Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju održana je prva akademska beśeda u okviru programa koji su FCJK i Crnogorski PEN centar pokrenuli u spomen na Milenka A. Perovića, dugogodišnjega predśednika UO FCJK i predśednika Crnogorskoga PEN centra. Gostujuće predavanje održao je istoričar prof. dr Srđa Pavlović, koji je akademsku karijeru gradio na Univerzitetu u Alberti (Kanada), na temu „Śećanje nije istorija: pregled modela konstrukcije istorijskog narativa“.
U svom izlaganju Pavlović je problematizovao odnos između śećanja i istorije, polazeći od stava da se istorijska prošlost ne čuva kao nepromjenljiva cjelina, već se uvijek iznova oblikuje u sadašnjosti. Kako je istakao, „istorijska prošlost se bazira na očiglednim nedostacima koji su karakteristični za ljudsko śećanje, zbog čega je svaki pokušaj njenog razumijevanja nužno obilježen selekcijom, interpretacijom i konstrukcijom".
Pavlović je posebno naglasio ulogu naracije u istorijskom istraživanju ali i ukazao na razliku između rekonstrukcije i konstrukcije prošlosti. Pavlović je kazao da istoričari rade s fragmentima i reliktima minulih vremena, te da „rekonstrukcija je, zasigurno, jedan od ciljeva istorijskog istraživanja, ali se ona može kompletirati jedino u procesu konstruisanja“. U tom smislu, istorijska naracija ne predstavlja puko prenošenje činjenica, već složen proces oblikovanja značenja, uslovljen savremenim diskurzima i teorijskim okvirima.
U širem teorijskom kontekstu, predavanje je osvijetlilo rasprave o naučnom statusu istorije, sukob narativnih i strukturalističkih pristupa, kao i doprinos kritičke istoriografije i lingvističkog zaokreta, koji istoriju sagledavaju kao praksu reprezentacije, a ne kao neutralno preslikavanje prošlih događaja.
Ovaj ciklus akademskih beśeda predstavlja trajni podśetnik na intelektualno nasljeđe Milenka A. Perovića, čiji su rad i javno djelovanje bili obilježeni dosljednim zalaganjem za kritičko mišljenje, akademsku slobodu i odgovoran odnos prema kulturi śećanja. Predavanje prof. dr Srđe Pavlovića, tematski i metodološki utemeljeno u preispitivanju načina na koje se prošlost razumije i interpretira, u tom je smislu dostojan početak programa posvećenog Perovićevom imenu i vrijednostima koje je zastupao.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pavlović: Istorijska prošlost nije nepromjenljiva cjelina, uvijek se iznova oblikuje u sadašnjosti

Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) organizuje gostujuće predavanje Rajka Radovića posvećeno odnosu želje, poniženja i vizuelne reprezentacije u filmu.
- Predavanje, zasnovano na psihoanalitičkim i poststrukturalističkim pristupima Lacana, Kristeve, Deleuzea, Barthesa i Oudarta, razmatra kako se trag, slika i identitet prelamaju u singularnim trenucima filmskog iskustva: u onim tačkama đe se afekat, ideologija i vizuelni višak dodiruju sa realnim - saopšteno je sa FCJK.
Na predavanju će biti riječi o tome kako strah, gubitak i erotika proizvode specifične vizuelne konfiguracije koje istovremeno stvaraju značenje i potkopavaju ga.
- Kroz razmatranje Langovog The Big Heat, Buñuelovog Taj mračni predmet želja i Jovanovićevog Mlad i zdrav kao ruža, biće analizirano kako ponavljanje oblikuje sliku kao prostor istovremeno obilježen užitkom i terorom - naveli su na FCJK.
U tom okviru film se, ističu oni, promatra kao prostor u kojem abjekt remeti simbolički poredak, dok predmet želje ostaje nedostižan i konstitutivan, stvarajući događaje koji izmiču opštosti i otvaraju mogućnost singularnosti.
- Cilj predavanja je da pokaže film kao laboratoriju Realnog, mjesto đe se tragovi želje upisuju u samu strukturu slike i đe film ne samo da prikazuje želju nego postaje njen najdublji zapis i svjedočanstvo - dodali su oni.
Predavanje će se održati u Svečanoj sali FCJK sjutra u 12 sati.&nbsp;

Sjutra gostujuće predavanje Rajka Radovića na FCJK o odnosu želje, poniženja i vizuelne reprezentacije u filmu

Crna Gora je danas najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, odlučna da 2026. završi pregovore i dvije godine kasnije zasluženo zauzme svoje mjesto u evropskoj porodici naroda - poručio je predsjednik Jakov Milatović tokom posjete Francuskoj gdje je održao predavanje na prestižnom fakultetu Sciences Po u Parizu.
Na ovom Fakultetu su, kako su naglasili u kabinetu Milatovića, znanje sticali brojni svjetski lideri, uključujući čak šest francuskih predsjednika: Pompidoua, Mitterranda, Chiraca, Sarkozyja, Hollandea i Macrona.
- Predavanje na temu „Evropski integracioni proces: priča Crne Gore“ bilo je prilika da predsjednik Milatović predstavi viziju moderne, odlučne i evropske Crne Gore, koja svojim reformama i posvećenošću pokazuje da je spremna da postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine - naveli su u saopštenju.
Milatović je istakao da evropski put Crne Gore politički cilj, ali još više nacionalni projekat nove generacije, koji ujedinjuje društvo oko zajedničkih vrijednosti, stabilnosti, znanja i napretka.
- Crna Gora, članica NATO-a, koja koristi euro i koja je u potpunosti usklađena sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Naša država dokazuje da može imati veliki evropski uticaj kada ima jasnu viziju i hrabrost da je sprovede. Evropske reforme jesu put razvoja, modernizacije i stvaranja društva jednakih šansi - rekao je predsjednik, predstavljajući četiri moguća scenarija budućeg proširenja EU i naglašavajući da je najbolji ishod onaj u kojem i Unija i kandidati zajednički isporučuju rezultate.
Poseban akcenat stavio je na mlade i značaj obrazovanja.
- Za mlade ljude, Evropska unija znači prilike, znanje i standard. Zato smo pokrenuli EU Akademiju, most između mladih i evropskih institucija, kroz koju će učiti, stvarati i predvoditi promjene. Evropska Crna Gora počinje od njih - naveo je on.
Milatović je zaključio da se evropska Crna Gora ne gradi samo u Briselu, već svakog dana kod kuće, kroz znanje, rad i ideje ljudi koji vjeruju u budućnost zemlje.
- Predavanje predsjednika Milatovića na Sciences Po izazvalo je veliko interesovanje studenata i profesora, potvrđujući da glas Crne Gore sve snažnije odjekuje u evropskim debatama o budućnosti kontinenta - zaključili su u saopštenju.

Milatović: Naša država dokazuje da može imati veliki evropski uticaj kada ima jasnu viziju i hrabrost da je sprovede

Crnogorski književnik mlađe generacije Nikola Nikolić održao je sinoć u Matici crnogorskoj predavanje na temu „Rat u crnogorskoj književnosti“. Njegova prozna djela, posebno roman „Sirene za uzbunu“ i posljednja zbirka priča „Posjecite visoko drveće“ bave se temom oružanih sukoba direktno ili posredno, pa je bilo prirodno iz prve ruke potražiti objašnjenje otkud tolika potreba da se ratovi učine dominantnom temom na prostoru Crne Gore. &nbsp;
Činjenica je, istakao je Nikolić, da je u ljudskom biću duboko pohranjena potreba za oružanim rješavanjem konflikta i da „iskustva teških ratova, prije svega svjetskih, đe se opekla i stradala većina svijeta nijesu uticala pozitivno na civilizaciju.“&nbsp;
– Dakle, civilizacija nije to odbacila kao negativno nasljeđe, nego imamo podatak da je od 1945. godine u mnoštvu međudržavnih, bilateralnih ili građanskih ratova, stradalo više ljudi nego za vrijeme Drugog svjetskog rata, a to je stravičan podatak – rekao je Nikolić.
Književnici su pisali o ratu da bi pokazali, uz pomoć svojih umjetničkih alatki i emocionalnih kopči zašto su ratovi loši i ne bi valjalo da se ponavljaju.&nbsp;
Crna Gora je bila prostor na kome su se uvijek vodili razni ratovi, pa istorija književnog tretiranja ove tematike seže daleko u prošlost. Nikolić je zato presjek započeo narodnom pjesmom koja je, prema njegovim riječima, imala trostruku motivaciju.&nbsp;
– Prvi je želja da se određeni događaj sačuva u kolektivnom sjećanju i da se prenese na buduće generacije. Drugi razlog je bio da ljudi sami sebi pojasne neke stvari jer oni koji žive u nekom teškom istorijskom trenutku često nijesu svjesni veličine, snage i inteziteta tog trenutka, pa su prinuđeni da svoju stvarnost fiksiraju i konzerviraju da bi sebi pojasnili što se desilo. Treća uloga je i te kako konkretna, a to je podizanje morala ljudi u tom trenutku. Kada čujete guslarske pjesme one pogađaju sva čula, pozivaju na borbu, na otpor, mobilišu ljude i u njima bude klicu patriotizma kako bi se mogli boriti protiv, kad je Crna Gora u pitanju, gotovo uvijek jačeg i brojnijeg neprijatelja – rekao je Nikolić.&nbsp;
On je podsjetio na romane „Mojkovačka bitka“ Ćamila Sijarića, „Svadbu“ Mihaila Lalića, „Mrtvo duboko“ Čeda Vukovića i druge te poeziju Mirka Banjevića, Jevrema Brkovića, Radonje Vešovića, Blaža Šćepanovića.
– Ove pjesme danas sve više doživljavam kao neku vrstu poetskih spomenika. Ne mogu da ih posmatram kao konkretnu poeziju jer čitajući ih imate osjećaj da su s takvom žestinom pisane i željom da se decenijama nakon shvati kakva je to borba bila i protiv kakvih neprijatelja – rekao je Nikolić i dodao da pisati o ratu nikad nije suvišno, te da se radi o želji da se ostavi što više svjedočanstava.

Poetski spomenici crnogorskoj borbi

Predavanje pod nazivom „Kulturno-istorijski razvoj Cetinja u XX vijeku“ istoričara Petra Glendže održano je sinoć u Centru za kulturu Prijestonice na Cetinju. U ime organizatora prisutne je pozdravio generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović.
Glendža je na samom početku istakao da 20. vijek smatra jako bitnim i zahvalnim za analizu i posmatranje, posebno što iz njega mogu da se izvedu neki zaključci u vezi sa današnjim statusom Cetinja. Predavanje je koncipirao u tri cjeline koje su postavljene na različitim osnovama kad su u pitanju političke i ideološke osnove. &nbsp;
On je istakao da je od početka 20. vijeka do početka Prvog svjetskog rata Cetinje je dostiglo svoj vrhunac u svakom smislu.
– Cetinje je u to vrijeme Crna Gora u malom, tako da državni razvoj Crne Gore prati razvoj Cetinja. Tu posebno mislim na institucionalni razvoj. Od 1860. do 1910. godine, do gradnje Vladina doma, možemo da pratimo tu liniju i to baš kroz državne projekte počevši od hotela Lokande, Dvora, Đevojačkog instituta, bolnice, apoteke, pošte, zgrade vojnoga stana, Prestolonasljednikova dvora i to je grubo nabrajanje onoga što će Cetinje da prenese u 20. vijek. Kruna ove platforme je gradnja zgrade Vladinoga doma ne samo zato što je to impozatan arhitektonski poduhvat toga doba, već i zbog simbolike i značaja koji ta zgrada ima i u svom i u vremenu nakon toga. U okviru ovoga institucionalnog razvoja neizostavno je pomenuti diplomatske aktivnosti koje se dešavaju na Cetinju i u tom kontekstui imperativ su zgrade pet velikih sila koje su izgrađene od 1899. do 1912. – rekao je Glendža.
Posebno uočljiva promjena je bila u pogledu stambene kulture, a time i kulture življenja.
– Često se postavlja pitanje kako je došlo od kuće prekrivene slamom do kuće Đukanovića koja ima svoj rezervoar za vodu, riješenu tavanicu, plastiku spoljne fasade i sl. i čini se da vrlo često uzimamo zdravo za gotovo. To je bio jedan dugotrajan postupak od gotovo pola vijeka, i njegove korijene u smislu planiranja i razvoja možemo da pratimo od 1870. kada se donosi prvi niz pravila koje će u arhitekturi definisati ono što ćemo iz današnje perspektive nazvati razvojem stambene arhitekture našega grada. Ta prva odluka koja je značila da se zabranjuje natkrivanje novoizgrađenih kuća slamom, a brzo nakon toga odluka da sve kuće u ovome što danas prepoznajemo kao istorijsko jezgro moraju zamijeniti stare slamene krovove novom tehnologijom označiće renesansu u razvoju stambene arhitekture Cetinja – rekao je Glendža i pomenuo, između ostalog, kamene „džade“ koje svi putopisci opisuju kao jako specifične zbog toga što ne zadržavaju ogromne količine padavina po kojima je Cetinje poznato, te pokrivanje Cetinja feralima, uređivanje parkova i sl.
Od 1892. je regulisano vodosnabdijevanje putem vodovoda, 1900. uveden telefon, 1910. se elektrifikuje grad, a već od 1911. i domaćinstva, podsjetio je Glendža.
Drugi period razvoja je međuratno doba. Kraj Prvog svjetskog rata će obilježiti gubitak crnogorske državnosti i nezavisnosti i Cetinje će kao kolijevka te ideje platiti cijenu. Prva reakcija na tu promjenu je bio ustanak, pa otvoreni građanski rat, te gerilske akcije koje su se dešavale kao posljedica nemirenja Crnogoraca sa tim što se desilo i sa državom, i sa dinastijom, i sa crkvom...
Administrativnom promjenom unutar kraljevine 1929. godine dolazi do novoga statusa Cetinja a to je status sjedišta Zetske banovine.
– Sve organizovane i dobro planiranje političke akcije koje su imale za cilj degradiranje Cetinja vođene su iz raznih političkih centara unutar same Crne Gore. Više autora navodi da kad god je došlo do toga trenutka da mora da se prelomi, da je sa najvišega mjesta odlučivano da se ništa ne mijenja. To najviše mjesto je kralj Aleksandar Karađorđević i to zvuči pomalo paradoksalno ako uzmemo u obzir sve ono što se desilo 1918, ako uzmemo u obzir što je uradio svom đedu i crnogorskoj državi, crnogorskoj crkvi u kojoj je kršten... Međutim, vođeni onom sine ira et studio bez dileme moramo konstatovati da Cetinje u tim trenucima ima njegovu podršku da zadrži status sjedišta Zetske banovine – rekao je Glendža. &nbsp;
To nije jedini paradoks, navodi crnogorski istoričar. U periodu velike svjetske ekonomske krize, Cetinje doživljava arhitektonski procvat i iz tog je perioda ostao jedan broj vrlo grandioznih zdanja koja potpisuju vrlo poznati arhitekte tog doba.
Ono što će se desiti poslije 1945. godine je sušta suprotnost od onoga što se očekivalo da će se desiti poslije oslobođenja.
– U kolektivnom sjećanju Cetinja i Cetinjana, blagostanje koje se desilo zahvaljujući industrijalizaciji je bez sumnje prvi utisak kad se pomene ovaj period, međutim ako uzmemo podrobno da analiziramo taj period do industrijalizacije možemo da izvedemo potpuno druge zaključke. Odluka iz 1946. godine na Ustavotvornoj skupštini da Cetinje ostane bez statusa glavnoga grada, a koju je početkom te godine formalno predložio Milovan Đilas, koja je bila pominjana u vrhu socijalističkih partijskih saopštenja, izvještaja i slično, a propagirao je Blažo Jovanović, započeće jedan proces koji je akademik Dušan Martinović poetski nazvao „tugom feniksa“ ili „mirnotopskim degradiranjem Cetinja“. Vrlo eksplicitni statistički podaci iz ovoga perioda govore da to ne može da bude splet po Cetinje nesrećnih okolnosti, jer toliko stvari koje su se desile Cetinju do 1964. godine dok nije pala ta socijalistička paradigma bila je loša namjera spram Cetinja, neka vrsta sukoba s onim Cetinjem s početka 20. vijeka – istakao je Glendža.
Posljednja decenija 20. vijeka je, prema Glendžinim riječima, značajna zbog statusa Prijestonice koji je donešen 1992. godine, ali i zbog demografskog slabljenja koje je počelo propadanjem privrede na nivou cijelog jugoslovenskog procesa.
– Ovaj period ostaje traumatičan kao svjedočanstvo tog lošeg tranzicionog iskustva Cetinja. Statistika pokazuje ogroman odliv stanovništva koji je prouzrokovao starenje populacije, a konačnu efektuaciju smo vidjeli na Popisu iz 2023. koji je pokazao da se Cetinje nalazi u najstarijoj grupi – rekao je Glendža.

Od vrhunca početkom 20. vijeka do grada sa najstarijim stanovništvom na prošlogodišnjem popisu

Skupština Crne Gore, u cilju podizanja svijesti i opšte informisanosti o značaju prevencije i redovnim ljekarskim pregledima, organizuje predavanje namijenjeno široj javnosti povodom Ružičastog oktobra - mjeseca borbe protiv raka dojke.&nbsp;
O ovoj važnoj temi će, u petak u 10 sati, u Plavoj sali, govoriti dr Sanja Lekić, direktorica Instituta za onkologiju.
Iz Skupštine kažu da će tokom Ružičastog oktobra nastojati da realizovanjem brojnih aktivnosti doprinesu podizanju kolektivne svijesti o značaju prevencije u borbi sa ovom opakom bolešću, a tim povodom zgrada parlamenta ranije je simbolično osvijetljena ružičastom bojom.
- Skupština Crne Gore nastoji da, poput brojnih važnih institucija u svijetu, poruku Ružičastog oktobra prenese širokom auditorijumu, ukazujući na važnost preventivnih zdravstvenih pregleda i neophodnost rane dijagnoze kao najvažnijim pretpostavkama uspješnog liječenja ove najčešće dijagnostikovane maligne bolesti - poručeno je u saopštenju.
Predavanje će se moći pratiti uživo na Parlamentarnom kanalu.

Doktorka Lekić sjutra u Skupštini o značaju prevencije u borbi sa rakom dojke

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: predavanje