavljuju jednosatne obustave rada, uz mogućnost radikalizacije nezadovoljstva

Odbacivanje krivične prijave protiv bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Zorana Lazarevića zbog prevoza privatnog motocikla službenim vozilom iz Slovenije, od strane ODT Podgorica jasno pokazuje ono o čemu se mjesecima govori, da nam je u pravosuđu hitno potreban veting, a što na najbolji način potvrđuje obrazloženje o odbacivanju ove krivične prijave, kazao je poslanik Demokrata Momčilo Leković. 
 
Leković smatra da je posebno problematična tvrdnja da Lazarević „nije koristio službene pogodnosti“.&nbsp;
- Kako je moguće da se ovako nešto napiše, kada svjedočenja jasno govore da je upravo on izdao naređenje da se njegov motocikl preveze službenim vozilom i ljudstvom? Ako to nije korišćenje službenih resursa i pogodnosti, onda postaje nejasno šta tužilaštvo uopšte smatra zloupotrebom. Izgleda da ćemo, ovakvom logikom, doći do apsurda da je svaka zloupotreba zapravo &nbsp;„privatna usluga“. Može li se tom logikom onda reći i da je prevoz kokaina školskim brodom Jadran takođe "privatna usluga" - naveo je Leković u saopštenju za javnost. 
 
 
On tvrdi da motocikl bivšeg generala Lazarevića nije imao potrebnu dokumentaciju za izvoz, te se, kaže, radi o švercu koji bi po naručioca bio uspješan da nije bilo hrvatskih carinika. 
 
- Još je apsurdnije objašnjenje tužioca da je „izostala posljedica u vidu pribavljanja koristi, nanošenja štete ili povrede prava drugog“. Pa kud ćete veću posljedicu od bruke koja je pukla pred očima cijele Crne Gore, regiona, Evrope i svijeta? Zar urušavanje povjerenja u institucije i predstavljanje države kao privatne prćije nekolicine moćnika starog sistema nije ozbiljna šteta? Nije li to neprocjenjiva šteta za ugled i kredibilitet zemlje - pita Leković. 
 
U obrazloženju piše, dodaje Leković, da ODT odbacuje prijavu jer Lazarević „za ovu privatnu svrhu nije koristio pogodnosti koje mu pripadaju kao načelniku Generalštaba, već je "zamolio vozača“.&nbsp;
- Zar se ozbiljno očekuje da građani povjeruju da vozač vojne jedinice može odbiti „zamolnicu“ svog pretpostavljenog generala? Uz dužno poštovanje, to više liči na loš skeč nego na pravno obrazloženje. Ako je to nivo tumačenja zakona u državnom tužilaštvu, onda je jasno zašto je proces vetinga neophodan i tamo. Suština je jednostavna: Lazarević nije privatno zamolio prijatelja da mu pomogne, već je iskoristio funkciju i autoritet za privatne potrebe. Sve drugo je uvreda zdravog razuma i pokušaj da se podmetne farsa umjesto pravde. A kad pravosuđe otvoreno učestvuje u toj farsi, ono više nije čuvar zakona, već njegov saučesnik u kršenju - naveo je Leković. 
 
Smatra da je zbog ovakvih slučajeva Crnoj Gori hitno potreban veting, ne samo u sudovima, već i u tužilaštvu.&nbsp;
- Jer sve dok se ovakvi „argumenti“ pišu u zvaničnim rješenjima, građani će znati da pravda u ovoj zemlji postoji samo na papiru, a ne u praksi - zaključio je Leković.

Leković: Odbacivanje prijave protiv Lazarevića dokaz da je pravosuđu hitno potreban veting

Zahvaljujući opstrukciji predstavnika partija na vlasti skupštinski Odbor za antikorupciju nije ostvario sve zacrtane ciljeve u dosadašnjem radu, ali jeste one osnovne, koji su definisani poslovnikom - istakao je u emisiji Čiste ruke na Anteni M predsjednik tog skupštinskog tijela Jevto Eraković.
Pravosuđe, kao ključna grana vlasti u borbi protiv korupcije je, kaže Eraković, pod velikim pritiskom struktura na vlasti, što kako dodaje, u velikoj mjeri utiče i na nezavisnost u donošenju odluka.
- To je jedan nezapamćeni pritisak na pravosuđe, koji ne može da pokaže nezavisnost kakvu bi moralo. Pitanje je, je li to sve povezano sa izborom sudija i sudskih vlasti na način kako se biralo. Vidjeli smo i dobili potvrde i od predstavnika vlasti na koji način su birane pozicije na najvećim sudskim i tužilačkim funkcijama. Da su to bile stvari političkog dogovora i da se to odlučivalo u kabinetima i sobama Vlade Crne Gore, a ne na mjestu gdje treba da se odlučuje, u Skupštini - naveo je Eraković.
Opozicija će, naglašava on, učiniti sve da se naprave neophodni koraci u sprovođenju reformi neophodnih za evropski put Crne Gore. Međutim, kako dodaje, isto ne očekuje od partija na vlasti.
- Jasna je poruka da sa ovakvom vlašću Crna Gora ne može ući u Evropsku uniju, jer oni očigledno imaju druge interese i druge mentore, koji imaju veće interese za neke druge države, nego za Crnu Goru - poručuje Eraković.

Eraković: Pravosuđe pod velikim pritiskom struktura vlasti, to utiče na nezavisnost u donošenju odluka

Pravosuđe da bira između služenja Andriji Mandiću ili redu i zaštiti od kriminala - poručio je predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.&nbsp;
Odluke tužilaštava u slučaju pucanja sinovca A.Mandića, brutalnog prebijanja Nikole Jovanovića, kao i prijetnji Petru Odžiću više su, cijeni on, podstrek batinašima i kriminalcima nego što su u funkciji prevencije ovih nedjela.
Ako se, kako dodaje, još imaju u vidu i infornacije i detalji koje je javnosti saopštio Jovanović da su nadležni znali da se sprema napad na njega i da su se svojevremeno oglušili o zahtjev da se službeno procijeni njegova bezbjednost, čitava stvar postaje dodatno zabrinjavajuća ili, kako je dodao, bolje reći skandalozna.
- Da bi fašizacija društva, kao programirana političko-ideološka agenda Andrije Mandića i sličnih, bila uspješna, ona mora računati na kriminalne bande kao poseban mehanizam za ućerivanje straha i njihove ulične operacije. Toj fazi trenutno svjedočimo, a napad na Jovanovića je projektovan samo kao početak - ocijenio je Vujović.
Zato, prema njegovim riječima, ako policija i pravosuđe, posebno tužilaštvo, nastavi da svojim odlukama suštinski ohrabruje ovaj proces, na sebe preuzima veliku odgovornost za destabilizaciju Crne Gore.&nbsp;
- A ta destabilizacija je jasan cilj, zna se i kome i zbog čega - zaključio je Vujović.&nbsp;

Vujović: Pravosuđe da bira između služenja Andriji Mandiću ili redu i zaštiti od kriminala

Skoro sam pisao da se vladavina većine, koja se često pominje kao glavni argument u parlamentu Crne Gore, nerijetko i od žalosnog predśednika Skupštine, često pretvara u tiraniju većine, koja se malo razlikuje od tiranije manjine ili tiranije oligarhija iz nekadašnjih nedemokratskih sistema vladavine, ukoliko vlast nije ograničena Ustavom i zakonima. I tu se ne radi samo o poštovanju evropskih standarda u pristupanju EU, već i međunarodnih povelja, koje su ratifikovane od strane Crne Gore kao članice Savjeta Evrope i koje su integrisane u crnogorsko zakonodavstvo. Posebno što one imaju supremaciju nad nacionalnim zakonodavstvom. Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, koja se oslanja na Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948, članom 11 jemči pravo na slobodu mirnog protestnog okupljanja. Evropski sud za ljudska prava u svojim presudama koje se tiču prava na slobodu mirnog okupljanja radi iskazivanja nezadovoljstva, ističe da to pravo, zajedno sa pravom na slobodu izražavanja, čini temelj demokratskog društva. Stav Suda je da i onda kada okupljanje nije prijavljeno u skladu sa propisima, vlasti treba da pokažu izvjestan stepen tolerancije i omoguće da okupljeni „iznesu poruku zbog koje su se okupili“. <h2>Derogacija zakona</h2> Ne samo da Evropski sud i međunarodne povelje štite slobodu mirnog protestnog okupljanja, već zahtijevaju da se vode javne rasprave koje su uzrok protesta građana. Ne postoji bolji način da se zaustave mirni protesti od dekonstrukcija razloga zbog kojih se dešavaju. Donositi protivustavne zakone, protivne međunarodnim poveljama ratifikovanim od strane Crne Gore i odlukama Evropskog suda za ljudska prava je derogacija osnovnih ljudskih prava. Seljački mentalitet predstavnika vlasti, koja se uporno trudi da prevari međunarodnu zajednicu nedemokratskim ponašanjem i donošenjem nezakonitih i anticivilizacijskih zakona, uredbi, njihovim usvajanjem bez javne procedure i javne rasprave, na kraju se obije o glavu državi Crnoj Gori odlukama Savjeta Evrope, Evropskog parlamenta ili Komisije EU za pridruživanje.&nbsp; Nema klasifikacije koja se globalno bavi stepenom demokratije u svim zemljama svijeta, u kojima Srbija ne zauzima veoma nisko mjesto kao hibridna demokratija, mada sve više poprima obrise gole diktature. Ta i takva Srbija poštuje pravo građana na slobodno okupljanje i proteste, bez obzira da li se blokiraju saobraćajnice, institucije ili nešto treće. Za razliku od Srbije, koja ne pokazuje ni minimum namjera da pristupi EU, u Crnoj Gori, koja je tobože najbliža pristupanju EU i koja se kune u EU integracije, to osnovno ljudsko pravo se kažnjava ogromnim novčanim kaznama. I to od onih koji su podizali šatore na najprometnijoj ulici Podgorice, pekli prasad, litijašili svakodnevno po gradovima Crne Gore, zamislite, u vrijeme „zloglasnog“ DPS-a.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250625150656_0d76462dc1e974288b3260cec4137df4bdf1cdd0acbb4a8abad7264f4aba98f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250625150656_0d76462dc1e974288b3260cec4137df4bdf1cdd0acbb4a8abad7264f4aba98f7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Slaven Radunović"> <figcaption>NE MORAJU NIKOGA DA PITAJU: Slaven Radunović u crnogorskom parlamentu(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Ponašanje ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slavena Radunovića i predśednika parlamenta Andrije Mandića samo je dio niza derogacija zakona i procedura. Posebno kad se radi o jednom tako važnom zakonu za Crnu Goru koji se tiče prostornog planiranja. Njihove riječi da je njihov zakon volja većine i da „srećom ne moraju nikoga da pitaju, jer je naaaarod njih izabrao“, govore sve o današnjoj Crnoj Gori. Umjesto opšteg interesa, koji se normativno verifikuje kroz javnu raspravu, saglasnost institucija predviđenih zakonom, učešće civilnog društva, stručnih orgaizacija i pojedinaca, mi imamo bahatu vlast koja je pravi nasljednik Miloševićevog SPS-a i njihovog stava „ako mi odlučimo da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“.&nbsp; Već pomenuta Rimska deklaracija još propisuje: „Svako, tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega, ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pritvor se ne smije pretvarati u zatvor, on mora biti opravdano obrazložen i što kraći, kao i zamijenjen, ukoliko postoje uslovi, drugim sredstvima kojima se obezbjeđuje prisustvo na procesu. Pritvorena lica imaju prioritet u procesuiranju. „Svako ko je optužen za krivično djelo smatraće se nevinim sve dok se ne dokaže njegova krivica na osnovu zakona“. Nijedno od ovih pravila se ne poštuju u Crnoj Gori! <h2>Pravosuđe, sluškinja vlasti</h2> Onog trenutka kada je ukinuto dvotrećinsko pravilo za izbor Tužilačkog savjeta tada je crnogorsko pravosuđe postalo sluškinja izvršne vlasti. Ne zaboravite, Milivoje Katnić, koji je danas politički sužanj zato što je radio svoj posao, izabran je dvotrećinski. Što znači da je jedino tako mogao biti smijenjen, što mu je davalo nezavisnost od političke volje vlasti. Besmislice da je bio čovjek DPS-a i saradnik kriminalnih klanova padaju u vodu pred činjenicama koliko je visokih funkcionera DPS-a odgovaralo pred zakonom njegovom zaslugom, kao i broj članova kriminalnih klanova. Jasno je da su on i njegov bivši pomoćnik Saša Čađenović, žrtve političke osvete, što je najbolja slika „podjele vlasti“ u Crnoj Gori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517080524_f4920ef755bce4993d13eed50ef1a1c733274c586842277a9eef65940721b569.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517080524_f4920ef755bce4993d13eed50ef1a1c733274c586842277a9eef65940721b569" data-rendition-name="original" width="1856" height="1034" loading="lazy" alt="Snimak suđenja Katniću i Lazoviću"> <figcaption>POLITIČKI SUŽANJ: Milivoje Katnić u sudnici Višeg suda u Podgorici(Photo: Screenshot/Viši sud)</figcaption> </figure>  Umjesto da opozicija internacionalizuje pitanje političkog utamničenja Saše Čađenovića 17 mjeseci i mrcvarenja Milivoja Katnića i uskraćivanja prava „da se brani lično ili putem branioca koga sam izabere“, „da ispituje svjedoke protiv sebe ili da postigne da se oni ispitaju i da se obezbjedi prisustvo i saslušanje svedoka u njegovu korist pod istim uslovima koji važe za one koji svjedoče protiv njega“, što imperativno propisuju međunarodne povelje, ona se ponaša oportuno, braneći se opštim frazama. Stvari koje su očigledne treba nazvati pravim imenom, bez političkih kalkulacija. Katnić je imao poseban stil nastupa, pomalo arhaičan, što se koristilo da bi se izvrgao podsmijehu od strane pojedinih nabijeđenih novinara i polusvijeta. Međutim, tim istim nipošto nije zasmetao nastup Brajuška Brajuškovića na Anketnom odboru „za politički obračun sa političkim protivnicima“, pokazujući žalosnu sliku ko je sve bio i ko sve i danas može biti policajac u Crnoj Gori. Kad smo kod Anketnog odbora, pitanje je zašto nema anketnog odbora zbog oružanog napada na policiju 1998. godine, od kojeg se i danas vide tragovi metaka na policijskim oklopnim kolima? Zašto nema anketnog odbora zbog dva masovna zločina na Cetinju, kako bi se utvrdila pozadina ta dva zločina? Zašto se dozvoljava da se neustavnim zakonom o novčanom kažnjavanju ljudi koji traže istinu sprječavaju u svom legitimnom zahtjevu? Koga štiti ministar unutrašnjih poslova i istražni organi? Ko je taj ko je iznad zakona u Crnoj Gori i ko je taj ko je ekskulpiran od svake zakonske odgovornosti? <h2>Platni deficit</h2> Znao sam da diploma Megatrenda, privatnog fakulteta iz Beograda koji se može završiti bez pohađanja ako ste novčano solventni, u poslovnom svijetu ne vrijedi pišljiva boba. Često ni njeni vlasnici. Ali je, očito, u politici rasadnik kadrova. Što je najgore, vlasnici tih diploma prednjače u blamiranju sebe, parlamenta i politike, kao najnečasnije rabote, misleći da što više nekog popljuju iznoseći laži, podižu sebi rejting. Crna Gora je raj za takve, koji, kad postanu vlast, daju sebi za pravo da kriminalizuju ljude bez ikakvih dokaza i posljedica. Hana Arendt piše: „To stalno laganje i nema za cilj da narod povjeruje u laž, već je cilj da u ništa ne vjeruje“. Da li znate kad premijer Spajić govori istinu? Teško. Čak je i nagradu dobijenu zbog toga što je povećao akcize na cigarete pretvorio u lažni „uspjeh u suzbijanju šverca“. Magic Mickey! Nije samo Spajić u pitanju, mi svakodnevno slušamo bajke o tekućoj likvidnosti, o finansiranju potrošnje iz redovnih prihoda budžeta, da je inflacija uvozna i sl. Mora mi neko objasniti kako se to povećavaju akcize na neke robe i PDV na turističke usluge, a da to ne utiče na inflaciju? Drugo, nije poenta makroekonomije da se uvode dodatni nameti kako bi se održala ravnoteža budžeta.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062908064_ce85f926-0abb-4a32-860a-fd3b035e1b71.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025062908064_ce85f926-0abb-4a32-860a-fd3b035e1b71" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>DA LI ZNATE KADA GOVORI ISTINU: Premijer Milojko Spajić(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Ekonomija koja povećanje BDP temelji, pored inflacije, na drastično povećanoj potrošnji koja ne podiže domaću proizvodnju, već mahom uvoz, proizvodi konstantni rast deficita platnog prometa sa inostranstvom, pa se postavlja pitanje dokle će moći da se finansira toliki platni deficit bez dodatnog zaduživanja? Crna Gora ne može da emituje eure, pa konstantni odliv eura i mala pokrivenost uvoza izvozom roba i usluga, vodi zemlju u nelikvidnost i konačno – u bankrot.&nbsp; Lijepo je što je nezapošljenost 9,9%, ali nikako da nam se kaže u kojim oblastima je povećanje zapošljenosti. Važi ona stara izreka da je statistika kao bikini, sve otkriva samo ne ono najvažnije. Uvozićemo radnu snagu u sektoru usluga, a partijske uhljebe ćemo zapošljavati u administraciji i javnim preduzećima.&nbsp; Od deset sektora koji su najveći izvor poreskih prihoda, šest su u opadanju (poljoprivreda, idustrija, građevinarstvo, IT sektor, finansije, poslovanje sa nekretninama). Pitanje je kako će proći turistička sezona? Ekonomija Crne Gore potonjih godina potpuno zavisi od izbjeglica iz Ukrajine i Rusije. Kako se taj broj smanjuje tako se smanjuje i ekonomska aktivnost. Rast BDP od 2,5% u tekućoj godini je isključivo vezan za povećanje prihoda iz poreza i PDV-a. Likovanje da je ta stopa veća nego u zemljama EU je na nivou vica kad se pogledaju izvori rasta i apsolutne vrijednosti u poređenju sa zemljama EU.&nbsp; Takozvana fiskalna reforma nije dala predviđeni rast BDP od 4,8% za ovu godinu. On je duplo manji i moraju se mijenjati mnogi parametri. Već se pokazuje nedostatak prihoda u penzionom fondu. Razmetanje o padu procenta zaduženja u odnosu na BDP je zamlaćivanje građana, kad se zna po kom osnovu je rastao BDP u odnosu na dug. U razvijenim zemljama je i zaduženje od 200% BDP-a manji problem, nego u zemlji sa zaduženjem 60% BDP-a, sa ekonomskom strukturom kao Crna Gora. Država se zadužuje po sve nepovoljnijim uslovima, tako da reprogram ranijih kredita samo podiže nivo zaduženosti. Kad budemo imali vlast koja će građanima objasniti ozbiljnost situacije, umjesto stalnih obmana i prizemne propagande, tek tada će Crna Gora početi da se ponaša racionalno, bez laži, avanturizma i igranja sa sudbinom države.

Slobodan Jovanović

Vladavina političkih, pravnih i ekonomskih manipulanata

Da akcija pod kodnim imenom „Značka“ čiji je cilj čišćenje službe od politički nepodobnih policajaca - koju su osmislili ključni ljudi bezbjednosnog sektora - ne ide željenom dinamikom jasno je iz izjava potpredsjednika Vlade Alekse Bečića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. Trojica čelnika bezbjednosnog sektora već neko vrijeme gromoglasno rabe termin ,,veting“, sve da bi u javnosti opravdali bezakonje i progon službenika sa dugogodišnjim iskustvom.
-Jasno je svakome ko zna išta o pravu da ne možemo govoriti o vetingu, jer nemamo nijedan propis ili zakon koji bi regulisao kako bi se taj proces odvijao u bezbjednosnom sektoru, odnosno u Upravi policije. Ono čemu svjedočimo nije veting, već politički obračun sa neistomišljenicima, a to nije dobro - kazao je ranije za Televiziju E advokat Veselin Radulović.
Dodaje da nije vidio namjeru funkcionera Demokratske Crne Gore, koji rukovode bezbjednosnim sektorom, ili bilo kakvu najavu da će predložiti u proceduru neki zakon koji bi regulisao postupak vetinga u Upravi policije ili bezbjednosnom sektoru.
<h2>BEZ ZAKONSKIH STANDARDA, PO PARTIJSKOJ VOLJI</h2>
Pod plaštom „vetinga“ Bečić, Šaranović, Šćepanović i njihov dirigent iz pozadine – ideolog Demokrata Boris Bogdanović - obračunavaju se sa dugogodišnjim službenicima pokretanjem neosnovanih disciplnskih postupaka i upkos tome što Vladina komisija za žalbe poništava suspenzije jer su nezakonite istrajavaju u naumu i donose nova rješenja.
Veting po standardima EU i praksi pojednih država koje su ga sprovodile podrazumijeva sistemski pristup i detaljne provjere javnih funkcionera, rukovodilaca i nosilaca tužilačkih i pravosudnih funkcija kao i nosilaca javnih ovlašćenja što je slučaj sa policijom, vojskom, carinom i inspekcijskim organima.
Na osnovu posebnog zakona se sprovodi veting u kojem se definiše postupak provjera sa precizno naznačenim procedurama zasnovanim na nacionalnom i međunarodnom zakonodavstvu. To podrazumijava izbor stručne i nezavisne komisije sa kompetentnim članovima koji će sprovesti veting.
Veting mora biti neselektivan u oblasti u kojoj se sprovodi. Prvo veting moraju proći članovi komisije, a u instituciji u kojoj se sprovodi moraju da ga prođu svi zaposleni - u ovom slučaju kada je policija u pitanju – svi funkcioneri i nosioci policijskih ovlašćenja, počev od direktora do posljednjeg policajca. Veting se sprovodi transparentno i uz poštovanje svih osnovnih ljudskih sloboda i prava. A osnov da se uopšte krene u jedan takav proces je svakako donošenje zakona o vetingu.
<h2>NEUGODNA PITANJA&nbsp;</h2>
Da li se akcija ,,Značka“ može nazvati vetingom ili se na osnovu dosadašnjih „rezultata“ može reći da se radi o - klasičnom političkom postupku zloupotrebe policije s ciljem progona neistomišljenika.
Da li je veting kad ministar unutrašnjih poslova formira komisiju za bezbjednosne provjere, formira disciplinsku komisiju i postavlja disciplinskog tužioca na koje nakon izbora ima direktan uticaj? Ili je, možda, veting kad se provjere sprovode na osnovu jednog - člana 162 Zakona o unutrašnjim poslovima koji sadrži elemente diskriminacije – oduzima pravo na odbranu? Kako se može govoriti o zakonitim disciplinskim postupcima, kada se, recimo, zna da je načelnik za antikorupciju Peđa Tanjević pravosnažno osuđivan za koruptivno krivično djelo zloupotreba službenog položaja...&nbsp;
Mnogo pitanja na koje čelnici bezbjednosnog sektora ne žele ponuditi makar jedan validan odgovor.&nbsp;
Ostalo je da se policiji vjeruje na riječ. I da se ne razmatra, ili analizira, zbog čega nije bilo akcije u slučaju Predraga Šukovića. Šef Specijalnog policijskog odjeljena (SPO) nije ispitivan, pozivan na odgovornost ni kada su se otkrili detalji iz afere ,,Plava sveska“ ili kada su Televizija E i Portal ETV objavili podatke o sumnjivim transakcijama u vezi sa kupo-prodajom stanova u Budvi - kada je za svega dva sata ostvarena ekstra-zarada od 80.000 eura...
Nije ispitano kako je i kada veliki broj aktuelnih rukovodilaca u policiji ima kupljenje diplome; da li načelnik policijskog regionalnog centra ,,Sjever“ Haris Đurđević ima moralno pravo da selektivno predlaže bezbjednosne provjere i disciplinske postupke, ako sam ima neprijavljenu imovinu...
Očigledno je da bi malo ko iz vrha bezbjednosnog sektora, baš kao i veliki broj aktivnih starješina bezbjednosnih struktur, mogao da ,,preživi“ sistem vetinga.&nbsp;
To je još jedan dokaz da je ova priča tek jedan od navodnih razloga da se od policije prije svega stvori partijska vojska poslušnika dvojca Bečić – Bogdanović preko čijih će pripadnika njihova sada već kvazi partija pokušati da zadrži uticaj koji se odavno istopio u biračkom tijelu.
A kad dođe vrijeme da se odgovori moraju dati i položiti računi, jer progonjeni policajci već pišu tužbe, njih će na kraju, kao i obično, platiti građani Crne Gore. Transformiše li se polako Danilo Šaranović u Vesnu Bratić? Znaće se uskoro.
<h2>I MANDIĆ BI DA „PROVJETRAVA“</h2>
Da apsurdima sa „vetingom“ nema kraja, crnogorska javnost je svjedočila prije samo desetak dana kada se „jahanju“ na ovom terminu pridružio i predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji je „smislio“ da provede veting u pravosuđu do kraja godine. &nbsp;
- Veting sudija i tužilaca treba da bude sproveden do kraja godine - &nbsp;poručio je Mandić koji je sve upakovao u dostizanje „visokih standarda koje su dostigle države Evropske unije (EU)“.
Da tragedija bude veća, Mandić je to rekao na sastanku sa ministrom pravde Bojanom Božovićem koji je na ovu bedastoću četničkog vojvode ostao potpuno nijem.
- Tokom razgovora Božoviću sam iznio stav da ne treba gubiti vrijeme kada je u pitanju veting, već da on treba da bude sproveden i završen do kraja godine - rekao je Mandić Božoviću, a ovaj stoički oćutao.
Neće biti da Mandić i Božović ne znaju da „provjetravanje“ u pravosuđu, pa i u drugim sektorima poput bezbjednosnog, nosi sa sobom realne rizike od politizacije, zbog čega je važan međunarodni nadzor procesa, da veting ne smije izazvati blokadu institucija, te da se crnogorsko pravosuđe još uvijek „oporavlja" od tzv. smjene generacija koja je uslijedila nakon što je velikom broju sudija konstatovan prestanak funkcije na osnovu izmijenjenih uslova za starosnu penziju prije nekoliko godina.
Veting jeste radikalan, ali veoma složen i sveobuhvatan model rezova u pravosuđu koji podrazumijeva re-evaluaciju svih nosilaca pravosudnih funkcija.
Ponovno opsežno ocjenjivanje značilo bi da se svi dosadašnji faktori osiguranja integriteta kroz izbor, ocjenjivanje, napredovanje sudija i tužilaca, provjere imovinskih kartona ili treninge smatraju nedovoljnim. No, prema stavovima stručnjaka, veting arhitektura mora istovremeno biti čvrsta i elastična.
Tijela, odnosno organi, koja obavljaju re-evaluaciju svih nosilaca pravosudnih funkcija kroz provjere kompetencija, imovine, veza sa organizovanim kriminalom i korupcijom moraju biti stručna, politički nezavisna i sposobna da vode složene postupke.
Što se tiče propisa, oni treba da osiguraju da sudije, tužioci i ostali koje ne žele proći kroz proces re-evaluacije mogu odstupiti sa svojih funkcija. To predstavlja elastičnost vetinga, jer je krajnji cilj ovakvih politika oslobađanje sistema od potencijalno korumpiranih pojedinaca po svaku cijenu.
U Albaniji su naprimjer na desetine sudija i tužilaca sami odstupili sa funkcija jer nisu htjeli proći kroz proces re-evaluacije.
<h2>ISKUSTVO ALBANIJE</h2>
Upravo se Albanija, od kada je počela priča o ovom modelu rezova u pravosuđu, u domaćoj javnosti često pominjala kao dobar primjer. Međutim, malo je bilo riječi o problemima i izazovima sa kojima se ta zemlja suočavala.&nbsp;
Glavni izazovi sa kojima se Albanija nosila su bili dugotrajanost procesa i mogućnost blokade institucija.
Albanija je još tokom 2016. godine započela proces vanredne ponovne procjene svih svojih sudija i tužilaca kao dio reforme pravosudnog sistema. Do danas, dakle ni devet godina poslije, proces još uvijek nije završen.&nbsp;
U decembru prošle godine završena je incijalna, prva faza vetinga u toj zemlji, tokom koje je urađena procjena 805 nosilaca pravosudnih funkcija. Veting proces u Albaniji, odnosno druga faza provjera, očekuje se da bude završen 2026. godine.
Ako bi iskustvo Albanije primijenili na crnogorsku zbilju, s obzirom da je susjedima bilo potrebno šest godina da okončaju pravosnažno 405 postupaka, to bi moglo značiti da bi i Crnoj Gori bilo potrebno oko šest godina da provjeri sve svoje sudije i tužioce, kojih je oko 370.
Dakle, šest godina – nikako šest mjeseci kako bi to želio Mandić.
Osim toga, uvijek je važan i politički kontekst, posebno imajući u vidu da su se u prethodnom periodu, bez ikakvih analiza, zbog jednog čovjeka (Milivoje Katnić), mijenjali sistemski zakoni poput Zakona o radu.
Prvi korak ka sprovođenju vetinga svakako bi bile neophodne izmjene Ustava i zakona koje će se direktno primjenjivati na sve sudije i tužioce, što uvijek predstavlja i realan rizik od politizacije jer te odluke treba da sprovode Vlada i Skupština.&nbsp;
Zbog svega toga je posebno važno da cijeli proces bude pod međunarodnim nadzorom, sa angažovanjem eksperata iz međunarodnih organizacija u pripremama izmjena Ustava i zakona. Te nacrte bi bilo neophodno poslati Venecijanskoj i Evropskoj komisiji, koji bi potom pratiti cijeli proces vetinga ili čak bili neposredno uključeni u sastav tijela koja će sprovoditi provjeru sudija i tužilaca, kako je rađeno i u Albaniji.&nbsp;

Marija Žižić

Duško Mihailović

„Veting“: Bezbjednost pod ključem, pravosuđe na nišanu

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: pravosude